Ministarstvo finansija (MF) trenutno ne razmatra mogućnost smanjenja stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) na voće, povrće i meso, uz objašnjenje da je dosadašnje iskustvo pokazalo da takav potez ne bi garantovao i smanjenje maloprodajnih cijena.

To su Pobjedi kazali iz resora Novice Vukovića odgovarajući na pitanje da li planiraju smanjenje PDV-a na ove namirnice. Takva inicijativa je u dva navrata dolazila sa skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet nakon kontrolnih saslušanja u vezi sa cijenama u trgovinama i rasta inflacije. Nedavno je i potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj dao podršku takvoj mogućnosti. Odboru, kako je Pobjedi kazao predsjednik Boris Mugoša, zvaničan odgovor na ovaj prijedlog nije stizao.

Motivi

Da je pitanje eventualnog smanjenja PDV-a više motivisano socijalnim nego ekonomskim motivima, ocjenjuje profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici dr Maja Baćović upitana da prokomentariše da li bi takva odluka bila ekonomski opravdana.

- U ekonomskom smislu, smanjenje poreza je uvijek pozitivna mjera, ukoliko nije kompenzovana povećanjem fiskalnih opterećenja na nekoj drugoj strani – objašnjava Baćović.

Svakako ukazuje da Vlada fiskalnom strategijom ne predviđa smanjenje, već povećanje poreza na proizvode koji se odnose na osnovnu ljudsku ishranu sa nula na sedam odsto, dodajući da bi eventualna odluka o smanjenju svakako uticala na pad poreskih prihoda, ali u nedostatku podataka o strukturi prihoda od PDV-a prema kategorijama, teško je reći koliko.

- Prema strategiji, očekivani prihod od poreske reforme u dijelu PDV-a iznosi ukupno 1,5 miliona eura, za sve kategorije proizvoda i usluga koje su targetirane, ali nije naznačen iznos prihoda koji se ostvaruje povećanjem stope PDV na proizvode namijenjene osnovnoj ljudskoj ishrani – navodi Baćović.

Smatra da bi eventualno smanjenje PDV-a na ove namirnice vodilo jednokratnom smanjenju cijena dodajući da ima uspješnih primjera u kojima je smanjenje stope PDV-a imalo deflatorne efekte.

- Imamo primjer smanjenja PDV-a na proizvode namijenjene osnovnoj ljudskoj ishrani u Poljskoj početkom 2022. godine sa pet na nula odsto, koje je rezultiralo smanjenjem stope inflacije za 0,7 odsto do jula 2022. godine. Postoje takođe i primjeri koji pokazuju da je došlo do smanjenja cijena, ali ne u očekivanom obimu – ukazuje Baćović.

Kada je riječ o uticaju na životni standard, Baćović ocjenjuje da bi smanjenje cijena osnovnih životnih namirnica u najvećoj mjeri uticalo na standard stanovništva sa najnižim primanjima u Crnoj Gori, ali ne značajno.

- Uticalo bi na način da životni standard u određenoj mjeri učini boljim. Što je dohodak stanovnika veći, to je učešće potrošnje ove kategorije proizvoda u ukupnoj potrošnji manje, pa je samim tim i uticaj na životni standard manjeg intenziteta – objašnjava Baćović.

Dosadašnje iskustvo

Iz MF podsjećaju da se trenutno PDV obračunava po stopi od sedam odsto na hljeb, brašno, mlijeko i mliječne proizvode, hranu za odojčad, mast, ulje, meso, svježu i rashlađenu ribu, jaja i šećer te da je nedavno snižena stopa PDV-a na menstrualne proizvode i pelene za bebe.

- Od uvođenja PDV-a, stopa koja se primjenjuje na ove proizvode ostala je nepromijenjena, te se ne može smatrati uzrokom rasta cijena u maloprodaji. Iskustvo iz prethodnih godina, uključujući period pandemije kovida, pokazalo je da smanjenje stope PDV-a ne garantuje proporcionalno smanjenje krajnjih potrošačkih cijena. U praksi se pokazalo da razliku u stopi najčešće zadržavaju trgovci i uvoznici, dok građani ne osjete direktnu korist - navode iz Ministarstva finansija.

Osim toga, kako navode, mali poljoprivredni proizvođači, koji čine značajan dio domaće proizvodnje, nijesu obveznici PDV-a, te eventualna promjena stope na njih ne bi uticala.

- U cilju podrške domaćim proizvođačima, Ministarstvo finansija je već preduzelo konkretne mjere. Paušalna naknada za poljoprivrednike povećana je sa pet na osam odsto, upravo zbog činjenice da nijesu PDV obveznici, čime se dodatno stimuliše njihova aktivnost i konkurentnost. Takođe, kroz Zakon o porezu na dobit predviđene su stimulativne mjere za ulaganje i reinvestiranje u poljoprivredu, uključujući oslobađanje od poreza na dobit do iznosa od 300.000 eura u periodu od tri godine – ukazuju iz Ministarstva.

Navode da prate tržišna kretanja te da sa drugim institucijama razmatraju druge mjere koje bi mogle doprinijeti stabilizaciji cijena osnovnih namirnica, uključujući unapređenje konkurentnosti, efikasniju kontrolu tržišta i podršku domaćoj proizvodnji.

- Buduće aktivnosti u oblasti PDV-a biće usmjerene na nastavak usklađivanja sa direktivama i standardima EU, što predstavlja važan korak ka stvaranju stabilnog, pravednog i konkurentnog poreskog ambijenta koji doprinosi razvoju privrede i unapređenju ukupne fiskalne discipline – kazali su Pobjedi iz Ministarstva.

Nedavno je Đeljošaj najavio da bi pred Vladom iduće sedmice trebalo da se nađe odluka o nastavku akcije ,,limitirane cijene“ kojom bi trebalo da budu targetirani dominantno domaći proizvodi.

Švedska prepolovila PDV

Švedska Vlada je u budžetu za iduću godinu predložila privremeno smanjenje PDV-a na hranu sa 12 na šest odsto. Ova mjera bi, kako je najavljeno, trebalo da traje od aprila iduće do kraja 2027. Iz njihove Vlade je saopšteno da su se na ovaj korak odlučili kako bi pomogli domaćinstvima i ojačali ekonomiju.