Ekonomija

-Država vi&scaron;e nema zakonskih mogućnosti da pomaže Crnogorskoj plovidbi, te je zbog toga i predloženo da ta kompanija proda svoja dva broda i poku&scaron;a da spriječi njihovo &ldquo;hap&scaron;enje&rdquo; u nekoj od svjetskih luka, saop&scaron;teno je iz Ministarstva pomorstva.
Iz Ministarstva su rekli da je brod Kotor vi&scaron;e od 20 dana zarobljen u luci Savana i nije u stanju sposobnosti za plovidbu zbog niza iznenadnih otkaza opreme, kvarova i gre&scaron;aka posade i menadzmenta.
&bdquo;Svakodnevno se nagomilavaju enormni tro&scaron;kovi koji već prijete da kroz kratak naredni period prema&scaron;e vrijednost broda, a Crnogorska plovidba nema novca da izmiri trenutna dugovanja, zbog čega su advokati dru&scaron;tva Moran pokrenuli postupak &bdquo;hap&scaron;enja&ldquo; broda i trenutno sprječavaju njegovo isplovljavanje iz luke Savana&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su rekli da bi &bdquo;hap&scaron;enje&ldquo; u krajnjem dovelo do prodaje broda na licitaciji i izvjesno prodaji u bescijenje za visinu ukupnih potraživanja, gdje bi nastao vi&scaron;emilionski gubitak.
&bdquo;Situacija sa brodom Kotor negativno utiče na status drugog broda ove kompanije, 21. maj, koji se takođe nalazi u veoma lo&scaron;em stanju&ldquo;, rekli su iz Ministarstva, a prenosi agencija Mina business.
Iz Ministarstva su rekli da je odluka o prodaji bolna, ali jedina razumna opcija kako bi se brod prodao po trži&scaron;nim uslovima, namirili povjerioci i ostatak novca vratio u državni budžet.
&bdquo;Crnogorska plovidba duguje državi vi&scaron;e od 37 miliona eura, a bilo koji novi vid finansijske pomoći toj kompaniji bio bi suprotan Zakonu o kontroli državne pomoći. Trenutna nelikvidnost Crnogorske plovidbe onemogućava isplatu bilo kakve obaveze ili bilo kog povjerioca&ldquo;, zaključuje se u saopp&scaron;tenju.

Ministarstvo pomorstva: Država više nema zakonskih mogućnosti da pomaže Crnogorskoj plovidbi, predloženo da proda dva broda

CRNOGORSKA PLOVIDBA DUGUJE DRŽAVI VIŠE OD 37 MILIONA EURA

Njemačka u saradnji sa GIZ-om planira da do 2030. godine, uloži oko milijardu i po eura kako bi podržala &ldquo;zelenu&rdquo; tranziciju u zemljama Zapadnog Balkana.
Državama tog dijela Balkana zato je neophodan plan kojim će, za potrebe zelene ekonomije i obnovljivih izvora energije, podržati razvoj ljudskih kapaciteta i modernizaciju obrazovanja. Za evropski zeleni odgovor, prioritet je usaglasiti regionalni Akcioni plan koji će doprinijeti jačanju zelene infrastrukture,&nbsp; poručeno je, pored ostalog, na skupu koji je početkom jula održan u Skoplju, u organizaciji Inicijative za reformu obrazovanja Jugoistočne Evrope (ERI SEE) i Njemačke razvojne saradnje (GIZ).
Predstavljajući &nbsp;Regionalno klimatsko partnerstvo između Njemačke i Zapadnog Balkana Ilgin Warneke iz GIZ-a, istakla je da će akcenat biti na razvoju kapaciteta, obrazovanje i ulaganje u napredak vje&scaron;tina.
Da je &ldquo;tajno oružje&rdquo; za evropski zeleni odgovor upravo obrazovanje, ocijenio je i direktor kompanije Renergia iz Rumunije i predavač na Tehničkom univerzitetu u Klužu, Alexandar Mureșan. Zato poručuje da je najbitnije ulaganje, ali proporcionalno kako u obrazovanje i ljudske kapacitete, tako i u zelenu infrastrukturu.
Potražnja za kvalifikovanom radnom snagom u energetskom sektoru značajno je porasla, ocijeno je Viktor Dimitrievski, predstavnik kompanije EVN Makedonija. Saglasan je da ubrzano &scaron;irenje kapaciteta obnovljivih izvora energije, zahtjeva optimizaciju zapo&scaron;ljavanja, unapređenje pristupa upravljanju ljudskim resursima, i razvoju programa stručne prakse za učenike kroz dualno obrazovanje. Tako bi se, kaže, stvorio kadar koji odgovara novim potrebama.
I direktorka ERI SEE, Tina &Scaron;arić istič da tranzicija ka obnovljivoj energiji stavlja sve veći teret na obrazovni i poslovni sektor. Uspje&scaron;na energetska tranzicija zahtijeva obrazovanje koje je brzo, fleksibilno i dugoročno orijentisano, naglasila je &Scaron;arić, dodajući da su na putu održive budućnosi, nastavnici ključni nosioci promjena. Oni moraju &scaron;iriti znanje iz oblasti obnovljivih izvora energije i održivog razvoja.
Eksterni ekspert Aleksandar Macura, predstavio je nacrt Regionalnog akcionog plana za obrazovanje i obuke u sektoru obnovljivih izvora energije. Dokument je zasnovan na analizi regionalnih politika i rezultatima ankete sprovedene među nastavnicima u zemljama Zapadnog Balkana, sa ciljem identifikovanja potreba u oblasti održivog razvoja i OIE obrazovanja. U okviru radionice koju je moderirao, Macura je zajedno sa učesnicima razmatrao nacrt i izradio konkretne predloge za njegovo unapređenje. Kako je zaključeno na skupu, koji je realizovan u okviru projekta RESET, zavr&scaron;na verzija Akcionog plana biće objavljena na zvaničnom sajtu ERI SEE/RESET.
&nbsp;

Za "zeleni" Zapadni Balkan, do 2030. milijardu i po eura

REGIONALNI AKCIONI PLAN

Na određenim djelovima flotacionih jalovi&scaron;ta u okviru rudnika olova i cinka &Scaron;uplja stijena, nakon inspekcijskog nadzora rudarske i geolo&scaron;ke inspekcije, izrečena je privremena mjera obustave izvođenja rudarskih radova na odlaganju flotacione jalovine.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva saop&scaron;teno je da ta mjera ne znači potpuno zatvaranje rudnika, već je donijeta kao preventivna i za&scaron;titna mjera nakon ekolo&scaron;kog incidenta izazvanog pojavom koja se prema Zakonu o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju kvalifikuje kao &ldquo;veća nesreća&rdquo;, s obzirom na &scaron;tetu po životnu sredinu i kontaminaciju rijeke Ćehotine.
Pljevaljskoj kompaniji Gradir Montenegro, koja upravlja rudnikom, rje&scaron;enjem je naloženo da privremeno obustavi izvođenje radova na odlaganju flotacione jalovine unutar eksploatacionog polja, kao i da omogući nesmetan pristup stručnim timovima i nadzoru, koji sprovode geolo&scaron;ka istraživanja u skladu sa nalogom Geolo&scaron;ke inspekcije od 4. jula.
Mjera ostaje na snazi do ispunjenja uslova koji se odnose na zavr&scaron;etak geolo&scaron;kih istraživanja i dobijanja validnih rezultata, izradu Plana za&scaron;tite i spa&scaron;avanja i pribavljanja saglasnosti od Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, pripremu i odobravanja tehničkog rje&scaron;enja koje će spriječiti slične incidente u budućnosti.
&bdquo;U konkretnom slučaju, &scaron;teta je nastala formiranjem kaverne (&scaron;upljine) u tlu flotacionog jalovi&scaron;ta, usljed iznenadne geolo&scaron;ke pojave, najvjerovatnije zemljotresa, klizi&scaron;ta ili odrona. Ta kavernacija je omogućila vodi iz flotacionog jezera da pronađe podzemni put do udaljenih izvori&scaron;ta, &scaron;to je izazvalo zagađenje vodotokova&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina business.
Iz Ministarstva su rekli da je važno istaći da nije do&scaron;lo do fizičkog o&scaron;tećenja brane jalovi&scaron;ta kao rudarskog objekta, niti je nesreća nastala usljed neadekvatnog izvođenja rudarskih radova. Geolo&scaron;ka pojava djelovala je kao vi&scaron;a sila, s efektima koji su se pro&scaron;irili i van teritorije op&scaron;tine Pljevlja.
&bdquo;S obzirom na osjetljivost situacije, način na koji je koncesionar Gradir Montenegro pristupio sanaciji kaverne biće dodatno preispitan. O zakonitosti nužnih odstupanja u dijelu izvođenja rudarskih radova tokom sanacije odlučiće nadležni sud u Pljevljima, po zahtjevu Rudarske inspekcije&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Ministar energetike i rudarstva, Admir &Scaron;ahmanović, poručio je da razvoj sektora rudarstva i valorizacija mineralnih resursa jeste važna razvojna &scaron;ansa Crne Gore.
&bdquo;Međutim, niti jedan projekat, nijedna investicija, neće imati prolaz ako se ne sprovodi odgovorno, u skladu sa zakonom i uz puno po&scaron;tovanje ekolo&scaron;kih standarda. Tamo gdje se ugrožava zdravlje ljudi, priroda i javni interes, moramo reagovati odlučno. Ne gradimo ekonomiju po svaku cijenu, već državu u kojoj razvoj ide ruku pod ruku sa za&scaron;titom životne sredine&ldquo;, zaključio je &Scaron;ahmanović.

Privremena obustava dijela rudarskih radova u rudniku Šuplja stijena

TA MJERA NE ZNAČI POTPUNO ZATVARANJE RUDNIKA

Bord direktora Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) zvanično je odobrio kredit od 200 miliona eura, pod povoljnim uslovima za izgradnju druge dionice auto-puta Bar&ndash;Boljare, saop&scaron;teno je iz Ministarstva saobraćaja.
Kako poručuju, time su se stekli svi uslovi da, nakon izbora izvođača radova, uskoro počne izgradnja tog strate&scaron;kog infrastrukturnog projekta.
&ldquo;Odluka EBRD-a predstavlja jasan signal da su ispunjeni svi zahtjevi koje je ova renomirana međunarodna finansijska institucija postavila, uključujući tehničke, pravne, ekolo&scaron;ke i proceduralne standarde, &scaron;to potvrđuje kvalitet pripreme i vođenja projekta od strane nadležnih institucija&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Napominju i da dionica Mate&scaron;evo&ndash;Andrijevica, kao jedna od najzahtjevnijih na trasi auto-puta, predstavlja ključni naredni korak u realizaciji najvažnijeg saobraćajnog pravca u Crnoj Gori.
&nbsp;

EBRD zvanično odobrila kredit za gradnju druge dionice auto-puta

U VRIJEDNOSTI OD 200 MILIONA EURA

Vlada je danas na telefonskoj sjednici usvojila Informaciju o aktivnostima na postupak obaveznog javnog preuzimanja akcija Instituta &bdquo;Simo Milo&scaron;ević&ldquo;, u skladu sa Planom restrukturiranja.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, Informacija je usvojena na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.
U Informaciji se navodi da je prvi korak u realizaciji Plana restrukturiranja pokrenut usvajanjem Informacije i potpisivanjem Ugovora o zajedničkom djelovanju između Vlade, Razvojne banke, Zavoda za zapo&scaron;ljavanje, Fonda za zdravstveno osguranje kao jedna strana i HTP Vile Oliva kao druga strana i Odluke o preuzimanju Instituta na osnovu koje navedeni akcionari, sa zajedničkim uče&scaron;ćem od 85,66 odsto u kapitalu Instituta odnosno zajedno sa 327,51 hiljade akcija sa pravom glasa iskazuju interes za preuzimanje odnosno otkup svih preostalih 54,85 hiljada dionica, a koje nijesu u vlasni&scaron;tvu potpisnika ugovora.
Podsjećaju da su Ugovor o zajedničkom djelovanju i odluka potpisani 3. jula, o ćemu će biti obavije&scaron;teni Komisija za trži&scaron;te kapitala i Institut u roku od dva dana od potpisivanja.
"Pored toga, odluka će biti objavljena u dva &scaron;tampana medija, koji se distribuiraju na teritoriji Crne Gore, u roku od četiri radna dana od potpisivanja, u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih dru&scaron;tava&ldquo;, dodaje se u Informaciji.

Vlada usvojila Informaciju o obaveznom preuzimanju akcija Instituta

NA DANAŠNJOJ TELEFONSKOJ SJEDNICI

Cijene zakupa i prodaje stambenih jedinica rastu iz godine u godinu, a u nekim regijama dosežu nevjerovatne iznose.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja agencija za nekretnine (UANCG) Stefan Mi&scaron;ković za Portal ETV kaže da u glavnom gradu Crne Gore, zakup garsonjera u naseljima poput Zabjela ili Starog aerodroma kreće se od 300 do 400 eura, dok u novijim zgradama i opremljenijim stanovima može dostići i 500 eura mjesečno. Jednosobni stanovi u popularnim kvartovima kao &scaron;to su City kvart i Preko Morače iznajmljuju se za 450 do 650 eura, dok se dvosobni kreću od 500 do 700 eura, a luksuzne varijante dostižu i 1.000 eura mjesečno.
Na crnogorskom primorju cijene su jo&scaron; vi&scaron;e izražene. Tokom ljetnje sezone, zakup garsonjera i jednosobnih stanova u Budvi, Kotoru i Herceg Novom ide i do 600&ndash;800 eura, dok se veći stanovi izdaju i za 1.200 eura mjesečno.
&ldquo;Kada je riječ o glavnom gradu, najpovoljnije je tražiti garsonjeru u predgrađu Podgorice, dok najvi&scaron;e cijene drže luksuzni stanovi u blizini Big fashion centra i dijelu Preko Morače&rdquo;, navodi Mi&scaron;ković.
Kvadrat u novogradnji u Podgorici vi&scaron;e od 2.000
Kada je riječ o kupovini, prosječna cijena kvadrata u novogradnji u Podgorici iznosi oko 2.066 eura, dok je na primorju ta cifra vi&scaron;a &mdash; 2.328 eura po metru kvadratnom. U luksuznim zgradama i u centru glavnog grada, cijena kvadrata ide i do 3.000&ndash;3.500 eura. Najtraženija naselja su područje oko Big fashion centra, Blokovi 5 i 6, Preko Morače i Gorica C.
Na primorju, kaže Mi&scaron;ković, cijene stanova u prvoj liniji do mora idu i do 5.000 eura po metru kvadratnom, dok u prestižnim rizortima poput Porto Montenegra, Porto Novog i Lu&scaron;tica Baya kvadrat stana u &ldquo;resale&rdquo; fazi može dostići i 15.000 eura, zavisno od pozicije i nivoa opremljenosti.
Na sjeveru povoljnije
Na sjeveru zemlje i dalje se mogu naći povoljnije opcije &mdash; u prosjeku oko 1.200 eura po kvadratu, dok je u centralnim op&scaron;tinama van Podgorice ta cifra ne&scaron;to niža, oko 1.050 eura.
Dvostruki rast cijena u posljednjih pet godina
Prema riječima Mi&scaron;ković, od 2020. godine do danas, cijene nekretnina u Crnoj Gori porasle su za skoro 100 odsto. Kvadratni metar u novogradnji, koji je tada ko&scaron;tao oko 1.100 eura, sada prema&scaron;uje 2.150 eura. Zakup stanova takođe je u stalnom porastu, naročito od 2022. godine, kada je do&scaron;lo do naglog skoka potražnje, posebno među stranim državljanima, digitalnim nomadima i investitorima.
Uprkos upozorenjima analitičara da ovakav rast nije dugoročno održiv, interesovanje za crnogorske nekretnine ne jenjava. Luksuzne lokacije i dalje diktiraju cijene, dok standardno trži&scaron;te ostaje pod pritiskom potražnje i sve manjeg broja dostupnih nekretnina.

Zakup garsonjere u Podgorici i do 500 eura, prosječna cijena kvadrata u novogradnji više od 2000 eura

DVOSTRUKI RAST CIJENA U POSLJEDNJIH PET GODINA

Crna Gora na svaki euro koji zaradi izvozom skoro sedam potro&scaron;i na uvoz robe, saop&scaron;teno je iz Uprave za statistiku &ndash; Monstat. Taj podatak, ocjenjuje za Radio Crne Gore ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković, očekivan je i jo&scaron; jednom pokazuje da su nam potrebne politike koje će diverzifikovati na&scaron;u privredu. Takođe ističe, neophodno je dodatno ulaganje u domaću proizvodnj, a ne sektor nekretnina.
Robna razmjena u prvih pet mjeseci ove godine prema podacima Monstata dostigla je preko milijardu i devetstotina miliona i četiri odsto je vi&scaron;a nego u istom periodu lani. Izvoz je činio 237 miliona, a uvoz &scaron;est puta veći ili 1,6 milijardi.
Ova statistika je, ocjenjuje ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković, očekivana. A jo&scaron; vi&scaron;e zabrinjava ističe &scaron;to će se negativni saldo nastaviti i do kraja godine jer će se, kako pominje, smanjiti izvoz električne energije zbog remonta termoelektrane.
&ldquo;Bez diverzifikacije ekonomije, bez jačanja realne ekonomije, bez otvaranja novih radnih mjesta u realnoj ekonomiji te&scaron;ko da možemo da saniramo ovakvu situaciju&rdquo;, rekao je Mule&scaron;ković.
Iz Monstata je saop&scaron;teno i to da je prethodnog mjeseca uvoz iznosio 360 miliona, a izvoz bio 10 puta manji. Takođe da je pokrivenost uvoza izvozom od početka godine bila samo 14,2 odsto &scaron;to je značajan pad u odnosu na 2024. kada je iznosila gotovo 16 procenata.
Drugim riječima navodi se da Crna Gora za svaki euro koji zaradi izvozom potro&scaron;i skoro sedam na uvoz robe.
&ldquo;U Crnoj Gori ne proizvodimo skoro ni&scaron;ta i upravo to jeste problematično. To je onaj znak da smo se orijentisali na potro&scaron;nju. Kad imate povećanu potro&scaron;nju, a zbog toga &scaron;to nemate domaću proizvodnju, imate povećan uvoz&rdquo;, istakao je ekonomski analitičar Mule&scaron;ković.
Mule&scaron;ković je stava da ovakva statistika pokazuje da nam trebaju investicije u realnom, a ne sektoru nekretnina.
&ldquo;Preko 50 odsto investicija ide u nekretnine, a do svega 12,8 odsto ide u realnu ekonomiju i upravo dobijate ovakvu situaciju da imate veliki razmak između uvoza i izvoza, da imate velike strukturne probleme u ekonomiji&rdquo;, kaže on.
Podaci Monstata pokazuju i to da najveći udio u izvozu ima električna energija, a u uvozu transportni uređaji gdje prednjače automobili.
Najveći spoljno-trgovinski partneri Crne Gore u izvozu su bili Srbija, &Scaron;vajcarska i Bosna i Hercegovina, a u uvozu pored Srbije i Kina i Njemačka.

Mulešković: Crna Gora treba više da ulaže u domaću proizvodnju

OCJENJUJE EKONOMSKI ANALITIČAR

Željeznički prevoz (ŽPCG) dobio je mi&scaron;ljenje sa rezervom na finansijske iskaze za 2024. Razlozi za iskazivanje rezerve su neusagla&scaron;ena potraživanja i obaveze u iznosu od 934 hiljade eura.
&ndash; ŽPCG je na dan 31. decembra 2024. godine prikazao potraživanja od kupca u iznosu od 3,12 miliona eura. U postupku nezavisnog usagla&scaron;avanja stanja ovih potraživanja ustanovili smo značajne razlike kod vi&scaron;e kupaca u iznosu od 407 hiljada eura u odnosu na stanja iskazana po njihovim poslovnim knjigama koja su prikazana u pristiglim odgovorima na upućene zahtjeve za konfirmacijom stanja međusobnih potraživanja i obaveza. Neusagla&scaron;enost potraživanja proističe najvećim dijelom iz kontokorentnog obračuna.
Do dana izdavanja ovog mi&scaron;ljenja nismo bili u mogućnosti da usaglasimo identifikovane razlike po osnovu konfirmacija u cilju potvrde stanja iskazanih potraživanja. Shodno navedenom, nismo bili u mogućnosti da se uvjerimo da li su ova potraživanja realno iskazana sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine. Takođe, ŽPCG je na dan 31. decembra 2024. godine prikazao obaveze iz poslovanja u iznosu od 3,5 miliona.
U postupku nezavisnog usagla&scaron;avanja stanja obaveza iz poslovanja, ustanovili smo značajne razlike kod vi&scaron;e dobavljača u iznosu od 527,2 hiljade eura u odnosu na stanja iskazana po njihovim poslovnim knjigama koja su prikazana u pristiglim odgovorima na upućene zahtjeve za konfirmacijom stanja međusobnih potraživanja i obaveza. Do dana izdavanja ovog mi&scaron;ljenja, nismo bili u mogućnosti da usaglasimo identifikovane razlike po osnovu konfirmacija u cilju potvrde stanja iskazanih obaveza.
Shodno navedenom, nismo bili u mogućnosti da se uvjerimo da li su obaveze iz poslovanja realno iskazane sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine &ndash; pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju revizorske kuće Crowe MNE.
Dalje su naveli i da je ŽPCG prikazao nekretnine, postrojenja i opremu u iznosu od 21,88 miliona eura, u okviru kojih je prikazao zemlji&scaron;te 338BP u Bijelom Polju, zgrada Konači&scaron;te u Bijelom Polju, kao i dio zemlji&scaron;ta u Podgorici, na kojem se nalaze poslovne zgrade u ukupnom iznosu od 1,22 miliona.
&ndash; Za navedenu imovinu ŽPCG nije upisan kao vlasnik i nema posjedovne listove kojima dokazuje vlasni&scaron;tvo. Do dana izdavanja ovog mi&scaron;ljenja dru&scaron;tvo nije izvr&scaron;ilo uknjižbu vlasni&scaron;tva nad ovom imovinom Željezničkog prevoza Crne Gore. Shodno navedenom, nismo bili u mogućnosti da se uvjerimo da su Nekretnine, postrojenja i oprema realno iskazane sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine &ndash; naveo je revizor.
Revizor je utvrdio i da ŽPCG nije izvr&scaron;io analizu i obračun odloženih poreskih obaveza i sredstava, kako se to zahtjeva po MRS 12-Porez na dobit, i shodno tome nisu bili u mogućnosti da se uvjere u potencijalne efekte koje bi primjena MRS 12 mogla imati na finansijske iskaze dru&scaron;tva za 2024. godinu.
ŽPCG je državno preduzeće u kojem je Vlada nedavno promijenila gotovo sve članove odbora direktora.
Ostala potraživanja navedena u iskazu o finansijskoj poziciji na dan 31. decembra 2024. godine u iznosu od 708.268 eura uključuju potraživanja po osnovu bolovanja u iznosu od 197.496 eura, koja nisu naplaćena u periodu dužem od jedne godine.
&ndash; Smatramo da Dru&scaron;tvo nije izvr&scaron;ilo adekvatnu procjenu naplativosti navedenih potraživanja sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine, kao &scaron;to se zahtijeva prema MSFI 9 - Finansijski instrumenti. Shodno navedenom, nismo bili u mogućnosti da se uvjerimo da li su ova potraživanja realno iskazana sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju koji je nedavno usvojen na skup&scaron;tini akcionara.
Revizor je utvrdio i da ŽPCG nije izvr&scaron;io analizu i obračun odloženih poreskih obaveza i sredstava, kako se to zahtjeva po MRS 12-Porez na dobit, i shodno tome nisu bili u mogućnosti da se uvjere u potencijalne efekte koje bi primjena MRS 12 mogla imati na finansijske iskaze dru&scaron;tva za 2024. godinu.
ŽPCG je državno preduzeće u kojem je Vlada nedavno promijenila gotovo sve članove odbora direktora.
Ne zna se moraju li vraćati novac Vladi
Revizor je akcionarima skrenuo pažnju na napomenu 6 - Ostali prihodi iz redovnog poslovanja, u kojoj se navodi da je dru&scaron;tvo, u okviru pozicije prihodi od subvencija, evidentiralo uplate iz budžeta Crne Gore namijenjene za vraćanje rata kredita kod EBRD u iznosu od 1.152.753 eura.
&ndash; Do trenutka izdavanja ovog izvje&scaron;taja, dru&scaron;tvo nije dobilo zvaničnu informaciju da za navedene uplate neće imati obavezu vraćanja ovih sredstava. Takođe, revizor nije dobio odgovor od nadležnog ministarstva na upućen zahtjev za konfirmacijom o stanju međusobnih potraživanja i obaveza. Ne izražavamo modifikovano mi&scaron;ljenje u vezi sa ovim pitanjem - naveo je revizor.
Ostala potraživanja navedena u iskazu o finansijskoj poziciji na dan 31. decembra 2024. godine u iznosu od 708.268 eura uključuju potraživanja po osnovu bolovanja u iznosu od 197.496 eura, koja nisu naplaćena u periodu dužem od jedne godine.
&ndash; Smatramo da Dru&scaron;tvo nije izvr&scaron;ilo adekvatnu procjenu naplativosti navedenih potraživanja sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine, kao &scaron;to se zahtijeva prema MSFI 9 - Finansijski instrumenti. Shodno navedenom, nismo bili u mogućnosti da se uvjerimo da li su ova potraživanja realno iskazana sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju koji je nedavno usvojen na skup&scaron;tini akcionara.
&nbsp;

ŽPCG dobio mišljenje sa rezervom: Nijesu usaglasili skoro milion eura obaveza i potraživanja

NA FINANSIJSKE ISKAZE ZA 2024.

Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) izdala je kompaniji To Montenegro uvjerenje o plovidbenosti za avion i potvrdu o registraciji, &scaron;to znači da je postao dio registra civilnih vazduhoplova Crne Gore.
&bdquo;Istovremeno sa ovim procesom, izdat je i izmijenjeni sertifikat vazdu&scaron;nog operatora, te kompanija ovaj vazduhoplov može da koristi za komercijalne letove, s obzirom na to da zadovoljava potrebne uslove&ldquo;, rekli su iz ACV, a prenosi Mina business.
Avion tipa Embraer E195 je nedavno u trogodi&scaron;nji takozvani dry lease zakup, uzela nacionalna avio-kompanija.
Tim Agencije je odlučivao stručno, nezavisno i po propisima, vodeći se osnovnim principom da je sigurnost apsolutni prioritet.
Odluka ACV-a je, kako su naveli, donijeta nakon temeljno odrađenog fizičkog pregleda aviona, provjere kompletne dokumentacije i dokaza, kao i postupanja avio-kompanije u otklanjanju utvrđenih neusklađenosti, nakon sprovedene inspekcije.
&bdquo;Inspekcijski pregledi aviona su standardna procedura, a uobičajen postupak je i da se rije&scaron;e uočene neusklađenosti ili nepravilnosti u toku cjelokupnog procesa, &scaron;to je uslov da bi se izdalo uvjerenje o plovidbenosti. Dakle, avion je sada sposoban za sigurno obavljanje letova, u skladu sa nacionalnim propisima, evropskim regulativama i međunarodnim standardima&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Ovim zahtjevnim postupkom profesionalno i posvećeno se bavio kompletan Sektor za sigurnost vazduhoplova i operacija vazduhoplova, menadžeri sistema upravljanja sigurno&scaron;ću i za praćenje usklađenosti i pravnici ACV-a.
Crnogorska vazduhoplovna vlast, kako su zaključili, ostaje posvećena očuvanju najvi&scaron;eg nivoa sigurnosti i bezbjednosti u svim aspektima civilnog vazduhoplovstva države.

Agencija za civilno vazduhoplovstvo dala zeleno svjetlo za novi avion

SPREMAN ZA KOMERCIJALNE LETOVE

Revizija koju je Državna revizorska institucija (DRI) sprovela u kompaniji EPCG Solar-gradnja rezultirala je duplim negativnim mi&scaron;ljenjem i na finansijski izvje&scaron;taj i na pravilnost poslovanja u pro&scaron;loj godini.
Tokom 2024. godine na čelu EPCG Solara bio je Milutin Marojević, kojeg je prije nepun mjesec naslijedila Sanja Žugić. Na čelu Odbora direktora je kadar Nove srpske demokratije Marina Jočić.
Kolegijum kojim je rukovodio senator Zoran Jelić sa senatorom dr Milanom Dabovićem utvrdio je da ova državna kompanija nije obračunala odložena poreska sredstva u skladu sa standardima koji tretiraju porez na dobit, pa je po tom osnovu iskazana manja dobit za 63.700 eura.
Utvrđeno je i da je prikazan veći iznos tro&scaron;kova koji se ne priznaje u poreske svrhe za 22.300 eura u odnosu na podatke iz knjigovodstvene evidencije koji se odnose na neizmirene obaveze. Nijesu iskazana ni rezervisanja, posebno kada je riječ na naknade za zaposlene, otpremnine prilikom odlaska u penziju, jubilarne nagrade i druge obaveze koje se iskazuju u skladu sa stečenim pravima u toku i nakon prestanka zaposlenja. To, kako smatraju revizori, ukazuje na nerealno iskazane podatke na pozicijama finansijskih iskaza za 2024. godinu.
Neusklađenosti
Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su brojne neusklađenosti sa zakonima o unutra&scaron;njim kontrolama, radu, obligacionim odnosima, zaradama u javnom sektoru, za&scaron;titi imovine, javnim nabavkama te propisima koji reguli&scaron;u popis imovine i naknadu tro&scaron;kova zaposlenih u javnom sektoru.
- EPCG Solar je tokom 2024. godine, za najveći broj od 357 zaposlenih, aneksiralo ugovore o radu i izvr&scaron;ilo transformaciju ugovora sa određenog na neodređeno vrijeme, bez raspisivanja javnog oglasa i bez ispunjenih uslova za transformaciju radnog odnosa, &scaron;to nije u skladu sa odredbama Zakona o radu. Dru&scaron;tvo je koeficijente složenosti radnih mjesta utvrdilo aktom o unutra&scaron;njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta bez saglasnosti Vlade i prethodno pribavljenog mi&scaron;ljenja Ministarstva, &scaron;to nije u skladu sa članom 24 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju DRI.
EPCG Solar je za 2022. godinu prikazalo gubitak od 2,2 miliona, a 2023. godine za 2,7 miliona eura, a nije smanjen ukupan fond zarada, &scaron;to je u suprotnosti sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru koji predviđa da se u tom slučaju smanjuje ukupan fond zarada za deset odsto i dodatno za pet odsto u narednoj godini.
Ugovori o djelu
Zaposlene su angažovali na osnovu ugovora o djelu i privremenim i povremenom poslovima i to na radna mjesta koja su sistematizovana. Neregularno su se koristila sredstva reprezentacije, a propusta je bilo i u okviru popisa imovine, planiranja i u izvje&scaron;tavanju o prihodima, te postupanja prilikom neblagovremene naplate potraživanja. Nijesu se po&scaron;tovali propisi ni za službena putovanja i isplatu dnevnica.
Jednostavne nabavke nijesu sprovodili u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, pa su revizori utvrdili da se praktikovalo dijeljenje predmeta javne nabavke prilikom nabavke kancelarijskog materijala, računara i multifunkcionalnih &scaron;tampača i iznajmljivanja teretnog vozila. Na taj način su prekoračili ukupan godi&scaron;nji limit nabavki od 100.000 eura za jednostavne nabavke.
EPCG Solar je dobila 23 preporuke uz obavezu da do kraja jula dostavi plan, do kraja decembra i izvje&scaron;taj o realizaciji preporuka. Izvje&scaron;taj je, osim majci kompaniji Elektroprivredi (EPCG), dostavljen i Ministarstvu finansija, Odboru za ekonomiju, finansije i budžet te Vrhovnom državnom tužila&scaron;tvu.
Dominantni prihodi od pružanja usluga Elektroprivredi EPCG Solar je pro&scaron;le godine prihodovala 7,8 miliona eura, od čega najvi&scaron;e od usluga pruženih matičnim i zavisnim pravnim licima odnosno majci kompaniji Elektroprivredi i ostalim kćerkama kompanijama i to 7,4 miliona eura.
Tro&scaron;kovi su prema&scaron;ili 7,7 miliona eura od čega je na zarade, naknade po ugovoru o djelu i članovima upravnom i nadzornog odbora, te poreze i doprinose oti&scaron;lo 6,8 miliona eura.

Duplo negativno mišljenje za EPCG Solar-gradnju

DRI KONTROLISALA PROŠLOGODIŠNJE POSLOVANJE KĆERKE KOMPANIJE ELEKTROPRIVREDE

Skup&scaron;tina Crne Gore usvojila je danas izmjene Zakona o radu, &scaron;to podrazumijeva da će zaposleni dobiti ugovor za stalno nakon 24 mjeseca, prenosi Pobjeda.
Podsjećamo, do sada su ugovor za stalno dobijali nakon 36 mjeseci rada.
Za izmjene Zakona o radu glasalo je 57 poslanika, dok uzdržanih i protiv nije bilo.

Izglasano: Ugovor za stalno nakon 24 mjeseca