Ekonomija

Vlada Crne Gore na dana&scaron;njoj sjednici utvrdila je predlog odluke o davanju koncesije na crnogorske aerodrome.
U usvojenom dokumentu koncesija za aerodorme Podgorica i Tivat daje se prvorangiranom ponuđaču Incheon Airport Conzortium (IAC) na period od 30 godina.
Na pres konferenciji tim povodom koordinator Ministarstva saobraćaja Filip Radulović kazao je i da nakon 30 godisna imovina aerodroma ostaje državi.
-To je dobro u ovom postupku. Sve &scaron;to je novoizgrađeno i rekonstruisano i to bi ostalo državi. &Scaron;to se tiče na&scaron;e imovine koju bismo dali, to će ostati na&scaron;a imovina, rekao je Radulović, prenosi Pobjeda
On dodaje da je prolongiranje procesa slalo lo&scaron;u poruku investitorima, ukazujući, kako kaže, na sporost sistema i nedovoljnu sposobnost države da realizuje započete projekte.
-Bilo je izuzetno važno da ovaj postupak privedemo kraju i stavimo tačku na proces koji je predugo trajao. Ne prejudiciram konačnu odluku Skup&scaron;tine &ndash; da li će koncesija biti odobrena ili ne &ndash; ali je bilo ključno da se postupak zavr&scaron;i- rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, prvorangirani ponuđač je kompanija Incheon International Airport Corporation iz Južne Koreje. Procijenjena vrijednost imovine u ovom postupku iznosila je 265 miliona eura.
Radulović je naglasio da konačnu odluku o davanju koncesije donosi Skup&scaron;tina Crne Gore.
Posebno je istakao da koncesija ne znači prodaju niti privatizaciju državne imovine.

Radulović: Nakon isteka koncesije od 30 godina, kompletna imovina aerodroma ostaje državi

VLADA USVOJILA PREDLOG ODLUKE O DAVANJU KONCESIJE ZA AERODROME JUŽNOKOREJSKOM INČONU

Unija poslodavaca (UPCG) podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35b Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini - člana kojim je ponovo uspostavljena neradna nedjelja u trgovini.&nbsp;
&ldquo;Inicijativa proizilazi iz vi&scaron;e puta izrečenog uvjerenja da je zakonodavac, kao i 2019. godine, učinio povredu najvi&scaron;eg pravnog akta, s tim &scaron;to je ovog puta zanemarena i Odluka Ustavnog suda koji je nedvosmisleno utvrdio da je ovako uređena zabrana rada nedjeljom u trgovini neustavna&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Iz UPCG su rekli da, osim učinjene diskriminacije i ograničenja slobode preduzetni&scaron;tva bez jasno utvrđenog i dokazanog legitimnog cilja, zakonodavac je zanemario i Socijalni savjet i socijalni dijalog kao ustavom utvrđenu artikulaciju interesa zaposlenih, poslodavaca i države (član 65).&nbsp;
&ldquo;Imajući u vidu da je stav Ustavnog suda po ovom pitanju već jasno izražen, te da član 35b su&scaron;tinski ne odstupa od člana 35a, čiju je neustavnost ovaj Sud utvrdio odlukom iz januara ove godine, očekujemo da će ovog puta odluka biti donijeta u znatno kraćem roku&rdquo;, rekli su iz Unije.&nbsp;
To bi, kako smatraju, bilo od posebnog značaja za uspostavljanje uravnoteženog i pravičnog rje&scaron;enja pitanja neradne nedjelje kroz socijalni dijalog.

UPCG podnio novu inicijativu za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom

USTAVNOM SUDU

U &scaron;oping centru Mall of Montenegro, od 09. do 11.aprila, posjetioci će biti u prilici da uživaju u prezentaciji radova 40-ak rukotvoraca iz svih krajeva Crne Gore.
- Manifestacija &ldquo;Vaskr&scaron;nji bazar&rdquo;, u organizaciji NVU"Rukotvorci Crne Gore", prilika je da se posjetiocima prezentuju vaskr&scaron;nji aranžmani, ručno vezeni i heklani stolnjaci, pletenine,zatim nakit od različitih materijala: drveta, bakra, dugmadi i poludragog kamena, kao i proizvodi ukra&scaron;eni dekupaž tehnikom, zatim slike rađene različitim tehnikama, ali i kozmetika na biljnoj bazi, pripremljena na tradicionalan način- navedeno je u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
&nbsp;

Manifestacija “Vaskršnji bazar” u Mall of Montenegro

OD 9. DO 11 APRILA

Izmjene i dopune Zakona o radu, koje predviđaju povećanje roditeljskog odsustva i fleksibilne radne aranžmane, važan su korak ka ravnoteži privatnog i poslovnog života roditelja i lak&scaron;em uključivanju majke na trži&scaron;te rada, ocijenila je ministarka rada Naida Ni&scaron;ić.
Ona je danas u parlamentu predstavila izmjene i dopune Zakona o radu, kojima se usklađuje radno zakonodavstvo Crne Gore sa, između ostalog, direktivom Evropske unije (EU) o ravnoteži između privatnog i poslovnog života roditelja i pružalaca njege.
Prema riječima Ni&scaron;ić, osnovni cilj izmjena je uspostavljanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života zaposlenih roditelja i pružalaca njege, transparentnih i predvidljivih radnih uslova, kao i fleksibilnih radnih odnosa na trži&scaron;tu rada, kroz organizovanje rada van prostorija poslodavca.
Ni&scaron;ić je objasnila da izmjene predviđaju minimalne zahtjeve u pogledu očinskog odsustva, roditeljskog odsustva i odsustva za pružaoce njege, kao i fleksibilnih radnih uslova za zaposlene koji su roditelji ili pružaoci njege.
Ona je posebno istakla novinu u zakonu koja se odnosi na očeve.
&ldquo;Da bi se podstakla ravnopravnija podjela obaveza njege djece i omogućilo rano stvaranje emocionalne veze između djece i očeva, izmjenama zakona propisuje se minimalno odsustvo za očeve u trajanju od deset radnih dana zbog rođenja djeteta&rdquo;, rekla je Ni&scaron;ić.
Kako je dodala, izmjene predviđaju minimalno roditeljsko odsustvo za očeve od dva mjeseca koje se ne može prenijeti na majku, te maksimalno trajanje roditeljskog odsustva od 14 mjeseci.
&ldquo;Cilj ove mjere je da podstaknemo očeve da koriste roditeljsko odsustvo u minimalnom trajanju od dva mjeseca jer se ne može prenijeti majci. Sa druge strane, ovim se olak&scaron;ava ponovno uključivanje majke na trži&scaron;te rada nakon porodiljskog i roditeljskog odsustva&rdquo;, pojasnila je Ni&scaron;ić.
Ona je kazala da se izmjenama zakona omogućava roditeljima i pružaocima njege da prilagode raspored rada svojim potrebama, uključujući fleksibilno radno vrijeme, smanjenje broja radnih sati ili rad od kuće.
Ni&scaron;ić je podsjetila i da je postojećim odredbama zakona predviđena mogućnost uzimanja neplaćenog odsustva do treće godine djeteta, te da dok god majka doji dijete ima pravo da odsustvuje sa posla.
"Smatramo da je povećanje roditeljskog odsustva na 14 mjeseci pozitivna mjera. Naravno, i deset dana odsustva za očeve onog dana kada dijete rodi je bitna stvar, i nadamo se da će to vi&scaron;e očeva vezati za dijete", rekla je Ni&scaron;ić.
Ova zakonska rje&scaron;enja primjenjivala bi se danom stupanja Crne Gore u EU.
Poslanica Demokratske partije socijalista Sonja Popović podsjetila je da ta stranka jo&scaron; u novembru 2024. godine predložila produžetak roditeljskog odsustva za drugo dijete ili blizance na 18 mjeseci, a za treće i svako naredno dijete na 24 mjeseca.
Popović je navela da su izmjene i dopune Zakona o radu pripremali i stavili u proceduru jer smatraju da država treba da preduzme niz mjera za podsticanje nataliteta i zaustavljanje iseljavanja mladih, ali da je vlast odbila predlog samo zato &scaron;to je do&scaron;ao iz opozicije.&nbsp;
"Vlada je ona predložila da odsustvo za majke traje 12 mjeseci, a za očeve dva mjeseca koja se ne mogu prenijeti na majku. Podržavam veću uključenost očeva u period ranog razvoja djeteta, ali ne smatram da je ovo najsrećnije rje&scaron;enje,&rdquo; navela je Popović.
Ona je istakla da imperativna norma da se roditeljsko odsustvo od dva mjeseca za očeve ne može prenijeti na majku ne uzima u obzir različite životne okolnosti porodica.
&ldquo;Ne žive svi roditelji u istim okolnostima. Nije sigurno da ovaj model uzima u obzir specifične socijalne i zdravstvene situacije, a Vlada ovim zakonom ne dopu&scaron;ta porodici da sama odlučuje o rasporedu vremena sa djetetom,&rdquo; kazala je Popović.

Nišić: Povećanje roditeljskog odsustva na 14 mjeseci pozitivna mjera

MINSITARKA PREDSTAVILA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O RADU U PARLAMENTU

Cijene povrća na glavnoj gradskoj pijaci uglavnom su stabilne, ali su u posljednjih nekoliko dana skočile cijene paprike, paradajza i krastavca. Paprika i paradajz sada ko&scaron;taju 4 do 4,5 eura, dok je krastavac od 2,5 do 3 eura. Prodavci kažu da ovih dana najvi&scaron;e prolaze jagode, njihova cijena je 7 eura, iz uvoza su, dok domaće prodaju po 8 eura.
Ostalo povrće, poput zelene salate, mladog luka, blitve, &scaron;argarepe i cvekle, zadržalo je uobičajene cijene.
Prodavačica sa gradske pijace Alma Re&scaron;etar kaže da se zelena salata prodaje po 2,5 eura, mladi luk od 3,5 do 4 eura, ra&scaron;tan od 3,5 do 4 eura, dok blitva ko&scaron;ta između 1,5 i 2 eura. &Scaron;argarepa se prodaje po 1,5 eura, a cvekla od 1,5 do 2 eura.
"Najveće poskupljenje zabilježile su paprika i paradajz, čija cijena sada iznosi 4 do 4,5 eura, dok je krastavac 2,5 eura do 3 eura", kazala je ona.
Prodaja je, kaže ona, bolja vikendom, dok radnim danima ima manje posla.

Paprika, paradajz i krastavac poskupjeli na glavnoj gradskoj pijaci

BILJEŽE NAJVEĆI SKOK CIJENA

&nbsp;Sve vrste goriva od ponoći će poskupiti tri do 11 centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Eurodizel će poskupiti deset centi na 1,78 eura, dok će cijena lož ulja porasti 11 centi na 1,95 eura.
Litar eurosupera 95 i 98 poskupiće tri, odnosno četiri centa na 1,59 eura, odnosno 1,63 eura.
Naredni obračun biće 14. aprila, dok će eventualno izmjenjene cijene važiti od 15. aprila.
Iz Minitarstva ukazuju da su cijene naftnih derivata, zahvaljujući smanjenju akcize, značajno niže u odnosu na one koje bi važile bez te mjere.&nbsp;
Podsjetili su da bi cijene eurosupera 98 i 95 bez smanjenja akcize iznosile 1,79 eura, odnosno 1,76 eura, a eurodizela 2,05 eura.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Od sjutra skuplje sve vrste goriva

JOŠ JEDNO POSKUPLJENJE

Evropski savez predložio je, na dana&scaron;njoj pres konferenciji, akt kojim će Vlada imati mogućnost da privremeno snizi stopu poreza na dodatu vrijednost.
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a je kazao da su predložili mjeru koja se fokusirala na socijalno najranjivije građane.
&ldquo;Privremenim smanjenjem stope PDV na određene proizvode i usluge mogao bi se zaustaviti ili ublažiti rast cijena goriva i drugih proizvoda na domaćem trži&scaron;tu. Pojedine zemlje EU i regiona su primijenile mjere smanjenja PDV-a na gorivo, dok su u ranijim godinama neke zemlje snizile i stopu PDV-a na hranu kao odgovor na energetsku krizu. Stopa PDV-a na gorivo u na&scaron;oj državi je veća od vi&scaron;e zemalja članica EU, dok je npr. stopa PDV-a na voće i povrće veća nego u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Kipru, Grčkoj i dr., kao i u zemljama regiona&rdquo;, naveo je Mugo&scaron;a.
Razlog vi&scaron;e za dono&scaron;enje ovog zakona je, kako je kazao Mugo&scaron;a, činjenica da je na&scaron;a ekonomija izuzetno osjetljiva na eksterne &scaron;okove jer je veoma uvozno zavisna, zbog čega se posljedice krize na rast cijena u Evropi veoma brzo preliju i na rast cijena na na&scaron;em trži&scaron;tu.
&ldquo;Evropska centralna banka već je korigovala prognozu inflacije navi&scaron;e za 2026, a činjenica je da je u poslednje vrijeme inflacija u Crnoj Gori značajno veća nego inflacija u eurozoni&rdquo;, kazao je Mugo&scaron;a.
Predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić istakao je da Vlada Crne Gore do sada ne pokazuje odgovarujuću reakciju na ekstremnu ekonomsku krozu koja bi mogla zadesiti Crnu Goru i sve na&scaron;e građane.
&ldquo;Zbog toga ćemo preuzeti svoj dio odgovornosti prema državi i građanima i sa ovim i sličnim mjerama poku&scaron;ati da ublažimo ozbiljne izazove pred kojima se kao dru&scaron;tvo nalazimo. Skoro sve Vlade Evrope su u konstantnom zasijedanju kako bi se prona&scaron;li modeli za smanjenje cijena goriva ili druge mjere za podr&scaron;ku privredi i za&scaron;titu standarda građana. Smanjenje stope PDV na gorivo je jedna od tih mjera koje su već pokrenule brojne zemlje EU, a &Scaron;panija je posljednja u nizu koja je smanjila iznos sa 21 na 10%&rdquo;, naveo je Stanić.
Prema njegovim riječima, poslije svih povećanja dolazimo u paradoks da Vlada Crne Gore uzima vi&scaron;e novca po litru goriva, nego &scaron;to su uzimali prije smanjenja akciza.
Ovaj zakonski predlog Evropskog saveza je, smatra Stanić, socijalno, ali i fiskalno odgovoran, jer ukoliko se pređe psiholo&scaron;ka granica od 2 eura za litar goriva, pokrenuće se talas poskupljenja koji će odvesti Crnu Goru u hiperinflaciju, koje građani, pogotovo oni socijalno ugroženi neće moći izdržati.
&ldquo;U Evropskom savezu očekujemo da ovaj predlog podrže sve političke partije u parlamentu, bez obzira na to jesu li vlast ili opozicija, jer je usmjeren na podr&scaron;ku crnogorskoj privredi i građanima. U narednih 10-ak dana ćemo izaći u javnost sa novim mjerama usmjerenim na pobolj&scaron;anje ekonomije na&scaron;e zemlje i podr&scaron;ku građanima&rdquo;, poručio je Stanić.

ES predlaže rješenje za privremeno smanjenje PDV; Mugoša: Vlada ne može da prati i čeka nego mora da reaguje

SAOPŠTIO DA SU PREDLOŽILI MJERU KOJA SE FOKUSIRALA NA SOCIJALNO NAJRANJIVIJE GRAĐANE

Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro sklopila je ugovor o dugoročnom zakupu jo&scaron; jednog aviona embraer E195 po fiksnoj cijeni od 115 hiljada dolara mjesečno, koji će se floti pridružiti najkasnije sredinom maja, potvrdio je Vijestima izvr&scaron;ni direktor Vuk Stojanović.
Ugovor o tzv. dry lease aranžmanu prema kojem Air Montenegro uzima u zakup avion za koji onda obezbjeđuje posadu, održavanje i osiguranje, sklopljen je sa renomiranom leasing kućom TrueNoord iz Holandije, specijalizovanom za iznajmljivanje putničkih vazduhoplova za regionalni avio-saobraćaj, u čijem je vlasni&scaron;tvu E195.
Riječ je o avionu koji je trenutno upisan u danski registar pod registarskom oznakom OY-NZO i koji je od septembra pro&scaron;le godine prizemljen i uskladi&scaron;ten u Sarbrikenu u Njemačkoj. Prethodno je vazduhoplov, koji je sa proizvodnih traka iza&scaron;ao u oktobru 2011. godine, letio za brazilsku aviokompaniju Azul, koja ga je pod registracijom PR-AYX koristila do marta 2023.
Budući da je od tada avion iz komercijalnih razloga bio u najvećoj mjeri povučen iz upotrebe i uskladi&scaron;ten prvo u Brazilu, a potom u Njemačkoj gdje je u međuvremenu prilagođen svim standardima i zahtjevima Evropske agencije za vazduhoplovnu sigurnost (EASA), u veoma dobrom je stanju i sa ispodprosječnom iskori&scaron;ćeno&scaron;ću tehnolo&scaron;kih resursa u odnosu na avione tog tipa sličnog godi&scaron;ta.
&ldquo;Avion je u odličnom tehničkom stanju, ima važeći danski sertifikat o plovidbenosti, a najveća prednost mu je to &scaron;to su mu oba motora upravo generalno remontovana kod njihovog proizvođača, kompanije General Electric u Fort Vort-Dalasu u SAD, zbog čega na njima u narednih pet godina nema radova većeg obima&ldquo;, rekao je Stojanović Vijestima.
On je dodao da je avion trenutno na redovnim servisima prije vraćanja u saobraćaj, koji se obavljaju u Njemačkoj, nakon čega će biti poslat na farbanje i brendiranje u bojama i oznakama Air Montenegra.
&bdquo;U čitav proces je uključena i Agencija za civilno vazduhoplovstvo čiji će inspektori pregledati avion i njegovu dokumentaciju, te nadgledati radove na njemu, jer će, kada ga preuzmemo, biti upisan u crnogorski registar civilnih vazduhoplova&rdquo;, objasnio je Stojanović.
Za novi E195, četvrti vazduhoplov tog tipa u floti kompanije Air Montenegro, već je rezervisana nova registarska oznaka u crnogorskom registru 4O-AOI. Kao i njegov prethodnik, kojeg je Air Montenegro pro&scaron;le godine uzeo u dry lease zakup, i ovaj je kapaciteta 118 putničkih sjedi&scaron;ta.
Vazduhoplov koji je zbog posljednjeg slova nove registracije koju će nositi, već dobio nadimak India, biće najmlađi u floti.
Nacionalna aviokompanija je, prema riječima Stojanovića, već obezbijedila dovoljan broj letačkog, kabinskog i tehničkog osoblja za opsluživanje flote koju će od sredine maja činiti ukupno četiri aviona, sa kojima će odraditi planirani saobraćaj tokom predstojeće ljetnje sezone.
&ldquo;Tim avionom Air Montenegro će po kapacitetima dostići i prestići biv&scaron;i Montenegro Airlines, koji je 2019. imao operativnu flotu od tri aviona embraer E195 i jednog znatno starijeg fokkera F100. Od toga je samo F100 bio u vlasni&scaron;tvu, a embraeri su bili u operativnom, odnosno finansijskom lizingu. Mi sada imamo dva aviona u na&scaron;em vlasni&scaron;tvu i dva u dugoročnom dry lease zakupu, od kojih ćemo uskoro najverovatnije, od leasora u potpunosti otkupiti jedan - pro&scaron;le godine nabavljeni 4O-AOE&rdquo;, saop&scaron;tio je Stojanović.
Nacionalna avio-kompamnija bilježi odlične rezultate &scaron;to se tiče popunjenosti putničke kabine aviona u protekla tri mjeseca, a koji u komercijalnoj avijaciji spadaju u najmanje intenzivne i periode sa najmanjim interesovanjem putnika tokom cijele godine.
&ldquo;U januaru smo imali prosječan load faktor na na&scaron;im letovima od 75 odsto, u februaru 76 odsto, dok je u martu dostigao za ovo doba godine veoma dobrih 82 odsto. Ipak, iako se trudimo da &scaron;to bolje prodajemo karte i da letimo sa &scaron;to punijim avionima, te&scaron;ko nas pogađa ogroman rast cijene goriva, izazvan ratnim de&scaron;avanjima u Persijskom zalivu jer je tona avio goriva koja je 20. februara ko&scaron;tala 737 USD, u međuvremenu skočila na čak 1,53 hiljade USD&ldquo;, naveo je Stojanović.
On je dodao da to ru&scaron;i sve kalkulacije na kojima su prethodno gradili cjenovnu politiku u prodaji karata za naredni period, zbog čega će one neminovno morati da poskupe, te da očekuju i da će Vlada intervenisati mjerama koje su njoj na raspolaganju da pomogne aviokompaniju da lak&scaron;e prebrodi ekonomski udar.

Air Montenegro zakupio avion za 115 hiljada dolara mjesečno

FLOTI ĆE SE PRIDRUŽITI NAJKASNIJE SREDINOM MAJA

Direktor Uprave za saobraćaj&nbsp;Radomir Vuksanović&nbsp;kazao je za TVCG da je cilj da četiri trake na bulevaru Tivat &ndash; Jaz budu zavr&scaron;ene do početka ljetnje turističke sezone, &scaron;to će omogućiti i rad tokom noći.
&ldquo;Uklonjeni su svi objekti koji su bili na trasi. Dobar dio budućeg bulevara je pod asfaltom u &scaron;irini četiri trake, ali se kroz 8. dionicu, zbog zemljanih radova, vozi lo&scaron;im putem u dužini od 800 metara. Uskoro bi to trebalo da se promijeni&rdquo;, dodaje direktor Uprave za saobraćaj.
Iz Uprave za saobraćaj mole mje&scaron;tane za jo&scaron; malo strpljenja, da bi projekat &scaron;to prije priveli kraju, a direktor Vuksanović ne ostavlja nikakvu dilemu da će radovi biti zavr&scaron;eni prije dolaska turista.
&ldquo;Cilj nam je da četiri trake do početka ljetnje turističke sezone u kompletu imamo zavr&scaron;ene&rdquo;, kaže direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović.
Nagla&scaron;ava da treća smjena odgovara izvođaču i da radovi neće poskupjeti zbog rada noću.
Izgradnja bulevara Tivat &ndash; Jaz trebalo je da bude zavr&scaron;ena sredinom januara ove godine. Novi rok je 31. maj.

Vuksanović: Izgradnja bulevara Tivat – Jaz biće završena prije početka ljetnje sezone

TVRDI DIREKTOR UPRAVE ZA SAOBRAĆAJ

Agrobudžet za ovu godinu, koji je Vlada usvojila u četvrtak, približan je pro&scaron;logodi&scaron;njem i iznosi 77,32 miliona eura, ali je udio izdvajanja iz državnog budžeta niži za oko 20 miliona eura i iznosi 35,9 miliona.
Preostali dio, kako se navodi u dokumentu Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede (MP&Scaron;V) biće obezbijeđen od sredstava Evropske unije 18,7 miliona, iz donacija 11,6 miliona, dok je plan da se 11 miliona eura obezbijedi iz kredita.
Poljoprivrednici nijesu zadovoljni ni ovim agrobužetom, jer se su&scaron;tinski u pristupu ni&scaron;ta nije promijenilo, te za Pobjedu ocjenjuju da se radi o socijalnom, a ne razvojnom budžetu koji ni na koji način ne doprinosi da se mladi ljudi vrate poljoprivredi.
Poređenje sa regionom
- Pro&scaron;le godine su izdvajanja iz državnog budžeta iznosila 56,5 miliona eura, a ove godine 35,9 miliona. To je 0,9 odsto ukupnog budžeta i to je poražavajući podatak. Sve države u regionu povećavaju agrobudžete, pa je Srbija, koja je pro&scaron;le godine odvajala pet odsto, ove godine povećala na sedam odsto, Makedonija je izdvajanja za poljoprivredu sa pet podigla na &scaron;est odsto budžeta, Bosna i Hercegovina sa 1,5 na 3,5 odsto, jedino je Crna Gora smanjila sa 1,65 na 0,9 odsto &ndash; navodi Vučko Pe&scaron;ić iz Unije stočara sjevera.
Podsjeća da je 2020. godine iz državnog budžeta bilo opredijeljeno 24,4 miliona, godinu kasnije 27,1 milion, dok je ovo izdvajanje od 2022. svake godine raslo sa tada&scaron;njih 41,9 miliona na pro&scaron;logodi&scaron;njih 56,5 miliona, da bi ovu godinu država opredijelila samo 35,9 miliona.
- Od ovog iznosa 13 miliona ide za staračke naknade i za poljoprivredu su&scaron;tinski preostaje 23 miliona eura. U međuvremenu nam je vrijednost uvoza hrane sa 530 miliona prije pet godina u pro&scaron;loj godini porasla na preko milijardu. I niko ni&scaron;ta ne radi da se to promijeni, kao da radimo za interese pojedinaca i uvozničkog lobija &ndash; kazao je Pe&scaron;ić dodajući da podaci popisa pokazuju da je prosječna starost crnogorskih poljoprivrednika 60 godina te da niko od mladih nije zainteresovan da se vrati selu.
- Pitaju nas često &scaron;to se vi poljoprivrednici bunite, kad vam se daje ovoliko para. Ali nama treba razvojni budžet, a ne socijalni. Hoćemo da vratimo mlade na selo, ali sa ovakvom politikom ne postoji &scaron;ansa. Mi moramo da shvatimo da je samodovoljnost u proizvodnji hrane osnovni stub suvereniteta države &ndash; navodi Pe&scaron;ić.
Predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Bo&scaron;ko Miličić podsjeća da je ministar poljoprivrede Vladimir Joković prije nekoliko mjeseci najavio da će budžet za poljoprivredu biti oko 100 miliona eura. Ukazuje da je, posebno u trenutnoj situaciji energetske krize, neophodno osloboditi poljoprivrednika akciza na gorivo, jer je bez toga njihova proizvodnja neodrživa. Osim toga, kako je naveo Miličić, Crna Gora je jedina u regionu i velikom dijelu Evrope koja poljoprivrednike nije oslobodila ovog tro&scaron;ka.
Komentari&scaron;ući sredstva koja su agrobudžetom planirana iz Evropske unije, Miličić ukazuje da je pristup tim sredstvima svakako komplikovaniji, imajući u vidu sve procedure koje je potrebno ispuniti s jedne strane, a s druge strane samu starosnu strukturu na&scaron;ih poljoprivrednika.
Uticaj inflacije
Predsjednik Unije stočara sjevera Milko Živković nagla&scaron;ava, da iako je agrobudžet naizgled na nivou pro&scaron;logodi&scaron;njeg, on je su&scaron;tinski manji imajući u vidu i pro&scaron;logodi&scaron;nju i trenutnu izraženu inflaciju.
- Zbog popisa poljoprivrede koji donosi vi&scaron;e alarmantnih podataka, bilo je logično očekivati rast budžeta, prije svega mjere koje će sačuvati mlade na selu, jer sada mogu ostati samo oni koji su na selu rođeni, dok bi dolazak nekog iz grada u selo bila njegova ekonomska propast &ndash; kazao je Živković.
Iz Vlade su saop&scaron;tili da su se usvajanjem agrobudžeta stvorili uslovi za pružanje podr&scaron;ke poljoprivrednim gazdinstvima, udruženjima poljoprivrednih proizvođača, kooperativama, u cilju osiguranja dohotka poljoprivrednih gazdinstava, jačanja konkurentnosti crnogorske poljoprivrede, stvaranja boljih uslova života u ruralnim područjima, jačanja kapaciteta institucija, dostizanja EU standarda bezbjednosti hrane i jačanja sektora ribarstva. Sredstva su obezbijeđena i za podr&scaron;ku op&scaron;tim servisima u poljoprivredi, socijalne transfere seoskom stanovni&scaron;tvu, tehničku i administrativnu podr&scaron;ku implementaciji programa, institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene za&scaron;tite životinja.
Ove godine je predviđeno da se iz budžeta 33,34 miliona eura opredijeli za razvoj poljoprivrede, ruralni razvoj i ribarstvo, za mjere bezbjednosti hrane i hrane za životinje 328.300, mjere zdravstvene za&scaron;tite životinja dva miliona, a za sprovođenje fitosanitarnih mjera 172.400 eura.
Subvencije
U poređenju sa pro&scaron;lom godinom subvencije za proizvodnju i pružanje usluga u poljoprivredi manje su oko pet miliona i iznose 11 miliona eura. Ulaganja u ruralni razvoj su na sličnom nivou te podrazumijevaju 4,2 miliona za subvencije i 3,3 miliona za lokalnu infrastrukturu. Za ribarstvo je ove godine planirano povećanje subvencija sa pro&scaron;logodi&scaron;njih 855.000 na 1,24 miliona eura.
Dodatne subvencije bi, kako se navodi u dokumentu, trebalo da budu obezbijeđene i iz sredstava Evropske unije. Država očekuje donacije iz IPARD III programa 10,7 miliona i jo&scaron; dodatnih 918.700 iz projekta GORA. Kreditna sredstva su planirana iz programa MIDAS 2 u iznosu od devet miliona i dodatna dva miliona za projekat razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene.
Ovogodi&scaron;nji agrobudžet je prije usvajanja i&scaron;ao na ocjenu Evropske komisije, &scaron;to je, kako su ranije Pobjedi kazali iz Ministarstva poljoprivrede, obaveza otkada je Crna Gora privremeno zatvorila poglavlja 11 i 13 koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo. Tada nam je rečeno da će ulaskom u EU Crna Gora morati znatno da smanji direktna davanja crnogorskim poljoprivrednicima sa gotovo polovine budžeta, na 13 odsto.
Za isplatu staračkih naknada 13 miliona eura
Socijalni transferi, odnosno isplata staračkih naknada čini značajan dio agrobudžeta, posebno imajući u vidu da su ove naknade od 2020. godine kada su iznosile 64 eura, danas veće pet puta, odnosno iznose 315 eura.
Tako je i fond za njihovu isplatu sa 3,2 miliona eura koliko je iznosio 2020. godine, pro&scaron;le godine dostigao čak 14,2 miliona eura, dok je za ovu godinu predviđno 1,2 miliona manje, odnosno 13 miliona eura. Pravo na naknadu imaju lica koja žive na selu i bave se poljoprivredom i ne ostvaruju nikakva druga primanja.

Poljoprivrednici traže razvojni, a ne socijalni agrobudžet

REAKCIJE FARMERA NA MJERE AGRARNE POLITIKE VLADE ZA OVU GODINU

Nakon zavr&scaron;ene digitalizacije ključnih administrativnih usluga, omogućeno je da se svi zahtjevi podnose u potpunosti elektronski, putem portala eUprave, saop&scaron;teno je iz Ministarstva finansija.
"Privredni subjekti mogu online podnositi zahtjeve za izdavanje ili produženje odobrenja za uvoz, izvoz, promet na veliko i malo, obradu i proizvodnju duvanskih proizvoda, kao i za upis u registar marki duvanskih proizvoda. Osim toga, sve naknade i administrativne takse mogu se platiti direktno na portalu, &scaron;to znatno skraćuje vrijeme i pojednostavljuje proces", rekli su iz Ministarstva.
Kako dalje navode, zahvaljujući tom korakom korisnici vi&scaron;e ne moraju dolaziti na &scaron;altere.
"Sve procedure sada se mogu pratiti online, a rje&scaron;enja stižu elektronski, &scaron;to čini administraciju bržom, jednostavnijom i transparentnijom.
Pozivamo sve korisnike da iskoriste nove elektronske mogućnosti i tako olak&scaron;aju i pojednostave sebi obavljanje administrativnih poslova", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

MF: Sve dozvole i registracije sada dostupne online