Ekonomija

Evropski savez predložio je, na dana&scaron;njoj pres konferenciji, akt kojim će Vlada imati mogućnost da privremeno snizi stopu poreza na dodatu vrijednost.
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a je kazao da su predložili mjeru koja se fokusirala na socijalno najranjivije građane.
&ldquo;Privremenim smanjenjem stope PDV na određene proizvode i usluge mogao bi se zaustaviti ili ublažiti rast cijena goriva i drugih proizvoda na domaćem trži&scaron;tu. Pojedine zemlje EU i regiona su primijenile mjere smanjenja PDV-a na gorivo, dok su u ranijim godinama neke zemlje snizile i stopu PDV-a na hranu kao odgovor na energetsku krizu. Stopa PDV-a na gorivo u na&scaron;oj državi je veća od vi&scaron;e zemalja članica EU, dok je npr. stopa PDV-a na voće i povrće veća nego u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Kipru, Grčkoj i dr., kao i u zemljama regiona&rdquo;, naveo je Mugo&scaron;a.
Razlog vi&scaron;e za dono&scaron;enje ovog zakona je, kako je kazao Mugo&scaron;a, činjenica da je na&scaron;a ekonomija izuzetno osjetljiva na eksterne &scaron;okove jer je veoma uvozno zavisna, zbog čega se posljedice krize na rast cijena u Evropi veoma brzo preliju i na rast cijena na na&scaron;em trži&scaron;tu.
&ldquo;Evropska centralna banka već je korigovala prognozu inflacije navi&scaron;e za 2026, a činjenica je da je u poslednje vrijeme inflacija u Crnoj Gori značajno veća nego inflacija u eurozoni&rdquo;, kazao je Mugo&scaron;a.
Predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić istakao je da Vlada Crne Gore do sada ne pokazuje odgovarujuću reakciju na ekstremnu ekonomsku krozu koja bi mogla zadesiti Crnu Goru i sve na&scaron;e građane.
&ldquo;Zbog toga ćemo preuzeti svoj dio odgovornosti prema državi i građanima i sa ovim i sličnim mjerama poku&scaron;ati da ublažimo ozbiljne izazove pred kojima se kao dru&scaron;tvo nalazimo. Skoro sve Vlade Evrope su u konstantnom zasijedanju kako bi se prona&scaron;li modeli za smanjenje cijena goriva ili druge mjere za podr&scaron;ku privredi i za&scaron;titu standarda građana. Smanjenje stope PDV na gorivo je jedna od tih mjera koje su već pokrenule brojne zemlje EU, a &Scaron;panija je posljednja u nizu koja je smanjila iznos sa 21 na 10%&rdquo;, naveo je Stanić.
Prema njegovim riječima, poslije svih povećanja dolazimo u paradoks da Vlada Crne Gore uzima vi&scaron;e novca po litru goriva, nego &scaron;to su uzimali prije smanjenja akciza.
Ovaj zakonski predlog Evropskog saveza je, smatra Stanić, socijalno, ali i fiskalno odgovoran, jer ukoliko se pređe psiholo&scaron;ka granica od 2 eura za litar goriva, pokrenuće se talas poskupljenja koji će odvesti Crnu Goru u hiperinflaciju, koje građani, pogotovo oni socijalno ugroženi neće moći izdržati.
&ldquo;U Evropskom savezu očekujemo da ovaj predlog podrže sve političke partije u parlamentu, bez obzira na to jesu li vlast ili opozicija, jer je usmjeren na podr&scaron;ku crnogorskoj privredi i građanima. U narednih 10-ak dana ćemo izaći u javnost sa novim mjerama usmjerenim na pobolj&scaron;anje ekonomije na&scaron;e zemlje i podr&scaron;ku građanima&rdquo;, poručio je Stanić.

ES predlaže rješenje za privremeno smanjenje PDV; Mugoša: Vlada ne može da prati i čeka nego mora da reaguje

SAOPŠTIO DA SU PREDLOŽILI MJERU KOJA SE FOKUSIRALA NA SOCIJALNO NAJRANJIVIJE GRAĐANE

Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro sklopila je ugovor o dugoročnom zakupu jo&scaron; jednog aviona embraer E195 po fiksnoj cijeni od 115 hiljada dolara mjesečno, koji će se floti pridružiti najkasnije sredinom maja, potvrdio je Vijestima izvr&scaron;ni direktor Vuk Stojanović.
Ugovor o tzv. dry lease aranžmanu prema kojem Air Montenegro uzima u zakup avion za koji onda obezbjeđuje posadu, održavanje i osiguranje, sklopljen je sa renomiranom leasing kućom TrueNoord iz Holandije, specijalizovanom za iznajmljivanje putničkih vazduhoplova za regionalni avio-saobraćaj, u čijem je vlasni&scaron;tvu E195.
Riječ je o avionu koji je trenutno upisan u danski registar pod registarskom oznakom OY-NZO i koji je od septembra pro&scaron;le godine prizemljen i uskladi&scaron;ten u Sarbrikenu u Njemačkoj. Prethodno je vazduhoplov, koji je sa proizvodnih traka iza&scaron;ao u oktobru 2011. godine, letio za brazilsku aviokompaniju Azul, koja ga je pod registracijom PR-AYX koristila do marta 2023.
Budući da je od tada avion iz komercijalnih razloga bio u najvećoj mjeri povučen iz upotrebe i uskladi&scaron;ten prvo u Brazilu, a potom u Njemačkoj gdje je u međuvremenu prilagođen svim standardima i zahtjevima Evropske agencije za vazduhoplovnu sigurnost (EASA), u veoma dobrom je stanju i sa ispodprosječnom iskori&scaron;ćeno&scaron;ću tehnolo&scaron;kih resursa u odnosu na avione tog tipa sličnog godi&scaron;ta.
&ldquo;Avion je u odličnom tehničkom stanju, ima važeći danski sertifikat o plovidbenosti, a najveća prednost mu je to &scaron;to su mu oba motora upravo generalno remontovana kod njihovog proizvođača, kompanije General Electric u Fort Vort-Dalasu u SAD, zbog čega na njima u narednih pet godina nema radova većeg obima&ldquo;, rekao je Stojanović Vijestima.
On je dodao da je avion trenutno na redovnim servisima prije vraćanja u saobraćaj, koji se obavljaju u Njemačkoj, nakon čega će biti poslat na farbanje i brendiranje u bojama i oznakama Air Montenegra.
&bdquo;U čitav proces je uključena i Agencija za civilno vazduhoplovstvo čiji će inspektori pregledati avion i njegovu dokumentaciju, te nadgledati radove na njemu, jer će, kada ga preuzmemo, biti upisan u crnogorski registar civilnih vazduhoplova&rdquo;, objasnio je Stojanović.
Za novi E195, četvrti vazduhoplov tog tipa u floti kompanije Air Montenegro, već je rezervisana nova registarska oznaka u crnogorskom registru 4O-AOI. Kao i njegov prethodnik, kojeg je Air Montenegro pro&scaron;le godine uzeo u dry lease zakup, i ovaj je kapaciteta 118 putničkih sjedi&scaron;ta.
Vazduhoplov koji je zbog posljednjeg slova nove registracije koju će nositi, već dobio nadimak India, biće najmlađi u floti.
Nacionalna aviokompanija je, prema riječima Stojanovića, već obezbijedila dovoljan broj letačkog, kabinskog i tehničkog osoblja za opsluživanje flote koju će od sredine maja činiti ukupno četiri aviona, sa kojima će odraditi planirani saobraćaj tokom predstojeće ljetnje sezone.
&ldquo;Tim avionom Air Montenegro će po kapacitetima dostići i prestići biv&scaron;i Montenegro Airlines, koji je 2019. imao operativnu flotu od tri aviona embraer E195 i jednog znatno starijeg fokkera F100. Od toga je samo F100 bio u vlasni&scaron;tvu, a embraeri su bili u operativnom, odnosno finansijskom lizingu. Mi sada imamo dva aviona u na&scaron;em vlasni&scaron;tvu i dva u dugoročnom dry lease zakupu, od kojih ćemo uskoro najverovatnije, od leasora u potpunosti otkupiti jedan - pro&scaron;le godine nabavljeni 4O-AOE&rdquo;, saop&scaron;tio je Stojanović.
Nacionalna avio-kompamnija bilježi odlične rezultate &scaron;to se tiče popunjenosti putničke kabine aviona u protekla tri mjeseca, a koji u komercijalnoj avijaciji spadaju u najmanje intenzivne i periode sa najmanjim interesovanjem putnika tokom cijele godine.
&ldquo;U januaru smo imali prosječan load faktor na na&scaron;im letovima od 75 odsto, u februaru 76 odsto, dok je u martu dostigao za ovo doba godine veoma dobrih 82 odsto. Ipak, iako se trudimo da &scaron;to bolje prodajemo karte i da letimo sa &scaron;to punijim avionima, te&scaron;ko nas pogađa ogroman rast cijene goriva, izazvan ratnim de&scaron;avanjima u Persijskom zalivu jer je tona avio goriva koja je 20. februara ko&scaron;tala 737 USD, u međuvremenu skočila na čak 1,53 hiljade USD&ldquo;, naveo je Stojanović.
On je dodao da to ru&scaron;i sve kalkulacije na kojima su prethodno gradili cjenovnu politiku u prodaji karata za naredni period, zbog čega će one neminovno morati da poskupe, te da očekuju i da će Vlada intervenisati mjerama koje su njoj na raspolaganju da pomogne aviokompaniju da lak&scaron;e prebrodi ekonomski udar.

Air Montenegro zakupio avion za 115 hiljada dolara mjesečno

FLOTI ĆE SE PRIDRUŽITI NAJKASNIJE SREDINOM MAJA

Direktor Uprave za saobraćaj&nbsp;Radomir Vuksanović&nbsp;kazao je za TVCG da je cilj da četiri trake na bulevaru Tivat &ndash; Jaz budu zavr&scaron;ene do početka ljetnje turističke sezone, &scaron;to će omogućiti i rad tokom noći.
&ldquo;Uklonjeni su svi objekti koji su bili na trasi. Dobar dio budućeg bulevara je pod asfaltom u &scaron;irini četiri trake, ali se kroz 8. dionicu, zbog zemljanih radova, vozi lo&scaron;im putem u dužini od 800 metara. Uskoro bi to trebalo da se promijeni&rdquo;, dodaje direktor Uprave za saobraćaj.
Iz Uprave za saobraćaj mole mje&scaron;tane za jo&scaron; malo strpljenja, da bi projekat &scaron;to prije priveli kraju, a direktor Vuksanović ne ostavlja nikakvu dilemu da će radovi biti zavr&scaron;eni prije dolaska turista.
&ldquo;Cilj nam je da četiri trake do početka ljetnje turističke sezone u kompletu imamo zavr&scaron;ene&rdquo;, kaže direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović.
Nagla&scaron;ava da treća smjena odgovara izvođaču i da radovi neće poskupjeti zbog rada noću.
Izgradnja bulevara Tivat &ndash; Jaz trebalo je da bude zavr&scaron;ena sredinom januara ove godine. Novi rok je 31. maj.

Vuksanović: Izgradnja bulevara Tivat – Jaz biće završena prije početka ljetnje sezone

TVRDI DIREKTOR UPRAVE ZA SAOBRAĆAJ

Agrobudžet za ovu godinu, koji je Vlada usvojila u četvrtak, približan je pro&scaron;logodi&scaron;njem i iznosi 77,32 miliona eura, ali je udio izdvajanja iz državnog budžeta niži za oko 20 miliona eura i iznosi 35,9 miliona.
Preostali dio, kako se navodi u dokumentu Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede (MP&Scaron;V) biće obezbijeđen od sredstava Evropske unije 18,7 miliona, iz donacija 11,6 miliona, dok je plan da se 11 miliona eura obezbijedi iz kredita.
Poljoprivrednici nijesu zadovoljni ni ovim agrobužetom, jer se su&scaron;tinski u pristupu ni&scaron;ta nije promijenilo, te za Pobjedu ocjenjuju da se radi o socijalnom, a ne razvojnom budžetu koji ni na koji način ne doprinosi da se mladi ljudi vrate poljoprivredi.
Poređenje sa regionom
- Pro&scaron;le godine su izdvajanja iz državnog budžeta iznosila 56,5 miliona eura, a ove godine 35,9 miliona. To je 0,9 odsto ukupnog budžeta i to je poražavajući podatak. Sve države u regionu povećavaju agrobudžete, pa je Srbija, koja je pro&scaron;le godine odvajala pet odsto, ove godine povećala na sedam odsto, Makedonija je izdvajanja za poljoprivredu sa pet podigla na &scaron;est odsto budžeta, Bosna i Hercegovina sa 1,5 na 3,5 odsto, jedino je Crna Gora smanjila sa 1,65 na 0,9 odsto &ndash; navodi Vučko Pe&scaron;ić iz Unije stočara sjevera.
Podsjeća da je 2020. godine iz državnog budžeta bilo opredijeljeno 24,4 miliona, godinu kasnije 27,1 milion, dok je ovo izdvajanje od 2022. svake godine raslo sa tada&scaron;njih 41,9 miliona na pro&scaron;logodi&scaron;njih 56,5 miliona, da bi ovu godinu država opredijelila samo 35,9 miliona.
- Od ovog iznosa 13 miliona ide za staračke naknade i za poljoprivredu su&scaron;tinski preostaje 23 miliona eura. U međuvremenu nam je vrijednost uvoza hrane sa 530 miliona prije pet godina u pro&scaron;loj godini porasla na preko milijardu. I niko ni&scaron;ta ne radi da se to promijeni, kao da radimo za interese pojedinaca i uvozničkog lobija &ndash; kazao je Pe&scaron;ić dodajući da podaci popisa pokazuju da je prosječna starost crnogorskih poljoprivrednika 60 godina te da niko od mladih nije zainteresovan da se vrati selu.
- Pitaju nas često &scaron;to se vi poljoprivrednici bunite, kad vam se daje ovoliko para. Ali nama treba razvojni budžet, a ne socijalni. Hoćemo da vratimo mlade na selo, ali sa ovakvom politikom ne postoji &scaron;ansa. Mi moramo da shvatimo da je samodovoljnost u proizvodnji hrane osnovni stub suvereniteta države &ndash; navodi Pe&scaron;ić.
Predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Bo&scaron;ko Miličić podsjeća da je ministar poljoprivrede Vladimir Joković prije nekoliko mjeseci najavio da će budžet za poljoprivredu biti oko 100 miliona eura. Ukazuje da je, posebno u trenutnoj situaciji energetske krize, neophodno osloboditi poljoprivrednika akciza na gorivo, jer je bez toga njihova proizvodnja neodrživa. Osim toga, kako je naveo Miličić, Crna Gora je jedina u regionu i velikom dijelu Evrope koja poljoprivrednike nije oslobodila ovog tro&scaron;ka.
Komentari&scaron;ući sredstva koja su agrobudžetom planirana iz Evropske unije, Miličić ukazuje da je pristup tim sredstvima svakako komplikovaniji, imajući u vidu sve procedure koje je potrebno ispuniti s jedne strane, a s druge strane samu starosnu strukturu na&scaron;ih poljoprivrednika.
Uticaj inflacije
Predsjednik Unije stočara sjevera Milko Živković nagla&scaron;ava, da iako je agrobudžet naizgled na nivou pro&scaron;logodi&scaron;njeg, on je su&scaron;tinski manji imajući u vidu i pro&scaron;logodi&scaron;nju i trenutnu izraženu inflaciju.
- Zbog popisa poljoprivrede koji donosi vi&scaron;e alarmantnih podataka, bilo je logično očekivati rast budžeta, prije svega mjere koje će sačuvati mlade na selu, jer sada mogu ostati samo oni koji su na selu rođeni, dok bi dolazak nekog iz grada u selo bila njegova ekonomska propast &ndash; kazao je Živković.
Iz Vlade su saop&scaron;tili da su se usvajanjem agrobudžeta stvorili uslovi za pružanje podr&scaron;ke poljoprivrednim gazdinstvima, udruženjima poljoprivrednih proizvođača, kooperativama, u cilju osiguranja dohotka poljoprivrednih gazdinstava, jačanja konkurentnosti crnogorske poljoprivrede, stvaranja boljih uslova života u ruralnim područjima, jačanja kapaciteta institucija, dostizanja EU standarda bezbjednosti hrane i jačanja sektora ribarstva. Sredstva su obezbijeđena i za podr&scaron;ku op&scaron;tim servisima u poljoprivredi, socijalne transfere seoskom stanovni&scaron;tvu, tehničku i administrativnu podr&scaron;ku implementaciji programa, institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene za&scaron;tite životinja.
Ove godine je predviđeno da se iz budžeta 33,34 miliona eura opredijeli za razvoj poljoprivrede, ruralni razvoj i ribarstvo, za mjere bezbjednosti hrane i hrane za životinje 328.300, mjere zdravstvene za&scaron;tite životinja dva miliona, a za sprovođenje fitosanitarnih mjera 172.400 eura.
Subvencije
U poređenju sa pro&scaron;lom godinom subvencije za proizvodnju i pružanje usluga u poljoprivredi manje su oko pet miliona i iznose 11 miliona eura. Ulaganja u ruralni razvoj su na sličnom nivou te podrazumijevaju 4,2 miliona za subvencije i 3,3 miliona za lokalnu infrastrukturu. Za ribarstvo je ove godine planirano povećanje subvencija sa pro&scaron;logodi&scaron;njih 855.000 na 1,24 miliona eura.
Dodatne subvencije bi, kako se navodi u dokumentu, trebalo da budu obezbijeđene i iz sredstava Evropske unije. Država očekuje donacije iz IPARD III programa 10,7 miliona i jo&scaron; dodatnih 918.700 iz projekta GORA. Kreditna sredstva su planirana iz programa MIDAS 2 u iznosu od devet miliona i dodatna dva miliona za projekat razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene.
Ovogodi&scaron;nji agrobudžet je prije usvajanja i&scaron;ao na ocjenu Evropske komisije, &scaron;to je, kako su ranije Pobjedi kazali iz Ministarstva poljoprivrede, obaveza otkada je Crna Gora privremeno zatvorila poglavlja 11 i 13 koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo. Tada nam je rečeno da će ulaskom u EU Crna Gora morati znatno da smanji direktna davanja crnogorskim poljoprivrednicima sa gotovo polovine budžeta, na 13 odsto.
Za isplatu staračkih naknada 13 miliona eura
Socijalni transferi, odnosno isplata staračkih naknada čini značajan dio agrobudžeta, posebno imajući u vidu da su ove naknade od 2020. godine kada su iznosile 64 eura, danas veće pet puta, odnosno iznose 315 eura.
Tako je i fond za njihovu isplatu sa 3,2 miliona eura koliko je iznosio 2020. godine, pro&scaron;le godine dostigao čak 14,2 miliona eura, dok je za ovu godinu predviđno 1,2 miliona manje, odnosno 13 miliona eura. Pravo na naknadu imaju lica koja žive na selu i bave se poljoprivredom i ne ostvaruju nikakva druga primanja.

Poljoprivrednici traže razvojni, a ne socijalni agrobudžet

REAKCIJE FARMERA NA MJERE AGRARNE POLITIKE VLADE ZA OVU GODINU

Izgradnja postrojenja za uni&scaron;tavanje nusproizvoda životinskog porijekla u Nik&scaron;iću bio bi civilizacijski iskorak u oblasti za&scaron;tite zdravlja ljudi i životne sredine, kazao je ministar poljoprivrede Vladimir Joković i pozvao kritičare da predlože alternativno rje&scaron;enje umjesto da osporavaju projekat.
On je to kazao u parlametnu odgovorajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista Aleksandre Despotović kako će rije&scaron;iti situaciju u Nik&scaron;iću budući da se gradonačelnik te op&scaron;tine protivi izgradnji postrojenja.
Joković je kazao da su tvrdnje da se radi o &bdquo;postrojenju za uni&scaron;tavanje zaraženih životinja&ldquo; netačne i &scaron;tetne za građane, ali je naglasio da se životinje koje predstavljaju rizik moraju ukloniti na siguran i ne&scaron;kodljiv način.
On je istakao da nikada nije bilo priče o izgradnji tog postrojenja u Bijelom Polju, već u Čelinskoj kosi u Mojkovcu, od čega se, nakon razgovora sa Svjetskom bankom, odustalo.
Trenutno je u razmatranju parcela u Nik&scaron;iću.
&ldquo;Op&scaron;tina Nik&scaron;ić je dala jednu parcelu i bilo je tu nekih reakcija, najvi&scaron;e onih koji o ovome ba&scaron; nemaju previ&scaron;e znanja&rdquo;, rekao je Joković navodeći da je Ministarstvo poljoprivrede, kako bi odgovorilo na kritike, organizovalo posjetu Milanu za protivnike projekta, kako bi vidjeli postrojenja i utvrdili da li pravi &scaron;tetu.
&bdquo;Niko od njih ni jednu primjedbu nije imao za ono &scaron;to je tamo vidio, nego su rekli da je u redu. Onda kad su do&scaron;li lokalni izbori u Nik&scaron;iću, opet su se pojavili problemi da li to treba da se gradi u Nik&scaron;iću&ldquo;, rekao je Joković, prenosi agencija Mina.
On je pozvao kritičare da predlože alternativne lokacije.
&nbsp;&bdquo;Ako kažu neće ovdje, molim najljubaznije da kažu gdje će. Eto, neka minimum rje&scaron;enja nađu. Najlak&scaron;e je kritikovati Ministarstvo, a ovo je civilizacijski iskorak po pitanju bezbijednosti ljudi, životinja, vode i zemlji&scaron;ta &ldquo;, dodao je Joković.
On je podsjetio da postrojenja ove vrste postoje u razvijenim zemljama poput Slovenije i Če&scaron;ke i da su primjer očuvanja životne sredine i bezbjednost.
&nbsp;&bdquo;Možemo otići u Ljubljanu da vidite gdje je napravljeno, ili u Prag, da vidite kako funkcioni&scaron;e. Slovenci su prije nekoliko godina progla&scaron;avani za najčistiju zemlju na planeti&ldquo;, naveo je Joković.
On je rekao da se to postrojenje treba graditi, napomenuv&scaron;i da se od životinjskih ostataka mogu proizvoditi hrana za kućne ljubimce i đubrivo.
"Živim u Nik&scaron;iću i želim da nastavim tamo da živim, i ne bih to želio da se gradi u Nik&scaron;iću, nego negdje drugo, da je to onako kako predstavljaju oni koji su samo stvoreni da kritikuju, a nikad nijedno rje&scaron;enje ne predlože", kazao je Joković.

Joković: Postrojenje za uništavanje nusproizvoda životinjskog porijekla potrebno, kritičari neka predlože alternativu

PORUČIO MINISTAR POLJOPRIVREDE

Akcija limitiranih cijena osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori nije produžena nakon isteka, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj.
&ldquo;Istekla je akcija. Nijesmo je produžavali kad je istekla, jer smo bili u pripremi svega &scaron;to dolazi, sezona. Da pustimo malo trži&scaron;te da di&scaron;e&ldquo;, rekao je Đeljo&scaron;aj, prenosi Portal RTV Podgorica.
Prema riječima Đeljo&scaron;aja, resorna ministarstva u Crnoj Gori već održavaju sastanke i analiziraju moguće mjere usljed nestabilnosti na svjetskom trži&scaron;tu energenata.
Vlada je, kako je istikao Đeljo&scaron;aj, već napravila prvi korak smanjenjem akciza na gorivo kako bi cijene ostale na nivou regiona.
&bdquo;Vidjećemo kako će se stvari kretati u narednom periodu. Ne možemo jo&scaron; uvijek da predvidimo. Ali ono &scaron;to možemo da predvidimo, ono &scaron;to možemo da vidimo, da omogućimo da na&scaron;i građani sada ne plaćaju gorivo skuplje nego &scaron;to je u regionu", istakao je Đeljo&scaron;aj.
On je naglasio da je važno da se vi&scaron;e radi i fokusira na povećanje domaće proizvodnje, dodajući da će Ministarstvo pružiti podr&scaron;ku.
Kako je kazao, biće izazovno, naročito za državu koja ima mali uvoz, a veliki izvoz.
&bdquo;Onda se inflacija kreira negdje drugo. Ona dolazi kod nas. I onda nema previ&scaron;e mjera koje mogu te stvari zaustavljati. Treba otvoreno pričati građanima&ldquo;, kazao je Đeljo&scaron;aj.
Prema njegovim riječima, nove su okolnosti i u skladu sa njima, Ministarstvo će odgovorno i pravovremeno reagovati.

Đeljošaj: Akcija "Limitirane cijene" nije produžena, da pustimo malo tržište da diše

"REAGOVAĆEMO PRAVOVREMENO"

Sve vrste goriva od utorka poskupiće&nbsp; od tri do 11 centi, potvrđeno je Danu nezvanično iz naftnih kompanija.
Eurodizel će biti skuplji 10 centi i ko&scaron;taće 1,78 eura po litru.
Poskupiće i eurosuper 98, tri centa po litru i ko&scaron;taće 1,62 eura, dok će lož ulje biti skuplje za 11 centi i ko&scaron;taće 1,95 eura.
Ministarstvo energetike će u ponedjeljak objaviti nove cijene naftnih derivata koje će biti na snazi od utorka.
Od 9. marta do danas eurodizel je četiri navrata poskupio 44 centa.
Vlada je 23. marta za 50 odsto smanjila akcize na dizel i 25 odsto na benzin.

Eurodizel od utorka skuplji 10 centi

POSKUPIĆE SVE VRSTE GORIVA

Ministarka javnih radova Majda Adžović i predsjednici op&scaron;tina potpisali su danas u Vili Gorica ugovor o realizaciji putne infrastrukture i niskogradnje, čime počinje realizacija projekata ukupne vrijednosti 28 miliona eura, koji će, kako je saop&scaron;teno dodatno unaprijediti povezanost op&scaron;tina i doprinijeti ravnomjernijem regionalnom razvoju.
Adžović istakla je da su ulaganja u putnu infrastrukturu među ključnim prioritetima ove Vlade, kao važan preduslov ekonomskog rasta i unapređenja kvaliteta života građana.&nbsp;
&bdquo;Drago mi je &scaron;to smo danas zajedno i &scaron;to imamo priliku da uradimo ne&scaron;to konkretno za na&scaron;e građane. Potpisivanjem ugovora pokazujemo da se ne zadržavamo na riječima, već radimo stvari koje na&scaron;i građani već vide na terenu. Danas predstavljamo projekte ukupne vrijednosti 28 miliona EUR, čime jo&scaron; jednom potvrđujemo da realizujemo konkretne aktivnosti&ldquo;, kazala je Adžović.
Tokom sastanka, kojem je prisustvovao i ministar finansija Novica Vuković, nagla&scaron;eno je da putevi nijesu samo infrastrukturni projekti, već ključni faktor za bolju povezanost među op&scaron;tinama, sigurniji i brži svakodnevni život, kao i za razvoj privrede i lokalnih zajednica.

MJR potpisalo ugovor vrijedan 28 miliona eura za razvoj saobraćajne mreže

SA PREDSJEDNICIMA OPŠTINA U VILI GORICA

Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a saop&scaron;tio je da su juče predali amandman na izmjene Zakona o dječijoj i socijalnoj za&scaron;titi.
Godina, kaže Mugo&scaron;a, poku&scaron;avaju da izvr&scaron;e pritisak da se poveća iznos materijalne pomoći građanima.
"Imamo sve sveće cijene i za svo vrijeme Vlada nije korigovala ove izdatke. Oni primaju 100 eura mjesečno. Za porodicu koja ima pet i vi&scaron;e članova država daje 190 eura... pa zamislite kako jedan porodica može sa tim primanjima", pita Mugo&scaron;a.
Predložili su, kaže, povećanje od 30 odsto.
Tuđu njegu, navodi Mugo&scaron;a na press konferenciji, dobijaju uglavnom stariji sugrađani.
"Duboko vjerujem da se ovo mora usvojiti. Spremni smo na svaki dogovor. Ovo nije pitanje politike i dnevno--političkih poena", poručuje Mugo&scaron;a.

SD predlaže povećanje iznosa materijalne pomoći 30 odsto: "Ovo nije pitanje politike"

PREDALI AMANDMAN NA IZMJENE ZAKONA O DJEČIJOJ I SOCIJALNOJ ZAŠTITI

Vlada je danas na sjednici usvojila agrobudžet za ovu godinu koji iznosi 77,3 miliona eura, od čega je 35,9 miliona eura iz Budžeta Crne Gore, 18.6 miliona iz sredstava Evropske unije, 11,6 miliona eura iz donacija i 11 miliona eura iz kreditnih sredstava.&nbsp;
"Dono&scaron;enjem agrobudžeta stvaraju se&nbsp; uslovi za punu primjenu odredbi zakona kojima su uređene mjere agrarne politike. A u tom smislu i pružanje podr&scaron;ke poljoprivrednim gazdinstvima, udruženjima poljoprivrednih proizvođača, kooperativama, u cilju osiguranja dohotka poljoprivrednih gazdinstava, jačanja konkuretnosti crnogorske poljoprivrede, stvaranja boljih uslova života u ruralnim područjima, jačanja kapaciteta institucija, dostizanja EU standarda bezbjednosti hrane i jačanja sektora ribarstva&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kako dalje navode, planirana sredstva se izdvajaju za sistem direktnih plaćanja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje, intervencija na trži&scaron;tu i za podr&scaron;ku mjerama ruralnog razvoja.&nbsp;
"Obezbijeđena su sredstva i za podr&scaron;ku op&scaron;tim servisima u poljoprivredi, socijalne transfere seoskom stanovni&scaron;tvu, tehničku i administrativnu podr&scaron;ku implementaciji programa, institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene za&scaron;tite životinja", saop&scaron;teno je iz Vlade.

Vlada usvojila agrobudžet od 77,3 miliona eura

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

&nbsp;Sve vrste goriva od ponoći će poskupiti tri do 11 centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Eurodizel će poskupiti deset centi na 1,78 eura, dok će cijena lož ulja porasti 11 centi na 1,95 eura.
Litar eurosupera 95 i 98 poskupiće tri, odnosno četiri centa na 1,59 eura, odnosno 1,63 eura.
Naredni obračun biće 14. aprila, dok će eventualno izmjenjene cijene važiti od 15. aprila.
Iz Minitarstva ukazuju da su cijene naftnih derivata, zahvaljujući smanjenju akcize, značajno niže u odnosu na one koje bi važile bez te mjere.&nbsp;
Podsjetili su da bi cijene eurosupera 98 i 95 bez smanjenja akcize iznosile 1,79 eura, odnosno 1,76 eura, a eurodizela 2,05 eura.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Od sjutra skuplje sve vrste goriva