Ekonomija

Crna Gora će već od sledeće godine početi sa formiranjem naftnih rezervi, najavila je u razgovoru za CdM Zorana Sekulić, v.d. generalna direktorica Direktorata za naftu i &nbsp;gas u Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa.
Održavanje naftnih rezervi, kako ističe, igra ključnu ulogu u osiguravanju energetske bezbjednosti i stabilnosti cijena, ali nosi sa sobom ekonomske tro&scaron;kove i izazove.
Sekulić je navela da je resorno Ministarstvo, uprkos svim specifičnostima crnogorskog trži&scaron;ta naftnih derivata, kao &scaron;to je nedostatak domaće proizvodnje, odnosno dominantna zavisnost uvozom, izraženi oligopol, te činjenica da samo jedna kompanija uvozi derivate morskim putem, dok sve ostale robu dopremaju kopnenim transportom, uspjela da uspostavi regulativni okvir za upravljanje rezervama naftnih derivata, u kojem učestvuju i država i uvoznici, a da pri tome izbjegne potencijalne biznis barijere među privrednicima.
U dijelu razgovora o finansijkom opterećenju formiranja zaliha, kao berzanske robe izražene volatilnosti, Sekulić navodi da je energetska sigurnost zasigurno skupa, ali da je njena vrijednost jo&scaron; veća u trenutku potrebe.
&ldquo;Moramo imati na umu da velika količina rezervi predstavljaja &bdquo;zamrznuti&ldquo; kapital, koji bi sa smanjenjem potrebe za fosilnim gorivima, mogao biti usmjeren na alternativne investicije. U međuvremenu ravnoteža između energetske bezbjednosti i smanjenja finansijskog opterećenja održavanja naftnih rezervi može se postići optimizacijom nabavke, kao &scaron;to je kupovina većih količina odjednom tokom perioda nižih cijena&rdquo;, navela je ona.
Osim toga, smatra da je vrlo važno raditi istovremeno na diversifikaciji energetskih izvora, odnosno ulagati u obnovljive izvore energije i alternativna goriva, &scaron;to smanjuje zavisnost od nafte, a samim tim i potrebu za velikim rezervama.
Sekulić je na ovu temu govorila na nedavno održanom 16. Naftnom forumu Energetske zajednice u Beogradu. Naftni forum je zavr&scaron;en snažnim pozivom ugovornim stranama da &scaron;to hitnije primijene Direktivu o minimalnim zalihama nafte i naftnih derivata i modernizuju svoje naftne sektore kako bi se uskladili sa globalnim ciljevima održivosti.
Ona je poručila da je na forumu pohvaljen i pozdravljen napor Crne Gore da usvoji primarno zakonodavstvo u oblasti sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima do kraja ove godine, kao i namjeru Crne Gore da počne sa formiranjem rezervi već u sljedećoj godini.
Ovaj događaj kojem je prisustvovalo skoro 100 učesnika, okupio je vladine zvaničnike, lidere industrije i međunarodne organizacije, nagla&scaron;avajući i trajnu ulogu nafte u energetskoj sigurnosti i hitnu potrebu da se okrene ka održivijim energetskim sistemima u kontekstu napora za dekarbonizaciju.
Centralni fokus Foruma bila je hitna potreba za usklađeno&scaron;ću sa Direktivom o minimalnim zalihama nafte (Direktiva 2009/119/EC).
Sekretarijat Energetske zajednice je naglasio potrebu da se održe rezerve nafte za vanredne situacije kako bi se spriječili prekidi u snabdijevanju.
Učesnici su podstaknuti da integri&scaron;u čistije tehnologije i pobolj&scaron;aju energetsku efikasnost u cijelom lancu snabdijevanja naftom. Ovaj pristup, zajedno sa potpunom usklađeno&scaron;ću sa Direktivom o minimalnim zalihama nafte, je od su&scaron;tinskog značaja za obezbjeđivanje dugoročne energetske bezbjednosti uz doprinos globalnim klimatskim ciljevima.
Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice, istakao je hitnost ove transformacije, navodeći: &bdquo;Smanjenje emisija i uticaja na životnu sredinu u cijelom sektoru je od su&scaron;tinskog značaja za održivost industrije u svijetu sa niskim sadržajem ugljenika. Ovdje se ne radi samo o usagla&scaron;enosti &ndash; radi se o sigurnosti sektora u budućnosti.&rdquo;

Sekulić: Crna Gora počinje sa formiranjem naftnih rezervi tokom 2025.

NAJAVILA V.D. GENERALNA DIREKTORICA DIREKTORATA ZA NAFTU I GAS

Ministar Vladimir Joković sastao se danas sa farmerima kojima su grla stradala od Q groznice, a tema sastanka bila je prevazilaženje posljedica, saop&scaron;teno je iz Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprvirede.
Ministar je, kako se navodi, kazao farmerima da će isplata &scaron;tete za eutanazirana grla po procijenjenoj vrijednosti započeti od ponedjeljka.
Dogovoreno je i da će Ministarstvo početkom naredne godine pronaći najadekvatniji model za ugrožena domaćinstva u nabavci novih grla zbog izgubljene dobiti.
U saop&scaron;tenju za medije navodi se da je, između ostalog, na sastanku razgovarano i o mjerama podr&scaron;ke u budućnosti za steone junice i moguće formiranje Službe za matičnu evidenciju goveda.

Joković: Isplata štete za eutanazirana grla od ponedjeljka

SAOPŠTENO IZ RESORNOG MINISTARSTVA

&nbsp;U narednoj godini će za otplatu duga iz prethodnog perioda biti neophodno obezbijediti milijardu eura, saop&scaron;tio je ministar finansija Novica Vuković.
&bdquo;Najveći dio se odnosi na isplatu eurobonda iz 2018. godine na nivou pola milijarde eura, kao i svih dugova pojedinačno&ldquo;, rekao je Vuković u Skup&scaron;tini odgovarajući na pitanje poslanika Građanskog pokreta URA, Milo&scaron;a Konatara.
Vuković je rekao da dug nije ne&scaron;to &scaron;to treba da se prezentuje na način propasti, već je poenta zbog čega se to radi.
Konatara je zanimalo koliko danas iznosi javni dug Cme Gore i koliko se Vlada premijera Milojka Spajića ukupno zadužila i pod kojim uslovima, za godinu, odnosno od kada je izabrana do danas.
Vuković je kazao da je javni dug Crne Gore na 30. septembar ove godine iznosio 4,4 milijarde eura, odnosno 61,33 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, u iznosu od 617 miliona eura, neto javni dug Crne Gore iznosio je 3,8 milijardi eura, odnosno 52,84 odsto BDP-a.
Vuković je kazao da je 31. oktobra pro&scaron;le godine, kada je 44. Vlada počela sa radom, zatekao zabrinjavajuće stanje u budžetu.
To je iziskivalo hitnu potrebu za zaduženjem, kada je Ministarstvo finansija na domaćem trži&scaron;tu obezbjedilo 159 miliona eura i to iznos od 109 miliona kroz kredite sa komercijalnim bankama po ponderisanoj kamatnoj stopi od 6,55 odsto fiksno na godi&scaron;njem nivou, sa prosječnim rokom dospijeća 54 mjeseca.
Iznos od 50 miliona eura obezbijeđen je kroz državne zapise, uz prosječnu ponderisanu kamatnu stopu od 3,7 odsto.
&ldquo;Ministarstvo je u priodu od godinu, odnosno od kraja oktobra pro&scaron;le do kraja oktobra ove godine, uspje&scaron;no obezbijedilo redovno servisiranje svih obaveza u ukupnom iznosu od oko 654 miliona eura&rdquo;, precizirao je Vuković.
U prethodnoj godini rada Vlade, ukupno zaduženje države iznosi 846,76 miliona eura. Izmirene obaveze po osnovu duga iznose oko 654 miliona, dok je stanje depozita 600 miliona.
&ldquo;To govori u prilog tome da smo veliki dio obaveza servisirali iz redovnih prihoda države i stvorili fiskalnu rezervu za obaveze po osnovu otplate duga u narednom periodu&rdquo;, saop&scaron;tio je Vuković.
Ministarstvo je, kako je podsjetio, u martu ove godine, u saradnji sa četiri renomirane banke, realizovalo transakciju emisije obveznica na međunarodnom trži&scaron;tu u iznosu od 750 miliona dolara, odnosno nakon realizacije hedžing transakcije iznos je bio 687 miliona eura.

Vuković: Za otplatu duga u narednoj godini neophodno milijardu eura

SAOPŠTIO MINISTAR FINANSIJA

Zapadni Balkan ne bi trebalo da se pla&scaron;i dekarbonizacije i tranzicije ka zelenim izvorima energije, jer bi potreba za otvaranjem novih radnih mjesta u oblastima hidro, solarne i energije vjetra u narednih &scaron;est godina, značajno prema&scaron;ila broj radnih mjesta koja su trenutno potrebna u oblasti energije koja se u državama regiona dobija od uglja, čulo se, između ostalog, na konferenciji &ldquo; Edu-Energy 2.0: Towards Shaping the Future of Renewable Energy Transition in the Western Balkans&rdquo;, održanoj u Budvi.
Tranzicija obnovljive energije na Zapadnom Balkanu, u budućnosti bi morala da podstakne dijalog o razvoju uloge obrazovnog sektora prilikom tranzicije cijelog regiona Zapadnog Balkana.
Dru&scaron;tvena održivost, ekonomska uključenost i rodna ravnopravnost, ukr&scaron;taju se sa trendovima na trži&scaron;tu rada. Zelena ekonomija ne promovi&scaron;e samo pozitivne ekolo&scaron;ke ciljeve, nego pruža i druge mogućnosti - poput rje&scaron;avanja prepreka za uče&scaron;će žena u oblastima nauke, tehnologije, inženjeringa i matematike. Upravo zbog toga, zainteresovane strane istražuju načine kako da unaprijede ulogu stručnog obrazovanja i pripreme pojedince za nova zelena radna mjesta, poručeno je sa konferencije o oblikovanju budućnosti tranzicije obnovljive energije na Zapadnom Balkanu. Cilj je, međutim, da se istovremeno obezbijedi da zelena tranzicija podrži pravedni i inkluzivni rast, te da doprinese da se smanje nejednakosti.
Menadžer projekta Nikolas Heger iz GIZ-a saop&scaron;tio je da poku&scaron;avaju da istraže i ljudsku dimenziju, kao i reperkusije prilikom energetske tranzicije. Ističe koliko je važna profesionalna inspiracija za razvoj energetskog sektora u regionu Zapadnog Balkana.
&bdquo;Kako energija, zasnovana na obnovljivim izvorima, cvjeta u regionu, nedostatak kvalifikovanih radnika nije vidljiv samo na gradili&scaron;tima, već i unutar organizacije energetskog sektora. Kada koristite tehnologije, kao &scaron;to su složeni IT sistemi ili planiranje električne mreže, ključno je privući visoko kvalifikovane profesionalce. Zato želimo da motivi&scaron;emo radnike da se posvete karijeri u zelenoj ekonomiji i energetici, i da postanemo zelena budućnost na Zapadnom Balkanu&rdquo;, istakao je Heger.
Direktorka međunarodne organizacije &ldquo;Incijativa za reformu obrazovanja Jugositočne Evrope ERI SEE&rdquo; Tina &Scaron;arić obja&scaron;njava da su tokom konferencije pružili informacije o tome koliko je važno raditi na pravom mjestu, da bi zeleni sektor funkcionisao.
&bdquo;Jasno je da postoji potreba za novim obrazovnim programima koji zadovoljavaju potrebe trži&scaron;ta rada. Ključno je da na tom putu obrazovni sistem podrže preduzeća koja bi ponudila vi&scaron;e praktičnih iskustava i obuka za studente i učenike tokom &scaron;kolovanja. Istovremeno obrazovanje bi, kroz fleksibilnije načine učenja, trebalo da stvori mogućnost za brzo reagovanje na poslovne potrebe. Kanali komunikacije između obrazovanja i biznisa treba da budu otvoreni i aktivni sve vrijeme&rdquo;, istakla je &Scaron;arić.
Toni Babarović sa Instituta dru&scaron;tvenih nauka Ivo Pilar govoreći o izazovima podr&scaron;ke u izboru strukovnih &scaron;kola, te interesnim uticajima, zrelosti u karijeri i rodnih stereotipa, istakao ključne izazove učenja. Babarović kaže da istraživanja pokazuju nisku usklađenost između interesovanja učenika i stručnih programa koje upisuju, &scaron;to često dovodi do smanjenog angažovanja u &scaron;koli, lo&scaron;ijeg akademskog uspjeha i nepovoljnih rezultata u karijeri.
Savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba Ana-Maria Boromisa, napomenula je da rezultati analize efekata trži&scaron;ta rada pokazuju da potencijal za otvaranje novih radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije prema&scaron;uje potencijalni gubitak radnih mjesta u sektoru uglja na Zapadnom Balkanu. Međutim, tranzicija bi mogla sa sobom da povuče i značajne tehničke, političke, finansijske i dru&scaron;tvene izazove, pa je redosljed reformi i stvaranje uslova za to od izuzetne važnosti.
Tehničke prepreke se uglavnom odnose na mrežnu infrastrukturu, skladi&scaron;tenje energije i složenost integracije, finansijske barijere odnosno visoke početne tro&scaron;kove i trenutnu strukturu trži&scaron;ta. Prepreke su i nedosljedne politike, propisi o dozvolama i kori&scaron;ćenju zemlji&scaron;ta. Dru&scaron;tvene barijere se odnose na nedostatak vje&scaron;tina, otpor javnosti i nedostatak svijesti. Zato je poručeno da bi trebalo i formalno usvojiti ciljeve klimatske neutralnosti i razviti akcione planove za postupno ukidanje fosilnih termoelektrana. Važno bi bilo pobolj&scaron;ati zakone koji će omogućiti dekarbonizaciju energetskih sistema, pobolj&scaron;ati poslovno okruženje i investicionu klimu, razviti socijalne i finansijske instrumente za za&scaron;titu radnika, te podstaći uključivanje u formalno trži&scaron;te rada.
Ivana Živadinović iz ERI SEE, istakla je da su rezultati mapiranja obrazovanja ukazali na značajan napredak u ažuriranju standarda kvalifikacija u sektoru električne i mehaničke opreme kako bi se podržala tranzicija obnovljive energije. Konkretno, između jedne petine i jedne polovine kvalifikacija u ovim sektorima sada su obnovljivi izvori energije. Važno je napomenuti da se istraživanje zasniva na sektoru fokusiranom na novu, inovativnu, multidisciplinarnu opremu. Od ovih kvaliifikacija se ne očekuje samo da obezbijede savremeni profesionalni sadržaj već i da podstiču pravednu tranziciju kroz obrazovanje. Naglasak treba staviti na razvoj materijala usklađenih sa principima dru&scaron;tvene održivosti, digitalizacije i rodne ravnopravnosti.
Melina Kalem, stručna saradnica CETEOR-a kaže da je tokom dru&scaron;tveno-ekonomskih i političkih promjena, kakva je energetska tranzicija, najvažnije da se za&scaron;tite prava ranjivih i marginalizovanih grupa. Nagla&scaron;ava potrebu za pristupom usredsređenim na ljudska prava u kreiranju politike, sa ciljem da se ljudi za&scaron;tite od gubitka posla i ekonomske nesigurnosti.
Konferencija u Budvi, okupila je oko 100 učesnika, zainteresovane strane iz sektora obrazovanja i energetike, predstavnike ministarstava, agencija, privrednih komora, udruženja poslodavaca, stručnjaka za obrazovanje i razvoj trži&scaron;ta rada. Glavni zaključci konferencije biće ugrađeni u preporuke politika i koristiće za planiranje u sektoru obrazovanja i obuke o zelenoj energiji na Zapadnom Balkanu.

"Nove obrazovne programe uskladiti sa potrebama tržišta"

ZELENA TRANZICIJA BUDUĆNOST

Od januara naredne godine neće doći do povećanja cijene aktivne energije, ali može doći do uvećanja ukupnog računa za struju za iznos za koji je nadležan regulator, saop&scaron;tio je ministar energetike Sa&scaron;a Mujović.
&bdquo;Do povećanje cijene struje tokom naredne godine može da dođe samo u slučaju ispunjavanja obaveza Crne Gore prema Evropskoj uniji (EU). Sve ostalo ćemo poku&scaron;ati da držimo pod kontrolom, ali ono &scaron;to nije pod na&scaron;om ingerencijom su regulatorno dozvoljeni prihodi koji su u ingerenciji Regulatorne agencije za energetiku (REGAGEN)&ldquo;, saop&scaron;tio je Mujović u Skup&scaron;tini odgovarajući na pitanja poslanika.
On je građanima poručio da, ipak, nemaju razloga za brigu, odnosno da će naredna godina biti te&scaron;ka, ali da je siguran da ćemo je na pravi načun prebroditi.
U slučaju da dođe do nepovoljnih scenarija, Mujović je objasnio da resorno Ministarstvo i Vlada planiraju određene mjere, među kojima je i uvođenje tarifnih paketa.
On je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Mihaila Anđu&scaron;ića, da li se u narednoj godini može očekivati povećanje cijena struje za krajnje potro&scaron;ače, odgovorio da na računu postoji stavka nad kojom ingerenciju nema ni resorno Ministarstvo, ni Vlada, a to su tro&scaron;kovi kori&scaron;ćenja prenosnog i distributivnog sistema.
&bdquo;To je takozvani regulatorno dozvoljeni prihod za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), koji defini&scaron;e REGAGEN, koji je nezavisan&ldquo;, rekao je Mujović.
REGAGEN će sjednicu održati 18. novembra, i ako se, prema riječima Mujvića, desi da odobre veći regulatorno dozvoljeni prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara računi budu uvećani za tu stavku.
&bdquo;&Scaron;to se tiče aktivne energije, &scaron;to je pod ingerencijom Elektroprivrede (EPCG) i &scaron;to možemo kontrolisati, potpuno je istinita tvrdnja premijera da od 1. januara neće doći do povećanja aktivne cijene električne energije&ldquo;, kazao je Mujović.
On je rekao da će, prema onome &scaron;to je čitao u &scaron;tampi, regulatorno dozvoljni prihod CGES-a biti manji, dok će CEDIS-u biti dozvoljeno povećanje koje je bilo na nivou pro&scaron;le godine, pa kad se sve to podvuče, može se doći do zaključka da bi to povećanje trebalo da bude oko tri odsto.
&bdquo;Ako to zaista bude tako, onda bi povećanje koje građani mogu očekivati na prosječnom januarskom računu, koji iznosi 30 EUR, bilo reda jednog EUR&ldquo;, precizirao je Mujović.
On je saop&scaron;tio da Crna Gora, dokle god nije dio EU, može električnu energiju tretirati kao socijalnu kategoriju, odnosno Vlada ima mehanizam da cijenu drži u većoj ili manjoj mjeri pod kontrolom.
&bdquo;Onog dana kada postanemo dio EU, ta socijalna kategorija postaje trži&scaron;na roba, koja se mora povinovati zakonima trži&scaron;ta i čiju cijenu dominantno određuje trži&scaron;te. Jedna od obaveza Crne Gore na putu ka EU je da do 1. januara 2027. godine postepeno povećava cijenu električne energije, kako bi ona bila bliska trži&scaron;noj vrijednosti. Da li ćemo povećavati tokom naredne, ili ćemo možda vi&scaron;e raditi 2026. ili 2027. godine, to je krajnje otvoreno pitanje&ldquo;, rekao je Mujović.
Cijena električna energija u Crnoj Gori danas iznosi deset centi po kilovat satu (kWh), &scaron;to, prema riječima Mujvića, znači da crnogorski građani plaćaju možda i najnižu cijenu električne energije u Evropi.
Prosječna evropska cijena električne energe iznosi 27 centi.
&bdquo;Na&scaron;a obaveza je da se postepeno, do 1. januara 2027. godine, približavamo tom pragu od 27 centi, a postepeno znači da povećanje cijena struje mora biti praćeno i nekim drugim mjerama koje će ublažiti to povećanje, kao &scaron;to su na primjer mjere energetske efikasnosti&ldquo;, objasnio je Mujović
On je rekao da će naredna godina biti vrlo izazovna. Planirana je glavna faza ekolo&scaron;ke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja, pa se očekuje nedostatak električne energije od nekih 600 do 800 gigavat sati (GWh), koji će se morati nabaviti.
Dodatni izazov biće hidrologija, cijene struje na trži&scaron;tu i stepen uspje&scaron;nosti implementacije projekta Solara.

Mujović: Naredne godine može doći do većeg računa za struju zbog stavke koju utvrđuje regulator

SAOPŠTIO MINISTAR ENERGETIKE

Građani Crne Gore od danas osjećaju benefite programa Evropa sad 2, smatra premijer Milojko Spajić.
Poručuje i da je Crna Gora zatvara jaz koji je imala sa zemljama Evropske unije, a tiče se zarada.
"Očekujem povećanja zarada i vi&scaron;e mjera kojeće sprovesti početkom naredne godine. Evropa sad 2 nije kraj svih ekonomskih mjera. Ona je zamajac ekonomiji i standardu građana koji treba da se da na&scaron;oj ekonomiji, pravac putanje Crnoj Gori sledeće tri godine. Ovdje se ne zaustavljamo", izjavio je premijer.
On je dodao da će u januaru doći i do povećanja penzija.
"Prosječna januarska penzija će biti oko 600 eura", podsjetio je premijer.
Na pitanje kada će biti nova povećanja rekao je da će najaviti kada bude vrijeme za to, a to će biti, dodao je, vrlo brzo.
Kada je u pitanju sedmosatno radno vrijeme, tu se rje&scaron;enje već nazire, kazao je Spajić i dodao da je zbog opstrukcija drugih grana vlasti Evropa sad 2 kasnila dva mjeseca.
" Ne želimo ni&scaron;ta preko koljena, želimo da donesemo odluku u dogovoru sa partnerima.To rje&scaron;enje se već nazire. Molio bih za jo&scaron; malo strpljenja", kazao je Spajić.
Ne očekuje rast cijena i inflacije zbog Evrope sad 2.
"U oktobru očekujemo vrlo blagu inflaciju. Ne očekujemo bilo kakav skok cijena zbog Evrope sad 2",&nbsp; kazao je Spajić.
Vlada će imati, kako je naveo Spajić, i dodatne mjere &scaron;to se tiče inflacije, a jedan od tih je i projekat Velje brdo.
Upitan o odgovornostima zbog slučaja ubistva Madžgalja u Bijelom Polju, Spajić je rekao da je u ekspozeu naveo da će se rad ministara ocjenjivati svakih pola godine. Tako će, rekao je, procjenu dati početkom sledeće godine.
Ističe da se neće povećati cijene struje od januara.
"Cijene struje se neće povećavati zbog Evrope sad 2 nikada. One se moraju usklađivati sa evropskom cijenom struje", objasnio je Spajić.
Neće, kaže Spajić, dozvoliti ni povećanje cijena vode tamo gdje je PES na vlasti.

Spajić: Cijena struje neće rasti, uskoro i sedmosatno radno vrijeme

"NEĆEMO DOZVOLITI NI POVEĆANJE CIJENA VODE TAMO GDJE JE PES NA VLASTI"

Evropska komisija u svom nacrtu izvje&scaron;taja o napretku Crne Gore u 2024. godini konstatovala je da je program Evropa sad 2 rizičan po javne finansije.
Oni su podsjetili da je nova koaliciona vlada usvojila nekoliko velikih reformi.
"Vlada je povećala minimalnu penziju za 52 odsto na 450 eura od 2024. godine. U septembru 2024. godine Vlada je usvojila program rada pod nazivom Evropa sada 2.0, kao i srednjoročnu fiskalnu strategiju", navode iz EK.
Kako su konstatovali, ključne reforme odnose se na povećanje prosječne minimalne plate sa 450 eura na 700 eura i prepolovljenje penzijskih doprinosa.
Ove mjere predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacijskim mjerama i ubrzanom investicionom programu, naveli su iz EK u draftu izvje&scaron;taja u koji je Pobjeda imala uvid.
Komisija dalje navodi kako je Skup&scaron;tina krajem decembra 2023. godine usvojila Zakon o budžetu za 2024. godinu, koji predviđa značajno pogor&scaron;anje bilansa budžeta, sa projektovanim deficitom od 3,4 odsto BDP-a.
Kako kaže, takav ishod podstaknut je očekivanim snažnim rastom socijalnih transfera i kapitalne potro&scaron;nje uz izostanak jednokratnih prihoda.
"Budžet za 2024. revidiran je zbog boljeg učinka prihoda od planiranog i mjera u vezi sa programom Evropa sad 2, koji bi trebalo da stupi na snagu u oktobru 2024. godine", navodi se u dokumentu.
EK dodaje da je kombinacija crnogorske makroekonomske politike ograničena nedostatkom autonomne monetarne politike.
"Fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom tražnjom. S obzirom na ranjivosti u vezi sa dugom, velike buduće potrebe za finansiranjem i mjere usvojene u okviru programa Evropa sad 2, čini se prikladnim pažljivo fiskalno upravljanje sa mjerama kompenzacije i sveukupno strožim fiskalnim stavom", upozorila je Komisija u draftu izvje&scaron;taja.

EK: Evropa sad 2 predstavlja značajan rizik za održivost javnih finansija

UPOZORENO U NACRTU IZVJEŠTAJA O NAPRETKU

Stručnjaci &scaron;vajcarske kompanije 8B Capital, koja je odnedavno i zvanični zakupac EPCG Željezare, boraviće ovih dana u fabrici kako bi provjerili stanje opreme.
Remont u Čeličani i Kovačnici trebalo bi da počne do 10. novembra, kazali su Pobjedi iz Elektroprivrede (EPCG), majke kompanije Željezare.
Predstavnik 8B Capitala, Igor &Scaron;amiz, ih je nedavno obavijestio o toj posjeti, dodajući da će po&scaron;tovati sve obaveze iz ugovora o zakupu koji je sa predstavnicima EPCG potpisao krajem jula.
Iz EPCG su kazali da će do 10. novembra biti preuzeta prva grupa od 25 radnika, kada bi trebalo i da započnu remont. Podsjećaju da je prema ugovoru, rok za obnavljanje proizvodnje najkasnije godinu od potpisivanja ugovora.
Ugovor o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare su potpisali 26. jula predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović i &Scaron;amiz.
Đukanović je tada podsjetio da EPCG, kao državna kompanija, nije bila u mogućnosti da pokrene proizvodnju čelika, te da je zbog toga i raspisan međunarodni javni poziv, kako bi se obezbijedio partner koji će pokrenuti osnovnu proizvodnju.
Potpisivanju ugovora krajem jula prisustvovao je i ministar energetike, Sa&scaron;a Mujović, koji je kazao da je kompanija 8B Capital pokazala upornost da upravlja Željezarom, te da on svim srcem želi da dio te upornosti pretoče u značajan i vrijedan poslovni rezultat, &scaron;to će biti dovoljno za napredak i EPCG i ukupne ekonomije Crne Gore.
Predviđeno je da proizvodni pogoni nik&scaron;ićke Željezare, kćerke firme EPCG, u narednih 50 godina posluju u okviru &scaron;vajcarske kompanije 8B Capital iz Lugana, za mjesečnu zakupninu od 31 hiljadu eura bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Najavili su da će u prvoj godini, od potpisivanja ugovora i pokretanja proizvodnje, investirati 7,75 miliona eura, u narednih pet i čitavih 36,85 miliona. Zakupac je dužan da u prvih pola godine zakupa angažuje najmanje 150 radnika, odnosno po 25 na mjesečnom nivou. Takođe, zakupac je obavezan da zakupodavcu dokaže da je proizvodnja u Čeličani i Kovačnici počela najkasnije do datuma koji nastupa 12 kalendarskih mjeseci nakon datuma početka zakupa.
&Scaron;vajcarska kompanija jedina je dostavila ponudu na posljednjem međunarodnom javnom pozivu za zakup Željezarinih proizvodnih kapaciteta. &nbsp;

EPCG: Remont pogona Željezare i preuzimanje 25 radnika do 10. novembra

STRUČNJACI ŠVAJCARSKE KOMPANIJE 8B CAPITAL PROVJERIĆE NAREDNIH DANA STANJE OPREME NIKŠIĆKE FABRIKE

Vi&scaron;e 27 hiljada radnih mjesta otvoriće se u regionu Zapadnog Balkana u narednih &scaron;est godina u oblasti obnovljive energije, od čega će najvi&scaron;e stručnjaka biti potrebno za sektor solarne energije. To je pokazala analiza trži&scaron;ta rada sprovedena u Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Albaniji i na Kosovu. Da bi region na adekvatan način odgovorio &ldquo;zelenoj tranziciji&rdquo; hitno su potrebne reforme u oblasti obrazovanja i &scaron;kolstva, poručuju organizatori konferencije &bdquo;EduEnergy 2.0: Towards shaping the future of renewable energy transition in the Western Balkans &ldquo;, koja će se u srijedu održati u Budvi.
Analiza trži&scaron;ta rada ukazuje da će se u Crnoj Gori do kraja &nbsp;2030. otvoriti vi&scaron;e od 1700 radnih mjesta u oblastima obnovljivih izvora energije, od čega će najvi&scaron;e zaposlenih biti potrebno u sektoru energije koja se dobija od sunca. Kako obrazovanje i osposobljavanje može odgovoriti na promjene na trži&scaron;tu rada &nbsp;koje će biti izazvane zelenom tranzicijom i sve jačim uvođenjem obnovljivih izvora energije, pitanje je na koje će odgovor poku&scaron;ati da daju učesnici Konferencije posvećene &ldquo;zelenoj budućnosti&rdquo; Balkana.
Na skupu se očekuje prisustvo predstavnika obrazovnog sektora iz regiona Zapadnog Balkana &ndash; ministarstava obrazovanja, enegetike, državnih agencija za stručno obrazovanje i kvalifikacije, privrednih komora, poslodavaca i &scaron;kola.
&ldquo;Značajan dio konferencije biće posvećen promjenama na trži&scaron;tu rada koje se očekuju uslijed zelene tranzicije, potrebama obazovnog sektora za novim sadržajima koji se tiču obnovljivih izvora energije, te tome kako mladi biraju svoju karijeru i kako ih podstaći da &nbsp;izaberu obrazovne programe vezane za energetiku&rdquo;, istakla je direktorka međunarodne organizacije &ldquo;Incijativa za reformu obrazovanja u Jugoistočnoj Evropi&rdquo;, Tina &Scaron;arić.
Najavljuje da će na skupu 30. oktobra u Budvi koji organizuju u saradnji sa Njemačkim dru&scaron;tvom za međunarodnu saradnju GIZ, biti prezentovani i nalazi istraživanja o potrebama trži&scaron;ta rada do 2030. na Zapadnom Balaknu koji pokazuju da će ovom regionu u narednih &scaron;est godina biti potrebno preko 27 hiljada radnih mjesta u oblastima obnovljive energije.
Trenutno se energetski sektori u zemljama regiona oslanjaju uglavnom na ugalj kao izvor. Kosovo, Srbija i Bosna i Hercegovina su čak među prvih 10 zemalja svijeta po procentu energije koja se dobija iz uglja. Dok Crna Gora sa 39,8 odsto ima donekle bolje izbalansiranu energetsku sliku. Konferencija će dijelom biti usmjerena i na analizu postojećeg stanja te identifikovanje daljih potreba, navodi Tina &Scaron;arić. Dodaje da mladi, ali i odrasli, nedovoljno znaju o zelenoj tranziciji, pa se počelo raditi na uvođenju tih tema u postojeće nastavne planove i programe, kao i na uvođenju novih obrazovnih programa koji su potrebni za dalji razvoj obnovljivih izvora energije.
&ldquo;Kada se radi o ovako velikom zaokretu, o zelenoj tranziciji, svi segmenti dru&scaron;tva trebalo bi da budu uključeni, na onim nivoima za koje su ovla&scaron;ćeni &ndash; donosioci odluka kod izglasavanja i predlaganja zakona i strategija koje su usmjerene na obnovljive izvore energije te adekvatne mehanizme kojima će se isti moći implementirati; nevladine organizacije prilikom lobiranja za optimalna rje&scaron;enja i ukazivanja na potencijalne probleme; intelektualci za ukazivanje na učinke različitih izvora energije te pronalaženje novih, jo&scaron; boljih i održivijih rje&scaron;enja; obrazovni sektor u stvaranju nove generacije mladih koji su svjesni novih izvora energije te spremni odabrati zanimanja koja ih promovi&scaron;u; kao i u podr&scaron;ci odrasloj populaciji u nadograđivanju svojih vje&scaron;tina kako bi mogli odgovoriti na nove potrebe na trži&scaron;tu rada &ndash; svi imaju svoju, važnu, ulogu u ovom procesu,&rdquo; zaključuje &Scaron;arić.
&nbsp;

 Crnoj Gori će biti potrebno više od 1700 zaposlenih u oblasti solarne energije

“ZELENA TRANZICIJA” OTVARA NOVA RADNA MJESTA

Alimentacioni fond isplatio je danas preko 64,2 hiljade eura, na osnovu 156 rje&scaron;enja centara za socijalni rad kojima je priznato pravo na privremeno izdržavanje djece, saop&scaron;teno je iz Ministarstva finansija.
Iz tog Vladinog resora su rekli da je od ukupnog iznosa na ime privremenog izdržavanja isplaćeno 61.983 eura, dok je na ime tro&scaron;kova izvr&scaron;nog postupka, koji su takođe djeci priznati u dostavljenim rje&scaron;enjima centara za socijalni rad, isplaćeno 2.274 eura, prenosi Mina business.
Kada je u pitanju struktura rje&scaron;enja po op&scaron;tinama, iz Ministarstva su kazali da se najveći broj odnosi na rje&scaron;enja Centra za socijalni rad Podgorica 54, zatim Nik&scaron;ić 28, Budva 16 i Bar 11.
Kako su naveli, Centar za socijalni rad Danilovgrad izdao je devet rje&scaron;enja, Mojkovac osam, Pljevlja sedam, Bijelo Polje i Herceg Novi po &scaron;est, Kotor četiri, Cetinje i Golubovci po dva i Berane, Andrijevica i Plav po jedno rje&scaron;enje.
Iz Ministarstva finansija su rekli da je privremeno izdržavanje na osnovu 156 rje&scaron;enja centara za socijalni rad isplaćeno za 173 djeteta.
Kako su kazali iz tog resora, za uzrast do pet godina isplaćeno je za sedmoro djece, za uzrast od &scaron;est do 13 godina za 93 i za uzrast od 14 do 18 godina isplaćen je iznos privremenog izdržavanja za 73 djeteta.
&bdquo;Kada je riječ o strukturi po polu roditelja, koji su kao zakonski zastupnici djece podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje, a čijoj je djeci isplaćeno privremeno izdržavanje, očeva je ukupno 24 ili 21 odsto, a majki 88 ili 79 odsto&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je Alimentacioni fond, nakon isplate privremenog izdržavanja u septembru ove godine, donio 126 rje&scaron;enja o povraćaju isplaćenog iznosa privremenog izdržavanja kojima su obavezani dužnici izdržavanja da vrate isplaćeni iznos

Alimentacioni fond isplatio preko 64 hiljade eura za 173 djeteta

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA FINANSIJA

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti jedan do tri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Tako će eurosuper 95 i 98 pojeftiniti tri, odnosno dva centa, pa će ko&scaron;tati 1,43 eura, odnosno 1,47 eura.
Cijena eurodizela će u narednih 15 dana biti niža dva centa i iznosiće 1,32 eura.
Za jedan cent pojeftiniće lož ulje, i ko&scaron;taće1,3 eura.
Posljednje promjene cijena bile su 22. oktobra, kada su sve vrste goriva poskupile tri do pet centi.
Naredni obračun biće 18. novembra, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 19. novembra.

Jeftinije sve vrste goriva