Ekonomija

Tri mjeseca nakon prvog protesta ispred Ministarstva finansija (MF) i nepun mjesec nakon trosatne protestne vožnje podgoričkim ulicama tokom koje je preko 200 vozača kamiona iskazalo nezadovoljstvo svojim položajem, iz kabineta ministra finansija Novice Vukovića stigao je poziv za sastanak Udruženju prevoznika Crne Gore koji bi trebalo da se održi danas.
Kamionski prevoznici su sa protesta krajem decembra pro&scaron;le godine poručili premijeru Milojku Spajiću da će, ukoliko se ponovo oglu&scaron;e na njihove zahtjeve, organizovat &scaron;trajk po uzoru na evropske kolege &scaron;to će usloviti kolaps cijele države. Kazali su da su dovedeni na rub egzistencije te da su prinuđeni na radikalne poteze koji ih dodatno iscrpljuju, i finansijski i vremenski.
Predstavnik Udruženja Đorđije Lje&scaron;njak je tada naglasio da okupljaju 90 odsto transportnih kompanija koje zapo&scaron;ljavaju hiljade ljudi, te da su tokom pro&scaron;le godine ostvarile bruto prihod od oko 150 miliona eura, nagla&scaron;avajući da nemaju poreskih dugovanja. Ne traže, kako je dodao, ni pomoć ni privilegije, već da država po&scaron;tuje zakone i obezbijedi im normalne uslove za rad.
- Tražimo i da se na&scaron; glas čuje kada se donose odluke koje direktno utiču na na&scaron;e poslovanje, tražimo sistem u kojem se zna red, u kojem se zakon primjenjuje jednako na sve &ndash; kazao je Lje&scaron;njak.
Osim povraćaja akcize u kompletnom iznosu od 44 centa po litru goriva, traže da im se PDV vraća u zakonskom roku od 30 do 60 dana, dodajući da pojedini na to čekaju i godinama. Nagla&scaron;avaju da je organizaciju rada kontrole na graničnim prelazima potrebno prilagoditi infrastrukturi koja je u lo&scaron;em stanju, zbog čega dolazi do kolapsa.
- Potrebno je produžiti radno vrijeme na granicama fitosanitarnog i veterinarskog inspektora do 22 časa radnim danima, odnosno 14 časova subotom ili pribjeći modelu elektronskog tranzitnog rje&scaron;enja do odredi&scaron;ne carinarnice gdje će se vr&scaron;iti detaljna kontrola i uzorkovanje ako je to potrebno - kazao je Lje&scaron;njak, dodajući da bi rascarinjenje roba trebalo da bude dostupno 24 sata.
Prevoznici su nezadovoljni i uredbom EU koja se odnosi na &scaron;engenska pravila o boravku vozača 90 dana u periodu od 180 dana, u okviru čega se tretiraju kao turisti, a ne kabinsko osoblje. Lje&scaron;njak je poručio nadležnima da pomognu domaćim vozačima da ostanu u zemlji tako &scaron;to će im omogućiti beneficirani radni staž, a ne da im daju administrativne olak&scaron;ice u inostranstvu kako bi jednostavnije napustili državu.&nbsp;

Predstavnici kamiondžija danas na sastanku u Ministarstvu finansija

UDRUŽENJE PREVOZNIKA CRNE GORE DOBILO POZIV IZ VLADINOG RESORA NA ČIJEM JE ČELU NOVICA VUKOVIĆ

Cijene stanova u Crnoj Gori u posljednjih godinu dana porasle su&nbsp; čak 20,2 odsto, &scaron;to je gotovo četiri puta vi&scaron;e nego u prosjeku Evropske unije, gdje su cijene stambenih nekretnina rasle oko 5,1 odsto, pokazuju podaci EUROSTAT-a.
Trend pokazuje snažan rast vrijednosti nekretnina u Crnoj Gori, naročito u većim gradovima i primorskim zonama, dok je rast cijena stanova u EU znatno umjereniji i stabilniji. Iako nije članica Evropske unije, Crna Gora danas ima skuplje stanove od brojnih država EU &ndash; uključujući &Scaron;paniju, Italiju, Rumuniju, Bugarsku i Grčku &ndash; gdje je prosječna cijena kvadrata niža nego na domaćem trži&scaron;tu.
Sličan trend vidljiv je i kod najma stanova. U EU su najamnine rasle oko 3,1 odsto na godi&scaron;njem nivou, dok je u Crnoj Gori zabilježen dvostruko brži rast, od oko 7 odsto, s tim da je u primorskim op&scaron;tinama i urbanim centrima povećanje najma dostizalo i dvocifrene stope.
Prosječna cijena najma u Crnoj Gori iznosi oko 13 eura po kvadratnom metru, &scaron;to znači da stan od 60 m&sup2; može ko&scaron;tati oko 780 eura mjesečno, dok je prosječna cijena kvadrata stana na trži&scaron;tu oko 2.400&ndash;2.700 eura, u zavisnosti od lokacije, jer na primorju cijena kvadarata stana na pojedinim lokacijama ide preko 5.000 eura.
&Scaron;panija i Italija jeftinije &ndash; Njemačka skuplja, ali sa četiri puta većim platama
Za ilustraciju evropskog trži&scaron;ta nekretnina, uzećemo skuplje i najjeftinije zemlje EU.
Tako je prema podacima EUROSTAT-a prosječna cijena kvadrata stana u &Scaron;paniji oko 1.700 eura, dok je prosječan mjesečni najam dvosobnog stana oko 2.080 eura. U poređenju sa Crnom Gorom, iako su cijene u &Scaron;paniji slične ili manje, razlika u primanjima je značajna: prosječna mjesečna plata u &Scaron;paniji iznosi oko 2.200 eura, dok je prosječna neto plata u Crnoj Gori oko 832 eura.
U susjednoj Italiji, prosječna cijena kvadrata stana iznosi oko 1.800 eura, dok najam jednosobnog stana u većim gradovima varira od 700 do 1.500 eura mjesečno, a prosječna plata iznosi 2.300&ndash;2.500 eura.
U Njemačkoj, cijene kvadrata su znatno vi&scaron;e &ndash; u prosjeku oko 4.500&ndash;4.800 eura, dok su najamnine u rasponu 11&ndash;18 eura po m&sup2; mjesečno, ali je zato prosječna neto plata oko 3.000&ndash;3.500 eura ili četiri puta veće nego u Crnoj Gori.
S druge strane, Rumunija i Bugarska spadaju među najjeftinije države u EU. Prosječna cijena kvadrata stana u Rumuniji je oko 1.676 eura, a u Bugarskoj najam se kreće od pet do osam eura po m&sup2; mjesečno, &scaron;to su među najnižim cijenama u EU.
Kad se u obzir uzme podatak da je u Rumuniji prosječna plata 1.100 eura, a u Bugarskoj 1.000 eura i na to doda da je cijena kvadrata, kao i najma stana znatno niža nego u CG, dobije se ogromna cjenovna razlika u odnosu na na&scaron;u zemlju.
Uz ove države i Grčka ima manju cijenu kvadrata stana, jer u toj zemlji cijena kreće oko 1.800 eura, dok su prosječne plate oko 1.300 eura.
Crna Gora lider po cijenama nekretnina &ndash; kupovna moć zaostaje za EU prosjekom
Ovo poređenje jasno pokazuje da, iako cijene nekretnina i najma u Crnoj Gori rastu brzo, relativna kupovna moć stanovni&scaron;tva znatno zaostaje za EU prosjekom, čime se povećava opterećenost kućnih budžeta i otežava pristupačnost stanovanja za prosječne građane.
U EU, gdje su prosječne plate znatno vi&scaron;e, visoke cijene stanova i najma kompenzuju veća primanja, dok u Crnoj Gori visoki rast cijena dolazi u kontekstu znatno nižih plata.
Ukoliko se ovaj trend nastavi, može se dodatno produbiti stambeni jaz, posebno za mlade i porodice sa prosječnim primanjima, kojima bi kupovina nekretnine mogla ostati nedosanjani san.

Crna Gora skuplja od EU: U Španiji i Italiji kvadrat stana jeftiniji nego kod nas

CIJENE STANOVA U CRNOJ GORI U POSLJEDNJIH GODINU PORASLE ČAK 20,2 ODSTO

Trenutne mjere subvencionisanja zakupnina, kakve se sprovode ili najavljuju na lokalnom nivou, predstavljaju samo privremenu pomoć, ali ne i trajno i održivo rje&scaron;enje, smatraju u Udruženju podstanara.
&bdquo;Podstanarstvo u Crnoj Gori odavno vi&scaron;e nije privremena faza života, već dugoročna realnost za desetine hiljada ljudi &ndash; zaposlenih, porodica sa djecom, samohranih roditelja, mladih i starijih građana. Rast cijena zakupnina, nedostatak sigurnosti stanovanja i izostanak sistemske za&scaron;tite doveli su podstanare u položaj stalne ekonomske i socijalne nesigurnosti&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Oni su kazali da posebno zabrinjava činjenica da veliki broj podstanara ostaje izvan postojećih programa podr&scaron;ke zbog neformalnih odnosa na trži&scaron;tu zakupa, koji nijesu rezultat neodgovornosti građana, već dugogodi&scaron;njeg izostanka jasnih pravila, kontrole i podsticaja za legalizaciju ugovora o zakupu.
U Udruženju smatraju da subvencije u iznosima koji ne prate realne trži&scaron;ne cijene stanovanja, ne mogu biti predstavljene kao rje&scaron;enje problema, već isključivo kao kratkoročna mjera.&nbsp;
&bdquo;Bez sveobuhvatne stambene politike, jasno definisanih prava i obaveza, kao i institucionalnog priznanja podstanarstva kao važnog dru&scaron;tvenog pitanja, problemi će se samo produbljivati. Pozivamo nadležne da započnu ozbiljan i inkluzivan proces izrade sistemskog modela podr&scaron;ke podstanarima, uz aktivno uče&scaron;će njihovih predstavnika i civilnog sektora&ldquo;, rekli su iz Udruženja, prenosi agencija Mina.
Cilj tog procesa, kako su dodali, mora biti obezbjeđivanje sigurnog, priu&scaron;tivog i dostojanstvenog stanovanja, kao osnovnog uslova za normalan život građana.
&bdquo;Otvoreni smo za dijalog i saradnju sa svim relevantnim akterima, ali jasno poručuje da parcijalna i simbolična rje&scaron;enja nijesu dovoljna za problem koji pogađa veliki dio dru&scaron;tva. Podstanari ne traže privilegije, već sigurnost, pravila i dostojanstvo&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Udruženje podstanara: Podstanarstvo odavno više nije privremena faza života, već dugoročna realnost za desetine hiljada ljudi

"TRENUTNE MJERE SAMO PRIVREMENA POMOĆ, A NE TRAJNO I ODRŽIVO RJEŠENJE"

Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore saop&scaron;eno je da počinje danas isplata redovnog mjesečnog primanja za decembar.
"Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za decembar mjesec iznosi 342,96 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za decembar iznosi 553,48 eura.
Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za decembar mjesec su 67,94 miliona eura", naveli su iz Fonda.

Danas počinje isplata penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PIO

Penzioneri u ovoj godini mogu očekivati povećanje mjesečnih primanja, najavio je vr&scaron;ilac dužnosti direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak, prenosi RTV Podgorica.
Dodaje da će tačan procenat povećanja biti poznat krajem januara, nakon &scaron;to Monstat objavi zvanične podatke o stopi inflacije i rastu zarada.
&ldquo;Oni sa minimalnim penzijama i svi ostali penzioneri će imati tri redovna godi&scaron;nja usklađivanja. Dakle, prvo januarsko penzioneri mogu očekivati 20. februara to usklađivanje&ldquo;, kazao Drobnjak.
S obzirom na to da nije bilo velikih niti rasta zarada niti rasta inflacije u zadnjem kratkoročnom periodu, Drobnjak ipak kaže, ne treba očekivati neko veliko povećanje
&ldquo;Jer na bazi iskustva to možemo da pretpostavimo, ali izbjegao bih projekcije, čekamo trenutak i tačno objavimo koliko će biti&rdquo;, naveo je.
Drobnjak je potvrdio da su isplate penzija sigurne u ovoj i narednim godinama, potvrdio i navodi da smanjenje doprinosa Fondu, kroz program Evropa SAD 2, nijesu uticale na njeno poslovanje, &scaron;to se, kako kaže, tokom prethodne godine i potvrdilo.
&ldquo;Mi smo projektovali budžet za 2026. krajem prethodne godine i on je projektovan 5,2 odsto u odnosu na pro&scaron;logodi&scaron;nji budžet, i on je projektovan u iznosu od 843 miliona eura, gdje su predviđene sve redovne penzije i tri redovna godi&scaron;nja usklađivanja&ldquo;, istakao je.
On smatra da uprkos visokim stopama inflacije, povećanja penzija su bila iznad tog nivoa.
&ldquo;U 2022. realni rast penzija bio dva procenta, kada se oduzme njihov rast penzija i stopa inflacije, u 2023. 7,6 odsto, u 2024. 3,15 i u 2025. ne&scaron;to iznad osam procenata&ldquo;, rekao je Drobnjak.
Ističe da možemo da kažemo da je zadnjih par godina povećan životni standard građana i penzonera Crne Gore.
&ldquo;Ko god je realan i ko prati brojke je saglasan sa tim, a da li je inflacija neprijatna &ndash; jeste, svima&rdquo;, poručio je on.
Smatra da do rasta deficita Fonda PIO neće vi&scaron;e dolaziti, zbog čega ne predviđa krizu u njegovom poslovanju.
&ldquo;Da bi penzioni Fond bio u potpunosti nezavisan, bez prelivanja novca iz državnog budžeta, u Crnoj Gori bi trebalo da bude duplo vi&scaron;e zapolenih&rdquo;, zaključio je Drobnjak.

Drobnjak: Penzioneri mogu očekivati 20. februara povećanje mjesečnih primanja

PRVO OD TRI REDOVNA GODIŠNJA USKLAĐIVANJA

Kompanija Corporacion America Airports S.A. (CAAP) podnijela je danas tužbu Upravnom sudu protiv odluke Komisije za koncesije, kojom je kao neosnovan odbijen njen prigovor na novu rang-listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za pravo kori&scaron;ćenja aerodroma Podgorica i Tivat.
Kako prenosi agencija Mina, riječ je o prigovoru koji je CAAP podnijela 27. novembra pro&scaron;le godine, nakon &scaron;to je 12. novembra utvrđena nova rang-lista ponuđača.
&nbsp;"Uprkos vraćanju postupka na ponovni proces, jasno je da ranije utvrđene nepravilnosti nijesu otklonjene, te da su i Tenderska komisija i Komisija za koncesije postupale suprotno važećim zakonima Crne Gore, ali i pravu Evropske unije", saop&scaron;teno je iz kompanije.
Kako se navodi, CAAP će nastaviti pravnu borbu radi utvrđivanja istine i zakonitosti postupka, uz stav da je upravo ta kompanija trebalo da bude rangirana kao prvoplasirani ponuđač.
Aktuelna tužba dolazi u kontekstu ranijih sudskih odluka u ovom predmetu. Vrhovni sud Crne Gore je prethodno odbio kao neosnovanu žalbu CAAP-a izjavljenu protiv rje&scaron;enja Upravnog suda iz septembra pro&scaron;le godine, kojim je odbijen zahtjev ove kompanije za odlaganje izvr&scaron;enja rje&scaron;enja Komisije za koncesije od 1. septembra iste godine, prenosi agencija Mina.

Nova tužba zbog rang-liste za koncesiju aerodroma

OD KOMPANIJE CORPORACION AMERICA AIRPORTS S.A.

Cijena ko&scaron;tanja gradnje druge dionice auto-puta povećana je zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom 2019. i ponude izabranog konzorcijuma PowerChina&ndash;Stecol&ndash;Pccd, koja je formirana u skladu sa aktuelnim trži&scaron;nim uslovima i raspodjelom rizika, saop&scaron;teno je iz Monteputa.
DRŽAVNA KOMPANIJA JE PRIJE DVA DANA IZABRALA PONUDU KINESKOG KONZORCIJUMA KAO NAJPOVOLJNIJU za gradnju te dionice.
&ldquo;Izabrani kineski konzorcijum je ponudio 693,97 miliona eura, dok je idejni projekat za dionicu Mate&scaron;evo&ndash;Andrijevica iz 2019. godine predviđao tro&scaron;kove od 638 miliona eura u koje je uključeno 15 odsto nepredviđenih radova. Projekat se realizuje na bazi FIDIC uslova ugovaranja i to Žute knjige (Design &amp; Build), &scaron;to podrazumijeva da je izvođač u cijenu uključio sve radove na projektovanju i izgradnji, neophodne za cjelovitost ove dionice. Takođe, ovaj način ugovaranja podrazumijeva da izvođač preuzima određeni dio rizika vezano za geolo&scaron;ke uslove&rdquo;, rekli su Vijestima iz Monteputa.
Oni su kazali da se radi o veoma zahtjevnoj dionici, sa složenim geolo&scaron;kim uslovima. Svi objekti zahtijevaju primjenu dubokog fundiranja duž cijele trase, kao i odgovarajuću za&scaron;titu kosina usjeka.
Ponuđena cijena, kako su objasnili, nije formirana isključivo na osnovu idejnog projekta, već i na osnovu posebnih uslova ugovora, projektnog zadatka i zahtjeva investitora, kojima su obuhvaćene stavke koje nijesu bile predviđene prethodno urađenom projektnom dokumentacijom i nijesu bile uključene u idejni projekat, a koje je nužno izvesti da bi se nakon realizacije ove dionice dobila kvalitetna i bezbjedna saobraćajnica.
&ldquo;Te stavke obuhvataju projektovanje i izgradnju traka za spora vozila na nizbrdnoj strani, na nagibima većim od četiri odsto, koje su značajne za bezbjednost odvijanja saobraćaja, zatim projektovanje i izgradnju vatrogasnog punkta i stacionara za zimsko održavanje na portalu tunela Tre&scaron;njevik, neophodnih za pravovremenu reakciju vatrogasnih službi i adekvatno zimsko održavanje na ovim nadmorskim visinama, kao i pozicije deponija i pozajmi&scaron;ta, koje su u prethodnoj dokumentaciji bile date indikativno, bez detaljne procjene tro&scaron;kova&rdquo;, istakli su u Monteputu.
Kakos u dodali, shodno navedenom, ponuđač je sagledao kompletnu raspoloživu dokumentaciju i u skladu sa obavezama definisanim ugovorom, projektnim zadatkom i zahtjevima investitora, analizirajući trenutno stanje trži&scaron;ta i dostupnost radne snage, formirao svoje cijene.
&ldquo;Na konačnu cijenu dodatno su uticali rast cijena materijala i energije, nedostatak radne snage i nepovoljni uslovi na međunarodnom trži&scaron;tu. Tenderski postupak je rezultirao cijenom koja realno odražava trži&scaron;nu vrijednost i uslove. Iskustva sa realizacijom sličnih infrastrukturnih projekata u regionu pokazala su da inicijalne procjene vrijednosti mogu biti značajno izmijenjene tokom realizacije, naročito u uslovima rasta cijena i trži&scaron;nih poremećaja&rdquo;, rekli su u Monteputu.
Kako su istakli, sagledavajući sve navedene okolnosti, jasno je da se cijena ko&scaron;tanja druge dionice auto-puta Mate&scaron;evo&ndash;Andrijevica ne može posmatrati izolovano, već u kontekstu promjena u obimu projekta, savremenih tehničkih zahtjeva, modela ugovaranja koji podrazumijeva preuzimanje dijela rizika od strane izvođača, kao i aktuelnih trži&scaron;nih uslova.
&ldquo;U tom okviru, cijena definisana kroz tenderski postupak predstavlja realan odraz složenosti i zahtjevnosti projekta, sa ciljem izgradnje bezbjedne, funkcionalne i dugoročno održive saobraćajne infrastrukture&rdquo;, dodali su iz Monteputa.
Dionica Mate&scaron;evo-Andrijevica finansira se kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 200 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 150 miliona eura.

Monteput: Cijena gradnje druge dionice auto-puta veća zbog aktuelnih tržišnih uslova i obima radova

DRŽAVNA KOMPANIJA JE PRIJE DVA DANA IZABRALA PONUDU KINESKOG KONZORCIJUMA KAO NAJPOVOLJNIJU

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić saop&scaron;tio je Portalu RTCG da očekuje da izgradnja druge dionice auto-puta krenu ove godine, a da je rok za izgradnju pet godina, te da očekuje da radovi budu zavr&scaron;eni do kraja 2030.
"Na vrijeme se krenulo u proces eksproprijacije zemlji&scaron;ta i već je zavr&scaron;eno preko 80 odsto posla" rekao je Ljiljanić.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović kazao je polovinom novembra da očekuje da do aprila bude gotov idejni projekat za dionicu od Andrijevice do Boljara.
Istakao je da bi do kraja 2026. trebalo da počnu ozbiljni pregovori za nastavak gradnje auto-puta do Boljara.
"To može biti i 2030. godina, i to je važno pitanje, jer tada dobijamo puni efekat auto-puta", rekao je Zogović.
Monteput je izabrao izvođača radova, odnosno kompaniju koja će izraditi glavni projekat i izvesti radove na drugoj dionici auto-puta, pa slijedi potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačem &ndash; konzorcijumom POWERCHINA Ltd.&ndash;STECOL&ndash;PCCD, u vrijednosti od 693.969.668,88 eura. Kako je saop&scaron;tio Monteput, nakon toga će izvođač započeti aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta od izuzetnog značaja za Crnu Goru.

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.

SAOPŠTIO DIREKTOR MONTEPUTA

Izvođač radova za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice biće konzorcijum Powerchina &ndash; Stecol &ndash; Pccd, saop&scaron;teno je iz Monteputa.
Iz te kompanije je saop&scaron;teno da su izabrali izvođača radova nakon otvaranja finansijskih ponuda u okviru tendera za projektovanje i izvođenje radova na auto-putu Bar&ndash;Boljare, dionica Mate&scaron;evo&ndash;Andrijevica, prenosi Mina business.
&ldquo;U skladu s tim, slijedi potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačem &ndash; konzorcijumom Powerchina&ndash;Stecol&ndash;Pccd, u vrijednosti od 693,97 miliona eura, nakon čega će izvođač započeti aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta od izuzetnog značaja za Crnu Goru&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Monteputa je saoipt&scaron;eno da su otvorene tri od četiri pristigle ponude koje su se kvalifikovale za otvaranje finansijskog dijela ponuda, a koje su dostavili konzorcijum Cengiz-Azvirt, kompanija China Communications Construction Company Limited i konzorcijum Powerchina-Stecol &ndash; Pccd.&nbsp;
&ldquo;Finansijska ponuda konzorcijuma Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation sa Shandong Luqiao Group nije otvarana jer nije ispunila uslove za otvaranje finansijskog dijela ponude&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Dionica Mate&scaron;evo-Andrijevica finansira se kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 200 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 150 miliona eura, te je postupku otvaranja finansijskih ponuda prethodila tenderska procedura u skladu sa standardima EBRD-a, koja je obuhvatila evaluaciju tehničkog dijela ponuda otvorenih 31. oktobra pro&scaron;le godine.&nbsp;
&ldquo;Inicijalno vrednovanje je rezultiralo kvalifikovanjem kompanija za naredno podno&scaron;enje dokumentacije koje je bilo sadržano od tehničkog i finansijskog dijela&rdquo;, precizirali su iz Monteputa.
Finansijska ponuda konzorcijuma Cengiz-Azvirt iznosila je 735,01 milion eura, ponuda kompanije China Communications Construction Company Limited 724,64 miliona EUR, dok je ponuda konzorcijuma Powerchina&ndash; Stecol&ndash; Pccd iznosila 693,97 miliona eura.

Izabran izvođač radova za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta

SAOPŠTENO IZ MONTEPUTA

Uprava za ugljovodonike je poni&scaron;tila tender vrijedan 11 miliona eura koji se odnosio na nabavku 16.500 metričkih tona dizel goriva namijenjenog za obavezne rezerve naftnih derivata, jer je tenderska komisija utvrdila da je ponuda Jugopetrola, koja je bila i jedina, neispravna.
Tender koji je raspisan početkom decembra pro&scaron;le godine sa namjerom nabavke dizela označen je kao hitan zbog obaveza iz evropske agende u vezi sa formiranjem obaveznih naftnih rezervi. Iz Uprave su ukazali da nijesu mogli ranije sprovesti tender, jer je tek početkom decembra zaključen ugovor o skladi&scaron;tenju goriva, &scaron;to je bio preduslov za pokretanje njegove nabavke.
Osim obaveze da gorivo bude proizvedeno nakon 21. januara, uslov je bio i da nema nikakve veze sa Ruskom Federacijom ili drugim zemljama ili licima prema kojima su uvedene bilo kakve međunarodne sankcije, te da isporuka dizela bude realizovana najkasnije do kraja aprila ove godine.
Propusti
Komisija je utvrdila da je Jugopetrol postupio suprotno tenderskom zahtjevu da se izjasni o izboru pariteta isporuke DPU Naftni terminal u Luci Bar ili IN-Tank Naftni terminal u Luci Bar, čime je faktički podnijeta ponuda sa varijantama, &scaron;to ovim tenderom nije dozvoljeno. Jugopetrol je ponudio da dizel isporuči po cijeni od 679 eura po metričkoj toni, ali je, kako se navodi u odluci, propustio da navede način obračuna ponuđene cijene.
- Zahtjev da ponuđač jasno navede način formiranja ponuđene cijene od su&scaron;tinskog je značaja radi obezbjeđivanja načela ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti kori&scaron;ćenja javnih sredstava, kao i transparentnosti postupka. Nenavođenjem načina formiranja cijene, ponuđač je onemogućio naručioca da provjeri da li je cijena formirana u skladu sa tenderskom dokumentacijom, kao i da li postoji eventualna računska gre&scaron;ka prilikom njenog obračuna &ndash; stoji u odluci Uprave za ugljovodonike.
Planom formiranja održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata koji je Vlada usvojila krajem pro&scaron;le godine predviđeno je da Uprava za ugljovodonike potro&scaron;i od devet do 12 miliona eura za kupovinu dizela 2026. godine. Riječ je o sredstvima koja se prikupljaju od naknade za obavezne rezerve koju građani od pro&scaron;log februara plaćaju u okviru cijene goriva. Planom je predviđeno i da se gorivo skladi&scaron;ti u rezervoarima Jugopetrola u periodu od tri godine počev&scaron;i od aprila te da, u zavisnosti od mogućnosti, ove godine nabavi dodatne količine.
- Ako raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava, po osnovu prikupljene naknade tokom 2026. godine (ne računajući sredstva prenesena iz 2025. godine), bude iznosio 10,1 milion eura u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 12.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko devet miliona eura; a ukoliko raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava i sredstava Evropske komisije bude iznosio 13,1 milion eura, u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 16.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko 12 miliona eura &ndash; stoji u dokumentu.
Raspoloživa skladi&scaron;ta
Navodi se i da bi se ove dodatne količine skladi&scaron;tile u državnim rezervoarima u Luci Bar čija bi adaptacija, kako stoji, trebalo da bude zavr&scaron;ena do kraja ove godine. Ipak ukazuju da će, u slučaju da rezervoari ne budu spremni, biti potrebno ugovoriti kratkoročno skladi&scaron;tenje u kapacitetima Jugopetrola ili raspoloživim skladi&scaron;tima u Hrvatskoj ili Italiji. To bi, kako se navodi, trebalo da ko&scaron;ta pet eura po toni mjesečno.
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrđeno je da je Uprava za ugljovodonike obveznik formiranja dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore. Obavezne rezerve naftnih derivata, i to u dijelu za koji je zadužena Uprava, formiraće se postepeno, dinamikom koja je utvrđena Akcionim planom za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori, koji je Vlada Crne Gore usvojila 26. decembra 2024. godine.
Uprava je dužna da formira i održava 50 odsto obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore, uvećano za količinu obaveznih rezervi koju bi trebalo da formiraju uvoznici naftnih derivata koji uvoze manje od 15.000 tona bezolovnog benzina i/ili gasnih ulja.
Navedeno je da ukoliko raspoloživi iznos naknade za obavezne rezerve i skladi&scaron;ni kapaciteti tokom 2026. godine omoguće i kupovinu većih količina Uprava će to sigurno i realizovati. Obavezne rezerve se kupuju u režimu odloženog plaćanja akcize, imajući u vidu da se namjeravaju skladi&scaron;titi u carinskom terminalu. Saglasno Akcionom planu, namjera Uprave je da obavezne rezerve u fizičkom obliku skladi&scaron;ti u Crnoj Gori, u &scaron;to je moguće većoj mjeri, s aspekta dostupnosti rezervi, u slučaju realne potrebe i potpune kontrole nad procesom pu&scaron;tanja rezervi. Pritom, kako se navodi u Vladinom dokumentu raspoloživi naftni skladi&scaron;ni kapaciteti u državnom vlasni&scaron;tvu na Terminalu Bar (17.600 kubika) predstavljaju prioritet za skladi&scaron;tenje obaveznih rezervi, zbog lokacije, veličine i tehničkih mogućnosti.
- Međutim, ovi skladi&scaron;ni kapaciteti ne mogu prihvatiti svu količinu obaveznih rezervi koje se planiraju kupiti u narednoj godini, niti će biti raspoloživi prije zadnjeg kvartala 2026. godine, odnosno prvog kvartala 2027. godine, usljed potrebe za njihovom adaptacijom i modernizacijom i dovođenjem u ispravno tehničko-tehnolo&scaron;ko stanje &ndash; pi&scaron;e u planu.
Za slučaj potrebe da se rezerve skladi&scaron;te u inostranstvu, potrebno je odobrenje zemlje domaćina zbog čega će, kako se navodi u planu, Uprava podsticati Ministarstvo energetike i rudarstva da intenzivira saradnju sa resornim ministarstvima u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Grčkoj na uspostavljanju formalnog pravnog i operativnog okvira za formiranje obaveznih rezervi Uprave u tim zemljama, kako bi se stvorile alternativne opcije skladi&scaron;tenja i ojačala pregovaračka pozicija u odnosu na operatora Terminala Bar.

Jugopetrol jedini ponuđač, ali ponuda neispravna

PONIŠTEN TENDER ZA NABAVKU DIZELA NAMIJENJENOG ZA OBAVEZNE REZERVE NAFTNIH DERIVATA

Nefunkcionalnost novog softvera Poreske uprave, koji je plaćen deset miliona eura, napravila je potpuni haos privredi i građanima, poručuje poslanik DPS-a Nikola Milović.
&bdquo;Jo&scaron; jedan korak ka uru&scaron;avanju poslovnog ambijenta i produbljivanju ekonomske nestabilnosti.
Neznanje i java&scaron;luk na svim nivoima dolaze na naplatu&ldquo;, napisao je&nbsp; Milović u objavi na mreži X.

Milović: Nefunkcionalnost novog softvera Poreske uprave, koji je plaćen 10 miliona eura, napravila potpuni haos privredi i građanima