Ekonomija

Novo uvećanje poreza na dobit sa sada&scaron;njih 12 odsto na 15 odsto predlaženo je bez prethodnih analiza i konsultacija sa privredom, ocijenili su iz Privredne komore (PKCG) i dodali da se na taj način udaljavamo od evropskog standarda.
&ldquo;Umjesto da se približavamo evropskom standardu, mi se od njega udaljavamo. Ovo je poruka najvećeg broja privrednika i predstavnika kompanija koje čine okosnicu crnogorske privrede&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
U skup&scaron;tinsku proceduru predat je amandman na predlog izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kojim se uvećava stopa poreza na dobit sa sada&scaron;njih 12 odsto na 15 odsto.&nbsp;
&ldquo;Međutim, podsjećamo da se nije samo uvećao porez na dobit, to je već urađeno sa porezom na dodatu vrijednost (PDV) za sektor turizma, akcizama i drugim direktnim i indirektnim dažbinama, koje se kod nas konstantno povećavaju dok se u isto vrijeme u Evropi zadržavaju ili čak smanjuju&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina bussines.
U Privrednoj komori dijele zabrinutost privrede, strahujući da zahvatanje iz budžeta kompanija nije puko oporezivanje profita, već novi namet privredi koja u vremenu izazova i sve upitnije konkurentnosti novostvorenu vrijednost treba da ulaže u investicije, modernizaciju i tehnolo&scaron;ko unapređenje procesa rada, a ne da ona odlazi za plaćanje sve obimnijeg državnog aparata.
&ldquo;Bez ikakvog valjanog obrazloženja i analize, osim konstatacije da će se ovom mjerom u državni budžet sliti dodatnih 17 miliona EUR, uvodi se novi, neplanirani namet, koji nije predviđen ni fisklanom strategijom i time dodatno unosi nepredvidivost u crnogorski poslovni ambijent. Pitanje je do koje granice će crnogorska privreda imati snage da istrpi ad hoc rje&scaron;enja, koja donose dodatne namete, a bez konsultacije sa privredom&rdquo;, rekli su iz PKCG.&nbsp;
Oni su ponovili po ko zna koji put da je stabilno i predvidivo poslovno okruženje neophodan preduslov za dalji rast i razvoj privrede i privlačenje investicija.
&ldquo;Ovaj amandman nikako ne ide u prilog ovoj činjenici&rdquo;, smatraju u PKCG.
Crnogorski privrednici oblast poreskog sistema u analizi poslovnog ambijenta, tri godine zaredom ocjenjuju vrlo niskom ocjenom, 2,2 (na skali od jedam do pet), koja upućuje na hronično nezadovoljstvo poslovne zajednice. Ocjena za visinu stope poreza na dobit je jo&scaron; manja.&nbsp;
&ldquo;I umjesto da se adekvatnim, planskim mjerama unapređuje poslovni ambijent, donose se mjere koje ga dodatno uru&scaron;avaju. No, nadamo se da će donosioci odluka poslu&scaron;ali apel privrede i dobro razmisliti prije nego podrže predlog ovakve mjere&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;

Privredna komora: Novo uvećanje poreza na dobit bez prethodnih analiza i konsultacija sa privredom

"NA TAJ NAČIN UDALJAVAMO  SE OD EVROPSKOG STANDARDA"

Cijene kvadrata stambenog prostora na crnogorskom primorju i dalje bilježe rast, a trži&scaron;te nekretnina ostaje izuzetno dinamično.
U Bojama jutra, na Televiziji Vijesti, agent za nekretnine Mirko Vujović, ističe da su najtraženije lokacije Budva, Kotor i Tivat, dok su najskuplji kvadrati u luksuznim kompleksima poput Porto Montenegra, Porto Novog, Lu&scaron;tica Bay-a i Dukley Gardens-a, gdje cijene dosežu i do 12.000 eura po kvadratu.
&ldquo;Pro&scaron;le godine u Budvi, recimo u naselju Rozino, kvadrat je bio 2.950 eura, sada je 3.200&ndash;3.250, u zavisnosti od opremljenosti i drugih faktora. Ne očekujem pad cijena, već blagi rast, a posebno značajan porast očekujem 2028. kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju (EU)&rdquo;, poručuje Vujović.
Ulcinj i Bar i dalje drže status najpovoljnijih lokacija, sa prosječnim cijenama oko 2.500 eura po kvadratu.
Kada je riječ o zakupima, cijene su se stabilizovale u odnosu na prethodne godine. Garsonjere se izdaju za 350&ndash;450 eura, dok jednosobni stanovi ko&scaron;taju oko 500&ndash;600 eura mjesečno, a trosobni preko 1.000 eura.
&ldquo;Većina zakupaca ima notarski ovjerene ugovore koji se po&scaron;tuju, tako da nema velikih problema ni tokom sezone&rdquo;, ističe Vujović.
Kupci stanova dolaze iz cijelog svijeta &ndash; od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kanade, do Njemačke, Poljske i Turske, dok je region biv&scaron;e Jugoslavije i dalje tradicionalno prisutan.
Strani kupci uglavnom kupuju stanove radi rentiranja i povremenog boravka, dok domaći kupuju kako bi rije&scaron;ili stambeno pitanje ili investirali.

Kvadrat stana na primorju i do 12.000 eura

NAJTRAŽENIJE LOKACIJE BUDVA, KOTOR I TIVAT

Ponuđači na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome najavili su žalbe na postupak, saop&scaron;tio je ministar ekonomskog razvoj &nbsp;Nik Đeljo&scaron;aj i dodao da će sačekati kraj mjeseca kako bi imali vi&scaron;e informacija.
On je u Skup&scaron;tini odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Danijela Živkovića, podsjetio da je Tenderska komisija zavr&scaron;ila svoj rad i dokumentaciju proslijedila Ministarstvu saobraćaja.
Ministarstvo saobraćaja sada treba da pripremi Informaciju o koncesionom postupku za Vladu, koja će odlučiti da li će aerodrome dati nekom od koncesionara, ili će ih na kraju država razvijati.
Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) izabrana je za prvorangiranog ponuđača, dok je luksembur&scaron;ko-američka Corporaci&oacute;n America Airports (CAAP) drugorangirana.
&ldquo;Objavljene su na sajtu rang liste. Ukoliko ne bude žalbi, očekujemo da u prvoj sedmici, sljedećoj poslije 1. avgusta, bude na Vladi odluka o tome. Ukoliko bude žalbi, taj postupak će se jo&scaron; odužiti. U pismima koje smo dobili od ponuđača, oni su ukazali da će biti žalbi. Na&scaron;e informacije su da su sva tri ona zadnja ponuđača, koja su ostala u finalu, tražila uvid u dokumentaciju Ministarstvu saobraćaja. To je njihovo pravo, čekamo 31. jul da vidimo kako će postupak da ide dalje&rdquo;, rekao je Đeljo&scaron;aj.
On je istakao da vjeruje da aerodromi Tivat i Podgorica već pružaju maksimum i da sa ovim kapacitetima ne mogu da prime vi&scaron;e letova.
Đeljo&scaron;aj je naglasio da problem nije u menadžmentu, nego u kapacitetima.
Odgovarajući na pitanje da li je bilo korupcije, Đelo&scaron;aj je rekao da on to ne određuje.
&ldquo;Mislim da postoji inicijativa MANS-a da se nadležni organi time pozabave&rdquo;, rekao je Đeljo&scaron;aj i dodao da će kao predsjednik Tenderske komisije dostaviti sve potrebne informacije.

Đeljošaj: Najavljene žalbe u postupku koncesije za aerodrome

SAOPŠTIO MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA 

Dok iz Ministarstva turizma stižu trijumfalne poruke o realizaciji ,,polovine planiranih aktivnosti&ldquo;, zvanični Vladin izvje&scaron;taj pokazuje znatno drugačiju sliku: do kraja juna sprovedeno je tek 33 odsto obaveza, bez ijednog usvojenog zakona iz sektora. Ispod povr&scaron;ine birokratskih fraza krije se realnost u kojoj su turistički radnici prepu&scaron;teni sami sebi, a destinacija &ndash; umjesto da se strate&scaron;ki razvija &ndash; tone u stihiju, improvizaciju i institucionalnu nebrigu.
Prema ocjeni turističkog radnika Dragana Purka Ivančevića iz Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore, sezona je dočekana nespremno, bez vizije i podr&scaron;ke, a ključni stubovi ponude &ndash; kvalitet i konkurentnost &ndash; ozbiljno su uzdrmani. Zakonodavna reforma turizma ne postoji ni na papiru, a strate&scaron;ki dokumenti kasne ili su potpuno zanemareni.
Turistički radnici očajni
- U isto vrijeme, dok konkurentske zemlje jačaju partnerstva s privredom i grade imidž, Crna Gora se zatvara u ti&scaron;inu administracije i &bdquo;poklon paketiće&ldquo; po aerodromima. Umjesto upravljanja destinacijom &ndash; imamo raspad sistema. Umjesto reformi &ndash; protokolarni marketing. A umjesto partnerstva sa privredom &ndash; ti&scaron;ina - kazao je Ivančević za Pobjedu.
On dodaje da su turistički radnici očajni jer su suočeni s ogromnim problemima ove godine. Ostavljeni su da se sami bore za opstanak, bez ikakvog strate&scaron;kog upravljanja destinacijom.
- U ovako lo&scaron;e pripremljenoj sezoni, nije se moglo očekivati ni&scaron;ta bolje. Od Ministarstva turizma smo očekivali barem minimum &ndash; ne nužno proaktivnu politiku, ali makar iskrenu procjenu stanja, priznanje problema i spremnost da se o njima razgovara. Umjesto toga, suočeni smo sa ćutanjem, odsustvom komunikacije i ignorisanjem turističke privrede. Danas nas pojedini turoperatori izbjegavaju, a Crna Gora kao destinacija suočava se s ozbiljnim padom na dva ključna fronta: kvalitetu i konkurentnosti - poručuje Ivančević.
Za oba pada &ndash; i u kvalitetu i u konkurentnosti &ndash; kako tvrdi, odgovorna je država, odnosno Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo, koje nije obezbijedilo ni osnovne uslove za funkcionisanje turističkog prometa.
- Direktni akteri u turizmu &ndash; hotelijeri, ugostitelji, turoperatori i drugi &ndash; dali su sve od sebe da pripreme svoje kapacitete. Međutim, nijedna od tih komponenti ne može biti valorizovana ako nije ukomponovana u cjelinu kvalitetne destinacije. A kad govorimo o kvalitetnoj destinaciji, problemi su brojni i vi&scaron;estruki: od lo&scaron;e infrastrukture i nedostatka čistoće, preko haotične raspodjele kupali&scaron;ta, do nezaustavljive sive ekonomije. Nijedno od pitanja na koja smo ukazivali nije ozbiljno adresirano - ističe Ivančević.
Crnogorski turizam se, kako je dodao, nalazi u fazi opasne stihije.
- Ne postoji ni strategija, ni vizija, ni minimum upravljanja. Veliki evropski turoperatori, bez kojih nije moguće planirati sezonu od &scaron;est mjeseci, sve vi&scaron;e zaobilaze Crnu Goru i okreću se konkurenciji u regionu. Ako se ovakav trend nastavi, pad će biti neizbježan u narednim godinama - kaže Ivančević dodajući da se turizam ubija nestručno&scaron;ću i nečinjenjem.
- Posljedice će se osjećati godinama &ndash; jer kad jednom izgubite imidž na trži&scaron;tu, trebaće godine i ogromni napori da se on povrati. U okruženju nas dočekuje konkurencija koja je organizovana, stabilna i kvalitetna, a mi tonemo u improvizaciju i politiku ignorisanja realnosti. Bez ozbiljne državne odluke, bez partnerstva sa privredom, bez rezova i reformi &ndash; ne možemo govoriti ni o povratku Crne Gore na turističku mapu Evrope. Potrebno je hitno osmisliti drugačiji model upravljanja destinacijom, gdje će država biti garant kvaliteta i konkurentnosti, i gdje će se politika turizma prilagoditi realnim trži&scaron;nim uslovima - poručio je Ivančević.
Nema nikakve strategije
On nagla&scaron;ava da najnovije ocjene turističke sezone samo potvrđuju ono na &scaron;to mjesecima upozoravamo &ndash; ne postoji nikakva strategija vlasti, niti institucionalna podr&scaron;ka turističkoj privredi.
- Nažalost, sve ono na &scaron;to smo ranije ukazivali sada se obistinjuje. To je rezultat stihije, nepostojanja upravljanja i odbijanja da se čuju glasovi iz privrede. Zbog toga danas trpimo pad u dva najvažnija stuba turističke ponude &ndash; kvalitet i konkurentnost. A bez njih, nemamo ni razvojnu &scaron;ansu. Ako se ni&scaron;ta ne promijeni, u godinama koje dolaze postaćemo destinacija za kratke izlete i tranzitna putovanja &ndash; &scaron;to ne može biti osnova za dugoročni razvoj. Potrebno je da se hitno vratimo ozbiljnom planiranju, kako bi Crna Gora imala turističku sezonu od &scaron;est mjeseci i održiv turizam, koji je ključan za cjelokupnu ekonomiju države - zaključuje Ivančević.
U izvje&scaron;taju o realizaciji programa rada Vlade za prvi i drugi kvartal 2025. godine, s izvje&scaron;tajem o realizaciji zaključaka Vlade Crne Gore za prvi kvartal 2025. godine stoji da je Ministarstvo turizma u prvih &scaron;est mjeseci 2025. godine realizovalo samo polovinu planiranih aktivnosti, pri čemu nijedan od ključnih zakona iz oblasti turizma nije usvojen. Ovo potvrđuje slab stepen zakonodavne realizacije i ka&scaron;njenja u strate&scaron;kim planovima razvoja sektora, posebno u pogledu zakonodavnog okvira i strate&scaron;kih dokumenata koji se odnose na cjelokupni razvoj i upravljanje turističkom destinacijom.
Do kraja juna Ministarstvo turizma je ispunilo tek trećinu planiranih obaveza, odnosno četiri od 12 aktivnosti. Ovo znači da je već u tom trenutku bilo evidentno ka&scaron;njenje, posebno u normativnom dijelu, jer nijedan zakon iz oblasti turizma nije bio usvojen ni u proceduri.
Ministarstvo turizma do juna ove godine usvojilo je izvje&scaron;taj o realizaciji programa podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2024. koji obuhvata analizu efekata podsticajnih mjera prethodne godine, uključujući subvencije i projekte podr&scaron;ke. Usvojen je plan pripreme ljetnje turističke sezone 2025. u aprilu, zatim polugodi&scaron;nje informacije o realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti turizma kao i polugodi&scaron;nje informacije o realizaciji projekata na unapređenju turističke infrastrukture.
Nijedan od četiri ključna zakona (o turizmu i ugostiteljstvu, o boravi&scaron;noj taksi, o turističkim organizacijama, o planinskim stazama) nije ni bio u proceduri. Akcioni plan za razvoj ruralnog turizma, kao i izvje&scaron;taji o sprovođenju strategije razvoja turizma &ndash; nijesu bili zavr&scaron;eni.
&nbsp;

Ivančević: Umjesto upravljanja destinacijom – imamo raspad sistema

DO KRAJA JUNA MINISTARSTVO TURIZMA NIJE USVOJILO NIJEDAN STRATEŠKI DOKUMENT

Skup&scaron;tina je danas usvojila izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje su, prema riječima predlagača, tehničke prirode i neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, prenosi Mina bussines.
Rebalans budžeta usvojen je glasovima 50 poslanika, a izmjene su predložene u cilju tehničkog usagla&scaron;avanja usljed dono&scaron;enja i primjene nove Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave.
Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona.
U odnosu na prvobitni zakon, do&scaron;lo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka.
U strukturi je do&scaron;lo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada EUR. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepormijenjeni.
Kako je ranije saop&scaron;teno, projektovani prihodi, ukupni projektovani rashodi i deficit se su&scaron;tinski ne mijenjaju ovim izmjenama.
Skup&scaron;tina je danas usvojila i Predlog izmjene Zakona o koncesijama i Predlog izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima.
Usvojeni su i Predlog zakona o reviziji, Predlog zakona o računovodstvu, Predlog zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica, Predlog zakona o sanaciji investicionih dru&scaron;tava, Predlog zakona o izmjeni zakona o ličnoj karti, kao i Predlog izmjene zakona o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju.

Usvojen rebalans budžeta

PREMA RIJEČIMA PREDLAGAČA TEHNIČKE JE PRIRODE I NEĆE DOVESTI DO PROMJENE BUDŽETSKOG REZULTATA

Vlada je sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) zaključila ugovore o kreditu i o projektu za finansiranje i realizaciju projekta izgradnje druge dionice auto-puta Bar-Boljare.
U Vili Gorica, gdje je upriličena ceremonija, potpisani su neophodni akti da Crna Gora dobije 150 miliona eura bespovratnih sredstava i 200 miliona eura povoljnog kredita.
Kako je saop&scaron;teno, izbor izvođača radova druge dionice auto-puta očekuje se u septembru, nakon čega će krenuti i pripremni radovi.
Za EBRD nastavak izgradnje auto-puta predstavlja 100. projekat koji podržavaju u Crnoj Gori.

U septembru se očekuje izvođač radova za drugu dionicu auto-puta

NAKON ČEGA BI TREBALO DA KRENU I PRIPREMNI RADOVI

Evropska unija obezbijediće 150 miliona eura bespovratne pomoći za izgradnju dionice auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice, saop&scaron;tio je ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler.
&ldquo;Ova dionica nije samo jo&scaron; jedan put. Riječ je o ključnoj strate&scaron;koj investiciji u budućnost Crne Gore, posebno u njen sjever&rdquo;, kazao je Satler na ceremonije potpisivanja ugovora o podr&scaron;ci za izgradnju auto-puta u Vili Gorica.
EU i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pomažu unapređenje transportne povezanosti Crne Gore, obezbjeđivanjem finansijske podr&scaron;ke za nastavak izgradnje auto-puta Bar&ndash;Boljare, dionice Mate&scaron;evo-Andrijevica.
Za ovaj projekat, kako je saop&scaron;teno iz Evropske kuće, EU obezbjeđuje bespovratna sredstva od 150 miliona eura, najveći EU grant ikada dodijeljen u Crnoj Gori, dok je EBRD odobrila zajam vijedan 200 miliona eura.
&ldquo;Zadovoljstvo mi je &scaron;to sam danas ovdje s vama kako bismo obilježili jednu zaista važnu prekretnicu &ndash; potpisivanje sporazuma o najvećem grantu koji je EU ikada dodijelila Crnoj Gori&ldquo;, rekao je Satler, prenosi Mina business.
On je kazao da ovo nije poklon bez obaveza.
&bdquo;Ovo je podr&scaron;ka, ali i očekivanje. Jer kada ulažemo evropski novac &ndash; to znači da očekujemo i evropski kvalitet. To znači da će se projekat sprovoditi prema najvi&scaron;im standardima &ndash; fer javna nabavka, za&scaron;tita životne sredine, uvažavanje lokalnih zajednica, transparentnost tro&scaron;enja sredstava. Sve ono &scaron;to i građani Crne Gore žele od svojih institucija. Upravo zato je ova investicija toliko važna. Jer pored toga &scaron;to povezuje jug i sjever, ona povezuje i Crnu Goru i &scaron;iri region sa EU &ndash; ne samo fizički, već i kroz zajedničke vrijednosti i pravila", dodao je Satler.
Prema njegovim riječima, ova dionica je dio evropskog transportnog koridora, ona je dio poglavlja 21, i izgradnja ovog važnog putnog pravca po evropskim pravilima bića jo&scaron; jedan konkretan korak ka članstvu Crne Gore u EU.
"Projekat koji danas podržavamo vrijedan je ukupno oko 600 miliona EUR &ndash; zahvaljujući partnerstvu sa EBRD, kao i doprinosu države Crne Gore", naveo je Satler.
On je poručio da je EU spremna da i dalje ulaže u saobraćajnu infrastrukturu u Crnoj Gori &ndash; u puteve i pruge koje smanjuju zagađenje, povećavaju bezbjednost i funkcioni&scaron;u na održiv način.
&ldquo;Jer Crna Gora sebe s pravom vidi kao zelenu destinaciju &ndash; i zato njeni putevi treba da prate tu viziju. Zato pozdravljamo inicijativu da se istraži potencijal solarne energije duž auto-puta. To je pravi evropski pristup &ndash; inovativan, održiv, okrenut budućnosti&rdquo;, rekao je Satler.
On je dodao da dana&scaron;nja podr&scaron;ka ide ruku pod ruku sa &scaron;irom podr&scaron;kom kroz Plan rasta EU.
&ldquo;Kroz ovu inicijativu ulažemo gotovo 400 miliona EUR u vidu bespovratne pomoći i povoljnih kredita, kako bi se stvorile nove prilike za održivi razvoj &scaron;irom Crne Gore. Jedan od krupnih koraka naprijed je očekivano pristupanje Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) u oktobru ove godine&rdquo;, saop&scaron;tio je Satler.
To će, kako je objasnio, učiniti novčane transfere između Crne Gore i zemalja EU znatno bržim, sigurnijim i jeftinijim.
&ldquo;Ovo su jasni, konkretni primjeri kako evropski put Crne Gore već donosi stvarne koristi za njene građane i ekonomiju&rdquo;, dodao je Satler.
On se zahvalio svima koji su mjesecima radili kako bi ovaj trenutak bio moguć &ndash; od službi EU, do partnera iz EBRD-a, ministarstava i lokalnih zajednica.
&ldquo;Posebno cijenimo spremnost da se u posljednjem trenutku izađe u susret zahtjevima lokalne zajednice i da se urade dodatne ekolo&scaron;ke analize. Ovo je zajednički uspjeh. Ovo pokazuje da kada radimo po evropskim principima &ndash; kvaliteta, otvorenosti i saradnje &ndash; stižemo do pravih rezultata&rdquo;, zaključio je Satler.

Satler: EU daje 150 eura miliona bespovratne pomoći za nastavak gradnje autoputa, ovo nije poklon bez obaveza

"KADA ULAŽEMO EVROPSKI NOVAC, TO ZNAČI DA OČEKUJEMO I EVROPSKI KVALITET"

&Scaron;vajcarska kompanija Tara Resources pokreće međunarodnu arbitražu protiv Crne Gore nakon &scaron;to je Vlada lani raskinula ugovor o koncesiji za eksploataciju rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saznaje Pobjeda.
Time se, ukoliko bi se utvrdila odgovornost države, otvara rizik da Crna Gora eventualno plati od&scaron;tetu od najmanje 300 miliona dolara, uz mogućnost da taj iznos bude i veći zbog kamata. Osim toga, takav ishod bi negativno uticao i na međunarodni kredibilitet države.
Raskid&nbsp;
Ugovor je raskinut prije godinu u vrijeme dok je na čelu Ministarstva energetike i rudarstva bio aktuelni gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović. Da rudnika u Mojkovcu neće biti, Mujović je saop&scaron;tio krajem maja pro&scaron;le godine na konferenciji za medije navodeći da su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.
Tada je kazao da &scaron;vajcarska kompanija nije u roku otklonila nepravilnosti iz studije izvodljivosti dodajući da je u ovom procesu pobijedila struka, te da koncesionar ima pravo na žalbu i arbitražu.
Da je arbitraža u slučaju da Vlada raskine ugovor izvjesna, kazao je jo&scaron; početkom pro&scaron;le godine tada&scaron;nji zastupnik kompanije Tara Resources advokat Luka Popović. On je bio i član međuresorne radne grupe koju je Mujović oformio početkom februara pro&scaron;le godine s ciljem da sačini analizu ugovora o koncesiji i otvaranja rudnika Brskovo.
Rizici&nbsp;
- Vlada mora biti svjesna koji su rizici od takvog postupanja i eventualnog raskida. Investitor je &scaron;vajcarska kompanija, a između &Scaron;vajcarske i Crne Gore postoji tzv. BIT sporazum o za&scaron;titi i promociji investicija, koji daje pravo investitorima da u slučaju povrede njihovih prava pokrenu arbitražu protiv druge države potpisnice &ndash; kazao je Popović nakon jedne od pro&scaron;logodi&scaron;njih sjednica Vladinog radnog tijela.
&nbsp;Bio je stava da Tara Resources nije povrijedila koncesioni ugovor, već da se, naprotiv, kompanija pokazala ozbiljnom i zainteresovanom za dugoročni rad na projektu. Popović je tada kazao i da su obaveze investitora u tom trenutku bile da se uradi projektna dokumentacija i pribave dozvole, ali da su u tome bili spriječeni.
&nbsp;- To investitor nije mogao da uradi prije nego se usvoji planski dokument i izdaju urbanističko-tehnički uslovi. To je odgovornost Vlade. Taj posao nije zavr&scaron;en &scaron;to ne omogućava investitoru da nastavi sa svojim obavezama &ndash; saop&scaron;tio je ranije Popović.
Sjednice ovog radnog tijela bile su javne, a u radu su, osim predstavnika koncesionara, učestvovali predstavnici ministarstava energetike i rudarstva, turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, za&scaron;titnika imovinsko-pravnih interesa, Geolo&scaron;kog zavoda, Instituta za javno zdravlje, Agencije za za&scaron;titu životne sredine, te nevladinih organizacija Ljep&scaron;i Mojkovac i Zdravi Mojkovac. Njihov rad je rezultirao preporukom Vladi da vi&scaron;e ne produžava koncesiju izdatu 2010. godine, ali je odluka o ovom pitanju odložena dok se, kako je tada kazao premijer Milojko Spajić, nijesu dodatno konsultovali sa međunarodnim pravnim kućama radi procjene rizika po državu u slučaju arbitraže.
Protesti&nbsp;
Ugovorom je kompaniji Tara Resources data koncesija za detaljna geolo&scaron;ka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude na istražno-eksploatacionom prostoru biv&scaron;eg rudnika Brskovo. Da je to pogubno po životnu sredinu i zdravlje Mojkovčana tvrdili su iz nevladinog sektora, a protest je organizovalo i lokalno stanovni&scaron;tvo navodeći da su se 20 godina oporavljali od rudnika i da im vi&scaron;e ne treba otrov i živa u centru grada.
Popović je tokom procesa analize u radnoj grupi ukazivao da ti argumenti ne stoje, te da se većina optužbi u vezi sa za&scaron;titom životne sredine odnosi na budući period. Priča o uticaju projekta na životnu sredinu, kako je kazao, dolazi kada se ima konkretan rudarski projekat i kada se uradi studija procjene uticaja na životnu sredinu. U toj fazi, kako je ukazao Popović, Agencija za za&scaron;titu životne sredine daje svoj stav da li je taj projekat u skladu sa propisima.
Nezadovoljni djelovanjem Vlade u vrijeme dok je ovo pitanje bilo u nadležnosti tada&scaron;njeg Ministarstva kapitalnih investicija kojim je rukovodio Ervin Ibrahimović, građanska inicijativa Zdravi Mojkovac je podnijela krivičnu prijavu protiv Ibrahimovića i aktuelnog ministra energetike, a tada&scaron;njeg državnog sekretara Admira &Scaron;ahmanovića tvrdeći da su zloupotrijebili službeni položaj jer nijesu raskinuli ugovor o koncesiji. Optužbe su tada iznosili i na račun biv&scaron;eg premijera Dritana Abazovića i biv&scaron;e ministarke ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ane Novaković-Đurović, tvrdeći da nijesu ni&scaron;ta uradili kako bi za&scaron;titili državu, njenu imovinu i građane Mojkovca.

Tara Resources pokreće međunarodnu arbitražu protiv Crne Gore: Naša država u riziku da plati odštetu od 300 milona eura

NAKON ŠTO JE VLADA RASKINULA UGOVOR O KONCESIJI ZA EKSPLOATACIJU RUDE U RUDNIKU BRSKOVO

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ostvario je za &scaron;est mjeseci ukupne primitke u iznosu od 394,18 miliona, &scaron;to je 10,27 odsto vi&scaron;e nego u istom periodu lani, ali je na kraju juna bio u deficitu 232,32 miliona eura.
&ndash; Prihodi od doprinosa za &scaron;est mjeseci ove godine iznose 161,85 miliona eura i manji su za oko 66 procenata od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2024. godini, koji su iznosili 245,23 miliona eura. Op&scaron;ti prihodi Budžeta &ndash; tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 232,32 miliona eura, &scaron;to je za 106,98 odsto veći iznos od deficita u 2024. godini, koji je iznosio 112,24 miliona eura &ndash; kazali su "Danu" iz Fonda PIO.
Kada je u pitanju 2023. godina, u istom periodu, odnosno za &scaron;est mjeseci, deficit Fonda PIO je iznosio 43,68 miliona eura.
Iz Fonda, čiji je direktor Vladimir Drobnjak naveli su da se sredstva za isplatu kreću u okviru predviđenog plana potro&scaron;nje u 2025.
U ovoj godini su od januara smanjeni&nbsp; su doprinosi na zarade. Reforma poznatija kao "Evropa sad 2" je počela da se primjenjuje od 1. oktobra, kada su smanjeni doprinosi za PIO, a na račun čega su zaposlenima uvećane plate. Osim zaposlenih, doprinosi su smanjeni i na teret poslodavaca, koji su mogli taj dio poreskog olak&scaron;anja da prenesu na radnike, odnosno da za taj procenat uvećaju radnicima plate. Ta norma nije bila imperativna, već data na odlučivanje poslodavcima.
&ndash; Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na obračunatu penziju za jun 2025. godine, Fond PIO Crne Gore isplaćuje 131.491 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenim od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 120.724 korisnika prava u Crnoj Gori i 10.767 korisnika prava u inostranstvu. Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 117.335 je penzionera, a 3.389 korisnika ostalih prava iz PIO (tjelesno o&scaron;tećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.697 korisnika penzije i 70 korisnika ostalih prava &ndash; precizirali su iz Fonda.
Broj penzionera u junu 2025. godine, u odnosu na decembar 2024. godine, uvećan je za 0,91 odsto.
&ndash; Struktura penzija po vrstama prava smatra se povoljnom, s obzirom na vi&scaron;egodi&scaron;nji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava. Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore &ndash; kazali su iz Fonda.
Minimalnu penziju primilo 66.596 korisnika
Novim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024, shodno članu 29. pomenutog zakona, najniža penzija iznosi 450 eura.
Pomenutim izmjenama Zakona takođe je propisano da korisnici prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije.
&ndash; Prema podacima iz isplatne baze za mjesec jun 2025. godine, broj korisnika koji prima penziju u iznosu od 450 eura je 47.908 dok je za isti mjesec isplaćeno 18.688 razlika korisnicima do najnižeg iznosa penzije &ndash; kazali su iz Fonda.
To bi značilo da je minimalnu penziju u junu primilo 66.596 korisnika.

Deficit Fonda PIO već dostigao 232 miliona eura

IAKO JE OSTVARIO ZA ŠEST MJESECI UKUPNE PRIMITKE U IZNOSU VEĆEM OD 394 MILIONA EURA

Bruto rije&scaron;ene &scaron;tete na kraju 2024. iznosile su 60 miliona eura, &scaron;to predstavlja rast od 20,6 odsto u odnosu na 2023. godinu, kada su iznosile 49,8 miliona eura, pokazuju podaci Agencije za nadzor osiguranja (ANO).
&ndash; Ovom rastu doprinio je rast broja od&scaron;tetnih zahtjeva i rast tro&scaron;kova rje&scaron;avanja od&scaron;tetnih zahtjeva, uslijed inflatornih kretanja u ekonomiji. Dru&scaron;tva za osiguranje su i uslovima značajnog rasta tro&scaron;kova, zadržala visok nivo ažurnosti u rje&scaron;avanju i isplati od&scaron;tetnih zahtjeva. Bruto rije&scaron;ene &scaron;tete neživotnih osiguranja iznosile su 44,7 miliona eura, &scaron;to je za 15,4 odsto vi&scaron;e u odnosu na 2023. godinu (38,8 miliona), dok su bruto rije&scaron;ene &scaron;tete životnih osiguranja iznosile 15,3 miliona eura &scaron;to je za 38,9 odsto vi&scaron;e nego u 2023. godini (11 miliona) &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju koji je nedavno usvojen i na Vladi.
Posmatrano na agregatnom nivou, ukupan broj &scaron;teta za rje&scaron;avanje u 2024. godini je iznosio 95.762 i povećan je za 19,3 odsto u odnosu na 2023. godinu kada je iznosio 80.276.
&ndash; Rastu je najvi&scaron;e doprinio rast broja &scaron;teta u neživotnom osiguranju za 14.994 (19,5 odsto) i to kod zdravstvenog osiguranja za 9.550 (26,1 odsto), zatim osiguranja od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila za 2.420 (14,6 odsto) i putnog osiguranja za 1.785 (31,1 odsto). Kod životnog osiguranja do&scaron;lo je do rasta broja &scaron;teta za rje&scaron;avanje 492 &scaron;tete (14,3 odsto) i to najvi&scaron;e kod osiguranja života za 514 &scaron;teta (20,4 odsto). U 2024. godini je ostvaren visok nivo ažurnosti u rje&scaron;avanju &scaron;teta, jer je od ukupnog broja &scaron;teta za rje&scaron;avanje 93,8 odsto rije&scaron;eno, &scaron;to je na malo vi&scaron;em nivou u odnosu na 2023. godinu (93 odsto) &ndash; precizirano je u izvje&scaron;taju.
Posmatrano prema grupama osiguranja, stepen ažurnosti u rje&scaron;avanju &scaron;teta životnih osiguranja u 2024. godini je bio na nivou od 90 odsto. Stepen ažurnosti u rje&scaron;avanju &scaron;teta neživotnih osiguranja je iznosio 93,9 odsto.

Na osiguranje od šteta otišlo 60 miliona eura

PODACI AGENCIJE ZA NADZOR OSIGURANJA

Od sjutra će litar dizela biti skuplji cent, dok su cijene BMB 98 i 95 bez promjene, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.&nbsp;
Tako će u narednih 15 dana litar BMB 98 ko&scaron;tati euro i 45&nbsp; centi i BMB 95 euro i 42 centa.
Litar eurodizela biće skuplji&nbsp; cent i iznosiće euro i 37 centi.
Litar lož ulja biti skuplji dva centa i iznosiće euro i 32 centa.

Od ponoći skuplji dizel