Ekonomija

Slovenačka holding kompanija Slovenian Steel Group (SIJ) zainteresovana je za status nik&scaron;ićke Željezare, saop&scaron;tio je ministar energetike i rudarstva, Admir &Scaron;ahmanović i dodao da takvi partneri mogu podstaći razvoj industrije u Nik&scaron;iću.
&bdquo;Dobro je da postoji interesovanje za kapacitete Željezare, posebno od kompanije koja posluje po najvi&scaron;im standardima održivosti. Takvi partneri mogu donijeti novu vrijednost i podstaći razvoj industrije u Nik&scaron;iću&ldquo;, rekao je &Scaron;ahmanović na sastanku sa predstavnicima slovenačke holding kompanije SIJ Group.
&Scaron;ahmanović je tokom susreta naveo da bi pokretanje proizvodnje čelika po modelu koji primjenjuje ta slovenačka grupacija bilo izuzetno značajno za budućnost fabrike, podsjetiv&scaron;i da je upravo cirkularna ekonomija najbolji pravac razvoja industrije. 
&Scaron;ahmanović je rekao da aktivno radi na pronalaženju pouzdanog i dugoročnog partnera koji može obezbijediti održivo rje&scaron;enje za budućnost Željezare.
SIJ je jedan od vodećih proizvođača nerđajućeg i specijalnog čelika u Evropi i najveća metalur&scaron;ka holding kompanija u Sloveniji. Kako je naveo potpredsjednik i izvr&scaron;ni direktor grupacije Viacheslav Korchagin, poslovanje SIJ grupacije je u potpunosti usklađeno sa evropskim i globalnim klimatskim ciljevima, a zasniva se na principima cirkularne ekonomije. 
&ldquo;Proizvodni kapaciteti SIJ Group funkcioni&scaron;u kao moderne čeličane za reciklažu sa održivom proizvodnjom certificiranom od strane ResponsibleSteel&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Holding obuhvata 33 kompanije i zapo&scaron;ljava oko 3,5 hiljada radnika. Nalaze se među tri najveća proizvođača čelika za trži&scaron;te Evrope, a ono &scaron;to ih posebno izdvaja jeste dostignutih skoro 80 odsto recikliranih materijala u proizvodnji, &scaron;to ih čini jednim od lidera zelene tranzicije u evropskoj metalurgiji.
&ldquo;Interesovanje SIJ Group za nik&scaron;ićku Željezaru datira iz ranijeg perioda, a ova posjeta ima za cilj detaljan obilazak fabrike, kako bi stručni i inženjerski tim kompanije procijenio trenutno stanje i utvrdio postoje li uslovi za nastavak razgovora o konkretnoj saradnji&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Na sastanku je saop&scaron;teno da svaka &ldquo;zdrava&rdquo; inicijativa koja može doprinijeti modernizaciji proizvodnje, otvaranju novih radnih mjesta i jačanju industrijske baze Crne Gore, u skladu sa principima održivog razvoja, je značajna i podržaće je Vlada i Ministarstvo energetike i rudarstva.

Šahmanović: Slovenačka kompanija zainteresovana za status nikšićke Željezare

MINISTAR ENERGETIKE ODRŽAO SASTANAK SA PREDSTAVNICIMA  KOMPANIJE SIJ GROUP

Rok za žalbe na odluku tenderske komisije o rangiranju ponuda za dodjelu aerodroma u koncesiju ističe 27. novembra. Kako saznaje Portal ETV, obje kompanije koje su dostavile ponude &mdash; južnokorejska Incheon International Airport Corporation (IIAC) i Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports S.A. (CAAP) sa sjedi&scaron;tem u Luksemburgu &mdash; zatražile su uvid u najnoviju odluku o rangiranju.
Nova rang-lista ponuđača pokazuje da je južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) i dalje najbolje rangirana sa 96,18 bodova. Luksembur&scaron;ko-američki konzorcijum Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports (CAAP) ostao je drugi sa 65,15 bodova, &scaron;to je identično ocjenama sa prvobitne liste objavljene 17. jula.
Shodno Zakonu o koncesijama, nakon objave nove liste ponuđači imaju pravo da u roku od 15 dana ulože prigovor, kao i da u roku od osam dana zatraže uvid u dokumentaciju.
Američko-luksembur&scaron;ki konzorcijum je ranije, u zakonskom roku, podnio zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljan prvobitno utvrđenom rang-listom. Tada su zatražili uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i obja&scaron;njenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja koji je prethodio konačnoj rang-listi, a koji je, prema njihovim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da njihova ponuda ne bude prvorangirana.

Obje kompanije traže uvid: Ističe rok za žalbe na rangiranje ponuda za koncesiju aerodroma

ROK ISTIČE 27.NOVEMBRA

Obećanje premijera Milojka Spajića da će prvi stanovi na Veljem brdu u Podgorici biti useljivi naredne godine definitivno neće biti ispunjeno.
Prema odgovorima iz Ministarstva javnih radova, koji su dostavljeni "Danu", naredne godine predviđena je izgradnja prve faze kompleksa Velje brdo, a ona obuhvata ključnu saobraćajnu i hidrotehničku infrastrukutu. Kada će biti prvi stanovi dostupni u tom budućem kompleksu, iz ovog vladinog resora nijesu&nbsp; odgovorili. Takođe, nijesu precizirali ni koliko stanova će biti dostupno i kada će taj kompleks biti gotov.
Za stavku u vezi sa Veljim brdom, državnim budžetom za narednu godinu Ministarstvo javnih radova planira da potro&scaron;i 10 miliona eura.
&ndash; Sredstva predviđena budžetom za 2026. godinu usmjerena su na realizaciju prve faze projekta, koja obuhvata izgradnju ključne saobraćajne i hidrotehničke infrastrukture. Ministarstvo javnih radova radi na uspostavljanju svih osnovnih preduslova, tako da će Velje brdo već sljedeće godine postati aktivno gradili&scaron;te, kazali su iz Ministarstva javnih radova.
Napominju da je Ministarstvo javnih radova u junu ove godine raspisalo dvije javne nabavke &ndash; jednu za izradu idejnog rje&scaron;enja i glavnog projekta bulevara Velje brdo s pratećom infrastrukturom, i drugu za reviziju tog glavnog projekta.
&ndash; Za obje nabavke potpisani su ugovori sa izabranim projektantom i revidentom. U narednom periodu fokus će biti na zavr&scaron;etku primarne infrastrukture i stvaranju uslova za naredne faze razvoja lokaliteta. Trenutno se radi na definisanju optimalnih modela finansiranja i daljeg planiranja, uključujući i razgovore sa relevantnim međunarodnim finansijskim institucijama, kazali su u Ministarstvu javnih radova.
Govoreći o izazovima, u ovom vladinom resoru navode da se oni u realizaciji projekta odnose isključivo na zakonske procedure i administrativne rokove, čije je po&scaron;tovanje obavezno.
&ndash; Projekat je otvoren za saradnju i podr&scaron;ku evropskih partnera u okviru finansijske i tehničke asistencije. Ministarstvo ostaje posvećeno realizaciji projekta u skladu sa zakonskim procedurama i utvrđenim dinamikama, uz kontinuiranu komunikaciju sa svim relevantnim stranama, kao i međuresornu saradnju sa drugim nadležnim ministarstvima i upravama, a o svim narednim koracima javnost će biti blagovremeno informisana, navode u Ministarstvu.
"Dan" je ranije objavio da je za stanove u kompleksu "Velje brdo" u Podgorici stiglo skoro 11.000 prijava, najvi&scaron;e iz Podgorice, Danilovgrada i Kola&scaron;ina, odakle su 5.142 grđanina aplicirala za stan.
Ranije objavljeni podaci pokazuju da, prema starosnoj strukturi, najvi&scaron;e prijava dolazi od građana uzrasta 31&ndash;40 godina (4.001), zatim iz grupe 40+ (2.896) i 26&ndash;30 godina (2.390). Pristigle su i prijave mladih od 21 do 25 godina (1.385) i 15&ndash;20 godina (214).
Kada je riječ o željenoj kvadraturi, najveće interesovanje iskazano je za stanove od 60 m&sup2; (5.830 prijava), a potom za one od 100 m&sup2; (5.056).
&ndash; Vlada Crne Gore je na sjednici 15. avgusta donijela Izmjene i dopune PUP-a Glavnog grada Podgorice, čime su stvoreni planski uslovi za realizaciju projekta `Velje brdo`. U toku su kontinuirane aktivnosti na daljoj realizaciji ovog projekta i definisanju dinamike izgradnje. O preciznim rokovima zavr&scaron;etka radova i mogućem useljenju javnost će biti blagovremeno informisana &ndash; odgovorili su ranije iz Ministarstva urbanizma.

Stanova na Veljem brdu ni na vidiku

PREMIJER MILOJKO SPAJIĆ OBEĆAO DA ĆE PRVI STANOVI BITI USELJIVI NAREDNE GODINE

Crna Gora svakog dana izgubi između 220.000 i 700.000 eura, ali ne zbog kriminala, korupcije ili spoljnog uticaja, već zato &scaron;to godinama ne naplaćuje legalizaciju bespravno izgrađenih objekata. To za Pobjedu tvrdi Željka Krivokapić Milićević, direktorica Centra za legalizaciju nepokretnosti, nagla&scaron;avajući da se ne radi o novim porezima ni poskupljenjima, već o novcu koji državi pripada, a nikada nije naplaćen.
Statistika
&ldquo;Prema podacima Popisa 2023, Crna Gora ima 623.633 stanovnika i 392.909 stanova koji se koriste stalno, sezonski ili poslovno. Na državnom nivou, zvanične i medijske procjene govore da je oko 62.000 objekata izgrađeno bez dozvole, dok konačan broj može dostići i 100.000. Reforma i novi Zakon o legalizaciji predviđaju da se problem bespravne gradnje rije&scaron;i u narednih pet godina, uz rok za podno&scaron;enje zahtjeva do februara 2026. godine&rdquo;, rekla je Krivokapić Milićević.
Prema njenim riječima do sada raspoloživi podaci op&scaron;tina pokazuju da se komunalne naknade za legalizaciju kreću od nula eura u ruralnim zonama, poput &scaron;este zone u Podgorici, do 141,5 eura po kvadratu u centralnim gradskim zonama.
&ldquo;Sličan model primjenjuje se i u Kotoru, Budvi i drugim primorskim op&scaron;tinama. Imajući u vidu zoniranje, popuste i olak&scaron;ice za osnovno stanovanje, realna prosječna efektivna stopa iznosi između 30 i 60 eura po kvadratnom metru, sa centralnim scenarijom od oko 45 eura&rdquo;, obja&scaron;njava Krivokapić Milićević.
Krivokapić Milićević.Krivokapić Milićević. Analize Centra pokazuju da se u Crnoj Gori nalazi između 7,5 i 15 miliona kvadrata nelegalno izgrađenog prostora. To je povr&scaron;ina ekvivalentna gradovima veličine Ni&scaron;a i Kragujevca zajedno &ndash; ali bez ijednog centa naplaćenih naknada.
Riječ je o skandalu koji se, kako kaže Krivokapić Milićević, prećutkuje već osam godina.
&ldquo;Odgovornost snose vlade od 2017. do 2025, op&scaron;tine, inspekcije, Uprava za nekretnine, urbanisti i planeri. U državi i dalje ne postoji jedinstvena baza podataka, verifikovani kontakti vlasnika, digitalni GIS sistem niti satelitsko praćenje. Planski dokumenti pripremaju se od tri do pet godina, a svaki op&scaron;tinski sekretar primjenjuje vlastita pravila. Zbog takvog sistema Crna Gora godi&scaron;nje gubi između 80 i 250 miliona eura, a u proteklih osam godina država je propustila da naplati vi&scaron;e od milijardu &ndash; bez protesta, bez političke odgovornosti i bez ikakve reakcije institucija&rdquo;, tvrdi Krivokapić Milićević.
Javni dug Crne Gore na dan 31. decembra 2024. godine kreće se između 4,12 i 4,57 milijardi eura, zavisno od toga da li se posmatra bruto ili neto dug i da li se uključuju državne institucije. To je između 55 i 61 odsto BDP-a. Planirani budžetski deficit za 2025. godinu iznosi oko 278 miliona eura, odnosno oko 3,5 do 3,7 procenata BDP-a prema procjenama MMF-a. Upravo u takvoj fiskalnoj situaciji, kako navodi na&scaron;a sagovornica, neiskori&scaron;ćeni prihod od legalizacije izgleda jo&scaron; ozbiljnije.
Centar za legalizaciju razvio je kvantitativni model zasnovan na javnim podacima. Budući da ne postoji tačan popis bespravnih objekata po op&scaron;tinama, model koristi zvanične brojke stanovni&scaron;tva i ponderi&scaron;e ih prema riziku bespravne gradnje.
&ldquo;Podgorica kao najveći grad i zona migracija dobija faktor 1,8. Turističke op&scaron;tine na Primorju &ndash; Bar, Budva, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj &ndash; rangirane su faktorom 2,0. Nik&scaron;ić dobija korekcioni faktor 1,3, a ostale urbane sredine Bijelo Polje, Danilovgrad, Cetinje, Tuzi, Zeta, Berane, Pljevlja i Rožaje faktor 1,0. Manje sjeverne op&scaron;tine poput Plava, Mojkovca, Kola&scaron;ina, Andrijevice, Gusinja, Petnjice, Žabljaka, Plužina i &Scaron;avnika rangirane su faktorom 0,7&rdquo;, istakla je.
Kako navodi na državnom nivou procjene u tri scenarija izgledaju ovako: Niski scenario pretpostavlja 62.000 objekata prosječne povr&scaron;ine 120 kvadrata, &scaron;to ukupno daje 7,44 miliona kvadratnih metara i oko 223 miliona eura prihoda pri prosječnoj naknadi od 30 eura.
&ldquo;Centralni scenario, koji Centar uzima kao referentni, računa sa 80.000 objekata prosječne povr&scaron;ine 130 kvadrata. To je 10,4 miliona kvadrata koji, po prosječnoj naknadi od 45 eura, generi&scaron;u oko 468 miliona eura. U visokom scenariju sa 100.000 objekata povr&scaron;ine 150 kvadrata i naknadom od 60 eura po kvadratu, prihod doseže nivo od oko 900 miliona eura&rdquo;, obja&scaron;njava Krivokapić Milićević.
Prihodi i pokrivanje duga
Analitički model na nivou op&scaron;tina, dodaje ona, pokazuje sličan trend.
&ldquo;Podgorica prednjači sa potencijalom od 161,2 miliona eura. Slijede Bar sa 45,7 miliona, Nik&scaron;ić sa 42,6 miliona, Herceg Novi sa 30,8 miliona, Budva sa 27,4 miliona, Ulcinj sa 20,5 miliona, Kotor sa 22,7 miliona i Tivat sa 16,3 miliona eura. U centralnom scenariju zbir iznosi oko 80.150 objekata, 10,4 miliona kvadrata i 468 miliona eura komunalnih naknada&rdquo;, ističe Krivokapić Milićević.
Na pitanje da li se iz tih prihoda može otplatiti kompletan inostrani dug i deficit za pet godina, Centar odgovara profesionalno i realno &ndash; ne može.
&ldquo;Sam prihod od legalizacije, čak i u visokom scenariju, nedovoljan je da smanji dug od 4,5 milijardi eura na nulu u tako kratkom roku. Ali, reforma može direktno smanjiti dug za 10 do 20 procenata, generisati nove prihode po osnovu poreza na nepokretnosti, PDV-a i poreza na dobit, te oboriti godi&scaron;nji deficit za oko jedan procentni poen BDP-a, ukoliko se novac stručno investira&rdquo;, kaže Krivokapić Milićević.
Predlaže formiranje posebnog fonda za legalizaciju i razvoj, u kojem bi se sabirala sredstva iz op&scaron;tina.
&ldquo;Zakonski bi trebalo ograničiti njihovo kori&scaron;ćenje isključivo na investicije, otplatu duga i sufinansiranje EU i međunarodnih projekata. Investicioni odbor &ndash; sastavljen od Ministarstva finansija, resornih ministarstava, Zajednice op&scaron;tina i CBCG &mdash; odobravao bi ulaganja prema jasnim kriterijumima&rdquo;, nagla&scaron;ava ona.
U sklopu centralnog scenarija od 468 miliona eura, predlaže se da se 40 odsto uloži u energetiku i zelenu infrastrukturu, 25 odsto u saobraćaj i logistiku, 20 odsto u održivi turizam, kulturu i prostorno planiranje, 10 odsto u inovacije i mala preduzeća te pet odsto direktno u otplatu najskupljeg dijela spoljnog duga.
&ldquo;Očekivani efekti u periodu od pet godina uključuju porast vrijednosti investicija na oko 656 miliona eura, u&scaron;tede na kamatama od oko 30 miliona eura i dodatne prihode od poreza na nepokretnosti u rasponu od 80 do 160 miliona eura. Ukupni efektivni fiskalni doprinos iznosi između 700 i 850 miliona eura &ndash; &scaron;to bi dug smanjilo na oko 3,7 do 3,8 milijardi eura&rdquo;, kazala je Krivokapić Milićević.
Da bi reforme bile dugoročno održive, potrebna je, kako predlaže, dosljedna primjena fiskalnih pravila, modernizacija Poreske uprave, digitalna evidencija nepokretnosti, bolje prostorno planiranje i kori&scaron;ćenje EU i međunarodnih razvojnih fondova, kako bi se svaki euro iz legalizacije uvećao tri-četiri puta.
&ldquo;Realna veličina problema bespravne gradnje u Crnoj Gori kreće se između 60.000 i 100.000 objekata, &scaron;to odgovara između 7,5 i 15 miliona kvadratnih metara. Potencijal prihoda je između 220 i 900 miliona eura, &scaron;to čini najznačajniju ekonomsku &scaron;ansu Crne Gore u 21. vijeku. Iako se kompletan dug ne može otplatiti samo kroz legalizaciju, ova mjera može postati snažan katalizator fiskalne konsolidacije, razvoja energetike, turizma i infrastrukture, te stvaranja održivih i trajnih budžetskih prihoda&rdquo;, napominje Krivokapić Milićević.
Poručuje da država treba da naplati ono &scaron;to joj pripada.
&rdquo; Crna Gora ne mora da povećava poreze, ne mora da prodaje državnu imovinu, ne mora da se zadužuje. Dovoljno je da prvi put u istoriji naplati ono &scaron;to joj već pripada. Legalizacija nije kazna &ndash; to je najveća ekonomska &scaron;ansa Crne Gore u ovom vijeku&rdquo;, zaključila je &nbsp;Krivokapić Milićević.

Podaci Centra za legalizaciju nepokretnosti: Država za osam godina izgubila milijardu eura

U CRNOJ GORI POSTOJI IZMEĐU 60.000 I 100.000 NELEGALNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

Crna Gora ulazi u period ekonomske usporenosti i rastućih fiskalnih rizika &mdash; a Vlada odbija da to prizna, ocjenjuje član Glavnog odbora DPS-a Elvir Zvrko.
"Prihodi slabe nakon reformi &bdquo;Evropa Sad&ldquo;, rashodi rastu, a doprinosi za PIO pali su sa 6,6% na 4,5% BDP. To nije slučajnost, to je rezultat lo&scaron;e ekonomske politike. Dok Albanija bilježi najdinamičniji postpandemijski rast turizma u regionu, Crna Gora stagnira bez ikakve strategije razvoja.
Cijene nekretnina su porasle 128% od 2020. &mdash; i Vlada ni danas nema plan kako da za&scaron;titi domaće građane od pregrijanog trži&scaron;ta", ističe Zvrko.
Iako MMF upozorava da se mora obuzdati rast plata u javnom sektoru, Vlada i dalje vodi politiku potro&scaron;nje bez pokrića, ističe Zvrko.
To, kako poručuje, nije put održivog razvoja.
"Ovo je put ka većim deficitima, većem dugu i većoj nejednakosti. Crna Gora zaslužuje odgovornu ekonomsku politiku, ne paf-paf improvizaciju", zaključio je Zvrko.

Zvrko: Dok Albanija bilježi najdinamičniji rast turizma u regionu, Crna Gora stagnira bez ikakve strategije razvoja

"VLADA ODBIJA DA PRIZNA DA CG ULAZI U PERIOD EKONOMSKE USPORENOSTI I RASTUĆIH FISKALNIH RIZIKA"

Izvr&scaron;ni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić saop&scaron;tio je da je ova godina bila jedna od najintenzivnijih u istoriji kompanije, uz rekordan broj putnika, ključne nove avio-linije i povećane zahtjeve prema infrastrukturi i zaposlenima. Tokom konferencije za medije Tolić je govorio o rezultatima, izazovima, planovima i strate&scaron;kim projektima koji će obilježiti naredni period.
Uprkos ograničenjima, Aerodromi očekuju da po prvi put u istoriji pređu prag od tri miliona putnika.
&bdquo;Na&scaron;i radnici do sada su otpremili rekordan broj putnika, i dalje stojimo pri svome uvjerenju, pri svome obećanju da ćemo po prvi put u istoriji Aerodroma Crna Gore dostići za nas važnu brojku od 3 miliona putnika&ldquo;, rekao je Tolić, nagla&scaron;avajući da je riječ o simboličnom i operativnom dometu sistema projektovanog za daleko manji obim saobraćaja.
Jedna od centralnih tema obraćanja bilo je uvođenje linije British Airwaysa ka Tivtu od naredne sezone. Tolić je istakao da se radi o ogromnom iskoraku za crnogorsku avio-povezanost i jasnom signalu da međunarodni trži&scaron;ni lideri prepoznaju potencijal crnogorske obale.
Prema njegovim riječima, British Airways je kroz pregovore jasno stavio do znanja da u Crnoj Gori prepoznaje premium turistički proizvod.
"Uz sav fokus na niskotarifne prevoznike, uz veliki uspjeh ugovaranja baze za Wiz Air u Podgorici, odvijalo se dosta pregovora sa relevantnim prevoznicima gdje British Airways dolazi kao kruna sa tri sedmična leta već od maja sljedećeg godine do kraja mjeseca septembra i jedan veliki ukaz po&scaron;tovanja, jer British Airways nije samo jedan od najsnažnijih svjetskih brendova i premium prevoznik, nego je to pokazatelj povjerenja u Crnu Goru, on je i svojevrsni investitorski impuls, ali naravno, pred nas postavlja dosta težak zadatak da ti premium putnici kad slete u Tivat mogu imati aerodromsku uslugu dostojnu renomea takvog prevoznika, jer to je ne&scaron;to &scaron;to će njihovi putnici tražiti.
Meni je poznato kroz pregovore sa British Airwaysom da jedan od ključnih razloga njihovog dolaska jeste da je Crna Gora prepoznata kao premium destinacija, da ona ima relevantne hotelske kapacitete, da ima sjajnu ponudu, da ima predivnu prirodu i da će britanski turisti iz onog najvi&scaron;eg segmenta vrlo rado u nju dolaziti", kazao je Tolić.
Infrastruktura na ivici kapaciteta - žele da kupe imovinu Vektre Aviation
Jedan od ključnih segmenata Tolićevog obraćanja odnosio se na stanje infrastrukture u Podgorici i Tivtu. Aerodromske zgrade, oprema i manevarske povr&scaron;ine projektovane su za daleko manji promet.
&bdquo;Brojke koje sada ostvarujemo vi&scaron;estruko nadma&scaron;uju ono za&scaron;to su ovi aerodromi projektovani&ldquo;, rekao je, ističući da sistem trenutno počiva na &bdquo;entuzijazmu zaposlenih i razumijevanju putnika&ldquo;.
Zbog toga je, prema njegovim riječima, hitno potrebna adaptacija terminala, pro&scaron;irenje kapaciteta i modernizacija opreme. &bdquo;Vrijeme je da krenemo u žustriju, dinamičniju adaptaciju terminala i manevarskih povr&scaron;ina&ldquo;, naglasio je.
U tom kontekstu izvr&scaron;ni direktor Aerodroma je najavio zainteresovanost da se otkupi dio imovine kompanije Vektra Aviation u u vlasni&scaron;tvu biznismena Dragana Brkovića, a koja se zbog stečaja prodaje na tenderu. Kako je rekao, radi se o preko tri hiljade kvadrata prostora i hangaru koji bi se prema njegovim riječima mogao adaptirati i biti pretvoren u jo&scaron; jedan terminal, s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini gejtova Aerodroma ili bi mogao biti iskori&scaron;ten kao hangar za smje&scaron;taj aviona kompanija, kao &scaron;to je Wizz Air koji je najavio otvaranje baze na Aerodromima.
Zemlja na kojoj se nalaze objekti kompanije Vektra Aviation je u državnom vlasni&scaron;tvu, a trenutna cijena koju je oglasio stečajni upravnik procjenjuje se na 5,1 miliona eura.
"Procedura se ogleda u činjenici da taj na&scaron; interes ide kroz ministarstvo saobraćaja koje će, vjerujem, dati relevantnu informaciju svim nadležnim tijelima i svim nadležnim ministarstvima da bi na kraju to do&scaron;lo na Vladu, ja se nadam u &scaron;to bržem postupku. Za&scaron;to taj terminal? To je najbrža mogućnost da dobijemo jo&scaron; jedan kapacitet koji će nam olak&scaron;ati da opslužimo sav promet koji ćemo imati već u narednoj sezoni", kazao je Tolić.
Koncesije
Odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa davanjem pod koncesiju, Tolić je ponovio, kako je kazao, raniji stav da ako se ne&scaron;to pozajmljuje, to mora biti vraćeno u boljem stanju nego &scaron;to je bilo.
"Ako se to desi uslijediće brza injekcija privatnog kapitala koja neće biti limitirana svim onim čime mi jesmo. Jer mi bismo bili puno brži u dono&scaron;enju i implementaciji odluka vezanih za infrastrukturu. Mi blisko sarađujemo sa privrednim sektorom koji traži funkcionalne aerodrome. Grade se novi kapaciteti, crnogorski turizam raste, prepoznatljivost zemlje je veća.
Hoćemo li mi moći pratiti taj tempo? Hoćemo uz ogromnu pomoć crnogorske Vlade. Dakle, ako me pitate jesam li protiv koncesija - nisam, ako se mogu odraditi procesi adaptacije i pro&scaron;irenja", kazao je Tolić.
Ako ne dođe do koncesije, Aerodromima potrebno preko 250 miliona 
Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za pro&scaron;irenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je kazao da bi prije svega bilo potrebno izraditi konkretan master plan - dokument koji bi na ozbiljan način odredio pravce razvoja, kako je to standard u svijetu avijacije.
"Po grubim procjenama, riječ je o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura. U Tivtu je prostor izuzetno ograničen. Kada je riječ o izvorima finansiranja, oni su kombinovani. Izvori su, prije svega, vlastita sredstva i nastavak profitabilnog poslovanja. Mi vodimo računa o svakom detalju &mdash; lijepo je zapo&scaron;ljavati, ali sve se mora računati. Ljudski rad ne tretiramo kao tro&scaron;ak, već kao ulaganje neophodno da bismo ostvarivali sav ovaj promet, ali pritom moramo biti umjereni i obzirni. Dakle, izvori su vlastita sredstva, poslovne banke i evropska sredstva.
Ponavljam, vjerujemo da će Crna Gora imati priliku da već od 2028, kada se donosi novi evropski budžet, nominuje svoje glavne projekte. To bi bio logičan slijed. Međutim, treba naglasiti da je to administrativno izuzetno mnogo posla, i da se sa konkretnim koracima realno može krenuti tek oko 2028. godine", kazao je Tolić.
"Zbog toga bi prva odluka svakako trebalo da bude tender za izradu novog master plana. To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete &mdash; ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces", kazao je Tolić.
Tolić ističe da bi fokus trebalo usmjeriti na oba aerodroma, kako bi postali potpuno funkcionalni i operativni.
Podgorica mora postati 24/7 aerodrom
Rast obima posla nameće i reorganizaciju radnog vremena i zapo&scaron;ljavanje dodatnog kadra. Tolić kaže da Podgorica, kao glavni aerodrom zemlje i buduće članice EU, mora raditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji.
&bdquo;Aerodrom Podgorica kao aerodrom glavnog grada, sredi&scaron;ta buduće članice Evropske unije, zavrjeđuje biti na listi onih aerodroma koji rade 24 sata, 7 dana dnevno. I to je na&scaron; cilj i mi smo već aktivni u iznalaženju dodatnog kadra. Ono &scaron;to je sada stanje je da ljudi rade prekovremenom i mi to, naravno, adekvatno plaćamo, ali nije uvijek stvar novca, nego je stvar ljudskih mogućnosti da toliko sati se radi prekovremena, to jednostavno nije moguće, mi ćemo morati ići na treću smjenu," rekao je Tolić.

Tolić: Plan kupovina imovine Vektra Aviation, početna cijena 5,1 milion eura

"PODGORICA MORA POSTATI 24/7 AERODROM"

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu iznosila je 2,23 hiljade eura, pokazali su podaci Monstata. 
Statističari su kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici iznosila 2,15 hiljada eura, u primorskom regionu 2,46 hiljada eura, u sjevernom 1,58 hiljada eura, dok u sredi&scaron;njem regionu nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od uče&scaron;ća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.
&ldquo;Ukoliko je uče&scaron;će ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je uče&scaron;će manje, prosječna cijena će biti veća&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u trećem kvartalu iznosila je 2,23 hiljade eura, dok u kategoriji solidarna stambena izgradnja nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Iz Monstata su objasnili da se u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na trži&scaron;tu, odnosno za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor.
Predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokretnosti: poslovni objekti, zemlji&scaron;te i drugo. Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na trži&scaron;tu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora.

Prosječna cijena kvadrata stana u Crnoj Gori 2,23 hiljade eura

PODACI MONSTATA

Poreska uprava &nbsp;je tokom prethodne sedmice Upravi policije dostavila prvu listu sa spiskom od preko 2.000 neaktivnih privrednih subjekata u vlasni&scaron;tvu stranih državljana.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost konstatovalo je nedavno da su evidentni slučajevi kr&scaron;enja poreskih propisa od strane pravnih i fizičkih lica stranog porijekla. Zato smo pitali Poresku upravu (PU) da li imaju detaljnije podatke o broju tih evidentiranih kr&scaron;enja.
"Poreska uprava sprovodi redovne i vanredne kontrole svih poreskih obveznika registrovanih u Crnoj Gori, uključujući i one čiji su osnivači strani državljani. Kontrole se vr&scaron;e u skladu sa godi&scaron;njim planom inspekcijskih nadzora i procjenom rizika. U slučajevima gdje su prilikom vr&scaron;enja inspekcijskog nadzora utvrđene nepravilnosti koje imaju elemente prekr&scaron;aja ili krivičnog djela, Poreska uprava je pokrenula odgovarajuće postupke. Evidencija o broju izvr&scaron;enih kontrola, utvrđenih nepravilnosti i izrečenim mjerama ne vodi se po vlasničkoj strukturi, već zbirno za sve poreske obveznike", naveli su. 
Kada su u pitanju podaci za sve kategorije poreskih obveznika, dodaju, od početka maja do kraja avgusta 2025. godine poreski inspektori izvr&scaron;ili su 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod 567 poreskih obveznika.
"Po tom osnovu izdato je 752 prekr&scaron;ajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2,3 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni, odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekr&scaron;ajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od 8 dana, odnosno kazne umanjene za jednu trećinu, shodno Zakonu o prekr&scaron;ajima. Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 26 obveznika", rekli su iz PU. 
Kada su u pitanju potpune kontrole, koje podrazumijevaju pravilnost obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih dažbina kojima upravlja Poreska uprava, za devet mjeseci ove godine izvr&scaron;eno je 406 kontrola i utvrđene su korekcije u iznosu od 33 miliona, kažu iz ove institucije. 
"Na osnovu službenih podataka, procjene rizika, ali i podataka dobijenih od drugih organa sa kojima sarađuje Poreska uprava, poreski inspektori su sproveli i ciljane kontrole poreskih obveznika čiji su osnivači strani državljani, kod kojih je utvrđeno da ne podnose blagovremeno poreske prijave, ne plaćaju poreske obaveze, izdaju fiskalizovane račune a ne prikazuju ostvareni promet, i druge povrede zakone. 
Takve povrede poreskih propisa sankcionisane su na način da su službenici Uprave policije, u saradnji sa službenicima Poreske uprave, a u koordinaciji sa tužila&scaron;tvom, podnijeli krivične prijave protiv vi&scaron;e pravnih lica i odgovornih lica u pravnim licima, zbog sumnje da su izvr&scaron;ila krivično djelo utaju poreza i doprinosa u produženom trajanju", ističe se..
Po zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Poreska uprava će Upravi policije dostavljati podatke o nelikvidnim i neaktivnim firmama u vlasni&scaron;tvu stranih državljana, kako bi policije sprovela provjere i, shodno Zakonu o strancima, pokrenula postupke za ukidanje privremenog boravka u slučajevima kada za to postoje zakonski uslovi.
Poreska uprava je, kako su rekli, tokom prethodne sedmice Upravi policije dostavila prvu listu sa spiskom od preko 2.000 neaktivnih privrednih subjekata u vlasni&scaron;tvu stranih državljana.
"Dakle u pitanju je prva lista, a radi se o kontinuiranoj aktivnosti, te će Poreska uprava periodično dostavljati pomenute liste Upravi policije", istakli su. 
Poreska uprava, navode, sprovodi sveobuhvatnu Reformu poreske administracije, u saradnji sa Svjetskom bankom, sa ciljem digitalizacije svih poslovnih procesa, jačanja transparentnosti i ispunjavanja međunarodnih obaveza.
"U tom kontekstu, ključna reformska osnova je razvoj Integrisanog informacionog sistema za upravljanje prihodima (IRMS), koji treba da zamijeni sve postojeće informacione sisteme. IRMS predstavlja centralni sistem koji integri&scaron;e sve faze upravljanja prihodima &ndash; od registracije poreskih obveznika, preko obračuna i naplate, do kontrole i prinudne naplate. 
Zajedno sa sistemom elektronske fiskalizacije, koji je već u produkciji od 2021.godine, IRMS čini kičmu modernog i pouzdanog poreskog sistema, osposobljenog da u realnom vremenu prati poreski promet i identifikuje rizike u pona&scaron;anju poreskih obveznika. IRMS predstavlja prvu fazu i podrazumijeva digitalizaciju postojećih sistema i planirano je da bude u produkciji od 1. januara 2026. godine. Tokom naredne godine biće započeta i druga faza, koja podrazumijeva uvođenje novih digitalnih servisa. Želimo da istaknemo i rezultate naplate bruto prihoda koji su postignuti za 10 mjeseci 2025. godine", saop&scaron;tavaju iz PU.
Poreska uprava, naveli su, ostvarila je naplatu bruto prihoda od ukupno 1,4 milijarde eura za deset mjeseci ove godine, &scaron;to je vi&scaron;e za 17 miliona eura u odnosu na isti period lani. Plan naplate za period od početka januara do kraja oktobra ostvaren je na nivou od 99,6 odsto.
"Naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) iznosila je 495 miliona eura, &scaron;to je u odnosu na pro&scaron;lu godinu vi&scaron;e za 92 miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan vi&scaron;a za pola miliona. Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 227 miliona eura i to je vi&scaron;e je za 21 milion eura ili 10 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, a u odnosu na plan vi&scaron;e za 14,4 miliona eura", istakli su. 
Po osnovu doprinosa, kažu, naplaćeno je 339 miliona eura &scaron;to za 32 odsto niže od naplate u pro&scaron;loj godini za isti period.
"Razlog smanjena naplate doprinosa je smanjenje stope doprinosa za PIO shodno zakonskim izmjenama od 1. oktobra 2024.godine kojima se doprinos za PIO na teret osiguranika umanjuje sa 15 odsto na 10 odsto, a doprinos na teret poslodavca umanjuje sa 5,5 odsto na 0 odsto, odnosno sada je ukupno opterećenje po osnovu doprinosa za PIO je za sve kategorije obveznika 10 odsto. Dakle, i pored činjenice da je naplata doprinosa niža u odnosu na prethodnu godinu, Poreska uprava je ostvarila rast ukupne naplate bruto prihoda", ukazuju iz Poreske uprave. 
Samo u oktobru 2025, tvrde u PU, naplata bruto prihoda iznosila je 136 miliona eura &scaron;to je prema&scaron;ilo pro&scaron;logodi&scaron;nji oktobar za 8 odsto, plan za oktobar 2025. godine prema&scaron;en je za 5 odsto.
"Značajan rast ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost gdje je u oktobru ostvaren 61 milion eura, odnosno rast od 30 odsto u odnosu na pro&scaron;lu i 5 odsto u odnosu na plan za oktobar za ovu godinu. Porez na dobit pravnih lica iznosio je 4 miliona, &scaron;to predstavlja rast od 150 odsto u odnosu na oktobar lani, a 320 odsto vi&scaron;e u odnosu na plan za ovaj oktobar", navode iz Poreske uprave.
Rezultati potvrđuju da PU, kako tvrde, uspje&scaron;no ostvaruje ciljeve definisane strate&scaron;kim planom, sa posebnim fokusom na suzbijanje neformalne ekonomije, unapređenje poreske discipline i jačanje saradnje sa poreskim obveznicima.
"I u narednom periodu će se nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na modernizaciju poslovnih procesa, transparentnost rada i dalji rast poreskih prihoda u koristi stabilnost javnih finanasija Crne Gore", zaključuju iz Poreske uprave.

Poreska uprava predala policiji spisak preko 2.000 neaktivnih firmi stranaca

PRVA LISTA

Ministar finansija Novica Vuković tokom predstavljana predloga budžeta za narednu godinu kazao je da Vlada trenutno ne radi na uspostavljanju programa "Evropa sad 3".&nbsp;
Na novinarsko pitanje&nbsp; da li će, kako se vi&scaron;e puta do sada moglo čuti, program &bdquo;Evropa sad 3&ldquo; uključivati potpuno ukidanje doprinosa na minimalne zarade Vuković je rekao da se radi na četvorogodi&scaron;njoj reformi i da će se nove refomre koje se budu de&scaron;avale, kao i dosada&scaron;nje, sprovoditi na transparentan način.
&bdquo;Ne radimo trenutno sa timom kabineta Vlade ili drugim resorom na uspostavljanju programa Evropa sad tri, četiri ili pet, tako da u tom smislu vjerujem da sam odgovorio na to pitanje&ldquo;, rekao je ministar finansija.
Na pitanje kako komentari&scaron;e izjavu potpredsjednice Skup&scaron;tine Crne Gore Zdenke Popović da je, kako je kazala, &bdquo;inflacija dobra za državu, ali ne i za građane&ldquo;, Vuković je rekao da je ona zapravo govorila o &bdquo;jednoj strani efekta&ldquo;.
&bdquo;To je da inflacija zaista utiče na rast prihoda budžeta, ali s druge strane, pona&scaron;anje Vlade u tom smislu, odgovorna fiskalna politika i odgovorna ekonomska politika da ste s jedne strane jačali standard građana, gdje jeste javna potro&scaron;nja rasla, ali s druge strane da ste uticali na formiranje cijena i kontrolu inflacije kroz ograničenje marži je onaj optimum koji je najbolji za građane Crne Gore&ldquo;, poručio je Vuković.
Podsjetimo, u predlogu budžeta za narednu godinu, koji je Vlada usvojila prekjuče, planiran je ukupni iznos od 3,77 milijardi eura. Od toga je 2,97 milijardi predviđeno iz redovnih državnih prihoda, dok će se ostatak obezbijediti kroz zaduženje od 488 miliona, donacije od 105 miliona i kori&scaron;ćenje oko 200 miliona preostalih ovogodi&scaron;njih depozita.
Vuković&nbsp;najavio je prilikom predstavljanja predloga Zakona o budžetu za 2026. da će zaduženje u narednoj godini iznositi 710 miliona eura, uglavnom za finansiranje kapitalnog budžeta i dospjelih dugova, dok ukupno dospijeće za 2027. godinu iznosi 1,2 milijarde eura.

Vuković: Ne radimo na uspostavljanju programa „Evropa sad 3“

SAOPŠTIO MINISTAR FINANSIJA

U vrijeme kada cijene divljaju, kada je u Crnoj Gori stopa inflacije duplo veća nego u zemljama Evropske unije, kada gotovo ni tri prosječne plate ne mogu pokriti sindikalnu potro&scaron;ačku korpu, u Nik&scaron;iću novi nameti građanima, poručuju iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Nakon većih računa za vodu i za poreze na nepokretnost stiglo je povećanje i cijena parking usluga. I to pravdaju novim sistemima. Zar novi sistemi ne bi trebalo da donesu povoljnosti i olak&scaron;ice za građane?
Kod nas ne &ndash; ako DOO Parking servis nabavi novu rampu, to građani moraju refundirati kroz veće cijene parking usluga. Zamislite da jedna pekara kupi novu peć i odmah podigne cijene hljeba, to je logika ovda&scaron;njih eksperata. Ovo samo može kod nas, sa ovakvom lokalnom vla&scaron;ću i ovakvim ekonomskim ekspertima", pi&scaron;u u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, novi direktor &ndash; nove cijene.
" I ne čudi, jer direktor dolazi iz partije čija potpredsjednica juče izjavi da je inflacija dobra za državu i objasni sav besmisao aktuelne ekonomske politike posttridesetoavgustovskih eksperata. Važno je da se ima za nova porodična i partijska uhljebljenja, da se ima za putovanja, jelo, piće i gorivo funkcionerima.
A građani? Građani neka plaćaju sve ćefove onih sa kupljenim diplomama i onih čija su prva radna mjesta rukovodeća", zaključili su u saop&scaron;tenju.

DPS Nikšić: Zahvaljujući vlasti, građanima stižu skuplji računi za vodu i porez za nepokretnost, a sad će skuplje plaćati i parking

"KADA PARKING SERVIS NABAVI NOVU RAMPU, GRAĐANI MORAJU  TOREFUNDIRATI KROZ VEĆE CIJENE"

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede počeće ove sedmice isplatu staračkih naknada za 2,95 hiljada korisnika. Za tu namjenu oprijedijeljeno je 2,79 miliona eura.
"Isplata će se realizovati za dospjele mjesece, odnosno avgust, septembar i oktobar", saop&scaron;teno je iz Ministarstva.
Riječ je o korisnicima koji su predali urednu dokumentaciju Savjetodavnim službama, koja je tražena pozivom, napominju iz Ministarstva.
&bdquo;&Scaron;to se tiče dijela korisnika staračkih naknada koji su dokumentaciju predali po&scaron;tom, važno je naglasiti da ukoliko je dokumentacija uredna će takođe primiti svoje naknade, nakon zavr&scaron;ene terenske kontrole&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Počinje isplata staračkih naknada