Ekonomija

Evropska komisija je u najnovijem izvje&scaron;taju jasno i nedvosmisleno poručila - Crna Gora ne vodi fiskalnu politiku, već fiskalnu improvizaciju, ocijenio je za Antenu M ekonomista i osnivač Fidelity Consultinga Milo&scaron; Vuković. &ldquo;U Izvje&scaron;taju je jasno navedeno da je država trajno oslabila prihodovnu osnovu, povećala potro&scaron;nju i otvorila vrata novom talasu dugova, uz upozorenje da novousvojene mjere ne obezbjeđuju usklađenost sa fiskalnim pravilima niti stvaranje fiskalnih rezervi. &nbsp;Posebno zabrinjava činjenica da ključna institucija za kontrolu javne potro&scaron;nje, Fiskalni savjet, ni nakon nekoliko godina nije operativan&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković.
Komisija, dodaje, ukazuje da se odluke o budžetu i investicijama donose ad-hoc, bez metodologije i bez analiza, dok državna preduzeća ostaju izvor trajnog fiskalnog rizika za građane.
&ldquo;Program Evropa sad 2 u izvje&scaron;taju je po prvi put indirektno označen kao populistička mjera koja smanjuje prihode i povećava tro&scaron;kove države. Rezultat je jednostavan: manje novca za zdravstvo, obrazovanje i penzije, a vi&scaron;e dugova koje će vraćati buduće generacije&rdquo;, kaže Vuković. Evropska komisija dalje konstatuje da Crna Gora trenutno nema kredibilan budžetski proces, &scaron;to, kako ocjenjuje Vuković, potkopava povjerenje u javne finansije. &ldquo;Kasno usvajanje budžeta blokiralo je kapitalne projekte, a javnost nema jasan uvid u to kako se tro&scaron;i novac građana. Na kraju, treba odati priznanje Evropskoj komisiji koja je rekla glasno ono &scaron;to se ovdje uporno poku&scaron;ava sakriti: vrijeme fiskalne improvizacije je pro&scaron;lo, čeka nas stezanje kai&scaron;a&rdquo;, zaključuje Vuković.

Vuković: Crna Gora ne vodi fiskalnu politiku, već fiskalnu improvizaciju

"MANJE NOVCA ZA ZDRAVSTVO, OBRAZOVANJE I PENZIJE, A VIŠE DUGOVA KOJE ĆE VRAĆATI BUDUĆE GENERACIJE”

Bra&scaron;no, ulje, &scaron;ećer, pileća prsa, marmelada, samo su neki od proizvoda na koje je Vlada Crne Gore ponovo ograničila marže. Odluka, koja stupa na snagu idućeg petka, ima za cilj da ograniči rast cijena osnovnih životnih namirnica i olak&scaron;a potro&scaron;ačku korpu.
Ipak, građani osjećaju da je život iz dana u dan skuplji, a to pokazuje i iznos sindikalne potro&scaron;ačke korpe od 2.075 eura. Čak i uz ograničene marže, potro&scaron;ačka korpa sve je teža, a novčanik tanji.
- Na moj neće uticati, ali smatram da trebalo da postoji ne&scaron;to ovako kako su rekli - poručila je jedna od anketiranih građanki za Televiziju E.
Drugi građanin smatra da je stanje &bdquo;katastrofa&ldquo;.
- Ove cijene... Ovo je gore sada nego za vrijeme biv&scaron;e vlasti. Ranije nijesu bile plate velike, ali ovo sad ni&scaron;ta ne znači - decidan je on.
Jo&scaron; jedan anketirani ukazuje da su samo neke stvari limitirane.
- Neke nijesu, sve zavisi od osobe do osobe - naglasio je on.
Jo&scaron; jedan građanin smatra da sve zavisi od primanja.
- Od toga koliko ko prima, može da jede i da pije... Ja, kao penzioner, mogu dva metra drva da kupim. To je sve - naveo je on.
Ova odluka je privremena i važiće do 31. marta 2026. godine, a snižene cijene, prema najavama, biće niže i do 20 odsto.
Na listi je 49 proizvoda. Marže trgovaca biće ograničene na pet odsto u maloprodaji i sedam odsto u veleprodaji za proizvode poput bra&scaron;na, &scaron;ećera, soli, ulja i mlijeka u kesi. Za ostale, poput domaćih mliječnih i mesnih prerađevina, tjestenina, konzervi i higijenskih proizvoda, marža neće moći preći 15 odsto.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj poručio je da se ograničavanjem marži, a ne samih cijena, omogućava stabilnost trži&scaron;ta, a istovremeno sprječava dalji rast cijena osnovnih proizvoda.
- Važno je pomenuti da se na listi nalazi 800 do 900 artikala ukupno po malopordajnim objektima... Očekuje se da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto - naveo je on.
Ipak, lista je kraća za dvadesetak proizvoda nego pro&scaron;log puta. Nema voća i povrća, &scaron;to je, kako kažu iz Vlade, zahtjev poljoprivrednika.
- I ranije su se žalili da su u prethodnim akcijama oni najvi&scaron;e bili na udaru. Ukoliko bismo i te proizvode stavili na listu, doveli bismo ih u nekonkurentan položaj u odnosu na proizvođače iz regiona - rekao je Đeljo&scaron;aj.

Građani skeptični: Nastavak akcije limitirane cijene neće mnogo pomoći, život iz dana u dan skuplji

"JA, KAO PENZIONER, MOGU DVA METRA DRVA DA KUPIM, TO JE SVE"

Nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vje&scaron;tinama jedno je od najvećih ograničenja poslovanju u Crnoj Gori, jer ukazuje na jaz između obrazovne ponude i potreba trži&scaron;ta rada, ocijenila je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.
Ona je na okruglom stolu Povezivanje potreba privrede i mjera aktivne politike zapo&scaron;ljavanja, koji su zajednički organizovali PKCG i Zavod za zapo&scaron;ljavanje (ZZZ), kazala da je ta tema od su&scaron;tinskog značaja za stabilnost i konkurentnost crnogorske ekonomije.
&ldquo;Privreda nije samo pokretač ekonomskog rasta &ndash; ona je i partner državi u razvoju cjelokupnog dru&scaron;tva. Kada zajednički ulažemo u jačanje domaće radne snage, u znanje i vje&scaron;tine, te u stvaranje stabilnog trži&scaron;ta rada, gradimo konkurentnu privredu i dru&scaron;tvo u kojem svako ima priliku da doprinese i uspije&rdquo;, rekla je Drakić, prenosi Mina business.
Ona je navela da Komora, kao most između realnog i javnog sektora, ima ključnu ulogu u povezivanju obrazovanja i privrede na način koji donosi konkretne rezultate &ndash; da mladi stiču znanja i vje&scaron;tine koje trži&scaron;te rada stvarno traži.
Skup je, kako se navodi u zajedničkom saop&scaron;tenju PKCG i ZZZ, okupio predstavnike sektorskih odbora Komore, institucija i poslodavaca, koji su u otvorenom dijalogu iznijeli perspektive privrede o ključnim izazovima i deficitarnim kompetencijama, kao i predloge za jačanje saradnje sa Zavodom.
Tokom događaja predstavljeni su rezultati istraživanja sprovedenog među poslodavcima i nezaposlenima, koji su ukazali na najizraženije izazove i trendove u zapo&scaron;ljavanju.
Direktor ZZZ&nbsp; David Perčobić poručio je da je reforma Zavoda složen, ali nužan proces, koji će instituciju dovesti na nivo usklađenosti sa standardima Evropske unije (EU).
On je zahvalio kolegama na doprinosu transformaciji Zavoda, ističući da uspjeh reforme zavisi od kvalitetne saradnje sa privredom.
&ldquo;U toku je izrada kataloga mjera, kojim će sve mjere aktivne politike zapo&scaron;ljavanja postati svakodnevno dostupne i nezaposlenima i poslodavcima. Želimo da budemo fleksibilni, dinamični i efikasni u implementaciji mjera, kako bismo poslodavcima omogućili da brzo dođu do potrebnog kadra&rdquo;, rekao je Perčobić.
Kako je dodao, odluke Zavoda ubuduće će se zasnivati na istraživanjima među poslodavcima, kako bi mjere bile prilagođene stvarnim potrebama trži&scaron;ta rada.
Fokus će biti na obukama u oblastima informacionih tehnologija, turizma, energetike i zanata.
Akcenat će biti stavljen na aktivaciji te&scaron;ko zapo&scaron;ljivih grupa, jer, kako je naglasio, njihovo uključivanje na trži&scaron;te rada smanjuje socijalne razlike.
&nbsp;
Vr&scaron;iteljka dužnosti pomoćnice direktora ZZZ, Gordana Bo&scaron;ković, istakla je da rezultati istraživanja, koje su sproveli među 360 poslodavaca, jasno ukazuju na potrebu modernizacije mjera aktivne politike zapo&scaron;ljavanja i njihovo snažnije povezivanje s realnim potrebama privrede.
&nbsp;
Ona je kazala da će Zavod u narednom periodu posebnu pažnju usmjeriti na razvoj programa prakse i obuka u saradnji s poslodavcima, kao i na uvođenje mikrokvalifikacija koje omogućavaju brze i ciljane obuke u deficitarnim zanimanjima.
&nbsp;
&ldquo;Na&scaron; cilj je da sistem zapo&scaron;ljavanja učinimo fleksibilnijim, efikasnijim i bližim potrebama trži&scaron;ta rada. Zavod za zapo&scaron;ljavanje Crne Gore želi da se pozicionira kao strate&scaron;ki partner privrede i centralni most između ponude i potražnje radne snage, čime će doprinijeti stvaranju dinamičnijeg i održivijeg trži&scaron;ta rada u zemlji&rdquo;, objasnila je Bo&scaron;ković.
&nbsp;
Vr&scaron;iteljka dužnosti pomoćnice direktora ZZZ, Gordana Vukčević, istakla je da je ključna uloga Zavoda da omogući privredi adekvatnu radnu snagu i da poveže nezaposlene sa poslodavcima.
&nbsp;
&ldquo;Želimo da pripremimo nezaposlena lica za trži&scaron;te rada i povežemo ih sa poslodavcima koji traže upravo takve profile. Oko devet odsto nezaposlenih suočava se s te&scaron;koćama pri zapo&scaron;ljavanju, često zbog nedostatka radnih navika, i zato kroz obuke i radionice radimo na njihovoj pripremi i osnaživanju&rdquo;, kazala je Vukčević.
&nbsp;
Ona je apelovala na poslodavce da budu dostupni kolegama iz biroa rada i podružnih jedinica Zavoda, kako bi na vrijeme dostavljali informacije o potrebnim profilima radne snage.
&nbsp;
&ldquo;Na&scaron; zadatak je da maksimalno angažujemo sve kapacitete kako bismo kreirali radnu snagu koja vam je potrebna. Posvećeni smo vama i naći ćemo način da odgovorimo na va&scaron;e zahtjeve&rdquo;, poručila je Vukčević.
&nbsp;
U okviru panela Perspektiva privrede &ndash; ključni izazovi i potrebe, kroz izlaganja predstavnika sektorskih odbora i diskusiju koja je uslijedila, jasno je prepoznato da su deficitarne kompetencije, zapo&scaron;ljavanje domaće radne snage, kao i razvoj zelenih i digitalnih vje&scaron;tina od presudnog značaja za budući rast i otpornost crnogorske privrede.
&nbsp;
Predstavnici privrednih sektora istakli su da je neophodno pravovremeno djelovanje i analitički pristup, jer je ka&scaron;njenje s mjerama i analizama dovelo do gubitka dragocjenog vremena.
&nbsp;
&ldquo;Posebno je ukazano na problem nedostatka kvalifikovane radne snage, koji će se, ukoliko se ne reaguje sistemski, dodatno produbljivati u godinama koje dolaze. U tom kontekstu, ulazak Crne Gore u Evropsku uniju prepoznat je kao i veliki izazov i velika prilika za unapređenje standarda i podizanje kvaliteta radne snage&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
Predstavnici privrede su poručili da dijalog mora prerasti u konkretne akcije, jer bez jasne podr&scaron;ke države, ulaganja u domaću proizvodnju i podsticanja razvoja novih tehnologija, nema održivog zapo&scaron;ljavanja ni zadržavanja mladih u zemlji.
&nbsp;
Potrebno je, kako je istaknuto, preusmjeriti pažnju sa inertnih sektora na ulaganje u znanje, inovacije i tehnolo&scaron;ki razvoj.
&nbsp;
Sa okruglog stola je poručeno da uspjeh svih inicijativa zavisi od otvorenosti i saradnje između institucija i privrede.
&nbsp;
Predstavnici Zavoda su istakli da će i dalje ulagati u programe za obuku, podr&scaron;ku i zapo&scaron;ljavanje onih koji su spremni da rade, dok od privrede očekuje da otvori vrata onima koji su pripremljeni i motivisani.
&nbsp;
Zaključeno je da na mostu između odgovornosti i solidarnosti treba graditi održivo partnerstvo između Zavoda i privrede - partnerstvo zasnovano na povjerenju, zajedničkim ciljevima i dugoročnoj viziji razvoja domaće radne snage, jer samo takav odnos može obezbijediti stabilan rast, veće zapo&scaron;ljavanje i spremnost Crne Gore za evropsko trži&scaron;te rada.

Drakić: Nedostatak kvalifikovane radne snage najveće ograničenje za biznis

OCIJENJENO NA OKRUGLOM STOLU "POVEZIVANJE POTREBA PRIVREDE I MJERA AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA"

Skup&scaron;tinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet održaće 17. novembra konsultativno saslu&scaron;anje na temu prodaje brodova Crnogorske plovidbe.
Na saslu&scaron;anje su pozvani ministar pomorstva Filip Radulović, predsjednik Odbora direktora i izvr&scaron;ni direktor Crnogorske plovidbe, Petar Janković i Vladimir Tadić, kao i predsjednik NVO Udruženje pomorskih kapetana, Mario Pilastro, prenosi Mina business.
Predmet saslu&scaron;anja biće prodaja brodova Crnogorske plovidbe &ndash; &ldquo;Kotor&rdquo; i &ldquo;21. maj&rdquo; danskoj kompaniji Navision Group, za ukupno 13,2 miliona dolara.
Prodaja je izazvala kritike stručne javnosti i eksperta, koji tvrde da su brodovi prodati znatno ispod trži&scaron;ne vrijednosti.
Od početka ove godine na brodu Kotor bilo je vi&scaron;e kvarova. Zbog tih neispravnosti, ali i dugova, zadržavan je u lukama.
Oba broda kupljena su 2012.&nbsp; u Kini.

Konsultativno saslušanje o prodaji brodova Crnogorske plovidbe 17. novembra

DVA GRUPA PRODATA SU DANSKOJ KOMPANIJI ZA UKUPNO 13,2 MILIONA DOLARA

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj poručio je da su u saradnji sa Privrednom komorom, zajedno sa proizvođačima u prethodnim danima imali niz sastanaka na osnovu čega su donijeli odluku za ograničavanje marži za određeni broj proizvoda.
"Cilj je da dođemo do rje&scaron;enja koje će biti proizvod dogovora.
&nbsp;Dijalogom smo do&scaron;li do rje&scaron;enja. Akcija će biti skoro ista kao &scaron;to je bila prethodna, skoro isti proizvodi, sa rokom do 31. marta",&nbsp; naveo je Đeljo&scaron;aj.
Na listi se nalazi 800 do 900 artikala.
"Očekujemo da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto od dana stupanja na snagu. Ovom uredbom smo ograničili i cijenu peleta", naveo je on.

Đeljošaj: Biće snižene cijene 800 do 900 artikala

NAJAVLJENA AKCIJA ,,LIMITIRANE CIJENE"

Da bi državljani Turske do&scaron;li u Crnu Goru, od 30. oktobra, moraju dobiti vizu za koju dokumenta podnose lično u crnogorskoj ambasadi ili konzulatu u Turskoj, pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa.
Prva posljedica uvođenja viza je značajan pad broja putnika na avionskim linijama iz Turske prema Crnoj Gori, rekli su u Aerodromima Crne Gore.
U Udruženju crnogorskih iseljenika u Turskoj kažu da je uvođenje viza od strane Crne Gore izazvalo iznenađenje i razočarenje.
U Udruženju su svjesni da, zbog pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora treba da postepeno uskladi vizni režim sa članicama EU, &scaron;to podrazumijeva uvođenje viznog režima i Turskoj, ali nisu očekivali da će se to dogoditi brzo.
&ldquo;Žao nam je &scaron;to je proces ubrzan nakon nedavnih događaja u Crnoj Gori. Smatramo da je ovaj korak mogao biti sproveden u mirnijem i smislenijem tranzicionom periodu, &scaron;to bi bilo u interesu prijateljskih odnosa dva naroda i dvije države&rdquo;, kaže predsjednik Udruženja crnogorskih iseljenika u Turskoj Adil Ozuzun.
I Sead &Scaron;ahman predsjednik vanparlamentarnog Bo&scaron;njačkog demokratskog pokreta (BDP) koji je nedavno bio na okupljanju crnogorske dijaspore u Turskoj, kaže da su iseljenici zabrinuti zbog novog režima.
&ldquo;Iseljenici očekuju povla&scaron;ćenije uslove za ulazak u Crnu Goru, odnosno da se vrate na bezvizni režim i da imaju određene povlastice kada je u pitanju njihovo poslovanje u Crnoj Gori&rdquo;, kazao je.
Vizni režim Turskoj nakon pogre&scaron;ne informacije
U Turskoj, prema podacima iseljeničkih organizacija živi oko &scaron;est hiljada ljudi koji imaju iseljeničke kartice na osnovu porijekla iz Crne Gore.
Takođe se procjenjuje da je mnogo veći broj državljana Turske vodi porijeklo iz Crne Gore &ndash; oko 250.000.
Državljani Turske su mogli bez viza da putuju u Crnu Goru do 30. oktobra kada je Vlada uvela, kako je navela, privremene vize.
Povod je bilo povređivanje Podgoričanina u fizičkom sukobu sa strancima, za koje je policija saop&scaron;tila da su u pitanju turski državljani, &scaron;to se kasnije ispostavilo kao netačna informacija.
Uslijedila je serija incidenata protiv Turaka, pri čemu su fizički napadani, uni&scaron;tavana im je imovina, a organizovano je i vi&scaron;e antiturskih protesta.
Vlada je najavila ukidanje bezviznog režima za državljane Turske.
Sedam dana kasnije policija je saop&scaron;tila da su u tuči i povređivanju Podgoričanina učestvovali državljani Azerbejdžana.
Ova informacija nije uticala na Vladu da promijeni odluku o uvođenju viza državljanima Turske.
Ozuzun: Iseljenicima omogućiti ulazak bez vize
Udruženje crnogorskih iseljenika u Turskoj vodi intenzivnu komunikaciju sa institucijama u Crnoj Gori tražeći da se zadrži pravo iseljenika na ulazak bez vize.
Predsjednik Udruženja Adil Ozuzun kaže da Turska podržava težnju Crne Gore ka EU, i da mora do 2027. da primjeni vizni režim usklađen sa Briselom ali očekuju izuzetke.
&ldquo;Smatramo neophodnim da se (najmanje) osobama koje posjeduju iseljeničku karticu omogući ulazak bez vize u Crnu Goru. Ti ljudi čuvaju istorijsku vezu sa domovinom i aktivno doprinose razvoju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Turske&rdquo;, istakao je.
On ocjenjuje da mnogi imaju pogre&scaron;nu percepciju Turske kroz prizmu toga &scaron;to je većinski muslimanska zemlja ili kroz istorijske predrasude.
&ldquo;Danas Turska ni na koji način ne predstavlja silu sa osvajačkim namjerama ili bilo kakvim oblikom dominacije &ndash; to iskreno i odgovorno nagla&scaron;avamo&rdquo;, jasan je on.
Gledajući iz perspektive ravnoteže interesa, Ozuzun kaže da postoje jasni pokazatelji da Crna Gora u mnogo čemu može imati veću potrebu za Turskom nego obrnuto.
Takođe vjeruje da će Turska, iako nezadovoljna novim tranzitnim režimom, ostati otvorena za građane Crne Gore, posebno u slučaju liječenja i zdravstvenih potreba.
Da li će Turska uvesti vize Crnoj Gori?
Prema podacima crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje, tokom pro&scaron;le i ove godine, u turskim klinikama je pregledano ili liječeno preko hiljadu pacijenata iz Crne Gore, &scaron;to je državu ko&scaron;talo skoro &scaron;est miliona eura.
U Crnoj Gori, prema posljednjim podacima boravi oko 13.400 državljana Turske, koji su osnovali blizu deset hiljada firmi. U pro&scaron;loj godini je u Crnu Goru do&scaron;lo preko 160.000 turista iz Turske.
Mogućnost da Turska uzvrati uvođenjem viza za crnogorske državljane, pomenuo je ambasador Turske u Crnoj Gori Bari&scaron; Kalkavan prilikom obilaska demolirane radnje turskog državljanina u Baru, 2. novembra.
&ldquo;Očekujem da se povuče odluka o uvođenju viza. Ako se ne naprave određeni koraci, na&scaron;a strana će biti primorana da napravi neke korake u skladu sa ovim &scaron;to se desilo. U Turskoj živi 250.000 ljudi porijeklom iz Crne Gore. Oni će morati da podnesu neki teret zbog svega ovoga&rdquo;, ukazao je.
On je podsjetio da su turske investicije u prvih osam mjeseci ove godine iznosile sto miliona eura.
A prema njegovim riječima, Turkish airlines je, na linijama sa Crnom Gorom, u prvih osam mjeseci ove godine prevezao 250.000 putnika.
&ldquo;Ako se ovo nastavi (vizni režim) ne znam &scaron;ta će biti sa pacijentima koji se liječe u Turskoj i &scaron;ta će biti sa Crnogorcima koji planiraju da putuju preko Turske na druge destinacije&rdquo;, rekao je ambasador.
Uvođenje recipročnih mjera bi smatra Sead &Scaron;ahman imalo posljedice i po prijateljske odnose dvije države.
&ldquo;Kada obilježavamo 146 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa i kada se dičimo nekim partnerstvima, imaćemo jedno zahlađenje odnosa koje nije dobro ni za jednu državu. Biće pogođeni privreda i usluge, a to će se osjetiti i budžet&rdquo;, poručuje.
Pad broj putnika iz Turske od uvođenja viza
Iz kompanije Aerodromi Crne Gore su za ovaj medij saop&scaron;tili da ključne kompanije koje prevoze putnike iz Istambula, Air Montenegro i Turkish Airlines, za sada nisu otkazale nijedan let, ali je ipak pao broj putnika na relaciji Crna Gora &ndash; Turska.
&ldquo;Od 30. oktobra &ndash; od kada je državljanima Turske neophodna viza za ulazak u Crnu Goru, primjetan je značajan pad u broju putnika na ovim linijama. Napominjemo da evidenciju o državljanstvima putnika vodi Granična policija&rdquo;, naveli su iz Aerodroma Crne Gore.
Takođe, turska niskobudžetna avio-kompanija, Pegasus Airlines, otkazala je letove između Ankare i Izmira ka i od Podgorice, privremeno, do 29. novembra.
Iz Aerodroma navode da su do sada imali preko 400 hiljada putnika godi&scaron;nje u avio prometu sa Turskom &scaron;to je 15 odsto od ukupnog prometa.

Od uvođenja viza sve manje turskih državljana stiže u Crnu Goru

DO SADA SMO IMALI VIŠE OD 400 HILJADA PUTNIKA GODIŠNJE U AVIO PROMETU SA TURSKOM

Evropska komisija (EK) je u izvje&scaron;taju za Crnu Goru ocijenila da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne tro&scaron;kove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.
Za unapređenje trži&scaron;ne ekonomije potrebno je, kako ukazuju, ograničiti javnu potro&scaron;nju i uz po&scaron;tovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.
Fiskalni savjet
Nagla&scaron;avaju da je potrebno &scaron;to prije formirati fiskalni savjet kako bi razmotrio prijedlog budžeta za 2026. godinu, na &scaron;ta se čeka već nekoliko godina.
Kada je riječ o zapo&scaron;ljavanju, strukturni problemi i dalje postoje posebno kada je riječ o stopi nezaposlenosti. Sektor bankarstva je, kako ocjenjuju u EK, dobro kapitalizovan i likvidan. Ukazuju da je potrebno obezbijediti statističke podatke te ojačati i finansijske i kadrovske kapacitete Monstata.
Pogor&scaron;anje finansijskog rezultata budžeta koji je sa suficita 2023. godine lani do&scaron;ao do deficita od 3,2 odsto BPD-a iz EK obja&scaron;njavaju povećanjem javne potro&scaron;nje od 18 odsto, koje je rezultat povećanja minimalnih penzija, kapitalne potro&scaron;nje, transfera za zdravstvo te smanjenja jednokratnih prihoda za 40 odsto u odnosu na tu godinu.
EK je u izvje&scaron;taju registrovala progres u dijelu finansijske supervizije i ispunjavanju budžetskih planova, ali istovremeno ukazala na neusklađenost Fiskalne strategije sa fiskalnim pravilima da deficit budžeta bude ispod tri odsto, a javni dug ispod 60 odsto BDP-a.
Strukturne reforme u cilju pobolj&scaron;anja upravljanja državnim preduzećima samo su djelimično implementirane, a potrebno je, kako se navodi u izvje&scaron;taju, napraviti analizu fiskalnih rizika u vezi ovih preduzeća.
Usporavanje rasta
Registruju usporavanje ekonomskog rasta, nisku vrijednost izvoza, dodajući da je rast BDP-a sa 6,5 odsto u 2023. godini pro&scaron;le i u prvoj polovini ove godine pao na 3,2, odnosno 3,1 odsto.
- Ekonomski rast je uglavnom podstaknut investicijama, ličnom potro&scaron;njom, rastom zarada i kredita, te državnom potro&scaron;njom. Do&scaron;lo je do pada izvoza roba i u sektoru turizma, koji je naglo usporio u odnosu na značajan rast ranijih godina. Ukupno gledajući, doprinos neto izvoza rastu BDP-a bio je negativan. Crnogorski BDP po glavi stanovnika kada je riječ o kupovnoj moći iznosio je 54 odsto evropskog prosjeka u 2024, &scaron;to je vi&scaron;e u odnosu na 2023. kada je iznosio 52, odnosno 2020. kada je bio na nivou od 44 odsto &ndash; stoji u izvje&scaron;taju.
Kada je riječ o javnoj finansijskoj kontroli i eksternim revizijama, EK ocjenjuje napredak usvajanjem propisa iz ove oblasti, ali ukazuje da je potrebno unaprijediti efikasnost unutra&scaron;nje revizije. Upozorili su i da su reforme u oblasti revizije nastavljene, ali da je neophodno učiniti operativnom Državnu revizorsku instituciju (DRI), imajući u vidu da Senat i dalje nema predsjednika niti petog senatora.
Kada je riječ o ekonomskoj i monetarnoj politici, EK ocjenjuje da je Crna Gora umjereno pripremljena u toj oblasti. EK registruje određeni napredak u razvoju funkcionalne trži&scaron;ne ekonomije koji je između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti. Ukazuju na potrebu diverzifikacije privrede te smanjenje zavisnosti od turizma. Iako su zadovoljni usvajanjem Zakona o kontroli državne pomoći, ocjenjuju ograničenim napredak kada je riječ o praksi sprovođenja pravila konkurencije. Smatraju da je potrebno dodatno razviti kapacitete i Agencije za za&scaron;titu konkurencije, ali i sudova u oblastima državne pomoći, antimonopolskog prava i kontrole koncentracija.
Kada je riječ o javnim nabavkama, iz EK navode da su ranije preporuke uglavnom sprovedene, ali ipak preporučuju izmjene zakona o javnim nabavkama i o sprečavanju korupcije kako bi se pro&scaron;irile definicije korupcije i prevare u toj oblasti. Smatraju da je bitno uvesti tzv. sistem crvene zastavice u elektronskim javnim nabavkama kako bi se detektovale nepravilnosti.
Oblast kompanijskog prava je, prema ocjeni EK, na nivou između dobrog i naprednog imajući u vidu usvojene zakone, a potrebno je obezbijediti mogućnost online registracije kompanije i nastaviti razvoj softvera kako bi se Crna Gora povezala sa Evropskim biznis registrom.
Ekonomsko državljanstvo
Crna Gora će, kako bi se uskladila sa EU legislativom, kroz pravni okvir morati da onemogući osnov za ponovno aktiviranje programa ekonomskog državljanstva, imajući u vidu da, kako se navodi u izvje&scaron;taju, takve &scaron;eme kr&scaron;e pravila EU i predstavljaju rizik od pranja novca, korupcije, utaje poreza, finansiranja terorizma i organizovanog kriminala. Lani je, kako se navodi, MUP donio 1.282 rje&scaron;enja o prijemu u crnogorsko državljanstvo kroz ovaj sistem. Ovi zahtjevi su podnijeti prije nego je ovaj program obustavljen krajem 2022. godine, a u obradi je jo&scaron; 21 predmet.
Crna Gora bi, kako je preporučeno, trebalo da usvoji Nacionalni energetski i klimatski plan te uz sprovođenje zakona o energetskoj efikasnosti unaprijedi regulatorni i institucionalni okvir za zelenu tranziciju i povećanje energetske otpornosti.
U oblasti poljoprivrede, EK vidi određeni progres, ali nagla&scaron;ava potrebu intenziviranja implementacije IPARD programa te ubrzanjem implementacije akcionog plana za usklađivanje sa EU regulativom u ovoj oblasti, uz finaliziranje registra vinograda. M. LEKOVIĆ
Ugrožavanje nezavisnost Centralne banke
EK registruje političke zastoje u dijelu izbora viceguvernera i članova Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG). To, kako navode, negativno utiče na nezavisnost ove institucije i direktno ugrožava ispunjavanje obaveza iz poglavlja 17 koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu politiku.
- Crna Gora mora da obezbijedi transparentan izbor članova Savjeta i viceguvernera koji će biti baziran na stručnosti i usklađen sa Zakonom o CBCG &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju EK, uz problematizovanje &scaron;to je Skup&scaron;tina u maju odbila prijedloge guvernerke Irene Radović za imenovanje viceguvernera bez obrazloženja.

EK traži ,,stezanje kaiša“ i povećanje prihoda

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA CRNU GORU U OBLASTI EKONOMIJE I FINANSIJA

Turska niskobudžetna avio-kompanija- Pegasus Airlines otkazala je sve letove iz Ankare (ESB) i Izmira (ADB) za/iz Podgorice koji su bili planirani do 29. novembra. Kompanija, međutim, nastavlja da saobraća na liniji Podgorica - Sabiha Gokčen (SAW) - &scaron;to je međunarodni aerodrom u azijskom dijelu Istanbula", saop&scaron;teno je iz Aerodroma Crne Gore.
Kako dalje navode, sve najavljene avio-operacije između Podgorice i Tivta i Istanbula (IST), za sada, nastavljaju da realizuju Air Montenegro i Turkish Airlines.
"Podsjećamo, trži&scaron;te Turske je, poslije Srbije, najznačajnije za Aerodrome Crne Gore", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

ACG: Turska niskobudžetna avio-kompanija privremeno otkazao letove iz Ankare i Izmira

"TRŽIŠTE TURSKE JE, POSLIJE SRBIJE, NAJZNAČAJNIJE ZA AERODROME CRNE GORE"

Kompanija Rudnik uglja Pljevlja (RUP) je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 14,37 miliona eura, navodi se u finansijskom izvje&scaron;taju za prva tri kvartala. U istom periodu pro&scaron;le godine RUP je bio u plusu od 3,33 miliona eura. Od avgusta 2018. godine Elektroprivreda (EPCG) je jedini akcionar-vlasnik pljevaljske kompanije.
U izvje&scaron;taju se navodi da je poslovni rezultat nakon devet mjeseci za 1,28 miliona eura veći od planiranog, pri čemu su prihodi manji od planiranih za 4,09 miliona eura, a rashodi za 5,37 miliona eura.
Poređenje sa pro&scaron;lom godinom
U odnosu na isti period prethodne godine ostvareni prihodi su manji za 21,49 miliona eura, a rashodi za 3,78 miliona eura, dok je ostvareni rezultat lo&scaron;iji za 17,7 miliona eura nego u istom pro&scaron;logodi&scaron;njem periodu.
- U prvih devet mjeseci ove godine proizvedeno je ukupno 503.426,16 tona uglja, &scaron;to je za 19,8 odsto manje od planiranih 628.000 tona. S obzirom da je i u trećem kvartalu Termoelektrana (TE) Pljevlja bila u zastoju, uporedni pokazatelji proizvodnih rezultata u odnosu na isti period 2024. godine nijesu mjerodavni &ndash; navodi se u napomenama uz finansijske izvje&scaron;taje RUP-a.
Podsjeća se da je planirani remont, odnosno rekonstrukcija TE Pljevlja počela 1. aprila ove godine i jo&scaron; traje ,,pa je isporuka uglja za potrebe Termoelektrane u prvih devet mjeseci ove godine zadržana iz perioda prvog kvartala (prva tri mjeseca) godine, kada je isporučeno 389.980,50 tona, odnosno 3,7 odsto manje od plana (405.000 tona), te 58,8 odsto ili 556.373,68 tona manje u odnosu na isti period prethodne godine&ldquo;.
- Isporučeni ugalj (10.418 kJ/kg) bio je za 12 odsto veće toplotne moći u odnosu na ugovoreni kvalitet (9.300 kJ/kg), te za tri odsto bolji u odnosu na prosječan kvalitet iz prethodne godine (10.114 kJ/kg). Ovi rezultati potvrđuju da je Rudnik uglja, uprkos složenim uslovima poslovanja, uspio da očuva kontinuitet osnovnih aktivnosti, realizuje prioritetne zadatke i istovremeno obezbijedi kvalitet isporučenih proizvoda iznad ugovorenih standarda &ndash; poručeno je u napomenama uz finansijske izvje&scaron;taje RUP-a.
Navedeno je da su poslovni planovi sa kojima je Rudnik uglja Pljevlja u&scaron;ao u ovu godinu ukazivali su na to da će ova godina biti jedna od najznačajnijih u istoriji poslovanja kompanije.
Investicije
Dodaje se da su aktivnosti koje su se odvijale u prvoj polovini 2025. godine, rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja i izmje&scaron;tanje toka rijeke Ćehotine, dodatno intenzivirane u trećem kvartalu 2025. godine ,,s ciljem obezbjeđenja dugoročne stabilnosti elektroenergetskog sistema Crne Gore i uspje&scaron;ne realizacije planiranih investicija&ldquo;.
- Uz nesebično zalaganje zaposlenih u realizaciji proizvodnih planova, Rudnik uglja Pljevlja je vođen dobro osmi&scaron;ljenom poslovnom politikom, poseban značaj dao razvoju novih i perspektivnih poslovnih pravaca. Na taj način, prateći stanje i zahtjeve trži&scaron;ta, otvorena su vrata za realizaciju novih aktivnosti, a da pri tome nije umanjeno obavljanje osnovne djelatnosti &ndash; tvrdi se u napomenama uz finansijske izvje&scaron;taje RUP-a.
vodi se da je shodno potrebi realizacije planiranih investicionih radova, kao i tehničko-tehnolo&scaron;kim uslovima na kopu, planirana količina otkrivke u 2025. godini bila u manjem obimu u odnosu na ambiciozan plan iz 2024. godine.
- To je glavni razlog &scaron;to su ostvarene količine otkrivke 6,55 miliona u prvih devet mjeseci 2025. godine, dok su u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, manje za 900.045 m&sup2; ili 12,1 odsto, ali su za 1,2 odsto veće od planiranih količina za posmatrani period tekuće godine (6,48 miliona m3čm). U trećem kvartalu realizacija otkrivke bila je za tri odsto veća od plana, a za četiri odsto veća u odnosu na treći kvartal 2024. godine, &scaron;to potvrđuje da su maksimalno iskori&scaron;ćeni povoljni vremenski uslovi i sva raspoloživa sredstva za intenziviranje radova &ndash; dodaje se u napomenama uz finansijske izvje&scaron;taje RUP-a.
Rudnik uglja je pro&scaron;lu poslovnu godinu zavr&scaron;io sa profitom od 15,05 miliona eura.

Za devet mjeseci Rudnik uglja Pljevlja u minusu od 14,37 miliona eura

NAVODI SE U FINANSIJSKOM IZVJEŠTAJU ZA PRVA TRI KVARTALA

Od ponoći sve vrste goriva u Crnoj Gori biće skuplje, saop&scaron;tilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.
Tako će BMB 98 ko&scaron;tati 1,44 eura umjesto dosada&scaron;njih 1.42. 
BMB 95, će naredne dvije sedmice ko&scaron;tati 1,41 eura po litru.
Eurodizel će ko&scaron;tati 1,35 eura po litru,&nbsp; odnosno poskupiće četiri centa.
Lož ulje će naredne dvije sedmice ko&scaron;tati 1,28 eura po litru, odnosno poskupjelo je tri centa.
Naredni obračun biće 17. novembra, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 18. novembra.

Od ponoći poskupiće sve vrste goriva

SAOPŠTILO MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) potpisale su danas u Abu Dabiju sporazum o saradnji u oblasti energetike, kojim se, kako je saop&scaron;teno iz Vlade, uspostavlja strate&scaron;ko partnerstvo u oblasti razvoja obnovljivih izvora energije, moderne energetske infrastrukture i naprednih tehnologija.
Sporazum je potpisan prilikom radne posjete premijera Crne Gore Milojka Spajića Abu Dabiju.
&ldquo;Na ovaj način biće omogućena nova ulaganja u sektor energetike, čime će strate&scaron;ka grana na&scaron;e privrede dobiti novi zamah razvoja kroz znanje i iskustvo vodećih globalnih kompanija&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Vlade.&nbsp;
Na sastanku Spajića i predsjednika UAE, &scaron;eika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana, ocijenjeno je da su dvije države čvrsto opredijeljene da odlične bilateralne odnose iskoriste za jačanje ekonomskih veza kroz sprovođenje konkretnih projekata, posebno u oblastima turizma, energetike, infrastrukture i naprednih tehnologija.
Al Nahjan je pohvalio napredak Crne Gore i ambicioznu agendu koju na planu evropske integracije i reformi, te stvaranja poslovnog ambijenta, sprovodi Spajić.&nbsp;
Tokom sastanka je istaknuto da je, na temelju nedavno potpisanog međudržavnog &nbsp;sporazuma u oblasti ekonomije, intenzivirana saradnja dvije države u prioritetnim razvojnim oblastima - turizmu, energetici, infrastrukturi, naprednim tehnologijama sa ciljem podsticanja održivog ekonomskog rasta u obje zemlje.&nbsp;

Potpisan sporazum o saradnji u oblasti energetike između Crne Gore i UAE