Ekonomija

Nakon tri godine snažnog rasta nakon pandemije očekuje se usporavanje ekonomskih aktivnosti, procjenjuju u Svjetskoj banci. U ovoj godini prognoziraju usporavanje ekonomskog rasta u Crnoj Gori na 3.4 odsto, saop&scaron;tio je ekonomista SB za Crnu Goru Milan Lakićević.
Glavni razlog je pad prihoda u turizmu i pad izvoza.
Stopa nezaposlenosti je 11.6, iako je najvi&scaron;a na Zapadnom Balkanu, ipak na istorijskom minimumu.
&bdquo;Inflacija &nbsp;je usporila, ali bazna koja isključuje promjenu cijena iznad je prosjeka EU kao i u svim državama Zapadnog Balkana&ldquo;, kazao je Lakićević.
Prema procjenama SB, stopa realnog rasta crnogorske ekonomije u 2025. godini biće 3,5 odsto, a 2026. 3,2 odsto. &nbsp;
Saop&scaron;tili su da će primjena programa Evropa sad 2 imati uticaja na javne finansije.
Očekuje se da će deficit budžeta biti 4,1 odsto, a da će se javni dug kretati od 61 do 64 odsto BDP-a. Očekuju blaži uticaj na inflaciju zbog rasta plata kroz program Evropa sad 2.

Svjetska banka prognozira usporavanje ekonomskog rasta u CG na 3.4 odsto

GLAVNI RAZLOG PAD PRIHODA U TURIZMU I PAD IZVOZA

Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) je u svojstvu Skup&scaron;tine EPCG-Željezara Nik&scaron;ić izabrao novi sastav tog tijela kćerke-kompanije.
Novi sastav Odbora direktora EPCG-Željezara Nik&scaron;ić čine: Svetozar Golubović, Milinko Čvorović, Lidija Nikolić, Ivan Čolaković, Marko Vučinić, Dalibor Vukotić i Bo&scaron;ko Sarić, pi&scaron;u Vijesti.
"Shodno Statutu EPCG-Željezara Nik&scaron;ić, Odbor direktora je kolektivni organ, pa je prethodna ostavka članice tog tijela, Gordane Đukanović, značila ostavku cijelog Odbora&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Na taj način je, kako je obja&scaron;njeno, Odbor direktora EPCG, u svojstvu Skup&scaron;tine EPCG-Željezara Nik&scaron;ić, bio u obavezi da izabere novi sastav Odbora direktora kćerke-kompanije.
Na konstitutivnoj sjednici novoimenovanog Odbora direktora EPCG-Željezara Nik&scaron;ić biće izabran predsjednik tog organa.

Izabran novi Odbor direktora EPCG-Željezara Nikšić

NA KONSTITUTIVNOJ SJEDNICI

Svi relevantni evropski avio-prevoznici izrazili su želju da razgovaraju sa Aerodromima Crne Gore (ACG), saop&scaron;tio je njihov izvr&scaron;ni direktor Roko Tolić i dodao da ih to stavlja u poziciju da poku&scaron;aju da postignu dogovore o povećanju prometa i pružanja usluga.
&bdquo;Zbog toga sam izuzetno zadovoljan&ldquo;, poručio je Tolić u intervjuu Pobjedi.
On je kazao da želi da građani Crne Gore ne odlaze na konkurentske aerodrome, poput Tirane ili Dubrovnika, već da tu ponudu dobiju u svojoj državi.
&bdquo;Na taj način povećavamo konkurentnost. Uz nekoliko pametnih inicijativa, možemo postići mnogo. Tirana ima prednosti poput efikasnog aerodroma, iseljeničkog stanovni&scaron;tva i lak&scaron;eg pristupa kapitalu, &scaron;to im olak&scaron;ava dono&scaron;enje odluka&ldquo;, rekao je Tolić.
On je dodao da ono &scaron;to su obećali, to i rade, te da su otvorili &scaron;iroku komunikaciju sa gotovo svim avio-prevoznicima.
&bdquo;Ovo je trenutak kada se zaključuje jedna sezona, a pregovara se o narednoj&ldquo;, kazao je Tolić.
On je podsjetio da su predstavnici Aerodroma nedavno učestvovali na konferenciji Routes World u Bahreinu, gdje su imali 19 direktnih sastanaka sa avio-kompanijama koje imaju realni trži&scaron;ni potencijal naleta prema Crnoj Gori.
Tolić je saop&scaron;tio da sada pripremaju konkretne poteze u skladu sa onim &scaron;to partneri očekuju.
&bdquo;Sigurno ćemo biti konkurentniji. Ono na &scaron;ta ću apelovati, a o čemu ne mogu odlučivati, jeste segment podr&scaron;ke koji se očekuje ili od strane države kroz ministarstva ili kroz Privrednu komoru. U tome leži konkurentnost aerodroma u regionu&ldquo;, rekao je Tolić.
On je kazao da je nažalost stvorena slika da su ACG nekonkurentni zbog cijena aerodromskih usluga, ali da to nije tačno.
&bdquo;Na&scaron; cjenovnik je povoljniji od nekih uspje&scaron;nih konkurenata. Oni su, međutim, uspjeli, jer su ostvarili sinergetski efekat sa drugim učesnicima privreda svojih zemalja. U tom smislu i Crna Gora može napraviti korak naprijed&ldquo;, poručio je Tolić.
Kada je u pitanju Wizz Air, on je kazao da će taj avio-prevoznik tokom zime imati linije za Milano, Memingen, Dortmund i Budimpe&scaron;tu.
&bdquo;Wizz Air i drugi prevoznici imaju nekoliko desetina aviona koji su trenutno prizemljeni zbog problema sa motorima i servisima. Jednostavno, veliki broj aviona ostao je van flote, ne samo kod njih. Pokazali su po&scaron;tovanje prema nama kao trži&scaron;tu, i to je ne&scaron;to &scaron;to ćemo pozdraviti&ldquo;, rekao je Tolić.
On je dodao da je Wizz Air najavio i da će povećavati broj letova kako im se avioni budu vraćali u flotu.
&bdquo;Možemo pomenuti da u na&scaron;em okruženju, na primjer u Beogradu i Zagrebu, Wizz Air ima baze, pa je, ipak, do&scaron;lo do značajnog smanjenja naleta upravo zbog ove situacije. Jako mi je drago da prema nama nijesu smanjivali ni&scaron;ta tokom sezone, već su potvrdili pro&scaron;logodi&scaron;nji broj letova i linija&ldquo;, saop&scaron;tio je Tolić.
On je naveo da su Aerodromi jo&scaron; u pregovorima sa Ryanairom, te da nije sigurno da li će njihova ponuda biti dovoljna da taj avio-prevoznik napravi iskorak.
&bdquo;Njihova ranija odluka je donesena kao posljedica drugih faktora koji su protumačeni kao nekonkurentnost. Ne bih rekao da je razlog bezbjednosna taksa, jer je ona toliko minimalna (3,25 EUR) da je opet značajno niža nego kod konkurencije. Očigledno je da na nekim drugim destinacijama dobijaju &scaron;iru podr&scaron;ku i odlučuju se da lete ka njima, &scaron;to je sasvim legitimno&ldquo;, objasnio je Tolić.
On je podsjetio da je Ryanair otkazao ovu zimu jo&scaron; ranije i da nije bilo načina da se to ispravi, jer sada nije pravi trenutak.
&bdquo;Sada planiramo narednu ljetnju sezonu, a onda ćemo razgovarati i o 2026. Njihovu trži&scaron;nu snagu po&scaron;tujem, ali na&scaron; komercijalni model nastoji obuhvatiti sve vidove avio-prevoznika na duži održivi rok partnerstva&ldquo;, saop&scaron;tio je Tolić.
On smatra da Crna Gora svojim kapacitetima, prirodnim ljepotama, turizmom, nacionalnim parkovima, gastronomijom i svim &scaron;to nudi zaslužuje minimalno punu IATA ljetnju sezonu, a to je sedam mjeseci, od kraja marta do kraja oktobra.
&bdquo;To je jedan od na&scaron;ih prvih ciljeva i drago mi je &scaron;to nas na tom putu prate određeni prevoznici. Konkretno, EasyJet, koji će sa pet destinacija letjeti ka Tivtu tokom cijele ljetnje sezone naredne godine. Smatram da je to velika &scaron;ansa i dobitak. Onog trenutka kada počnemo da adekvatno popunjavamo te avione, to će nam biti oslonac da od avio-prevoznika tražimo da lete tokom cijele godine&ldquo;, rekao je Tolić.
On je dodao da je to korak broj jedan na putu prema stabilnom i smislenom organskom trži&scaron;nom rastu.
&bdquo;Mi ćemo tu dobru volju na&scaron;ih avijacijskih partnera nagraditi tako &scaron;to ćemo implementirati posebne podsticaje za takozvani ,,off-peak&ldquo;. Već smo se dogovorili da ćemo to prepoznati i stimulisati letove van glavne sezone&ldquo;, naveo je Tolić.
On je za naredno ljeto najavio nekoliko letova na liniji Madrid &ndash; Podgorica, koje će realizovaće &scaron;panski nacionalni prevoznik, Iberia.
&bdquo;Da budemo jasni, iskreni i prizemni u ovoj najavi, nagla&scaron;avamo da je riječ o čarter letovima. Ukoliko gosti u početnoj seriji letova budu zadovoljni, otvorićemo vrata za pregovore o sezonskoj liniji&ldquo;, objasnio je Tolić.
On je kazao da su razgovarali i sa predstavnicima &scaron;panske niskobudžetne kompanije Vueling, kao i da se razmi&scaron;lja o otvaranju linije za Barselonu.
&bdquo;To je ne&scaron;to &scaron;to traže i na&scaron;i stanovnici. &Scaron;panci su, to vidimo iz okolnih destinacija, jako dobri gosti&ldquo;, rekao je Tolić.
On je saop&scaron;tio i da je britanska nacionalna avio-kompanija, British Airways tražila sastanak sa ACG.
&bdquo;Velike avio-kompanije, odnosno mrežni prevoznici, poput British Airwaysa, Lufthanse, Austrian Airlinesa ili Turkish Airlinesa su važne za Crnu Goru, jer nas one vode u svaki kutak svijeta. British Airways istražuje potencijal Crne Gore za transatlantske konekcije sa jednim stopom bez dužeg zadržavanja. Trenutno, za nas je Beč, na krilima Austrian Airlinesa, najbliže čvori&scaron;te za sve letove ka Zapadu, a Turkish Airlines preko Istanbula za Istok i naravno, posredno čitav svijet. Uz to, na ACG je prisutan i Pegasus Airlines koji povezuje Podgoricu sa istanbulskim aerodromom Sabiha Gokčen (SAW) koji se nalazi u azijskom dijelu grada, ali i sa Ankarom i Izmirom&ldquo;, rekao je Tolić.
On je dodao da su vođeni pregovori i o otvaranju linije sa Hamburgom, ali je problem &scaron;to je aerodrom u tom gradu najavio povećanje cijena svojih usluga, pa je izvjesno da jedan dio avio-prevoznika neće &scaron;iriti operacije. S druge strane, i dalje su otvoreni pregovori o novim linijama ka Hanoveru i Amsterdamu.
&Scaron;vajcarska avio-kompanija Edelweiss najavila je da će tokom naredne ljetnje sezone produžiti period letjenja na liniji Tivat - Cirih u odnosu na dosada&scaron;nji nalet. Tolić je podsjetio da tu liniju u Podgorici tokom cijele godine održava Air Montenegro.
Istovremeno, izraelska nacionalna avio-kompanija El Al je najavila da će linije iz Tel Aviva za Crnu Goru od ove zime postati cjelogodi&scaron;nje.
&bdquo;Takođe očekujemo da avio-kompanija SunExpress, koja je po 50 odsto u vlasni&scaron;tvu Lufthansa grupe i Turkish Airlinesa, otvori liniju iz Podgorice za Antaliju. Imamo podr&scaron;ku Ministarstva saobraćaja, a vjerujem da će biti prepoznat i &scaron;iri kontekst. Smatram da bi ova destinacija bila jako interesantna turistima iz Turske, ali i građanima Crne Gore&ldquo;, saop&scaron;tio je Tolić.
Tokom novembra se, prema njegovim riječima, očekuje dolazak delegacije EasyJeta u Crnu Goru.
Kada su u pitanju koncesije na aerodrome, Tolić smatra da je Vlada pokazala zrelost i odgovornost u smislu međunarodno preuzetih obaveza.
&bdquo;Proces nije počeo odlukom ove Vlade, ali je korektno &scaron;to je kazala da će barem procesno dovesti tu temu do kraja. Ono &scaron;to je dobro jeste da će u drugom krugu biti relevantni ponuđači, ali ja ne mogu da prejudiciram koliko će te ponude zadovoljiti očekivane benefite od ciljane dobrobiti čitavog postupka. Ono &scaron;to sigurno znam jeste da ne treba zanemariti činjenicu da postoji dovoljno domaće pameti koja može izvesti taj zadatak mimo koncesije&ldquo;, kazao je Tolić.
On smatra da je napravljen sasvim logičan potez i vrlo su objektivne ocjene koje politički vrh ističe u posljednje vrijeme da je koncesija mogućnost, ali ne i prijeka nužnost.
&bdquo;Kao menadžeru mi je izuzetno važno da su zaposleni mirni jer rade dobar posao, da je firma stabilna, da imamo svoje planove i da ćemo se u njihovoj ročnosti znati postaviti po dono&scaron;enju odluke o koncesiji u ovom ciklusu. Bilo bi iluzorno od nas sada očekivati velike izmjene master planova ili da planiramo budućnost u narednih deset, 15 ili 20 godina ukoliko će te odluke dopasti nekog drugog. Ipak, ne sjedimo skr&scaron;tenih ruku već radimo na realizaciji kratkoročnih planova da bismo tokom predstojeće zimske sezone unaprijedili na&scaron;u infrastrukturu za, to je već sada jasno, najavljeni povećani promet tokom narednog ljeta&ldquo;, zaključio je Tolić.

Tolić: Dogovaramo nove linije za narednu godinu

SAOPŠTIO IZVRŠNI DIREKTOR AERODROMA CRNE GORE

Biv&scaron;a direktorica Solar gradnje Valerija Saveljić fingirala je rezultate poslovanja, saop&scaron;tio je ministar energetike Sa&scaron;a Mujović.
&ldquo;Ministarstvo nije obavijestila, iako je imala uvid u to, da je dobila negativni izvje&scaron;taj interne revizije, i prikazala je dobit preko 600.000 eura za neke fakture koje je interna revizija definisala da su neprihvatljive i da se ne mogu naplatiti. Ona je predstavila Ministarstvu da je u velikom plusu, a su&scaron;tina je da je ostavila firmu u dugovanju 346.000 eura&rdquo;, kazao je Mujović u Bojama jutra na TV Vijesti.
On je rekao da Odbor direktora Solar gradnje nije prekr&scaron;io zakon kada je u avgustu smijenio Saveljić.
&ldquo;Odbor Solar gradnje je postupio prema zakonu i prema onome &scaron;to mu daju za pravo članovi 174 i 302 Zakona o privrednim dru&scaron;tvima. Oni imaju mogućnost da u bilo kom trenutku razrije&scaron;e izvr&scaron;nog direktora preduzeća, čak i da ne daju bilo kakvo obrazloženje&rdquo;, kazao je Mujović.
On je na dan kada je Saveljić smijenjena, od Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) tražio da pokrenu postupak smjene Odbora direktora Solar gradnje.
Mujović je danas kazao da je tada tako reagovao iz razloga &scaron;to je smatrao da takav njihov gest nije dobar za elektroenergetski sistem, odnosno da je to atak na jednu dobru atmosferu i režim povjerenja koji su uspostavili između njega kao ministra i menadžmenta svih kompanija elektroenergetskog sektora.
&ldquo;Na&scaron; usmeni dogovor je bio da se o radu bilo kog kandidata ne raspravlja prije zavr&scaron;etka godi&scaron;njih odmora, krajem mejseca avgusta. Zahtijevao sam da sve kompanije dostave svoj izvje&scaron;taj o poslovanju&rdquo;, rekao je Mujović.
On je rekao da Odbor direktora EPCG zamjera Saveljić indolentno pona&scaron;anje i takozvanu nezainteresovanost za rad.
&ldquo;Veliki broj dana odsustva sa radnog mjesta, nečinjenje ni&scaron;ta po pitanju toga da se valorizuje potencijal Solar gradnje, da se promovi&scaron;e aktivnost Solar gradnje.
Projekat Solaris plus na sjeveru je mrtvo slovo na papiru. Kad ste pasivni, ne koristite potencijal svoje kompanije, svjesno stvarate gubitak. Saveljić je postupala suprotno aktima koje je donio Odbor direktora EPCG, majke kompanije Odbora direktora Solar gradnje.
U smislu, Odbor direktora je napravio plan razvoja solarne energije za period od 2023. do 2027. godine. Prema tom planu, nivo aktivnosti Solar gradnje u prvom kvartalu 2024. godine morao je da bude pet megavata, dakle svakog mjeseca da Solar gradnja instalira pet megavata. Saveljić i Odbor direktora je tu odluku preinačio, napravio novi poslovno-finansijski plan bez odobrenja Odbora direktora EPCG po kojem oni sebi daju za cilj da mjesečno umjesto pet megavata instaliraju 1,5. Nedopustivo. Solar gardnja da bi bila na nuli mora mjesečno makar 2,5 megavata da gradi&rdquo;, poručio je Mujović.
&nbsp;

Mujović: Saveljić fingirala rezultate poslovanja, prikazala 600.000 dobiti, ostavila dug od 346.000 eura

SAOPŠTIO MINISTAR ENERGETIKE

Podgoričko preduzeće Vodovod i kanalizacija neće umanjiti oktobarske račune, kao nadoknadu za to &scaron;to građani vi&scaron;e od 10 dana kupuju vodu, s obzirom na to da je vodoizvori&scaron;te Mareza bilo zamućeno.
Direktor tog preduzeća Aleksandar Ni&scaron;avić kazao je Vijestima da je voda &ldquo;sve vrijeme bila bakteriolo&scaron;ki i hemijski ispravna na sva tri vodoizvori&scaron;ta&rdquo;.
&ldquo;Napominjem da se, za sve ostale potrebe građana i privrede, voda sve vrijeme koristi sa sva tri vodoizvori&scaron;ta. Samim tim, zakonski nijesmo u obavezi da obezbijedimo cisterne za vodu, kao ni da korigujemo račune&rdquo;, kazao je Ni&scaron;avić.
Vodovod je obavijestio četvrtog oktobra potro&scaron;ače da su tada&scaron;nje analize vode pokazale značajno povećanje mutnoće na izvori&scaron;tu &ldquo;Mareza", a nakon obilnih padavina. Oni su, tada, upozorili i da se voda ne smije koristiti za piće ni nakon prokuvavanja.
Ni&scaron;avić je podsjetio da je poremećen &ldquo;jedino parametar mutnoće na jednom vodoizvori&scaron;tu koje tretira jedan dio grada&rdquo;.
&ldquo;Građani dijela grada koristili su vodu za piće nesmetano, dok je korisnicima sa vodoizvori&scaron;ta Mareza savjetovano prokuvavanje vode prije pića, a shodno pravilniku i preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IZJCG)&rdquo;, rekao je on.
To preduzeće preporučilo je pro&scaron;le sedmice korisnicima vode sa vodoizvori&scaron;ta Mareza da je prokuvavaju prije upotrebe.
&ldquo;Ili da koriste bezbjedne alternative, tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (fla&scaron;irane vode, na odgovarajući način dopremljenu zdravstveno sanitarnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvori&scaron;ta i sl.)&rdquo;, saop&scaron;tili su iz Vodovoda.
Prema riječima Ni&scaron;avića, služba laboratorije redovno i vi&scaron;e puta na dan prati kretanje svih parametara zamućenja.
&ldquo;I o tome obavje&scaron;tavamo javnost. Trenutno je parametar mutnoće blizu referentne vrijednosti, te samim tim očekujemo da voda sa Mareze bude dostupna i za piće bez preporuke o prokuvavanju&rdquo;, rekao je on.
Kako su Vijestima ranije kazali iz Vodovoda, vodoizvori&scaron;te Mareza je na specifičnom terenu, zbog čega i dolazi do zamućenja.
Rje&scaron;enje bi bilo izgradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje vode, ali, kako je objasnio Ni&scaron;avić, to i nije optimalna solucija.
Kako je kazao, mali je broj dana godi&scaron;nje kada se dogodi zamućenje vodoizvori&scaron;ta, zbog čega &ldquo;izgradnja postrojenja nije optimalno rje&scaron;enje&rdquo;.
Ni&scaron;avić je precizirao da je crpna stanica Mareza zamućena približno 10 dana godi&scaron;nje, a da bi postrojenje moralo raditi tokom cijele godine.
&ldquo;To, s tehničke strane, ne predstavlja optimalno rje&scaron;enje&rdquo;, kazao je.
On je tada obećao pomoć domaćinstvima tokom takvih dana.
&ldquo;Kao &scaron;to smo naveli, u pitanju je u prosjeku do 10 dana u toku godine, &scaron;to, složićete se, nije predug period. Dodatno, uglavnom je u pitanju samo parametar mutnoće, dok su ostali mikrobiolo&scaron;ki parametri u dozvoljenim granicama, te je i u ovom periodu uz prokuvavanje vode sa česme istu moguće koristiti. Ipak, potrudićemo se da nađemo rje&scaron;enje i u ovim danima, obezbjeđivanjem cisterni pitke vode na određenim lokacijama ili na neki drugi dostupan način u datom trenutku&rdquo;, naglasio je Ni&scaron;avić.

Oktobarski računi za vodu neće biti umanjeni

IAKO VIŠE OD DESET DANA VODA SA MAREZE NIJE ZA PIĆE

Zamislite da organizujete seminar, trening ili sastanak izvan radnog okruženja. Stručnjaci za ljudske resurse preporučuju izmje&scaron;tanje zaposlenih iz uobičajenog prostora kako bi se stvorili optimalni uslovi za učenje i kreativnost. Prilikom planiranja takvih događaja, postoji niz faktora koje je važno uzeti u obzir.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rd novo 1 dnevno.jpg" alt="" width="404" height="273" />
Prostor u kojem radite treba da bude ispunjen dnevnom svjetlo&scaron;ću, &scaron;to pomaže održavanju pažnje učesnika na visokom nivou. Prirodna ventilacija je, takođe, ključna za ugodnu atmosferu.
Podjednako je važno da sala bude pozicionirana tako da smanji spoljne distrakcije, omogućavajući učesnicima potpunu koncentraciju na aktivnosti.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rd dnevno 10.jpg" alt="" width="401" height="257" />
Na&scaron;a banket ekipa je tu da va&scaron;u ideju pretvori u događaj za pamćenje. Iskusni menadžeri sa odličnim organizacionim vje&scaron;tinama i &scaron;irokom mrežom kontakata pružaju podr&scaron;ku u svakoj fazi organizacije.
Va&scaron; događaj je u sigurnim rukama, a svaki detalj je pažljivo planiran kako bi rezultati prema&scaron;ili očekivanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rd dnevno 4.jpg" alt="" width="417" height="266" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rd dnevno 6.jpg" alt="" width="412" height="281" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada 7 dn dnebno.jpg" alt="" width="401" height="256" />
Jesen u znaku događaja i korporativnih zabava
Oktobar, novembar i decembar su mjeseci ispunjeni banketnim događajima i korporativnim proslavama.
Potražnja za na&scaron;im popularnim salama je velika, jer mnoge kompanije biraju Ramadu za svoje proslave poslovnih uspjeha. 
Svaki detalj korporativne zabave je bitan, a kvalitet usluge koju pružamo jednako je važan i za vas i za nas.
Hrana koja očarava svojim ukusom i prezentacijom, te besprekorna usluga, ostaju urezani u sjećanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rd dnevno 8.jpg" alt="" width="372" height="233" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rd novo 3 dnevno.jpg" alt="" width="381" height="239" />
U mediteranskom duhu, preporuke &bdquo;od usta do usta&ldquo; ostaju najvrijedniji oblik promocije.
Na&scaron; kuvarski tim priprema zalogaje koji kombinuju najbolje od domaćih i autentičnih specijaliteta, dok na&scaron;i konobari pružaju nenametljivu, a savr&scaron;eno tempiranu uslugu.
Jedno mjesto ima sve &scaron;to vam treba &ndash; hotel Ramada Podgorica!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rd dnevo 5.jpg" alt="" width="399" height="264" />
Foto: Ramada Podgorica

Savršen prostor za vaš sljedeći seminar, trening ili korporativni događaj

JEDNO MJESTO IMA SVE ŠTO VAM TREBA – HOTEL RAMADA PODGORICA

Zapadni Balkan kroz Plan rasta i novi Akcioni plan o razvoju zajedničkog regionalnog trži&scaron;ta od naredne do 2028. godine, dobija &scaron;ansu za ubrzani ekonomski razvoj, koji će omogućiti bolji životni standard građana, ocijenjeno je na samitu posvećenom desetogodi&scaron;njici Berlinskog procesa.
Iz Kabineta predsjednika Vlade saop&scaron;teno je da su crnogorski premijer Milojko Spajić i lideri država Zapadnog Balkana, u saradnji sa članicama EU, poslali su snažnu poruku posvećenosti regionalnoj saradnji i afirmisali dalje napore na putu integracije regiona u EU.
Na sastanku u Berlinu, čiji je domaćin njemački kancelar Olaf &Scaron;olc i na kojem učestvuje i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, usvojena je Deklaracija o zajedničkom regionalnom trži&scaron;tu.
Na taj način su, kako je obja&scaron;njeno, stvoreni uslovi za razvoj ekonomija država regiona, jer će se skratiti vrijeme čekanja na granicama, kroz znatno brži tranzit robe, usluga, ljudi i kapitala među zemljama regiona. To je, prema riječima Spajića, predugo bila velika barijera da Zapadni Balkan bude konkurentno trži&scaron;te.
&bdquo;Očekujemo da posvećenost iskazana na ovakav način predstavlja vodič za na&scaron;u regionalnu saradnju i bude ključni pokretač ubrzane evropske integracije Zapadnog Balkana&ldquo;, poručio je Spajić.
On je dodao i da vjeruje da će novi Akcioni plan o zajedničkom regionalnom trži&scaron;tu, kao važan dio Plana rasta, biti odličan katalizator za smanjenje socio-ekonomskog jaza između regiona i EU, jer će doprinijeti razvoju regionalne ekonomije i pomoći ekonomsku integraciju.
Samit je bio prilika da se i od visokih zvaničnika institucija EU i država članica čuje spremnost za jo&scaron; veću podr&scaron;ku i podsticaj za predstojeću, u slučaju Crne Gore, zavr&scaron;nu fazu pristupanja.
Premijer Mađarske Viktor Orban kazao je da planiraju da tokom njihovog EU, odnosno do kraja godine, zatvore nekoliko poglavlja u pregovorima sa Crnom Gorom.
Crna Gora je lider po pitanju ispunjenja zahtjeva iz Berlinskog procesa, po&scaron;to je ratifikovala četiri sporazuma o mobilnosti, a očekuje se da u najskorijem roku ratifikuje i peti - Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i upisu na studije Zapadnog Balkana, usvojen tokom samita u Berlinu.
Spajić je saop&scaron;tio da regionalna saradnja i povezanost za Crnu Goru ostaju od esencijalne važnosti, dok god su u okviru evropskih principa, i u domenu infrastrukturne povezanosti, zelene tranzicije i smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva.
U tom kontekstu izuzetno je važna posvećenost Berlinskog procesa reafirmaciji Hambur&scaron;ke deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, koju su podržali lideri zemalja regiona, devet članica procesa: Njemačka, Austrija, Francuska, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Italija, Poljska i Slovenija, institucije EU i Ujedinjeno Kraljevstvo.
&bdquo;Svaki put ka afirmisanju ovih tema, bez regionalnog konteksta bio bi slijepi put i traćenje dragocjenih resursa. Samo kroz perspektivu rastuće potražnje za boljom povezano&scaron;ću, čistom i sigurnom energijom i zelenom ekonomijom, možemo da ponudimo profitabilne i održive projekte kredibilnim investitorima. Zato moramo da pobolj&scaron;amo saobraćajnu povezanost, uklonimo barijere za mobilnost, ohrabrimo regionalnu trgovinu i tako stvorimo preduslove za političku, ekonomsku i dru&scaron;tvenu konvergenciju regiona, sa ostatkom kontinenta&ldquo;, poručio je Spajić.
Sastanku najvi&scaron;ih zvaničnika, prethodili su brojni sastanci na ministarskom nivou, a &scaron;efovi država podržali su njihove odluke i o usvajanju regionalne deklaracije o kori&scaron;ćenju infrastrukture za istraživanje i inovacije i regionalnih standarda za skrining stranih direktnih investicija, kao i Deklaraciju o potvrđivanju dobrosusjedskih odnosa.
Spajić je tokom samita naglasio da integrisanje Centra za sajber kapacitete na Zapadnom Balkanu (WB3C) u Berlinski proces, bilo od posebnog značaja za rad i aktivnosti ovog Centra sa sjedi&scaron;tem u Podgorici, njegovu promociju i pozicioniranje na regionalnom i međunarodnom planu. WB3C kao dio Berlinskog procesa predstavljaće polaznu osnovu za intenziviranje saradnje i regionalne otpornosti na sajber prijetnje.

Spajić: Zajedničko regionalno tržište približava građane Zapadnog Balkana standardu EU

OCIJENJENO NA SAMITU POSVEĆENOM DESETOGODIŠNJICI BERLINSKOG PROCESA

Od danas &ndash; Crnoj Gori je dostupno vi&scaron;e od 380 miliona eura dodatnog novca iz EU fondova, od kojih će prvih 29 miliona stići do kraja godine, saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić.
"Hvala svim članicama EU koje su podržale crnogorsku Reformsku agendu za Plan Rasta koju je Vlada usvojila krajem septembra", naveo je Spajić u objavi na mreži X.

Spajić: Od danas Crnoj Gori dostupno više od 380 miliona eura iz EU fondova

SAOPŠTIO PREMIJER

Državna pomoć koja je pro&scaron;le godine dodijeljena Institutu Igalo i Željezari nezakonita je, to je utvrdila Agencija za za&scaron;titu konkurencije.Izvje&scaron;taj je nedavno usvojila Vlada i proslijedila ga parlamentu i Evropskoj komisiji na razmatranje.
&bdquo;U vezi s predmetom Elektroprivrede, Agencija je iscrpila sve svoje zakonom definisane mogućnosti te je sprovela ispitni postupak do kraja. Donijela je rje&scaron;enje kojim je utvrdila da je dodijeljena nezakonita, odnosno neusklađena državna pomoć, te je naložila povraćaj iste. Davalac državne pomoći, Elektroprivreda, iskoristio je zakonski mehanizam podno&scaron;enja tužbe nadležnom sudu. Kako je taj postupak u toku, u ovom trenutku ne možemo predvidjeti odluku suda, te Agencija trenutno čeka ishod tog postupka&ldquo;, rekao je pomoćnik direktora Agencije, Enis Huremović.
Kod Instituta Simo Milo&scaron;ević u Igalu, promijenile su se okolnosti u vezi s povraćajem neusklađene državne pomoći. I taj predmet je s aspekta Agencije zavr&scaron;en, objasnio je Huremović za Radio Crne Gore.
&bdquo;Ministarstvo finansija je dostavilo obavje&scaron;tenje o preduzetim radnjama u vezi s povraćajem neusklađene državne pomoći, dodijeljene otpisom potraživanja Crne Gore prema Jugobanci, u cilju umanjenja potraživanja Jugobanke prema Institutu Igalo. &Scaron;to se tiče Agencije, ovaj predmet je okončan iz razloga &scaron;to smo ovim obavje&scaron;tenjem dobili informaciju da je potraživanje Jugobanke u cijelosti izmireno te da do realizacije ugovora o načinu izmirenja dijela međusobnih obaveza, koji je bio predmet pažnje Agencije, nije ni do&scaron;lo, iz razloga &scaron;to je taj ugovor raskinut između ugovornih strana&ldquo;, kaže on.
Dodaje da imajući u vidu činjenicu da je Jugobanka u Beogradu u stečaju namirila svoje potraživanje prema Institutu, s aspekta Agencije ovaj predmet je zavr&scaron;en.
Pro&scaron;logodi&scaron;nji iznos državne pomoći bio je preko 13 miliona eura i veći je od onog u 2022. godini, ali manji od prethodnih godina. Horizontalna i sektorska podr&scaron;ka države prednjači preko 40%, dok regionalna stagnira na blizu 14%.
Usvajanje novog Zakona o kontroli državne pomoći predviđeno je za četvrti kvartal ove godine, &scaron;to će podići stepen usklađenosti crnogorskog zakonodavstva u ovoj oblasti s pravnom tekovinom EU, navode u Agenciji za za&scaron;titu konkurencije.

Državna pomoć Željezari još pred sudom

POSTUPAK U TOKU

Predsjednik države Jakov Milatović potpisao je Zakon o razvojnoj banci, koji je Skup&scaron;tina usvojila nakon &scaron;to je isti vraćen na ponovno odlučivanje, ali je ponovo upozorio na brojne pravne i institucionalne nedosljednosti u tom zakonskom aktu.
"Uprkos iznesenim razlozima i stavu Delegacije Evropske unije (EU) da je ponovno razmatranje zakona prilika za Skup&scaron;tinu da osigura njegovu punu usagla&scaron;enost sa evropskom pravnom tekovinom i najboljim međunarodnim standardima, parlament je opet usvojio taj akt u neizmijenjenom obliku", saop&scaron;teno je iz Kancelarije za odnose s javno&scaron;ću predsjednika.
Kako su naveli, kao &scaron;to je javnost već upoznata, Milatović je 23. avgusta ove godine vratio zakon parlamentu na ponovno razmatranje, uz obrazloženje da je zakon jo&scaron; jedan u nizu akata koji su predloženi Skup&scaron;tini bez prethodno obavljenog procesa javne rasprave.
"Na ovaj način, stručna i zainteresovana javnost, kao i važni akteri finansijskog sistema poput Centralne banke Crne Gore (CBCG), Udruženja banaka (UBCG) i međunarodnih finansijskih institucija, isključene su iz procesa njegove pripreme", navodi se u saop&scaron;tenju.
Milatović je tada istakao da netransparentnost u pripremi zakona, uz prisutnost ozbiljnih pravnih i institucionalnih nedostataka, predstavlja značajan problem.
Naglasio je da, pored nedostatka transparentnosti, postoje ključni elementi u samom zakonu koji zahtijevaju dodatnu pažnju i reviziju.
"Ukazao je na poistovjećivanje Razvojne banke sa komercijalnim bankama, čime se banci omogućava primanje depozita i obavljanje platnog prometa, dok se istovremeno predviđa njeno izuzimanje iz okvira zakona koji uređuje osnivanje, poslovanje i kontrolu kreditnih institucija. Ovo predstavlja ozbiljno odstupanje od evropskih pravnih standarda koji osiguravaju stabilnost finansijskog sistema", dodaje se u saop&scaron;tenju.
Osim toga, Milatović je upozorio da zakon nedovoljno jasno defini&scaron;e i druga važna pitanja, kao &scaron;to su javnost rada Razvojne banke, uloga CBCG u kontroli njenog poslovanja i izvje&scaron;tavanja, kao i u imenovanju članova organa upravljanja tom institucijom.
"Nedovoljan stepen nadzora CBCG kao regulatora nad radom Razvojne banke, ne doprinosi transparentnosti niti usklađenosti sa domaćim i evropskim propisima", navodi se u saop&scaron;tenju.
Milatović smatra da je osnivanje Razvojne banke u Crnoj Gori potrebno, ali po uzoru na međunarodne standarde, a ne na netransparentan način i uz zakonsko rje&scaron;enje koje nije u skladu sa najboljim evropskim praksama.
"Imajući sve navedeno u vidu, ovako definisan zakonski okvir može dovesti u pitanje finansijsku stabilnost i funkcionalnost banke, te imati ozbiljne posljedice po privredu i građane", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Milatović potpisao Zakon o razvojnoj banci i ponovo upozorio na njegove manjkavosti

NAKON ŠTO JE PONOVO USVOJEN U SKUPŠTINI

Saradniku u nastavi na Fakultetu za turizam i ugostiteljstvo januarska neto plata skoro 6.000 eura, policijskom službeniku preko 5.300
Saradnik u nastavi na Fakultetu za turizam i ugostiteljstvo primio je januarsku neto platu u iznosu od 5.985 eura, objavilo je Mistarstvo finansija.
Ovaj Vladin resor je objavio listu 2.000 najvećih zarada u januaru.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/printscreen najveće plate januar.jpg" alt="" width="399" height="243" />Najveće plate u januaru; Ministarstvo finansija
Prema toj listi, redovni profesor na Filozofskom fakultetu je u januaru primio 5.373 eura.
Na trećem mjestu je policijski službenik za operativno-analitičke poslove i podr&scaron;ku u Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova koji je u januaru primio 4.357 eura. Isto toliko novca primio je njegov kolega, rukovodilac grupe.
Načelnik u Kliničkom centru Crne Gore primio je 4.305, a &scaron;ef odjeljenja u Kliničko-bolničkom centru Berane 4.207.
Jo&scaron; jedan načelnik u KCCG je primio 4120 eura, a ljekar subspecijalista u Kliničko-bolničkom centru Kotor-Meljine 4.110 eura.
Vrhovni državni tužilac primio je 4.040 eura plate u januaru, a predsjednik Vrhovnog suda 3.241 eura.
Najveće plate u januaru pročitajte <a style="color: #e03e2d;" href="https://www.gov.me/dokumenta/1e763136-a2c8-488a-b43c-14b5a2a6fedd">OVDJE</a>.