Ekonomija

Vlada Crne Gore usvojila je na dana&scaron;njoj hitnoj elektronskog sjednici zaključak o nemogućnosti naplate bankarske garancije u slučaju ,,Magnum Development" hotelske grupacije.
Riječ je o projektu koji je sa lažnom garancijom uvr&scaron;ten u listu prioritetnih u junu 2022. tokom rada 43. Vlade, pi&scaron;e Pobjeda.
Podsjećamo, nakon &scaron;to je 44. Vlada htjela da naplati garanciju u iznosu od 2,5 miliona eura, utvrđeno je da je ona lažna.
U skladu sa navedenim, na dana&scaron;njoj sjednici odlučeno je da ministar Ernad Suljević u ime Vlade dostavi cjelokupne spise predmeta nadležnom državnom tužila&scaron;tvu na dalje postupanje i odluku.
"Zadužuje se Ernad Suljević, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama da nakon sprovedenih aktivnosti iz tačke 2 ovog Zaključka, odmah izvijesti Vladu Crne Gore", navodi se u zaključcima sa dana&scaron;nje sjednice.
Podsjetimo, ,,Magnum Development" i prestižna hotelska grupacija ,,IHG&rdquo; su 6. juna 2023. godine potpisali ugovor kojim su se obavezali da će do 30. oktobra 2024. godine izgraditi hotel u Kola&scaron;inu pod nazivom ,,Crowne Plaza Kola&scaron;in", a koji je trebao biti fokusiran na zdravstveni turizam.
Hotel je projektovan tako da ima 105 smje&scaron;tajnih jedinica (201 ležaj, različitog tipa i povr&scaron;ine), a predračunska vrijednost investicije iznosila je 13,3 miliona eura.
S obzirom na da to do sada nije realizovano, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja je prije 10 dana, preko ambasade Crne Gore u Italiji, pokrenulo proceduru naplate za tu bankarsku garanciju koju je dala italijanska banka ,,Credit Agricole".
Vlada je investitoru jo&scaron; u septembru tražila da dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i novu bankarsku garanciju imajući u vidu da projekat izgradnje hotela neće biti zavr&scaron;en u skladu sa prethodnim biznis planom prema kojem je i uvr&scaron;ten na listu razvojnih projekat, a sve u okviru projekta ekonomskog državljanstva.

Vlada zadužila Suljevića da SDT-u dostavi spise predmeta povodom slučaja ,,Magnum Developments"

ODLUKA VLADE

Vlada bi, nakon &scaron;to kompanija Hamburg port Consulting zavr&scaron;i detaljnu analizu poslovanja Port of Adrie, mogla ući u fazu pregovora sa sada&scaron;njim vlasnicima, kako bi se definisali uslovi eventualne kupovine i spajanja sa Lukom Bar.
Ministar pomorstva Filip Radulović saop&scaron;tio je da je Luka Bar potpisala ugovor sa Hamburg port Consultingom, koji će u naredna dva mjeseca sprovesti detaljnu analizu poslovanja Port of Adrie, kojom trenutno upravlja turski Global ports.
&ldquo;Cilj analize je procjena mogućnosti kupovine Port of Adria od sada&scaron;njih vlasnika i njeno objedinjavanje sa Lukom Bar&rdquo;, objasnio je Radulović.
Analiza će biti fokusirana na finansijske aspekte poslovanja Port of Adrie, a na osnovu njenih rezultata Vlada će započeti pregovore o otkupu.
&bdquo;Vjerujemo da je razdvajanje ove dvije kompanije bio pogre&scaron;an potez koji je &scaron;tetio nacionalnom interesu. Spajanjem Luke Bar i Port of Adria stvorio bi se veći razvojni potencijal, &scaron;to bi značajno doprinijelo ekonomiji Crne Gore&ldquo;, poručio je Radulović.
Potencijalno objedinjavanje dvije kompanije predstavlja strate&scaron;ki prioritet Vlade, a očekuje se da će analiza kompanije Hamburg port Consulting biti zavr&scaron;ena u narednih osam sedmica, nakon čega će se preći u fazu pregovora sa sada&scaron;njim vlasnicima kako bi se definisali uslovi eventualne kupovine i spajanja.
Vlada, kako su poručili njeni predstavnici, nastavlja da preduzima odlučne korake ka jačanju ključnih ekonomskih sektora, s posebnim fokusom na pomorstvo i razvoj infrastrukture.

Radulović: Ukoliko dogovorimo cijenu spremni smo da kupimo Port of Adria

SAOPŠTIO MINISTAR POMORSTVA

Centralna banka (CBCG) objavila je novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalazi 51 blokirana kompanija vi&scaron;e nego na prethodnom.
Na novom spisku, koji CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu objavljuje mjesečno, nalazi se oko 20,95 hiljada kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3,47 hiljada ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u.
U skladu sa Zakonom o platnom prometu, obaveza CBCG je da objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne naplate i to nazive kompanija, odnosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade.
Iz CBCG su objasnili da se matični brojevi za preduzetnike ne objavljuju, jer se u Centralnom registru transakcionih računa Centralne banke, oni vode po jedinstvenom matičnom broju (JMB) građana, čije objavljivanje nije u skladu sa Zakonom o za&scaron;titi podataka o ličnosti.
Podatke CBCG objavljuje jednom mjesečno na internet stranici, prvog radnog dana po isteku mjeseca, sa presjekom stanja na posljednji dan u mjesecu, po azbučnom redu naziva preduzeća i preduzetnika.
U periodu od jula 2012, kada je CBCG počela da objavljuje podatke, do 9. januara 2014. godine, podaci su objavljivani u skladu sa tada važećim zakonom o platnom prometu u zemlji i to za kompanije, odnosno preduzetnike kada je blokada računa iznosila vi&scaron;e od deset hiljada EUR u neprekidnom trajanju vi&scaron;e od 30 dana.
Imena kompanija se objavljuju na sajtu CBCG, www.cbcg.me, a u cilju obezbjeđivanja pune nepristrasnosti objavljuju se po azbučnom redu.

Na novom spisku 51 blokirana kompanija više

PODACI CBCG

Vlada Milojka Spajića predaće danas Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu (SDT) dokumentaciju za ,,Magnum Developments", saznaje Pobjeda.
Projekat sa lažnom garancijom, kako tvrde izvori iz vrha Vlade, biv&scaron;i premijer Dritan Abazović i biv&scaron;i ministar ekonomskog razvoja i turizma u njegovom kabinetu Goran Đurović uvrstili su u listu prioritetnih projekata u junu 2022.
Nakon &scaron;to je 44. Vlada htjela da naplati garanciju, u iznosu od 2,5 miliona, utvrđeno je da je ona lažna.
Podsjetimo, ,,Magnum Development" i prestižna hotelska grupacija ,,IHG&rdquo; su 6. juna 2023. godine potpisali ugovor kojim su se obavezali da će do 30. oktobra 2024. godine izgraditi hotel u Kola&scaron;inu pod nazivom ,,Crowne Plaza Kola&scaron;in", a koji je trebao biti fokusiran na zdravstveni turizam.
Hotel je projektovan tako da ima 105 smje&scaron;tajnih jedinica (201 ležaj, različitog tipa i povr&scaron;ine), a predračunska vrijednost investicije iznosila je 13,3 miliona eura.
S obzirom na to da do sada nije realizovano, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja je prije 10 dana, preko ambasade Crne Gore u Italiji, pokrenulo proceduru naplate za tu bankarsku garanciju koju je dala italijanska banka ,,Credit Agricole".
Vlada je investitoru jo&scaron; u septembru tražila da dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i novu bankarsku garanciju imajući u vidu da projekat izgradnje hotela neće biti zavr&scaron;en u skladu sa prethodnim biznis planom prema kojem je i uvr&scaron;ten na listu razvojnih projekat, a sve u okviru projekta ekonomskog državljanstva.

Vlada predaje SDT-u dokumentaciju: Garancija za “Magnum Developments” lažna?

ABAZOVIĆ I ĐUROVIĆ U JUNU 2022. UVRSTILI TAJ PROJEKAT U LISTU PRIORITETNIH

Ukupna procijenjena vrijednost projekta izgradnje druge dionice autoputa Mate&scaron;evo-Andrijevica je 600 miliona eura.
To se navodi u Finansijskom sporazumu između Vlade Crne Gore i Evropske komisije za trans-evropske saobraćajne mreže u Crnoj Gori, u okviru Vi&scaron;egodi&scaron;njeg akcionog plana za period 2024-2027.
Kako se navodi u nacrtu sporazuma, glavni cilj izgradnje druge dionice autoputa, Mate&scaron;evo-Andrijevica, je ostvarenje punog regionalnog povezivanja, uz smanjenje regionalnih neravnomjernosti i uvezivanje sa mrežom Trans-evropskih koridora, dostizanje standarda Evropske unije i proklamovanih ciljeva koji se odnose na nesmetan protok ljudi, roba, usluga i kapitala, u skladu sa ciljevima kreiranja Jedinstvenog ekonomskog prostora Zapadnog Balkana i približavanja regiona trži&scaron;tu EU.
Samim tim, cilj predmetne akciije i Finansijskog sporazuma kojim je obuhvaćena je unapređenje postojeće saobraćajne infrastrukture i jačanje drumskog saobraćaja, koji predstavlja nacionalni prioritet za Crnu Goru, posebno u pogledu koridora koji povezuje Bar, glavnu luku Crne Gore, sa granicom Srbije, kod Boljara.
Nagla&scaron;eno je da pobolj&scaron;anje transportnih veza smanjuje gužve, olak&scaron;ava trgovinu unutar zemlje i prekograničnu trgovinu, skraćuje vrijeme putovanja i povećava bezbjednost na putevima.
"Povećana trgovina (i roba i usluga) dovodi do otvaranja novih radnih mjesta, podstiče konkurentnost i stvara bolje mogućnosti za saradnju i inovacije. Omogućiće efikasnu, bezbjednu i brzu vezu između manje razvijenog sjevernog i razvijenijeg južnog područja Crne Gore, stvarajući mogućnost za povezivanje i integraciju ovih područja i pobolj&scaron;anje prometa ljudi i robe, &scaron;to će ujedno olak&scaron;ati pristup regionalnim trži&scaron;tima", ističe se u Finansijskom sporazumu.&nbsp;
Budući da je auto- put Bar-Boljare produžetak koridora Orijent (Bliski Istok)/ Istočni Mediteran (OIM) na Zapadni Balkan, omogućiće se, kako se navodi, efikasnija povezanost između zemalja sjeverne, centralne i južne Evrope i Zapadnog Balkana.
To će, kažu, ujedno povećati potencijal Luke Bar, jer će doći do pobolj&scaron;anja njene povezanosti sa OIM koridorom, &scaron;to će omogućiti povećanje izvoza država u regionu koje nemaju izlaz na more.
Evropska komisija je, kako se ističe, za ovaj projekat ranije odobrila sredstva kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir u iznosu od 7,5 miliona eura za pripremu studije izvodljivosti, njeno ažuriranje i pripremu idejnog projekta.
"Dok je u julu 2024. godine u okviru Ekonomsko-investicionog plana (EIP) za Zapadni Balkan usvojila odluku o finansiranju granta od 100 miliona eura iz IPA III sredstava za podr&scaron;ku izgradnji dionice auto-puta Bar-Boljare, između Mate&scaron;eva i Andrijevice", pi&scaron;e u dokumentu Vlade.

Izgradnja druge dionice auto-puta koštaće 600 miliona eura

NAVEDENO U FINANSIJSKOM SPORAZUMU

Nacionalni avio-prevoznik, Air Montenegro, pripremio je, kako je saop&scaron;teno, specijalnu Black Friday akciju, koja putnicima omogućava da po povoljnijim cijenama karata istraže određene destinacije.
"I ove godine za sve na&scaron;e putnike pripremili smo popust od 20 odsto na sve raspoložive tarife, omogućavajući da po povoljnijim cijenama karata istražite destinacije poput Rima, Frankfurta, Beograda, Ljubljane, Istanbula, Ciriha, Podgorice i Tivta", navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz kompanije su pozvali sve zainteresovane putnike da posjete njihov sajt airmontenegro.com, unesu promo-kod BLACK20 i rezervi&scaron;u svoj let ka novoj avanturi.
"Kupovina karata po promotivnim cijenama je moguća od danas do 1. decembra, za putovanja u periodu od 30. novembra ove godine do 29. marta naredne", navodi se u saop&scaron;tenju.
Cijene karata uključuju sve takse, ručni prtljag do osam kilograma i predati prtljag do 23 kilograma.
Popust se, kako napominju, odnosi isključivo na tarifni dio cijene karte, dok cijene aerodromskih taksi ostaju nepromijenjene.

Air Montenegro: Pripremili smo popust za određene destinacije

KUPOVINA KARATA PO PROMOTIVNIM CIJENAMA MOGUĆA JE DO 1. DECEMBRA

Predsjednik Vlade Milojko Spajić poručio je na dana&scaron;njoj konferenciji za medije da Vlada neće privatizovati Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju &ldquo;Dr Simo Milo&scaron;ević&rdquo; u Igalu.
Spajić je kazao da se velikim nemarom biv&scaron;eg menadžmenta kao i biv&scaron;ih ministarstava Institut "Simo Milo&scaron;ević" od 2018. godine gasio.
"Ipak, mi nećemo privatizovati to preduzeće kao &scaron;to su prethodne Vlade privatizovale sijaset kompanija u ranijem periodu. Mi idemo su&scaron;tinski u neku vrstu dokapitalizacije", poručio je Spajić.
Smatra da je Institut uvijek bio specifiačn i sa strane vlasiničke strukture.
Kaže da su zadovoljni saradnjom sa Ekononomskim fakultetom koji je uradio sjajan posao restrukturiranja.
"Izvukli su maksimum i taj plan sui uradili na svjetskom nivou. Možda bi tužila&scaron;tvo trebalo da ispita odakle su se stvorili toliki dugovi Instituta. A mi smo napravili plan restruktiriranja i izvući ćemo Institut iz ove te&scaron;ke situacije", poručio je Spajić.
Osim Spajića, na konferenciji za medije govoriće dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović.

Spajić: Insitut u Igalu nećemo privatizovati, a Tužilaštvo neka ispita odakle toliki dugovi

PORUČIO PREMIJER

Odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da vrati Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, sa sobom nosi i posljedice, na prvom mjestu ugrožavanje snabdijevanja naftnim derivatima, a sa druge strane utiče na proces evropskih integracija, konkretno na zatvaranje poglavlja 15, saop&scaron;tio je Pobjedi ministar rudarstva, nafte i gasa Admir &Scaron;ahmanović.
To zakonsko rje&scaron;enje su poslanici usvojili na sjednici parlamenta 19. novembra, a njime je predviđeno da se formiranje naftnih rezervi finansira iz naknade od tri centa koju će građani plaćati u okviru cijene po litru bezolovnog benzina, eurodizela i tečnog naftnog gasa.
U obrazloženju svoje odluke Milatović je naveo da to zakonsko rje&scaron;enje nameće dodatno finansijsko opterećenje građanima i privredi, te da ovakvi nameti mogu izazvati ozbiljne posljedice, uključujući povećanje inflatornih pritisaka i naru&scaron;avanje životnog standarda. Milatović je istakao da građani i privreda već plaćaju poreze koji bi trebalo da služe u svrhe fomiranja naftnih rezervi zbog čega smatra neprihvatljivim da se im se nameću dodatne obaveze.
&ldquo;Milatovićeva tvrdnja da bi država mogla koristiti sredstva iz postojećeg budžeta nije bez osnova, ali to bi zahtijevalo preusmjeravanje postojećih prihoda ili povećanje zaduživanja, &scaron;to nosi svoje rizike. Uvođenje naknade od tri centa po litru derivata predstavlja održiv i transparentan način finansiranja, prilagođen direktivi EU&rdquo;. kazao je &Scaron;ahmanović, komentari&scaron;ući stavove Milatovića.
Podr&scaron;ka i obaveze
&Scaron;ahmanović je dodao da je činjenica da evropske integracije podrazumevaju pridržavanje visokih standarda u oblasti vladavine prava, ekonomije, za&scaron;tite životne sredine i ljudskih prava, energetske stabilnosti i to, kako kaže, nije proces samo za državu, već i za dru&scaron;tvo u cjelini.
&ldquo;Biti dio EU znači uživati podr&scaron;ku u mnogim ključnim oblastima, od vladavine prava, do razvoja ključnih projekata u modernizaciji infrastrukture, u ovom konkretnom slučaju energetske sigurnosti, ali i preuzimanje odgovornosti i obaveza za rje&scaron;avanje izazova u procesu integracija&rdquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.
On je naglasio da je ovaj zakon ključan za energetsku sigurnost države i za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15.
&ldquo;Ako zakon ne bi bio donesen, Crna Gora bi rizikovala dugoročnu energetsku stabilnost, mogućnosti privlačenja investicija u skladi&scaron;ne kapacitete, te pristup direktnoj budžetskoj podr&scaron;ci EU od 7,5 miliona eura za prevazilaženje energetske krize, sa namjenom doprinosa realizaciji pitanja sigurnosti snabdijevanja. Odlaganje ili odbijanje zakona može imati dalekosežne posljedice, kao &scaron;to su izloženost izrazito prisutnoj volatilnosti cijena na trži&scaron;tu naftnih derivata i rizik od poremećaja u snabdijevanju imajući u vidu situaciju na Bliskom istoku&rdquo;, upozorio je &Scaron;ahmanović.
On je naveo da je obaveza dono&scaron;enje ovog zakona trebalo biti zavr&scaron;eno deset godina ranije.
&ldquo;To bi dalo prostor da se sa naknadom od jedan cent, do sada akumilira potrebna količina novca za kupovinu rezervi. Sada je nužno i neophodno djelovati i na&scaron; zadatak i cilj je da zavr&scaron;imo ove obaveze, jer pored sve jačih opomena za potrebom obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja ovim energentom nameće se i obaveza u pristupnim pregovorima&rdquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.
On je podsjetio da je u oblasti energetike pitanje sigurnosti snabdijevanja, odnosno usvajanje akcionog plana formiranja rezervi bilo i uslov za otvaranje poglavlja, a sada je ključno mjerilo za zatvaranje poglavlja dono&scaron;enje zakona i početak formiranja naftnih rezervi.
&ldquo;Nije isključeno, da će EK zahtijevati da se rezerve formiraju i ranije. U tom slučaju morali bismo razmotriti i druge opcije, bilo da su zaduženje ili kupovina rezervi na lizing&rdquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.
Naknada
On je saop&scaron;tio da je članom 40 Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima propisano da Vlada utvrđuje visinu naknade na predlog Ministarstva, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove finansija.
&ldquo;Dok član 50 predviđa da do utvrđivanja visine naknade u skladu sa članom 40, stav 1 ovog zakona, visina naknade (bez PDV-a) iznosi tri centa po litru, odnosno kilogramu naftnih derivata (benzin, dizel i tng). Drugim riječima, nije nigdje determinisano da će iznos naknade biti tri centa tokom cijelog perioda formiranja rezervi. Pratićemo situaciju i reagovati u odnosu na nju&rdquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
On je pojasnio da ovim rje&scaron;enjem naknadu plaćaju oni građani i privreda koji koriste naftne derivate, učestvujući direktno u kreiranju zaliha za potrebe nesmetanog funkcionisanja u vanrednim i nepredviđenim situacijama.
&ldquo;U drugoj opciji, u kojoj alociramo sredstava iz budžeta za potrebe formiranja rezervi znači da svi građani plaćaju rezerve, odnosno i djeca i penzioneri i ljudi koji voze motorna vozila i oni koji to ne čine. Smatramo predložene rje&scaron;enje održivim, i trenutno jedinim mogućim za izvr&scaron;enje obaveze u datim okolnostima&rdquo;, poručio je &Scaron;ahmanović.
On je naveo da je Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima ključan za energetsku sigurnost i osigurava formiranje rezervi koje pokrivaju tromjesečne potrebe zemlje u slučaju poremećaja snabdijevanja. Podsjetio je na važnost tog zakonskog rje&scaron;enja za ispunjenja EU obaveza, te da je implementacija direktive 2009/119/ EC zavr&scaron;no mjerilo za zatvaranje Poglavlja 15 Energetika.
Pomoć EU
Ovaj zakon, kako kaže, omogućava direktnu podr&scaron;ku EU.
&ldquo;Otključava 7,5 miliona eura pomoći za energetsku stabilnost i unapređenje infrastrukture&rdquo;, rekao je &Scaron;ahmanović i dodao da razvoj skladi&scaron;nih kapaciteta čini Crnu Goru regionalnim centrom za naftne rezerve, otvara nove poslovne mogućnosti i jača budžetske prihode.
&ldquo;Zakon predstavlja temelj za dugoročnu održivost i sigurnost, ali zahtijeva pažljivu implementaciju kako bi se minimizirale negativne posljedice za građane. Dok je opravdano brinuti o ekonomskim izazovima građana, sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima nije samo zakonska obaveza već i strate&scaron;ko pitanje za energetsku stabilnost. Crna Gora mora osigurati da proces evropskih integracija donosi direktne benefite građanima, uz transparentan i pravedan model finansiranja ovakvih važnih mjera. Ovaj zakon, ključan je korak ka stabilnijoj i prosperitetnijoj budućnosti&rdquo;, zaključio je &Scaron;ahmanović.
Milatović je u ponedjeljak, u obrazloženju odluke da vrati parlamentu ovaj zakon na ponovno odlučivanje, saop&scaron;tio da sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima predstavlja temeljni aspekt energetske stabilnosti države, ali je od presudne važnosti da se ova odgovornost ne prenosi na teret građana i privrede.
On smatra da država mora preuzeti aktivnu i odgovornu ulogu u obezbjeđivanju energetske sigurnosti, koristeći sredstva iz budžeta, kako bi se osigurala dugoročna održivost i ekonomska pravda.
Milatović je pozvao Skup&scaron;tinu da ponovo razmotri Zakon, a Vladu da predloži rje&scaron;enja koja će obezbijediti pravičan balans između ispunjenja međunarodnih obaveza i za&scaron;tite ekonomskih i socijalnih interesa građana.
On je naglasio da za&scaron;tita interesa građana mora ostati prioritet države, dok evropski put treba biti zajednički cilj i benefit za sve, a ne isključivo dodatno opterećenje za građane.
&ldquo;Proces evropskih integracija mora biti vođen na način da građani ne doživljavaju članstvo u Evropskoj uniji isključivo kao dodatni tro&scaron;ak i povećanje cijena, već kao direktan benefit za cijelo dru&scaron;tvo&rdquo;, naveo je Milatović u ponedjeljak.
Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje da li će i ostale obaveze koje Crna Gora ima na tom putu biti pretočene u direktno oporezivanje građana, &scaron;to bi, kako je istakao, bila pogre&scaron;na poruka i neodrživ model.

Šahmanović: Ugroženo formiranje rezervi goriva i zatvaranje poglavlja 15

MINISTAR RUDARSTVA UPOZORIO NA POSLJEDICE ODLUKE PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Lo&scaron;i smo domaćini, za razliku od susjednih turističkih destinacija, kao &scaron;to je Albanija na istoku i Hrvatska na zapadu, one vode računa o svom turizmu i potpuno su saobraćajno otvorile svoje destinacije, kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, dekan Fakulteta za biznis i turizam profesor Rade Ratković.
Tako da mi, kako ističe, umjesto veze preko na&scaron;ih aerodroma, moramo da iskoristimo aerodrom u Tirani, i aerodrom u Dubrovniku.&nbsp;
U Crnoj Gori se povećanjem PDV-a, kaže Ratković, vodi destimulacija turizma, da bi se tim potezom, ističe on, kompenzirao izostanak poreza na plate, i turizam je, kako kaže, žrtva politike koja se normira kao Evropa sad 2.
,,Mi sad imamo jednu od najvećih poreskih stopa, &scaron;to se tiče PDV-a, na Mediteranu, i vjerovatno u Evropi, &scaron;to se tiče turističkih zemalja. To utiče destimulativno. Mi smo, inače, veoma nekonkurentni i sa svojim proizvodom i sa svojim cijenama. Cijene su nam i sada daleko veće nego &scaron;to je kvalitet koji mi pružamo, taj odnos cijene i kvaliteta je nepovoljan.
Mi imamo ogromne strukturne probleme, koji se stalno produbljuju, a sada im se pridružuje jo&scaron; lo&scaron;iji tretman turizma u fiskalnom sistemu. Imamo sijaset problema, a najvažniji strukturni problemi crnogorskog turizma su prvo nekomercijalni smje&scaron;taj, dakle sekundarni stanovi, koji preko 70 posto učestvuju u strukturi smje&scaron;taja, a oni koji bi trebalo da donose najveće ekonomske impakte, to su hoteli, i slični objekti uključujući kampove. Oni ne učestvuju ni 10 posto, ispod 8 posto, i to je najgori strukturni parametar i to mora da se mijenja&rdquo;, rekao je Ratković.
Smatra da imamo potpunu neodrživost primorskog turizma, po evropskim kriterijima održivosti, kako navodi, i lo&scaron;u infrastrukturu sa, kako kaže, ogromnim saobraćajnim problemima.
"Problemi su ubrzani dolaskom nove Vlade 2020.godine, koja je otpočela svoj mandat ukidanjem jedine nacionalne aviokompanije, koja je bila značajna za turizam, nova nije zaživjela, low cost- ere smo lo&scaron;om politikom otjerali, tako da smo mi sada zemlja koja je saobracajno zatvorena, a ne možemo imati turizam ako nemamo razvijen avio saobraćaj i linijski, i charter prijevoz i, normalno, low cost- ere kojima smo lo&scaron;i domaćini, za razliku od susjednih turističkih destinacija, kao &scaron;to je Albanija, na istoku i Hrvatska na zapadu, one vode računa o svom turizmu i potpuno su saobraćajno otvorile svoje destinacije. Tako da mi imamo umjesto veze preko na&scaron;ih aerodroma, moramo da iskoristimo aerodrom u Tirani, i aerodrom u Dubrovniku&rdquo; - istakao je Ratković.
Poslije 2020.go donijeti nikakvi dokumenti strate&scaron;kog karaktera, podsjeća Ratković, ne postoje nikakvi stimulansi za turizam, dodaje on, za razliku od prethodnog perioda, i za razliku, kako kaže, od drugih zemalja.
,,Nemamo ni poreske olak&scaron;ice, ni povoljne kredite, ni grejs periode, ni regresiranje kamata, niti vođenje računa o dobrom destinacijskom upravljanju. Mi imamo jedan zastarjeli model destinacijskog upravljanja, gdje partije na vlasti imaju presudnu ulogu i gdje turistička organizacija vise služi za uhljebljenje nekompetentnih partijskih kadrova, gomilaju se kadrovi tamo, oni koji su kompetentni su pasivizirani, jer su, navodno, pripadali prethodnom političkom pravcu, tako da je to jedan od većih problema, zato nam se i de&scaron;avaju ovi strukturni problemi. Mi ne nastupamo organizovano na trži&scaron;tu, nego je to podijeljeno po op&scaron;tinama.
Privreda je prepu&scaron;tena sama sebi, nema umrežavanja hotela. Mi imamo jako lo&scaron;u trži&scaron;nu poziciju i za devet mjeseci vidimo da su na&scaron;i favoriti Srbija sa uče&scaron;ćem u osnovnom smje&scaron;taju, zatim Crna Gora, onda dođe Bosna i Hercegovina, onda u malim procentima imamo Francuze i Njemce. Sve u svemu dominira region siroma&scaron;ni.
To je &scaron;to se tiče osnovnog smje&scaron;taja. A &scaron;to se tiče nekomercijalnog smje&scaron;taja i dopunskog smje&scaron;taja, on je trži&scaron;nom pogledu naslonjen na rusko trži&scaron;te i u njemu ima mnogo sekundarnih stanova, to je nepoželjan smje&scaron;taj, nekomercijalni, koji uni&scaron;tava crnogorski turizam, i glavni vlasnici nekretnina su iz Rusije, Srbije, iz Ukrajine, sada i iz Turske, ali ne bi bilo problema da su to komercijalni objekti, ali po&scaron;to su nekomercijalni, mi smo u velikom problemu jer tro&scaron;imo resurse. Imamo tiho odumiranje crnogorskog turizma i pretvaranje turističke djelatnosti u dominantno real estate biznis, &scaron;to je katastrofalno i &scaron;to je gubljenje jedne najjače grane u Crnoj Gori&rdquo;, zaključio je Ratković.

Ratković: Turizam je žrtva politike koja se normira kao Evropa sad 2

OCJENUJE DEKAN FAKULTETA ZA BIZNIS I TURIZAM

Najveću platu u javnom sektoru ima direktor Instituta za biologiju mora, dr Mirko Đurović. Prema podacima&nbsp; <a style="color: #e03e2d;" href="https://www.gov.me/dokumenta/fff4b977-d57e-421d-999a-55d578bc71b8">Ministarstva finansija&nbsp;</a> on je u oktobru primio neto zaradu u iznosu od 5.565,94 eura.
Drugi na listi 1.000 najvećih zarada je redovni profesor Pomorskog fakulteta u Kotoru sa neto zaradom od 4.616,77, a slijedi načelnik službe Kliničko-bolničkog centra Meljine u Kotoru sa neto zaradom od 4.464,84.
Četvrti na listi je jo&scaron; jedan zaposleni u Institutu za biologiju mora - naučni saradnik koji je primio 4.270,44.
Peti na listi je Vrhovni državni tužilac Milorad Marković sa neto zaradom od 4.123,33.

Najveću zaradu u oktobru primio direktor Instituta za biologiju mora

U JAVNOM SEKTORU

Sve vrste goriva će od ponoći poskupiti dva do tri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Tako će cijena eurosupera 95 i 98 poskupiti dva centa, pa će ko&scaron;tati 1,44 eura, odnosno 1,48 eura.
Cijena eurodizela će u narednih 15 dana biti veća tri centa i iznosiće 1,37 eura.
Za dva centa poskupiće lož ulje, na 1,33 eura.
"Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata (&bdquo;Službeni list CG&ldquo; ,broj 23/2021), naredni obračun će se obaviti 16. decembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 17.decembra 2024.", saop&scaron;teno je iz Ministarstva.

Skuplje sve vrste goriva