Ekonomija

Obje ponude za koncesiju za crnogorske aerodrome, koje su bile vrednovane, ponižavajuće su i uvreda su za državu, ocijenila je predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Jelena Mara&scaron;.&nbsp;
Ona je u intervjuu Pobjedi kazala da nakon takvih ponuda, država treba da nastavi upravljanje crnogorskim aerodromima, te dodala bi konačnu odluku o ponudama za koncesiju trebalo da donese Skup&scaron;tina.
&bdquo;Ako država nije uspje&scaron;no upravljala bilo kojom kompanijom, treba razmi&scaron;ljati o koncesiji ili privatizaciji. Dobra koncesija, koja podrazumijeva kredibilnog i uspje&scaron;nog partnera, sa jasnim i dobrim razvojnim planom, pozitivnim iskustvom u koncesijama u toj oblasti, uvijek je dobrodo&scaron;la. Međutim, obje ponude za koncesiju ACG uvreda su za državu&ldquo;, rekla je Mara&scaron;.&nbsp;
Ona smatra da, ukoliko je istinito ono o čemu se moglo čitati u medijima, onda najbolje ocijenjena ponuda ne podrazumijeva razvoj aerodroma.&nbsp;
&bdquo;Nažalost, bojim se da je suprotno&ldquo;, kazala je Mara&scaron; i dodala da prve dvije faze ne predviđaju ni&scaron;ta novo i razvojno, ne pominju se low-costeri, iako je u njihov dolazak uloženo mnogo truda.
Ona je saop&scaron;tila da je nejasno da ponuđač predviđa dva ili tri puta veći prostor za free shop-ove i restorane, nego za putnike.&nbsp;
&bdquo;Budući da nas članstvo u EU očekuje u 2028. godini, ne vidim da ova ponuda to uzima u obzir, pa je tako izostalo u prvim dvjema fazama i ono &scaron;to svaki međunarodni aerodrom u Evropi ima, poseban tretman državljana članica EU. Treća faza, koja počinje tek 2033. godine, predviđa veoma ograničen razvoj, te se postavlja pitanje za&scaron;to postoje prve dvije faze, jer treća treba da bude početna. Ne razumijem &scaron;to će da se radi do 2033. godine. Vjerovatno ni&scaron;ta&ldquo;, rekla je Mara&scaron;.
Ona je saop&scaron;tila da u ponudi za koncesiju njie predviđeno produženje piste, &scaron;to je, prema njenim riječima, neshvatljivo, jer nije moguće slijetanje &scaron;irokotrupnih i većih kargo aviona.
&bdquo;Budućnost transporta, od kojeg država ima najveće prihode, je kargo saobraćaj, ali u ovoj ponudi ne postoji kargo terminal. Takođe, nema tranzita, pa će putnici morati da izađu sa aerodroma i ponovo da prolaze cijelu proceduru da bi nastavili putovanje. Ne predviđa se izgradnja garaža, taksi stanica, rent-a-car će i dalje biti na otvorenom parkingu, a do 2056. godine, kad ističe eventualna koncesija, neće postojati mogućnost ulaska putnika iz aerodromske zgrade direktno u avione, &scaron;to je sve prosto nespojivo sa destinacijom visokog turizma&ldquo;, precizirala je Mara&scaron;.
Ona je navela da se ne planira pro&scaron;irenje parking pozicija za generalnu avijaciju ni u Tivtu, ni u Zeti, &scaron;to opet ne ide uz elitni turizam.
&bdquo;Zaista, ponižavajuće. Pored takvih prijedloga, naravno da smatram da država treba da nastavi upravljanje. S obzirom na činjenicu da postupak traje od 2018. godine, 100 miliona EUR danas nikako nema istu vrijednost kao tada. Crna Gora je kupila dva patrolna broda za 120 miliona EUR, a planiramo da izdamo aerodrome na 30 godina za 100 miliona, kompaniju koja je ove godine ostvarila prihod od 49 miliona EUR&ldquo;, kazala je Mara&scaron;.
Ona smatra da bi bilo interesantno uporediti biografije direktora eventualnog koncesionara sa biografijom aktuelnog izvr&scaron;nog direktora ACG, Roka Tolića.
&bdquo;Jo&scaron; jedan je važan momenat. Vlada može razmotriti predlog rang liste ponuđača, ali konačnu odluku treba da donese Skup&scaron;tina. Smatram da u ovom slučaju nadležnost pripada Skup&scaron;tini. &nbsp;Kako god, ja ne bih nikada potpisala odluku da takva ponuda dobije koncesiju. Ipak je nacionalni interes najbitniji&ldquo;, saop&scaron;tila je Mara&scaron;.
Ona je podsjetila da odluku o davanju crnogorskih aerodroma pod koncesiju donosi Vlada, jer je vlasnik i osnivač ACG država, te da Odbor direktora i uop&scaron;te menadžment kompanije nema nikakvu nadležnost u tom postupku.
&bdquo;Međutim, naravno, da imam svoj stav&ldquo;, rekla je Mara&scaron;.
Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra novu rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je uradila Tenderska komisija. Ta rang lista ista je kao i prvobitna, koja je bila objavljena 17. jula.&nbsp;
Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksembur&scaron;ko-američka kompanija Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports (CAAP) sa 65,15 bodova. Konačnu odluku treba da donese Vlada, nakon &scaron;to dokumentaciju dostavi Ministarstvo saobraćaja.
Komisija za koncesije je krajem pro&scaron;le sedmice donijela rje&scaron;enje kojim je odbila kao neosnovan prigovor kvalifikovanog ponuđača CAAP, protiv rang liste ponuđača u postupku davanja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.&nbsp;
Komisija je utvrdila da je Tenderska komisija, u ponovnom postupku, postupila u skladu sa ranijim nalozima, otklonila uočene nepravilnosti i sačinila rang listu sa jasnim i detaljnim obrazloženjem bodovanja po svim unaprijed utvrđenim kriterijumima. Takođe, ocijenjeno je da su kriterijumi primijenjeni jednako na sve ponuđače.
CAAP je krajem novembra podnio prigovor Komisiji za koncesije jer nijesu bili zadovoljni posljednjom odlukom Tenderske komisije u ponovljenom postupku, kojom je južnokorejska firma Incheon ponovo progla&scaron;ena prvorangiranim ponuđačem.

Maraš: Ponude za koncesiju ponižavajuće

OCIJENILA PREDSJEDNICA ODBORA DIREKTORA AERODROMA CRNE GORE

Ekolo&scaron;ki inspektor produžio je rok za izvr&scaron;enje rje&scaron;enja kojim je naloženo zatvaranje kotlarnice u Pljevljima za 60 dana, uz obavezu da se u tom roku pronađe tehničko rje&scaron;enje za smanjenje emisija opasnih i zagađujućih materija, saop&scaron;teno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Navodi se da je ekolo&scaron;ki inspetor tu odluku donio postupajući po zahtjevu preduzeća Grijanje, podnijetom danas, da im se ponovo produži rok za izvr&scaron;enje rje&scaron;enja, kojim je naloženo zatvaranje kotlarnice.
Kako su kazali iz MERS-a, ekolo&scaron;ki inspektor je sagledao sve okolnosti slučaja, a posebno konstatacij Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje da ne postoji uzročno-posljedična veza između zdravstvenog stanja stanovnika Pljevalja sa zagađenjem vazduha.
&bdquo;Rje&scaron;enjem &nbsp;o prodžetku roka za izvr&scaron;enje, naloženo je pravnom licu Grijanje da u navedenom roku preduzme tehničke mjere na postrojenju kotlarnice u Skerlićevoj ulici, u cilju smanjenja emisija opasnih i zagađujućih materija u vazduhu&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.

Produžen rok za zatvaranje kotlarnice u Pljevljima

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA EKOLOGIJE, ODRŽIVOG RAZVOJA I RAZVOJA SJEVERA

Generalni sekretar USSCG Srđa Keković kazao je da na sastanku sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem nijesu dobili potvrdu da će Vlada u naredna dva dana potpisati Op&scaron;ti kolektivni ugovor kojim se podrazumijeva povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta.
Generalni sekretar SSCG Du&scaron;ko Zarubica izjavio je da je jedina tema sa premijerom bila povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta, ali da ne može izlaziti s brojkama prije konačnog dogovora. To bi trebalo da se desi na sastanku predsjednika Vlade i socijalnih partnera koji će biti zakazan 9. januara.&nbsp;
Podsjećamo, privreda i sindikati postigli su načelnu saglasnost da se taj iznos uveća sa 90 na 100 eura. U Sindikatu procjenjuju da bi za to povećanje trebalo dodatnih 80 miliona eura i uvjeravaju da prostora za u&scaron;tede ima ako bi se smanjili mandatorni tro&scaron;kovi. Keković je novinarima kazao da nijesu zadovoljni tokom razgovora na sastanku sa premijerom.
"Suzdržaćemo se od daljih izjava jer čekamo ishod razgovora sa SSCG i Unijom poslodavaca pa ćemo nakon toga tokom sjutra&scaron;njeg dana objaviti kako će se kretati USSCG kada je riječ o tome", kazao je Keković.
On je istakao da Op&scaron;ti kolektivni ugovor ističe za dva dana i da danas nijesu dobili jasan stav Vlade da će da ga potpi&scaron;e.&nbsp;
"A mi imamo potpuno usagla&scaron;enje stavove sa Unijom poslodavaca i kolegama iz Saveza sindikata. Vlada ni jedan jedini razlog nema da nam danas ne kaže da je spremna da će da potvrdi Op&scaron;ti kolektivni ugovor na način kako smo mi to ispregovarali na nivou socijalnih partnera", kaže Keković.&nbsp;
On je poručio da se USSCG borila i izborila za različite stvari od svog postanka.&nbsp;
"Tako da ako bude trebala borba, mi smo tu, sigurno nećemo uzmaći", kazao je generalni sekretar USSCG.&nbsp;
Poručio je da se nada da će Vlada promijeniti stav u daljim razgovorima sa Unijom i SSCG.&nbsp;
Generalni sekretar SSCG Du&scaron;ko Zarubica izjavio je da su sa premijerom razgovarali o povećanju koeficijenata, ali da ne može izlaziti s brojkama prije konačnog dogovora. To bi trebalo da se desi na sastanku predsjednika Vlade i socijalnih partnera koji će biti zakazan 9. januara.
"Vjerujem u pozitivan ishod jer ako ne vjerujemo u socijalni dijalog, nema ni dogovora. Tada ćemo znati koje je rje&scaron;enje", kazao je Zarubica.
Naglasio je da nema gubitka ako se ne potpi&scaron;e Op&scaron;ti kolektivni ugovor do 31. decebra, ali da se mora potpisati do kraja januara.
"Dobili smo obećanje da će biti potpisan prije isplate januarske zarade, sad u kojim iznosima, to ne možemo kazati dok ne dođe do dogovora. Pregovara se o povećanju obračunske vrijednosti, sada čekamo jo&scaron; jedan sastanak koji će se najvjerovatnije desiti 9. januara", kazao je Zarubica.
On je rekao da je premijer dao čvrsto obećanje da će lično učestvovati u pregovorima.
"Uglavnom, samo je jedna tema na dnevnom redu, a to je povećanje obračunskih koeficijenata", kazao je on.
Slobodan Mikavica iz Unije poslodavaca smatra da je o ovoj temi trebalo raspravljati prije usvajanja budžeta.&nbsp;
"Smatram da u narednom periodu imamo prostora za razgovor. Ne mogu da dam nadu zaposlenima da će ad hoc dobiti neko linearno povećanje, ali u svakom slučaju vidim namjeru i želju Vlade da nas ne odbije", kazao je Mikavica.
Iz Vlade se jo&scaron; nijesu ogla&scaron;avali tim povodom.&nbsp;

Zarubica: Dogovor o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta najvjerovatnije 9. januara

PREDSTAVNICI SINDIKATA RAZGOVARALI SA PREMIJEROM

Udruženje banaka (UBCG) apelovalo je na građane da budu oprezni i ne otvaraju sumnjive linkove, ne preuzimaju nepoznate datoteke, ne unose i ne dijele lične, bankovne i druge osjetljive podatke, te da ignori&scaron;u i obri&scaron;u poruke koje nijesu očekivali.&nbsp;
Iz UBCG su kazali da za vrijeme praznika uobičajeno jača aktivnost prevaranata, koji koriste razne metode, pri čemu im vje&scaron;tačka inteligencija omogućava da budu sofisticiraniji.&nbsp;
&bdquo;Prevaranti koriste slične adrese, kloniraju sajtove banaka i Po&scaron;te, traže da preuzmete priloge, na primjer za po&scaron;tansku isporuku. Stranici internet bankarstva uvijek pristupajte direktno, upisom adrese u internet pregledač, a ne putem linka u e-mailu&ldquo;, upozorili su iz UBCG.
Oni su dodali da su prevarni linkovi SMS poruke ili mejlovi koji izgledaju kao da su od banke, a vode na sajt koji liči na pravi, tražeći da potvrdite podatke ili ažurirate nalog.
&bdquo;Ne radite to. Ne dijelite podatke o va&scaron;im platnim karticama, kao ni fotografije kartica. Banka od svojih klijenata neće tražiti da joj dostave kredencijale za logovanje u m/e-bank aplikaciju, osjetljive podatke o platnoj kartici, SMS aktivacione i kodove za verifikaciju transakcije. Prevare se realizuju slanjem lažnih aplikacija, linkova unutar SMS ili mail poruka koje liče na poruke iz banke, a sve u cilju preuzimanja podataka kao &scaron;to su lozinke, PIN-ovi, brojevi kartica, datum isteka, odnosno sve ono &scaron;to im omogućava da uđu na va&scaron; račun i sa njega preuzmu novac&ldquo;, saop&scaron;tili su iz UBCG, prenosi Mina business.
Oni su podsjetili da banke nikada neće tražiti te podatke mimo zvaničnih kanala, odnosno neće ih tražiti putem SMS-a, mejla, vibera ili poziva.&nbsp;
&bdquo;Banka nikada neće poslati e-mail u kojem se od vas traži da potvrdite podatke o svom bankovnom računu. Ukoliko dobijete poruku na telefon ili mail da vam je odobren kredit za koji nijeste aplicirali, ili da ste dobili nagradu na nagradnoj igri za na kojoj nijeste učestvovali, ili naslijeđe od rođaka iz inostranstva, obri&scaron;ite ih, jer su to su obrasci prevarnih radnji&ldquo;, objasnili su iz UBCG.&nbsp;
Oni su pozvali građane da odmah kontaktiraju banku ukoliko posumnjaju da im je neko ukrao identitet, posjeduje podatke o njihovom bankovnom računu ili da je tom računu na internetu neko nezakonito pristupao.

Udruženje banaka: Prevarne radnje pojačane za vrijeme praznika, građani da budu oprezni

UPUTILI APEL

Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović kazao da do 26. decembra Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije prijavila prijavio spremnost za inspekcijski pregled i probni rad ključnih objekata ekolo&scaron;ke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja.
On je najavio da će termoenergetski inspektor u toku naredne sedmice zauzeti konačan stav povodom izja&scaron;njenja EPCG i donijeti odgovarajuće rje&scaron;enje isključivo u skladu sa zakonom i strukom, bez, kako je poručio, ikakvog političkog ili drugog vaninstitucionalnog uticaja.
&Scaron;ahmanović je, na prvoj zajedničkoj sjednici odbora Skup&scaron;tine Crne Gore na kojoj se govori o odgovornosti za &scaron;tetu u životnoj sredini u Op&scaron;tini Pljevlja, poručio da ukoliko struka, poručio da nema nikakav problem sa tim da se obustavi probni rad Termoelektrane Pljevlja ako nadležne inspekcije i institucije procijene da to treba uraditi.
- Zdravlje građana nema alternativu, to mora biti i jeste na&scaron; prioritet - poručio je &Scaron;ahmanović.
On je istakao da je inspektor u svom radu nezavistan i samostalan organ, te da njegovo postupanje, nalaze i odluke ne može, niti smije, da diktira ministar, pa čak ni u situaciji kada bi za to postojala politička volja.
- Ministarstvo energetike je u odnosu na inspekciju drugostepeni organ, &scaron;to znači da ono ne učestvuje u dono&scaron;enju prvostepenih rje&scaron;enja, već eventualno postupa isključivo po pravnim ljekovima, u skladu sa zakonom. Svaki drugačiji narativ predstavlja ili nepoznavanje pravnog poretka ili namjernu obmanu javnosti, jer bi svaki poku&scaron;aj političkog uticaja na inspektora predstavljao grubo kr&scaron;enje zakona i institucionalnog poretka države - istakao je &Scaron;ahmanović.
Dodao je da je bio svjestan izazova koje nosi ekolo&scaron;ka rekonstrukcija Termoelektrane &bdquo;Pljevlja&ldquo;, ali i činjenice da je riječ o projektu sa jasno definisanim nosiocima odgovornosti.
- Pažljivo sam pratio poslovanje i aktivnosti EPCG kao najvažnijeg energetskog subjekta, svjestan nagomilanih problema, ali i ograničenih alata djelovanja koje zakon daje ministru. I pored toga, u vi&scaron;e navrata sam reagovao, javno i institucionalno, koristeći zakonska ovla&scaron;ćenja i zaustavljajući određene odluke za koje sam procijenio da u tom trenutku nijesu bile dobre ni za sistem ni za državu - dodao je &Scaron;ahmanović.
Zato, kako ističe, ne dozvoljava da mu se nameće odgovornost tamo gdje, kako kaže, nije postojala ni zakonska osnova ni nadležnost da postupa.
Sa ekolo&scaron;kom rekonstrukcijom situacija je, ističe on, su&scaron;tinski drugačija.
- Ugovor je potpisan, aktivnosti su započete i svaka ishitrena, politički motivisana ili populistička reakcija mogla bi proizvesti vi&scaron;estruku &scaron;tetu, ne samo po Termoelektranu &bdquo;Pljevlja&ldquo; i Elektroprivredu Crne Gore, već i po jedan od ključnih segmenata crnogorske privrede. Nažalost, ova tema je u prethodnom periodu bila izložena intenzivnoj političkoj instrumentalizaciji, selektivnom tumačenju činjenica i medijskim manipulacijama, a najveću cijenu takvog pristupa ponovo su platili građani. Iskreno, to doživljavam kao politizaciju i komercijalizaciju jednog izuzetno ozbiljnog državnog pitanja - ocijenio je &Scaron;ahmanović.
On je podsjetio da je Termoenergetska inspekcija 24. oktobra 2025. godine zaprimila zahtjev za inspekcijski pregled, najprije elektronskim putem, a potom i zvanično preko pisarnice Ministarstva energetike i rudarstva. Zahtjev se odnosio na vi&scaron;e objekata koji zajedno čine jednu složenu tehničko-tehnolo&scaron;ku cjelinu.
- Imajući u vidu kompleksnost postrojenja i faznost realizacije projekta, termoenergetski inspektor je, u dogovoru sa tehničkim direktorom EPCG, definisao način daljeg postupanja. Dogovoreno je da EPCG pojedinačno prijavljuje objekte koji su tehnički spremni za inspekcijski pregled, uz obavezu da se kompletna tehnička dokumentacija dostavi unaprijed, u elektronskoj formi. Posebno je nagla&scaron;ena obaveza pribavljanja prethodnih saglasnosti drugih nadležnih organa, elektroenergetske, građevinske, ekolo&scaron;ke i vodne inspekcije, kao preduslova za eventualno odlučivanje o probnom radu - naveo je &Scaron;ahmanović.
U skladu sa tim, kako dodaje, 10. novembra 2025. godine urađen je inspekcijski pregled objekta rashladnog tornja. Utvrđeni nedostaci u dokumentaciji su, ističe on, naknadno otklonjeni, nakon čega je 3. decembra sačinjen zapisnik o izvr&scaron;enom inspekcijskom pregledu.
- Dana 28. novembra 2025. godine izvr&scaron;en je inspekcijski pregled sistema za transport otpada. I u ovom slučaju utvrđen je nedostatak dijela dokumentacije, koja je naknadno dostavljena. Nakon medijskih navoda da je Termoelektrana &bdquo;Pljevlja&ldquo; bila u pogonu i da je, navodno zbog problema na sistemu za transport otpada, iza&scaron;la iz pogona, termoenergetski inspektor je zatražio dodatno izja&scaron;njenje od menadžera ekolo&scaron;ke rekonstrukcije EPCG. Izja&scaron;njenje je dostavljeno 9. decembra 2025. godine, a nakon sagledavanja kompletne dokumentacije i stanja na terenu, 11. decembra 2025. godine sačinjen je i treći zapisnik o inspekcijskom pregledu - dodao je &Scaron;ahmanović.
On je istakao da rje&scaron;enje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE do dana&scaron;njeg dana nije donijeto, jer je upravni postupak jo&scaron; u toku.
Posebno ističe da postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova (DESOX), redukciju azotnih oksida (DENOX), kao ni ostala postrojenja obuhvaćena ekolo&scaron;kom rekonstrukcijom, osim rashladnog tornja i sistema za transport otpada, nijesu bila predmet inspekcijskog nadzora, jer ih EPCG nije prijavio kao tehnički spremna za inspekcijski pregled.
- Dana 25. decembra 2025. godine termoenergetski inspektor je zaprimio izja&scaron;njenje EPCG, u kojem se problematizuje njegova nadležnost i primjena relevantnih odredbi Zakona o izgradnji objekata, uključujući stav da je za odobravanje probnog rada nadležan građevinski inspektor i da ne postoji obaveza pribavljanja prethodnih saglasnosti drugih organa. Ovi navodi biće predmet detaljne pravne i stručne analize. Do 26. decembra 2025. godine EPCG nije prijavio spremnost za inspekcijski pregled i probni rad ključnih objekata ekolo&scaron;ke rekonstrukcije: sistema za odsumporavanje dimnih gasova, sistema za redukciju azotnih oksida, sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, pomoćne kotlarnice, sistema za&scaron;tite od buke, kao ni izvora toplote za grijanje Pljevalja - istakao je &Scaron;ahmanović.
On je poručio da će njegov resor nastaviti da primjenjuje sve mjere koje su moguće i koje će dati konkretne rezultate.
- Želim da građani Pljevalja čuju i osjete da nijesu sami, da radimo na rje&scaron;enjima i da ćemo tako, ako ne i snažnije da se bavimo njihovim gradom - poručio je &Scaron;ahmanović.

Šahmanović: EPCG do 26. decembra nije prijavila pregled objekata TE Pljevlja, odluka inspekcije naredne sedmice

SAOPŠTIO MINISTAR ENERGETIKE I RUDARSTVA

Sve vrste goriva od ponoći će biti jeftinije četiri do &scaron;est centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 pojeftiniće &scaron;est, odnosno pet centi i narednih 15 dana će ko&scaron;tati 1,35 eura, odnosno 1,39 eura, prenosi Mina business.
Cijena eurodizela biće četiri centa niža i iznosiće 1,27 eura.
Lož ulje će pojeftiniti četiri centa na 1,2 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 16. decembra, kada su sve vrste goriva pojeftinile dva do sedam centi,
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će biti 12. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 13. januara.

Od ponoći jeftinije sve vrste goriva

ČETIRI DO ŠEST CENTI

Predstavnici Vlade razgovaraće danas sa socijalnim partnerima, Unijom Slobodnih sindikata i Unijom poslodavaca, o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta. Privreda i sindikati postigli su načelnu saglasnost da se taj iznos uveća sa 90 na 100 eura. U Sindikatu procjenjuju da bi za to povećanje trebalo dodatnih 80 miliona eura i uvjeravaju da prostora za u&scaron;tede ima ako bi se smanjili mandatorni tro&scaron;kovi.
I ove godine uoči pripreme i usvajanja budžeta Unija Slobodnih sindikata predložila je povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta.
Saglasnost dijela socijalnih partnera, poslodavaca i sindikata postoji da se iznos poveća sa 90 na 100 eura. Stav Vlade biće poznat nakon već dogovorenih razgovora.To je kazao portalu RTCG Marko Subotić iz Unije Slobodnih sindikata.
"Razgovori će biti - prema informaciji koju imamo - nastavljeni u ponedjeljak, a možda se donese konačna odluka po ovom pitanju", kaže on.
Sindikati već godinama insistiraju da se vrijednost koeficijenta poveća jer je postojeća na snazi od 2010. I to ne bi bilo značajno samo za rast plata, već i drugih dodataka za zaposlene poja&scaron;njava na&scaron; sagovornik.
"Ne samo kako bi trenutne zarade porasle, &scaron;to je naravno primarni cilj, već da se podigne životni standard i da se inflacija u nekoj mjeri nadomjesti kroz taj potez. Uz to, da se povećavaju i brojna druga primanja koja povlači obračunska vrijednost sa sobom, poput dnevnica u zemlji, terenskog dodatka...Naravno, startni dio koji je 70% definisan od obračunske vrijednosti bi se sa 63 popeo na 70 eura", ističe Subotić.
Unija sindikata uradila je analizu prema kojoj bi trebalo između 80 i 90 miliona eura za povećanje po osnovu obračunske vrijednosti.
Oti&scaron;li su i korak dalje kako bi se taj novac mogao naći u budžetu, kaže Subotić.
"Počev od ugovora o dijelu koji jesu smanjeni u odnosu na prethodnu godinu, a i dalje su značajna stavka, pa do konsultantskih usluga koje samo rastu, izrade softvera te izdvajanja za političke partije, &scaron;to je procentno poraslo sa 10 na 20 miliona, na osnovu tih nekoliko stavki. Mi smo na rashodnoj strani budžeta predočili gdje može da se u&scaron;tedi nekih 60 do 70 miliona", kaže Subotić.
Povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta obuhvatilo bi zaposlene u javnom sektoru, ali i dio privatnog, gdje je obračun određen drugačije, odnosno već iznad utvrđene vrijednosti na državnom nivou.
Da se ovo pitanje mora prioritetno rije&scaron;iti, važno je, zaključio je Subotić, zbog činjenice da važenje op&scaron;teg kolektivnog ugovora ističe 31. decembra.

Obračunski koeficijent mogao bi porasti sa 90 na 100 eura

PREMA PROCJENI UNIJE SLOBONIH SINDIKATA TREBALO BI DODATNIH 80 MILIONA EURA

Poslanici Skup&scaron;tine Crne Gore izglasali su budžet za 2026. godinu, koji iznosi 3,79 milijardi eura.&nbsp;
Glasalo je ukupno 58 poslanika, 50 je bilo za, sedam protiv i jedan uzdržan, prenosi portal RTCG.
Na dana&scaron;njoj sjednici usvojen je i predlog Odluke o zaduživanju za 2026.&nbsp;
Kapitalni budžet za 2026. godinu iznosi 305 miliona eura, &scaron;to je 25 miliona vi&scaron;e nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.
&nbsp;
&nbsp;

Usvojen budžet za 2026.

U VRIJEDNOSTI OD 3,79 MILIJARDI EURA

Za četiri godine od 2020. do 2024. broj zaposlenih u državnim preduzećima uvećan je 3.147, odnosno 29,28 odsto, pokazuju podaci iz agregatne analiza finansijskog poslovanja sektora državnih preduzeća za 2024. godinu sa izjavom o fiskalnim rizicima.
U toj analizi koju je uradilo Ministarstvo finansija navedeno je da je broj zaposlenih u državnim preduzećima bilježio trend rasta u periodu 2018&ndash;2019, nakon čega slijedi pad broja zaposlenih u 2020. godini zbog stečaja u nacionalnoj avio-kompaniji, da bi zatim uslijedio dalji rast zaposlenosti do 12.359 tokom 2022. godine, pored ostalog usljed osnivanja nove kompanije energetskog sektora, ali i rasta zaposlenosti u pojedinim kompanijama.
- Zaključno sa 2023. godinom, prosječan broj zaposlenih iznosio je 13.581, &scaron;to ukazuje na nominalno povećanje zaposlenosti za čak 1.222 zaposlenih, pri čemu su u ovaj obuhvat uključeni i zaposleni EPCG Željezare Nik&scaron;ić. U 2024. godini, zabilježen je dalji rast zaposlenosti, pri čemu su tokom pro&scaron;le godine državna preduzeća zapo&scaron;ljavala 13.895 lica odnosno 2,3 odsto vi&scaron;e u odnosu na 2023. godinu &ndash; navodi se u analizi.
Rastući trend
Na nivou ukupne zaposlenosti, evidentan je rastući trend u svim godinama, uz izuzetak i izrazito veliki pad zaposlenosti 2020. godine, &scaron;to je, kako se navodi, dominanto posljedica negativnih efekata COVID krize.
- U kontekstu udjela ukupne zaposlenosti, zaposleni u državnim preduzećima centralnog nivoa, čine udio između pet do &scaron;est odsto ukupne zaposlenonosti na niovu države uključujući i privatni i javni sektor. Evidentno je da je zbog bržeg povećanja zaposlenosti u privatnom sektoru, u 2024. godini do&scaron;lo do blagog smanjenja uče&scaron;ća zaposlenih iz državnih preduzeća u ukupnoj zaposlenosti na nivou države &ndash; pi&scaron;e u dokumentu Ministarstva finansija.
U analizi je navedeno da je sektor državnih preduzeća izuzetno značajan za crnogorsku ekonomiju.
- Na centralnom nivou vlasti u većinskom vlasni&scaron;tvu države (vi&scaron;e od 50 odsto udjela) postoji 50 pravnih lica koja posluju u različitim sektorima ekonomije. Ipak, najveći broj preduzeća posluje u sektorima saobraćaj, energetika, turizam i životna sredina koji zajedno čine 70 odsto ukupnog broja preduzeća &ndash; navedeno je u analizi.
Dodaje se da državna preduzeća posluju u strate&scaron;kim granama na&scaron;e privrede i značajna su potpora i pokretač ekonomskog rasta i razvoja države.
- U finansijskom smislu, ukupni poslovni prihodi državnih preduzeća na kraju pro&scaron;le godine iznosili su vi&scaron;e od milijardu eura, &scaron;to čini oko 14,8 odsto BDP-a, dok je ukupni vlasnički kapital iznosio 3,64 milijarde eura ili oko 47,6 odsto BDP-a &ndash; precizira se u analizi.
Poslovni rezultati
Prema finansijskim iskazima ostvareni zbirni neto rezultat državnih preduzeća na kraju 2021. godine bio je negativan u iznosu od 7,4 miliona eura, dok je na kraju 2022. godine ostvaren pozitivan neto rezultat u vrijednosti od 31,6 miliona eura.
- U 2023. godini zabilježen je napredak u poslovanju privrednih dru&scaron;tava u većinskom vlasni&scaron;tvu države, pri čemu je ostvareni neto rezultat iznosio 115,6 miliona eura. U poslovnoj 2023. godini 68 odsto preduzeća sa centralnog nivoa je ostvarilo pozitivan poslovni rezultat, dok je 32 odsto preduzeća poslovalo sa gubitkom. U 2024. godini agregatni bilans sektora državnih preduzeća bio je na znatno nižem nivou uz ostvarenu neto dobit od svega 75,07 miliona eura, dok je procenat preduzeća koja posluju sa gubitkom iznosio 29 odsto, pri čemu jedno preduzeće nije uključeno u rezultat analize jer nije predalo finansijske iskaze te možemo konstatovati da je udio preduzeća sa gubitkom približno na istom nivou kao i 2023. godine &ndash; pi&scaron;e u analizi Ministarstva finansija.
 U analizi je konstatovano da je i pored ostvarenog napretka u poslovanju većine državnih preduzeća, činjenica da jedna trećina ovih kompanija i dalje pripada kategoriji onih koja negativno posluju, &scaron;to zahtijeva detaljniju analizu i dodatnu posvećenost na nivou svakog pojedinačnog preduzeća.
- U posljednje četiri godine (2021&ndash;2024) od ukupnog portfolija državnih preduzeća, njih pet je u kontinuitetu ostvarivalo negativan finansijski rezultat, dok dva preduzeća nijesu predala finansijske iskaze za 2023. i jedno za 2024. godinu. Nakon tri godine poslovanja sa gubicima, tri preduzeća su 2024. godinu zavr&scaron;ila sa pozitivnim rezultatom i to Institut ,,Dr Simo Milo&scaron;ević&ldquo;, Plantaže i EPCG Solar gradnja &ndash; kaže se u dokumentu Ministarstva finansija i dodaje da je za preduzeća koja u kontinuitetu posluju sa gubitkom potrebno hitno pristupiti detaljnoj analizi stanja i identifikaciji uzroka negativnog poslovanja, uz predlaganje mjera za njihovo prevazilaženje.
- Iako se čini da je sektor državnih preduzeća relativno zdrav, postoje određene kompanije koje ostvaruju značajne gubitke ili ne ostvaruju dovoljno dobiti da bi servisirali svoje dugove, a neke kompanije se suočavaju i sa izazovima vezanim za likvidnost. Rezultati analize finansijskog poslovanja za 2024. godinu pokazali su da se čak 17 preduzeća nalazi u kategoriji visokog i veoma visokog rizika (kategorije 4 i 5), &scaron;to predstavlja 35 odsto ukupnog portfolija. Uzimajući u obzir činjenicu da pet privrednih dru&scaron;tava u većinskom vlasni&scaron;tvu države u posljednje četiri godine u kontinuitetu ostvaruje gubitke, moramo konstatovati da ova preduzeća i u budućnosti nose povećan rizik od negativnog poslovanja &ndash; istaknuto je u analizi.
Fiskalni efekat
Kao rezultat sagledavanja fiskalnih odnosa između države i državnih preduzeća utvrđeno je da je tokom pro&scaron;le godine neto fiskalni efekat bio pozitivan. Neto fiskalni efekat državnih preduzeća na državni budžet predstavlja razliku između priliva koje država ima od državnih preduzeća i svih davanja iz državnog budžeta prema državnim preduzećima.
- U 2024. godini neto fiskalni efekat državnih preduzeća na budžet Crne Gore bio je pozitivan u ukupnom iznosu od 64,3 miliona eura ili 0,8 odsto BDP-a, &scaron;to ukazuje da su uplate od strane državnih preduzeća prema budžetu države bile iznad transakcija i subvencija koje je država imala prema državnim preduzećima &ndash; navedeno je u analizi.
Prema podacima dobijenim od Poreske uprave, državna preduzeća su u posljednje četiri godine uplatila poreza u državni budžet u iznosu od vi&scaron;e od 410,4 miliona eura, od čega je u 2024. godini uplaćeno oko 128,4 miliona eura raznih vrsta poreza.
- U odnosu na 2023. godinu prihodi države uplaćeni po osnovu poreza od strane sektora državnih preduzeća porasli su za oko 16,4 odsto. Shodno evidenciji duga Poreske uprave, državna preduzeća su prema državi na kraju 2023. godine bila dužna 26,5 miliona eura, dok je prema dostupnim podacima na kraju 2024. godine dug dostigao iznos od oko 36,2 miliona eura. Početkom 2025. godine poreski dug državnih preduzeća je porastao na blizu 42 miliona eura usljed raskida tri ugovora o reprogramu poreskog duga &ndash; precizira se u dokumentu.
Prema podacima dobijenim od Uprave carina, naplaćeni prihodi od strane državnih preduzeća na kraju 2023. godine iznosili su 14,06 miliona eura, dok su na kraju 2024. godine iznosili 18,5 miliona eura.
- Sa prihodne strane značajna je i uplata dividende koja je u periodu od 2020. do 2023. iznosila 54,73 miliona eura. Najveći iznos dividende državna preduzeća su uplatila tokom 2021. godine, a odnosio se na 2020. godinu, u iznosu od 32,6 miliona eura. Tokom 2024. godine dividendu su uplatili CGES i Morsko dobro u ukupnom iznosu od 5,6 miliona eura, pri čemu se uplata odnosila na dobit ostvarenu tokom 2023. godine. Tokom 2025. godine uplaćeno je 2,68 miliona eura, po osnovu neto dobiti ostvarene u 2024. godini &ndash; navedeno je u agregatnoj analiza finansijskog poslovanja sektora državnih preduzeća za 2024. godinu.
Prihodi
U 2021. godini prihodi državnih preduzeća su se približno vratili na nivo prije pandemije na oko 812,5 miliona eura, da bi u 2022. godini prihodi ostvarili dodatni rast od 40 odsto, i dostigli nivo od 1,14 milijardi eura.
- Nakon visokog rasta u 2022. godini, poslovni prihodi su 2023. godine zabilježili značajno sporiji rast od svega jedan odsto, &scaron;to je u nominalnom iznosu rast od oko svega 11 miliona eura. Ovom rezultatu dominantno su doprinijeli trend pada naplate prihoda u većini preduzeća energetskog sektora, kao i sektora pomorske privrede. Sa druge strane, značajan rast prihoda ostvarili su sektor industrije, drumskog i vazdu&scaron;nog saobraćaja, kao i sektor turizma i za&scaron;tite životne sredine. U 2024. godini do&scaron;lo je do ponovnog pada prihoda od skoro 20 miliona eura u odnosu na godinu ranije, &scaron;to predstavlja pad za oko 1,7 odsto &ndash; navedeno je u dokumentu Ministarstva finansija.
U posmatranom periodu 2018&ndash;2024. slično kao i kod prihoda, vidljiv je rastući trend ukupnih godi&scaron;njih poslovnih rashoda preduzeća u većinskom vlasni&scaron;tvu države, uz izuzetak 2020. godine kada rashodi bilježe pad nastao usljed negativnih posljedica pandemije COVID-a, i 2023. godine.
- Uvidom u podatke na pojedinačnom nivou, većina preduzeća bilježi rast rashoda i tokom 2020. godine, dok trend pada dominantno opredjeljuje stečaj u Montenegro erlajnsu (85 miliona eura na kraju 2019). Na kraju 2022. godine poslovni rashodi su ostvarili rast od 35,3 odsto i dostigli su nominalni iznos od 1,14 milijardi eura.
- Prema podacima za 2023. godinu, poslovni rashodi su ponovo zabilježili pad od 8,3 odsto ili 88,9 miliona eura, dominantno usljed pada rashoda u sektoru energetike, koji rast u sektorima saobraćaj i industrija nije mogao da nadomjesti. Na kraju 2024. godine rashodi državnih preduzeća bilježe blagi rast od oko 27,4 miliona ili 2,7 odsto &ndash; navodi se u analizi Ministarstva finansija.&nbsp;

Za četiri godine broj zaposlenih u državnim kompanijama uvećan gotovo 30 odsto

MINISTARSTVO FINANSIJA URADILO ANALIZU FINANSIJSKOG POSLOVANJA SEKTORA DRŽAVNIH PREDUZEĆA

Skup&scaron;tina je danas zavr&scaron;ila raspravu o setu poreskih i carinskih zakona, kojima se, prema riječima poslanika opozicije, stvara poslovni ambijent koji nije povoljan za privlačenje kvalitetnih investicija, dok predstavnici vlasti smatraju da dolazak investitora zavisi od političke stabilnosti.
Ministar finansija Novica Vuković je obrazlažući Predlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, kazao da se predlaže polugodi&scaron;nje povećanje visine specifične akcize za cigarete, koja bi od 1. januara iznosila 58,85 eura na hiljadu komada.
&ldquo;Tim odredbama predlaže se uvođenje novog akciznog kalendara minimalne akcize izražen u apsolutnom iznosu na hiljadu komada cigareta, čime se obezbjeđuju stabilniji budžetski prihodi i veća predvidivost u kretanju poreske politike&rdquo;, rekao je Vuković, prenosi Mina business.
Predloženim izmjenama se unapređuje sistem povraćaja plaćanja akcize na mineralna ulja, naročitio u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu, indsutriju, grijanje, avio i pomorski saobraćaj.
Predlogom zakona o reprogramu poreskog potraživanja jedinice lokalne samouprave, fonda, javne ustanove i preduzeća čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, pružiće se podsticaj u rje&scaron;avanju njihove situacije u pogledu plaćanja poreskih obaveza, odnosno omogućiti da reprogramiraju poreski dug.
Predviđeno je da se mogu odložiti poreska potraživanja po osnovu poreza na dobit pravnih lica, na dohodak fizičkih lica i na dodatu vrijednost, kao i doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, za obavezno zdravstveno osiguranje, za osiguranje za slučaj nezaposlenosti i doprinosa Fondu rada.
&ldquo;Reprogram poreskog potrazivanja poreskog dužnika obuhvata odiaganje plaćanja poreskog potraživanja u vi&scaron;e jednakih mjesečnih rata, u zavisnosti od iznosa, a najvi&scaron;e do 120, kao i otpis kamate i tro&scaron;kova postupka nastalih u vezi sa poreskim potraživanjem&rdquo;, dodao je Vuković.
On je detaljno obrazložio i predložene izmjene i dopune carinskog, kao i zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, o poreskoj administraciji i o porezu na dohodak fizičkih lica.
Vuković je predstavio i Predlog zakona o klasifikaciji djelatnosti, kao i izmjene Zakona o carinskoj službi.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić rekao je da u Crnu Goru ne dolaze investitori, jer je poslovni ambijent nesiguran.
On je dodao da sa dobrim investicijama dolazi znanje, iskustvo i projekti, kao i da bi bio veoma zabrinut da je na mjestu ministra finansija.
&bdquo;Crna Gora je danas najskuplja država za život u regionu. Plate i penzije su se toliko povećale, a standard građana je stagnirao. To je ozbiljan problem&ldquo;, poručio je Nikolić.
On je kazao da Crnu Goru čeka takozvani grčki scenario, ukoliko se nastavi sa propu&scaron;tanjem &scaron;ansi.
Poslanica Demokratske Crne Gore Zdenka Popović saop&scaron;tila je da kvalitetne strane investicije dolaze u državu u kojoj postoji pravna sigurnost i politička stabilnost, te da nije prohvatljiva kritika da se investitori tjeraju uvođenjem progresivne stope poreza na dobit, od maksimalno 15 odsto.
&bdquo;Izjava da poreskom i akciznom politikom tjeramo investitore iz Crne Gore je maliciozna i politički manipulatorska&ldquo;, rekla je Popović.
Poslanik Pokreta Evropa sad Dražen Petrić kazao je da su trenutne javne finansije stabilne i povoljne.
&ldquo;Svi trendovi kada su u pitanu prihodi pokazuju da su sve usvojene reforme bile ispravne&rdquo;, rekao je Petrić.
On je podsjetio da se Crna Gora sprema za snažan investicioni ciklus i da se trenutno radi na 13 infrastruktunih projekata &scaron;irom zemlje.
Govoreći o trži&scaron;tu cigareta, Petrić je naveo da je za nekoliko godina legalizovan promet cigareta za duplo, &scaron;to znači da država može da prihoduje akcize.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugo&scaron;a rekao je da je Ministarstvu finansija nametnuta obaveza da mora da nađe nove prihode, jer nevjerovatno raste potro&scaron;nja.
On je pitao i gdje su investicije.
&ldquo;Ja bih volio da ste vi doveli investitore i svakog koga dovedete ja ću vam čestitati, ali u situaciju kad vi nijeste nikoga doveli, nemojte da kritikujete one prije koji su dovodili&rdquo;, poručio je Mugo&scaron;a.
On je kazao da Vlada, zbog potro&scaron;nje koja je neproduktivna i neracionalna, mora da povećava akcize i poreze.
&ldquo;Sve &scaron;to može da poveća je povećala, jedino ne dira op&scaron;tu stopu PDV-a&rdquo;, naglasio je Mugo&scaron;a.
Skup&scaron;tina će se o ovim predloženim aktima izjasniti naknadno.

Nikolić: Crnu Goru čeka takozvani grčki scenario, ukoliko se nastavi sa propuštanjem šansi

POSLANICI ZAVRŠILI RASPRAVU O SETU PORESKIH I CARINSKIH ZAKONA

Gradićemo brzu cestu sa četiri trake od Nik&scaron;ića do Pljevalja preko novog mosta na Tari, saop&scaron;tio je premijer Miojko Spajić.
Kako je kazao, stari most biti rekonstruisan i takođe u upotrebi.
"Ali će većina saobraćaja biti preko novog puta izbjegavajući serpentine i oko &Scaron;avnika (od Donjih Brezana zaobilaznica) i oko kanjona Tare (preko Bobova)", rekao je Spajić.&nbsp;
<blockquote class="twitter-tweet">
Gradićemo brzu cestu sa četiri trake od Nik&scaron;ića do Pljevalja preko novog mosta na Tari. Stari most će biti rekonstruisan i takođe u upotrebi, ali će većina saobraćaja biti preko novog puta, izbjegavajući serpentine i oko &Scaron;avnika (od Donjih Brezana zaobilaznica) i oko kanjona Tare&hellip; <a href="https://t.co/SfAtPyLi3f">pic.twitter.com/SfAtPyLi3f</a>
&mdash; Milojko Spajić (@MickeySpajic) <a href="https://twitter.com/MickeySpajic/status/1821091662011273306?ref_src=twsrc%5Etfw">August 7, 2024</a></blockquote>

Spajić: Gradićemo brzu cestu od Nikšića do Pljevalja