Ekonomija

Vlada je, u okviru sredstava opredijeljenih Zakonom o budžetu za ovu godinu, za Medresu &bdquo;Mehmed Fatih&ldquo; izdvojila 800 hiljada, a za Gimnaziju &bdquo;Sveti Sava&ldquo; 900 hiljada eura, prenosi Mina business.
Iz Vlade je nakon sjednice saop&scaron;teno da je usvojena informacija o podr&scaron;ci srednjim vjerskim ustanovama.
Navodi se da je tim povodom Vlada prihvatila ugovore o finansiranju srednjih vjerskih &scaron;kola &ndash; Medrese &bdquo;Mehmed Fatih&ldquo; i Gimnazije &bdquo;Sveti Sava&ldquo;.
&bdquo;U okviru sredstava opredijeljenih Zakonom o budžetu za ovu godinu, za Medresu &bdquo;Mehmed Fatih&ldquo; izdvojeno je 800 hiljada, dok je za Gimnaziju &bdquo;Sveti Sava&ldquo; izdvojeno 900 hiljada eura&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.

Vjerskim školama 1,7 miliona eura iz državnog budžeta

MEDRESI MEHMED FATIH 800 HILJADA, GIMNAZIJI SVETI SAVA 900 HILJADA EURA

Odbor direktora je na dana&scaron;njem sastanku donio odluku kojom prihvata plan restrukturiranja Instituta Igalo i dostaviće ga Skup&scaron;tini akcionara na usvajanje, saop&scaron;tio je predsjednik Odbora Predrag Dragojlović. Odluka je donijeta sa četiri glasa za i jednim protiv.
&ldquo;Skup&scaron;tina akcionara će biti održana 9. januara i to će biti prelomni trenutak za odluku o planu restrukturiranja&rdquo;, kazao je Dragojlović.
On je izjavio da ima mnogo prostora za razgovor.
&ldquo;Plan restrukturiranja kao takav mora da bude usvojen u svom izvornom obliku, ukoliko se ne odluči drugačije. Tako da, mislim da o tome postoji prostor da se razgovara, ali to nije na Odboru direktno&rdquo;, kazao je Dragojlović.&nbsp;
Kazao je da će javnost imati priliku da vide sadržaj plana restrukturiranja. Na pitanje postoji li jo&scaron; neki plan vezan za Institut koji se razmatra, on je kazao da se u ovom &nbsp;trenutku razgovara samo &nbsp;o planu restrukturiranja.
&ldquo;&Scaron;to se tiče tog plana koji predlaže manjinski akcionar, odnosno akcionar sa značajnijim brojem akcija, to je zapravo pitanje za njega. I kada budemo znali sadržaj tog plana, onda je moguće da se opredelimo o njemu&rdquo;, kazao je Dragojlović.
Član Odbora ispred manjinskih akcionara Petar Rakčević kazao je da akcionari imaju zajednički stav, odnosno dijele viđenje i sa obrađivačima plana da je prag rentabilnosti Instituta 13,5 miliona prometa koji se može ostvarivati.
&ldquo;Sa zaista korektnim novim cijenama koje je prihvatila Vlada za cjenovnik sa Fondom zdravstva gdje se garantuje nekih minimalno 100.000 noćenja u Institutu i promet od devet do 9,5 miliona eura, sa mogućno&scaron;ću ostvarivanja dodatnog prometa na drugim trži&scaron;tima i sa drugim gostima, neupitno je funkcionisanje Instituta od sada pa nadalje u odnosu na taj profit u 13,5 miliona koji je definitivno ostvaren&rdquo;, kazao je Rakčević.
On je rekao da su mač o glavi Instituta, obaveze iz prethodnih perioda.
&ldquo;One po planu iznose okvirno 26 miliona eura, dospjelih 23. Mi imamo apsolutnu saglasnost da se taj iznos mora kroz dokapitalizaciju, obezbediti Institutu kako bi nastavio nesmetano da funkcioni&scaron;e. Da li će to biti kroz navedeni plan restrukturiranja ili ćemo manjinski akcionari izaći sa dopunom dnevnog reda Skup&scaron;tine ili sazivanjem neke nove Skup&scaron;tine u kojoj će biti tačka dnevnog reda otvorena dokapitalizacija za sve dugove Instituta&rdquo;, istakao je Rakčević.
Izvr&scaron;ni direktor Instituta Zoran Kovačević kazao je &nbsp;da je ohrabren činjenicom da je Odbor direktora danas većinski, odnosno sa četiri glasa za, a jedan protiv, donio odluku da se zakaže Skup&scaron;tina akcionara vezana za usvajanje plana restrukturiranja.
&ldquo;Ono &scaron;to se nadamo da će, s obzirom na nedostatak vremena na ukupnu situaciju u kojoj se Institut nalazi, do toga 9. januara vlasnici uspjeti da postignu dogovor, da taj plan restrukturiranja bude usvojen i da investicije koje on predviđa i rje&scaron;avanje dugova koje on predviđa budu u rokovima u kojima su određeni planom restrukturiranja. Jer to obezbjeđuje, tako da kažem, život Institutu Igalo&rdquo;, rekao je Kovačević.
Kazao je da se zarade zaposlenima izmiruju redovno.
&ldquo;Ali ne izmirujemo obaveze prema ostalim dobavljačima kojima se neizmjerno zahvaljujem, pod broj jedan, na pokazanom strpljenju iz razloga &scaron;to nijesu blokirali Institut, samim tim ga uveli u stečaj. Vjerujem da i svi oni nestrpljivo očekuju usvajanje plana restrukturiranja i podmirivanje tih obaveza&rdquo;, kazao je on.
Naglasio je da neizmirujući obaveze, ne izmiruju obaveze prema doprinosima &scaron;to uslovljava probleme nekim zaposlenima kada odlaze u penziju.
&ldquo;Iznos od 25 miliona duga koje je u sadržaju različit &scaron;to prema državi, &scaron;to prema povjeriocima, dobavljačima i tako dalje, iznos koji institut treba da rije&scaron;i u najkraćem periodu uz onu tekuću likvidnost koja će biti uspostavljena prvenstveno, zahvaljujući državi, &nbsp;koja je prvi put poslije dugo, dugo godina usvojila molbe Instituta i rukovodila se ekonomskom logikom odobrila cijenu za fondovske pacijente koje je u ovom slučaju održiva&rdquo;, zaključio je Kovačević.

Odbor direktora usvojio plan restrukturiranja Instituta Igalo

NA DANAŠNJEM SASTANKU

Udruženje preduzetnica Crne Gore u saradnji sa &scaron;oping centrom Mall of Montenegro organizuje Sajam ženskog preduzetni&scaron;tva od 05. do 07. decembra na prizemlju i prvom spratu Mall-a.&nbsp;
"Ovaj sajam predstavlja tradicionalnu aktivnost koju Udruženje organizuje od 2011. godine, a svečano otvaranje Sajma biće upriličeno 05. decembra u 9:30.
Sajam se održava u duhu decembarskih prazničnih dana, sumiranja godine, aktivnosti i rezultata Udruženja preduzetnica Crne Gore", naveli su organizatori.
Svrha Sajma je, kako je navedeno, da žene preduzetnice predstave svoje stvarala&scaron;tvo, usluge i proizvode, te na taj način promovi&scaron;u svoj rad i doprinos trži&scaron;tu Podgorice.
Događaj traje tri dana i predstavlja značajnu priliku za sve žene da se povežu sa građanima i trži&scaron;tem, ističu organizatori.
"Uče&scaron;će žena u kreiranju poslovnog okruženja i razvoju privrede ima ogroman značaj, jer ženska intuicija, snalažljivost i znanje predstavljaju ključne vrednosti za napredak crnogorskog dru&scaron;tva.
Udruženje preduzetnica Crne Gore prepoznaje se kao ključna organizacija koja motivi&scaron;e i pokreće ženski biznis u Crnoj Gori. Žene su temelj porodice, a samim tim i dru&scaron;tva, pa njihova podr&scaron;ka nije usmerena samo na pomoć ženama, već ima pozitivan uticaj na čitavo dru&scaron;tvo, doprinosi njegovom ekonomskom razvoju i jačanju zajednice. Sajam ženskog preduzetni&scaron;tva je stoga prilika, da svi zajedno prepoznamo potencijal, koji žene mogu donijeti u poslovnim okvirima i pružimo im prostor za rast, učenje i međusobnu saradnju", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/dnevno mall novo 4 decem 2024.jpg" alt="" width="313" height="325" />
&nbsp;

Od sjutra Sajam ženskog preduzetništva u Mall of Montenegro 

UDRUŽENJE PREDUZETNICA CG U SARADNJI SA ŠOPING CENTROM

Novembarska plata za 28 crnogorskih poslanika iznosila je preko 2.000 eura, a najveću zaradu ima predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić (Nova srpska demokratija &ndash; NSD), koji je u prethodnom mjesecu zaradio 2.793 eura, pokazuju podaci koje je objavio parlament.
Zarade članova crnogorskog parlamenta veće su za stotinjak eura od 1. oktobra, a Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je Vlada dala na javnu raspravu, planirano je njihovo povećanje za oko 600 eura u prosjeku.
Osim Mandića, vi&scaron;e od 2.000 eura primili su potpredsjednik parlamenta Nikola Camaj (Albanski forum) &ndash; 2.640 eura, Boris Mugo&scaron;a (Socijaldemokrate &ndash; SD) &ndash; 2.544 i Mirsad Nurković (Bo&scaron;njačka stranka &ndash; BS) &ndash; 2.515 eura.
Poslanik Dejan Đurović (NSD) primio je 2.491 euro, a Milan Knežević (Demokratska narodna partija &ndash; DNP) i Milo&scaron; Konatar (Građanski pokret URA) po 2.306 eura.
Vi&scaron;e od 2.200 eura primili su Boris Bogdanović (Demokrate) &ndash; 2.295 eura, Zdenka Popović (Demokrate) &ndash; 2.288 eura, Andrija Nikolić (Demokratska partija socijalista &ndash; DPS) &ndash; 2.284, Jevrosima Pejović (nezavisna poslanica) &ndash; 2.261, Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) &ndash; 2.250, Boris Pejović (Pokret Evropa sad &ndash; PES) &ndash; 2.241, Amer Smailović (BS) &ndash; 2.227 eura i Vasilije Čarapić (PES) &ndash; 2.212 eura.
Vi&scaron;e od 2.100 eura zaradili su Artan Čobi (Albanski forum) &ndash; 2.197 eura, Bogdan Božović (Socijalistička narodna partija &ndash; SNP) &ndash; 2.182 i Radinka Ćinćur (nezavisna poslanica) &ndash; 2.167 eura.
Između 2.000 i 2.100 eura zaradili su Jelenka Andrić (PES) &ndash; 2.092 eura, Jelena Nedović (PES) 2.069, Dragan Bojović (DNP) &ndash; 2.069, Jovan Vučurović (NSD), Du&scaron;ko Stjepović (Demokrate) i Mehmed Zenka (Demokratska unija Albanaca) po 2.061 euro, Velimir Đoković (NSD) &ndash; 2.046, Branka Marković (PES) &ndash; 2.031, Dražen Petrić (PES) &ndash; 2.016 i Zoja Bojanić Lalović (DPS) &ndash; 2.001 euro.
Vi&scaron;e od 1.900 eura primili su poslanici Milica Rondović (NSD) &ndash; 1.971 euro, Armen &Scaron;ehović (PES) &ndash; 1.940, Oskar Huter (DPS) &ndash; 1.925, a Abaz Dizdarević (DPS) i Vaso Obradović (NSD) po 1.910 eura.
Vi&scaron;e od 1.800 eura primili su Jevto Eraković (DPS) &ndash; 1.895 eura, Milo&scaron; Pižurica (PES) i Milan Zečević (PES) po 1.880 eura, Ana Novaković Đurović (URA) &ndash; 1.843, a Gordan Stojović (PES), Dritan Abazović (URA), Vladislav Bojović (DNP) i Darko Dragović (PES) po 1.820 eura. Poslanici Dane Marković (PES) i Aleksandra Vuković Kuč (DPS) primili su po 1.809 eura.
Po 1.797 eura primili su Kenana Strujić Harbić (BS), Mihailo Anđu&scaron;ić (DPS), Admir Adrović (BS) i Edina De&scaron;ić (BS), dok su Jasmin Ćorović (BS), Dragana Vučević (PES) i Nikola Rakočević (DPS) zaradili po 1.786 eura. Poslanici Jovan Subotić (PES), Slađana Kaluđerović (SNP) i Nađa Laković (PES) zaradili su po 1.775 eura, a Tonći Janović (PES) i Danijel Živković (DPS) po 1.763 eura.
Poslanik Momčilo Leković (Demokrate) u novembru je primio 1.752 eura, Nikola Janović (DPS) &ndash; 1.745, Drita Lola (DPS) &ndash; 1.737, Jelena Kljajević (DNP) &ndash; 1.729, a Anđela Vojinović (Demokrate) i Nikola Zirojević (SD) po 1.722 eura.
Poslanica Maja Vučelić (Civis) primila je 1.714 eura, dok je novembarska zarada poslanika Filipa Adžića (URA), Sonje Milatović (DPS) i Seida Hadžića (PES) iznosila po 1.707 eura. Poslanica Bojana Pićan (NSD) primila je 1.692 eura. Poslaničku funkciju profesionalno ne obavljaju Aleksandra Despotović (DPS), Marko Kovačević (NSD), Nikola Milović (DPS), Nikola Rovčanin (Demokrate) i Ivan Vuković (DPS). Vuković je u parlamentu ostvario zaradu od 316 eura.
Pravo na razliku zarade ostvaruju poslanici Nermin Abdić (DPS) u iznosu od 259 eura, Vladimir Bakrač (PES) &ndash; 194 eura, Jelena Božović (NSD) &ndash; 1.017 eura, Albin Ćeman (Demokrate) &ndash; 484, Vladimir Dobričanin (Ujedinjena Crna Gora) &ndash; 273, Miodrag Laković (PES) &ndash; 1.505, Branislav Nenezić (SD) &ndash; 407 i Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević (PES) &ndash; 906 eura.
Poslanik Ilir Čapuni (Albanska alijansa), koji od 1. oktobra profesionalno obavlja poslaničku funkciju, za period 1. oktobar &ndash; 30. novembar primio je 3.452 eura.

Više od 2.000 eura primilo 28 poslanika

NOVEMBARSKA ZARADA POSLANIKA

Vlada Crne Gore usvojila je na dana&scaron;njoj hitnoj elektronskog sjednici zaključak o nemogućnosti naplate bankarske garancije u slučaju ,,Magnum Development" hotelske grupacije.
Riječ je o projektu koji je sa lažnom garancijom uvr&scaron;ten u listu prioritetnih u junu 2022. tokom rada 43. Vlade, pi&scaron;e Pobjeda.
Podsjećamo, nakon &scaron;to je 44. Vlada htjela da naplati garanciju u iznosu od 2,5 miliona eura, utvrđeno je da je ona lažna.
U skladu sa navedenim, na dana&scaron;njoj sjednici odlučeno je da ministar Ernad Suljević u ime Vlade dostavi cjelokupne spise predmeta nadležnom državnom tužila&scaron;tvu na dalje postupanje i odluku.
"Zadužuje se Ernad Suljević, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama da nakon sprovedenih aktivnosti iz tačke 2 ovog Zaključka, odmah izvijesti Vladu Crne Gore", navodi se u zaključcima sa dana&scaron;nje sjednice.
Podsjetimo, ,,Magnum Development" i prestižna hotelska grupacija ,,IHG&rdquo; su 6. juna 2023. godine potpisali ugovor kojim su se obavezali da će do 30. oktobra 2024. godine izgraditi hotel u Kola&scaron;inu pod nazivom ,,Crowne Plaza Kola&scaron;in", a koji je trebao biti fokusiran na zdravstveni turizam.
Hotel je projektovan tako da ima 105 smje&scaron;tajnih jedinica (201 ležaj, različitog tipa i povr&scaron;ine), a predračunska vrijednost investicije iznosila je 13,3 miliona eura.
S obzirom na da to do sada nije realizovano, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja je prije 10 dana, preko ambasade Crne Gore u Italiji, pokrenulo proceduru naplate za tu bankarsku garanciju koju je dala italijanska banka ,,Credit Agricole".
Vlada je investitoru jo&scaron; u septembru tražila da dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i novu bankarsku garanciju imajući u vidu da projekat izgradnje hotela neće biti zavr&scaron;en u skladu sa prethodnim biznis planom prema kojem je i uvr&scaron;ten na listu razvojnih projekat, a sve u okviru projekta ekonomskog državljanstva.

Vlada zadužila Suljevića da SDT-u dostavi spise predmeta povodom slučaja ,,Magnum Developments"

ODLUKA VLADE

Vlada bi, nakon &scaron;to kompanija Hamburg port Consulting zavr&scaron;i detaljnu analizu poslovanja Port of Adrie, mogla ući u fazu pregovora sa sada&scaron;njim vlasnicima, kako bi se definisali uslovi eventualne kupovine i spajanja sa Lukom Bar.
Ministar pomorstva Filip Radulović saop&scaron;tio je da je Luka Bar potpisala ugovor sa Hamburg port Consultingom, koji će u naredna dva mjeseca sprovesti detaljnu analizu poslovanja Port of Adrie, kojom trenutno upravlja turski Global ports.
&ldquo;Cilj analize je procjena mogućnosti kupovine Port of Adria od sada&scaron;njih vlasnika i njeno objedinjavanje sa Lukom Bar&rdquo;, objasnio je Radulović.
Analiza će biti fokusirana na finansijske aspekte poslovanja Port of Adrie, a na osnovu njenih rezultata Vlada će započeti pregovore o otkupu.
&bdquo;Vjerujemo da je razdvajanje ove dvije kompanije bio pogre&scaron;an potez koji je &scaron;tetio nacionalnom interesu. Spajanjem Luke Bar i Port of Adria stvorio bi se veći razvojni potencijal, &scaron;to bi značajno doprinijelo ekonomiji Crne Gore&ldquo;, poručio je Radulović.
Potencijalno objedinjavanje dvije kompanije predstavlja strate&scaron;ki prioritet Vlade, a očekuje se da će analiza kompanije Hamburg port Consulting biti zavr&scaron;ena u narednih osam sedmica, nakon čega će se preći u fazu pregovora sa sada&scaron;njim vlasnicima kako bi se definisali uslovi eventualne kupovine i spajanja.
Vlada, kako su poručili njeni predstavnici, nastavlja da preduzima odlučne korake ka jačanju ključnih ekonomskih sektora, s posebnim fokusom na pomorstvo i razvoj infrastrukture.

Radulović: Ukoliko dogovorimo cijenu spremni smo da kupimo Port of Adria

SAOPŠTIO MINISTAR POMORSTVA

Sve vrste goriva će od ponoći poskupiti dva do tri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Tako će cijena eurosupera 95 i 98 poskupiti dva centa, pa će ko&scaron;tati 1,44 eura, odnosno 1,48 eura.
Cijena eurodizela će u narednih 15 dana biti veća tri centa i iznosiće 1,37 eura.
Za dva centa poskupiće lož ulje, na 1,33 eura.
"Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata (&bdquo;Službeni list CG&ldquo; ,broj 23/2021), naredni obračun će se obaviti 16. decembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 17.decembra 2024.", saop&scaron;teno je iz Ministarstva.

Skuplje sve vrste goriva

OD PONOĆI

Centralna banka (CBCG) objavila je novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalazi 51 blokirana kompanija vi&scaron;e nego na prethodnom.
Na novom spisku, koji CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu objavljuje mjesečno, nalazi se oko 20,95 hiljada kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3,47 hiljada ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u.
U skladu sa Zakonom o platnom prometu, obaveza CBCG je da objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne naplate i to nazive kompanija, odnosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade.
Iz CBCG su objasnili da se matični brojevi za preduzetnike ne objavljuju, jer se u Centralnom registru transakcionih računa Centralne banke, oni vode po jedinstvenom matičnom broju (JMB) građana, čije objavljivanje nije u skladu sa Zakonom o za&scaron;titi podataka o ličnosti.
Podatke CBCG objavljuje jednom mjesečno na internet stranici, prvog radnog dana po isteku mjeseca, sa presjekom stanja na posljednji dan u mjesecu, po azbučnom redu naziva preduzeća i preduzetnika.
U periodu od jula 2012, kada je CBCG počela da objavljuje podatke, do 9. januara 2014. godine, podaci su objavljivani u skladu sa tada važećim zakonom o platnom prometu u zemlji i to za kompanije, odnosno preduzetnike kada je blokada računa iznosila vi&scaron;e od deset hiljada EUR u neprekidnom trajanju vi&scaron;e od 30 dana.
Imena kompanija se objavljuju na sajtu CBCG, www.cbcg.me, a u cilju obezbjeđivanja pune nepristrasnosti objavljuju se po azbučnom redu.

Na novom spisku 51 blokirana kompanija više

PODACI CBCG

Vlada Milojka Spajića predaće danas Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu (SDT) dokumentaciju za ,,Magnum Developments", saznaje Pobjeda.
Projekat sa lažnom garancijom, kako tvrde izvori iz vrha Vlade, biv&scaron;i premijer Dritan Abazović i biv&scaron;i ministar ekonomskog razvoja i turizma u njegovom kabinetu Goran Đurović uvrstili su u listu prioritetnih projekata u junu 2022.
Nakon &scaron;to je 44. Vlada htjela da naplati garanciju, u iznosu od 2,5 miliona, utvrđeno je da je ona lažna.
Podsjetimo, ,,Magnum Development" i prestižna hotelska grupacija ,,IHG&rdquo; su 6. juna 2023. godine potpisali ugovor kojim su se obavezali da će do 30. oktobra 2024. godine izgraditi hotel u Kola&scaron;inu pod nazivom ,,Crowne Plaza Kola&scaron;in", a koji je trebao biti fokusiran na zdravstveni turizam.
Hotel je projektovan tako da ima 105 smje&scaron;tajnih jedinica (201 ležaj, različitog tipa i povr&scaron;ine), a predračunska vrijednost investicije iznosila je 13,3 miliona eura.
S obzirom na to da do sada nije realizovano, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja je prije 10 dana, preko ambasade Crne Gore u Italiji, pokrenulo proceduru naplate za tu bankarsku garanciju koju je dala italijanska banka ,,Credit Agricole".
Vlada je investitoru jo&scaron; u septembru tražila da dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i novu bankarsku garanciju imajući u vidu da projekat izgradnje hotela neće biti zavr&scaron;en u skladu sa prethodnim biznis planom prema kojem je i uvr&scaron;ten na listu razvojnih projekat, a sve u okviru projekta ekonomskog državljanstva.

Vlada predaje SDT-u dokumentaciju: Garancija za “Magnum Developments” lažna?

ABAZOVIĆ I ĐUROVIĆ U JUNU 2022. UVRSTILI TAJ PROJEKAT U LISTU PRIORITETNIH

Ukupna procijenjena vrijednost projekta izgradnje druge dionice autoputa Mate&scaron;evo-Andrijevica je 600 miliona eura.
To se navodi u Finansijskom sporazumu između Vlade Crne Gore i Evropske komisije za trans-evropske saobraćajne mreže u Crnoj Gori, u okviru Vi&scaron;egodi&scaron;njeg akcionog plana za period 2024-2027.
Kako se navodi u nacrtu sporazuma, glavni cilj izgradnje druge dionice autoputa, Mate&scaron;evo-Andrijevica, je ostvarenje punog regionalnog povezivanja, uz smanjenje regionalnih neravnomjernosti i uvezivanje sa mrežom Trans-evropskih koridora, dostizanje standarda Evropske unije i proklamovanih ciljeva koji se odnose na nesmetan protok ljudi, roba, usluga i kapitala, u skladu sa ciljevima kreiranja Jedinstvenog ekonomskog prostora Zapadnog Balkana i približavanja regiona trži&scaron;tu EU.
Samim tim, cilj predmetne akciije i Finansijskog sporazuma kojim je obuhvaćena je unapređenje postojeće saobraćajne infrastrukture i jačanje drumskog saobraćaja, koji predstavlja nacionalni prioritet za Crnu Goru, posebno u pogledu koridora koji povezuje Bar, glavnu luku Crne Gore, sa granicom Srbije, kod Boljara.
Nagla&scaron;eno je da pobolj&scaron;anje transportnih veza smanjuje gužve, olak&scaron;ava trgovinu unutar zemlje i prekograničnu trgovinu, skraćuje vrijeme putovanja i povećava bezbjednost na putevima.
"Povećana trgovina (i roba i usluga) dovodi do otvaranja novih radnih mjesta, podstiče konkurentnost i stvara bolje mogućnosti za saradnju i inovacije. Omogućiće efikasnu, bezbjednu i brzu vezu između manje razvijenog sjevernog i razvijenijeg južnog područja Crne Gore, stvarajući mogućnost za povezivanje i integraciju ovih područja i pobolj&scaron;anje prometa ljudi i robe, &scaron;to će ujedno olak&scaron;ati pristup regionalnim trži&scaron;tima", ističe se u Finansijskom sporazumu.&nbsp;
Budući da je auto- put Bar-Boljare produžetak koridora Orijent (Bliski Istok)/ Istočni Mediteran (OIM) na Zapadni Balkan, omogućiće se, kako se navodi, efikasnija povezanost između zemalja sjeverne, centralne i južne Evrope i Zapadnog Balkana.
To će, kažu, ujedno povećati potencijal Luke Bar, jer će doći do pobolj&scaron;anja njene povezanosti sa OIM koridorom, &scaron;to će omogućiti povećanje izvoza država u regionu koje nemaju izlaz na more.
Evropska komisija je, kako se ističe, za ovaj projekat ranije odobrila sredstva kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir u iznosu od 7,5 miliona eura za pripremu studije izvodljivosti, njeno ažuriranje i pripremu idejnog projekta.
"Dok je u julu 2024. godine u okviru Ekonomsko-investicionog plana (EIP) za Zapadni Balkan usvojila odluku o finansiranju granta od 100 miliona eura iz IPA III sredstava za podr&scaron;ku izgradnji dionice auto-puta Bar-Boljare, između Mate&scaron;eva i Andrijevice", pi&scaron;e u dokumentu Vlade.

Izgradnja druge dionice auto-puta koštaće 600 miliona eura

NAVEDENO U FINANSIJSKOM SPORAZUMU

Predsjednik Vlade Milojko Spajić poručio je na dana&scaron;njoj konferenciji za medije da Vlada neće privatizovati Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju &ldquo;Dr Simo Milo&scaron;ević&rdquo; u Igalu.
Spajić je kazao da se velikim nemarom biv&scaron;eg menadžmenta kao i biv&scaron;ih ministarstava Institut "Simo Milo&scaron;ević" od 2018. godine gasio.
"Ipak, mi nećemo privatizovati to preduzeće kao &scaron;to su prethodne Vlade privatizovale sijaset kompanija u ranijem periodu. Mi idemo su&scaron;tinski u neku vrstu dokapitalizacije", poručio je Spajić.
Smatra da je Institut uvijek bio specifiačn i sa strane vlasiničke strukture.
Kaže da su zadovoljni saradnjom sa Ekononomskim fakultetom koji je uradio sjajan posao restrukturiranja.
"Izvukli su maksimum i taj plan sui uradili na svjetskom nivou. Možda bi tužila&scaron;tvo trebalo da ispita odakle su se stvorili toliki dugovi Instituta. A mi smo napravili plan restruktiriranja i izvući ćemo Institut iz ove te&scaron;ke situacije", poručio je Spajić.
Osim Spajića, na konferenciji za medije govoriće dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović.

Spajić: Insitut u Igalu nećemo privatizovati, a Tužilaštvo neka ispita odakle toliki dugovi