Ekonomija

Skup&scaron;tina je danas usvojila izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje su, prema riječima predlagača, tehničke prirode i neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, prenosi Mina bussines.
Rebalans budžeta usvojen je glasovima 50 poslanika, a izmjene su predložene u cilju tehničkog usagla&scaron;avanja usljed dono&scaron;enja i primjene nove Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave.
Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona.
U odnosu na prvobitni zakon, do&scaron;lo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka.
U strukturi je do&scaron;lo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada EUR. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepormijenjeni.
Kako je ranije saop&scaron;teno, projektovani prihodi, ukupni projektovani rashodi i deficit se su&scaron;tinski ne mijenjaju ovim izmjenama.
Skup&scaron;tina je danas usvojila i Predlog izmjene Zakona o koncesijama i Predlog izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima.
Usvojeni su i Predlog zakona o reviziji, Predlog zakona o računovodstvu, Predlog zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica, Predlog zakona o sanaciji investicionih dru&scaron;tava, Predlog zakona o izmjeni zakona o ličnoj karti, kao i Predlog izmjene zakona o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju.

Usvojen rebalans budžeta

PREMA RIJEČIMA PREDLAGAČA TEHNIČKE JE PRIRODE I NEĆE DOVESTI DO PROMJENE BUDŽETSKOG REZULTATA

Evropska unija obezbijediće 150 miliona eura bespovratne pomoći za izgradnju dionice auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice, saop&scaron;tio je ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler.
&ldquo;Ova dionica nije samo jo&scaron; jedan put. Riječ je o ključnoj strate&scaron;koj investiciji u budućnost Crne Gore, posebno u njen sjever&rdquo;, kazao je Satler na ceremonije potpisivanja ugovora o podr&scaron;ci za izgradnju auto-puta u Vili Gorica.
EU i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pomažu unapređenje transportne povezanosti Crne Gore, obezbjeđivanjem finansijske podr&scaron;ke za nastavak izgradnje auto-puta Bar&ndash;Boljare, dionice Mate&scaron;evo-Andrijevica.
Za ovaj projekat, kako je saop&scaron;teno iz Evropske kuće, EU obezbjeđuje bespovratna sredstva od 150 miliona eura, najveći EU grant ikada dodijeljen u Crnoj Gori, dok je EBRD odobrila zajam vijedan 200 miliona eura.
&ldquo;Zadovoljstvo mi je &scaron;to sam danas ovdje s vama kako bismo obilježili jednu zaista važnu prekretnicu &ndash; potpisivanje sporazuma o najvećem grantu koji je EU ikada dodijelila Crnoj Gori&ldquo;, rekao je Satler, prenosi Mina business.
On je kazao da ovo nije poklon bez obaveza.
&bdquo;Ovo je podr&scaron;ka, ali i očekivanje. Jer kada ulažemo evropski novac &ndash; to znači da očekujemo i evropski kvalitet. To znači da će se projekat sprovoditi prema najvi&scaron;im standardima &ndash; fer javna nabavka, za&scaron;tita životne sredine, uvažavanje lokalnih zajednica, transparentnost tro&scaron;enja sredstava. Sve ono &scaron;to i građani Crne Gore žele od svojih institucija. Upravo zato je ova investicija toliko važna. Jer pored toga &scaron;to povezuje jug i sjever, ona povezuje i Crnu Goru i &scaron;iri region sa EU &ndash; ne samo fizički, već i kroz zajedničke vrijednosti i pravila", dodao je Satler.
Prema njegovim riječima, ova dionica je dio evropskog transportnog koridora, ona je dio poglavlja 21, i izgradnja ovog važnog putnog pravca po evropskim pravilima bića jo&scaron; jedan konkretan korak ka članstvu Crne Gore u EU.
"Projekat koji danas podržavamo vrijedan je ukupno oko 600 miliona EUR &ndash; zahvaljujući partnerstvu sa EBRD, kao i doprinosu države Crne Gore", naveo je Satler.
On je poručio da je EU spremna da i dalje ulaže u saobraćajnu infrastrukturu u Crnoj Gori &ndash; u puteve i pruge koje smanjuju zagađenje, povećavaju bezbjednost i funkcioni&scaron;u na održiv način.
&ldquo;Jer Crna Gora sebe s pravom vidi kao zelenu destinaciju &ndash; i zato njeni putevi treba da prate tu viziju. Zato pozdravljamo inicijativu da se istraži potencijal solarne energije duž auto-puta. To je pravi evropski pristup &ndash; inovativan, održiv, okrenut budućnosti&rdquo;, rekao je Satler.
On je dodao da dana&scaron;nja podr&scaron;ka ide ruku pod ruku sa &scaron;irom podr&scaron;kom kroz Plan rasta EU.
&ldquo;Kroz ovu inicijativu ulažemo gotovo 400 miliona EUR u vidu bespovratne pomoći i povoljnih kredita, kako bi se stvorile nove prilike za održivi razvoj &scaron;irom Crne Gore. Jedan od krupnih koraka naprijed je očekivano pristupanje Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) u oktobru ove godine&rdquo;, saop&scaron;tio je Satler.
To će, kako je objasnio, učiniti novčane transfere između Crne Gore i zemalja EU znatno bržim, sigurnijim i jeftinijim.
&ldquo;Ovo su jasni, konkretni primjeri kako evropski put Crne Gore već donosi stvarne koristi za njene građane i ekonomiju&rdquo;, dodao je Satler.
On se zahvalio svima koji su mjesecima radili kako bi ovaj trenutak bio moguć &ndash; od službi EU, do partnera iz EBRD-a, ministarstava i lokalnih zajednica.
&ldquo;Posebno cijenimo spremnost da se u posljednjem trenutku izađe u susret zahtjevima lokalne zajednice i da se urade dodatne ekolo&scaron;ke analize. Ovo je zajednički uspjeh. Ovo pokazuje da kada radimo po evropskim principima &ndash; kvaliteta, otvorenosti i saradnje &ndash; stižemo do pravih rezultata&rdquo;, zaključio je Satler.

Satler: EU daje 150 eura miliona bespovratne pomoći za nastavak gradnje autoputa, ovo nije poklon bez obaveza

"KADA ULAŽEMO EVROPSKI NOVAC, TO ZNAČI DA OČEKUJEMO I EVROPSKI KVALITET"

&Scaron;vajcarska kompanija Tara Resources pokreće međunarodnu arbitražu protiv Crne Gore nakon &scaron;to je Vlada lani raskinula ugovor o koncesiji za eksploataciju rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saznaje Pobjeda.
Time se, ukoliko bi se utvrdila odgovornost države, otvara rizik da Crna Gora eventualno plati od&scaron;tetu od najmanje 300 miliona dolara, uz mogućnost da taj iznos bude i veći zbog kamata. Osim toga, takav ishod bi negativno uticao i na međunarodni kredibilitet države.
Raskid&nbsp;
Ugovor je raskinut prije godinu u vrijeme dok je na čelu Ministarstva energetike i rudarstva bio aktuelni gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović. Da rudnika u Mojkovcu neće biti, Mujović je saop&scaron;tio krajem maja pro&scaron;le godine na konferenciji za medije navodeći da su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.
Tada je kazao da &scaron;vajcarska kompanija nije u roku otklonila nepravilnosti iz studije izvodljivosti dodajući da je u ovom procesu pobijedila struka, te da koncesionar ima pravo na žalbu i arbitražu.
Da je arbitraža u slučaju da Vlada raskine ugovor izvjesna, kazao je jo&scaron; početkom pro&scaron;le godine tada&scaron;nji zastupnik kompanije Tara Resources advokat Luka Popović. On je bio i član međuresorne radne grupe koju je Mujović oformio početkom februara pro&scaron;le godine s ciljem da sačini analizu ugovora o koncesiji i otvaranja rudnika Brskovo.
Rizici&nbsp;
- Vlada mora biti svjesna koji su rizici od takvog postupanja i eventualnog raskida. Investitor je &scaron;vajcarska kompanija, a između &Scaron;vajcarske i Crne Gore postoji tzv. BIT sporazum o za&scaron;titi i promociji investicija, koji daje pravo investitorima da u slučaju povrede njihovih prava pokrenu arbitražu protiv druge države potpisnice &ndash; kazao je Popović nakon jedne od pro&scaron;logodi&scaron;njih sjednica Vladinog radnog tijela.
&nbsp;Bio je stava da Tara Resources nije povrijedila koncesioni ugovor, već da se, naprotiv, kompanija pokazala ozbiljnom i zainteresovanom za dugoročni rad na projektu. Popović je tada kazao i da su obaveze investitora u tom trenutku bile da se uradi projektna dokumentacija i pribave dozvole, ali da su u tome bili spriječeni.
&nbsp;- To investitor nije mogao da uradi prije nego se usvoji planski dokument i izdaju urbanističko-tehnički uslovi. To je odgovornost Vlade. Taj posao nije zavr&scaron;en &scaron;to ne omogućava investitoru da nastavi sa svojim obavezama &ndash; saop&scaron;tio je ranije Popović.
Sjednice ovog radnog tijela bile su javne, a u radu su, osim predstavnika koncesionara, učestvovali predstavnici ministarstava energetike i rudarstva, turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, za&scaron;titnika imovinsko-pravnih interesa, Geolo&scaron;kog zavoda, Instituta za javno zdravlje, Agencije za za&scaron;titu životne sredine, te nevladinih organizacija Ljep&scaron;i Mojkovac i Zdravi Mojkovac. Njihov rad je rezultirao preporukom Vladi da vi&scaron;e ne produžava koncesiju izdatu 2010. godine, ali je odluka o ovom pitanju odložena dok se, kako je tada kazao premijer Milojko Spajić, nijesu dodatno konsultovali sa međunarodnim pravnim kućama radi procjene rizika po državu u slučaju arbitraže.
Protesti&nbsp;
Ugovorom je kompaniji Tara Resources data koncesija za detaljna geolo&scaron;ka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude na istražno-eksploatacionom prostoru biv&scaron;eg rudnika Brskovo. Da je to pogubno po životnu sredinu i zdravlje Mojkovčana tvrdili su iz nevladinog sektora, a protest je organizovalo i lokalno stanovni&scaron;tvo navodeći da su se 20 godina oporavljali od rudnika i da im vi&scaron;e ne treba otrov i živa u centru grada.
Popović je tokom procesa analize u radnoj grupi ukazivao da ti argumenti ne stoje, te da se većina optužbi u vezi sa za&scaron;titom životne sredine odnosi na budući period. Priča o uticaju projekta na životnu sredinu, kako je kazao, dolazi kada se ima konkretan rudarski projekat i kada se uradi studija procjene uticaja na životnu sredinu. U toj fazi, kako je ukazao Popović, Agencija za za&scaron;titu životne sredine daje svoj stav da li je taj projekat u skladu sa propisima.
Nezadovoljni djelovanjem Vlade u vrijeme dok je ovo pitanje bilo u nadležnosti tada&scaron;njeg Ministarstva kapitalnih investicija kojim je rukovodio Ervin Ibrahimović, građanska inicijativa Zdravi Mojkovac je podnijela krivičnu prijavu protiv Ibrahimovića i aktuelnog ministra energetike, a tada&scaron;njeg državnog sekretara Admira &Scaron;ahmanovića tvrdeći da su zloupotrijebili službeni položaj jer nijesu raskinuli ugovor o koncesiji. Optužbe su tada iznosili i na račun biv&scaron;eg premijera Dritana Abazovića i biv&scaron;e ministarke ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ane Novaković-Đurović, tvrdeći da nijesu ni&scaron;ta uradili kako bi za&scaron;titili državu, njenu imovinu i građane Mojkovca.

Tara Resources pokreće međunarodnu arbitražu protiv Crne Gore: Naša država u riziku da plati odštetu od 300 milona eura

NAKON ŠTO JE VLADA RASKINULA UGOVOR O KONCESIJI ZA EKSPLOATACIJU RUDE U RUDNIKU BRSKOVO

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ostvario je za &scaron;est mjeseci ukupne primitke u iznosu od 394,18 miliona, &scaron;to je 10,27 odsto vi&scaron;e nego u istom periodu lani, ali je na kraju juna bio u deficitu 232,32 miliona eura.
&ndash; Prihodi od doprinosa za &scaron;est mjeseci ove godine iznose 161,85 miliona eura i manji su za oko 66 procenata od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2024. godini, koji su iznosili 245,23 miliona eura. Op&scaron;ti prihodi Budžeta &ndash; tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 232,32 miliona eura, &scaron;to je za 106,98 odsto veći iznos od deficita u 2024. godini, koji je iznosio 112,24 miliona eura &ndash; kazali su "Danu" iz Fonda PIO.
Kada je u pitanju 2023. godina, u istom periodu, odnosno za &scaron;est mjeseci, deficit Fonda PIO je iznosio 43,68 miliona eura.
Iz Fonda, čiji je direktor Vladimir Drobnjak naveli su da se sredstva za isplatu kreću u okviru predviđenog plana potro&scaron;nje u 2025.
U ovoj godini su od januara smanjeni&nbsp; su doprinosi na zarade. Reforma poznatija kao "Evropa sad 2" je počela da se primjenjuje od 1. oktobra, kada su smanjeni doprinosi za PIO, a na račun čega su zaposlenima uvećane plate. Osim zaposlenih, doprinosi su smanjeni i na teret poslodavaca, koji su mogli taj dio poreskog olak&scaron;anja da prenesu na radnike, odnosno da za taj procenat uvećaju radnicima plate. Ta norma nije bila imperativna, već data na odlučivanje poslodavcima.
&ndash; Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na obračunatu penziju za jun 2025. godine, Fond PIO Crne Gore isplaćuje 131.491 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenim od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 120.724 korisnika prava u Crnoj Gori i 10.767 korisnika prava u inostranstvu. Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 117.335 je penzionera, a 3.389 korisnika ostalih prava iz PIO (tjelesno o&scaron;tećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.697 korisnika penzije i 70 korisnika ostalih prava &ndash; precizirali su iz Fonda.
Broj penzionera u junu 2025. godine, u odnosu na decembar 2024. godine, uvećan je za 0,91 odsto.
&ndash; Struktura penzija po vrstama prava smatra se povoljnom, s obzirom na vi&scaron;egodi&scaron;nji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava. Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore &ndash; kazali su iz Fonda.
Minimalnu penziju primilo 66.596 korisnika
Novim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024, shodno članu 29. pomenutog zakona, najniža penzija iznosi 450 eura.
Pomenutim izmjenama Zakona takođe je propisano da korisnici prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije.
&ndash; Prema podacima iz isplatne baze za mjesec jun 2025. godine, broj korisnika koji prima penziju u iznosu od 450 eura je 47.908 dok je za isti mjesec isplaćeno 18.688 razlika korisnicima do najnižeg iznosa penzije &ndash; kazali su iz Fonda.
To bi značilo da je minimalnu penziju u junu primilo 66.596 korisnika.

Deficit Fonda PIO već dostigao 232 miliona eura

IAKO JE OSTVARIO ZA ŠEST MJESECI UKUPNE PRIMITKE U IZNOSU VEĆEM OD 394 MILIONA EURA

Bruto rije&scaron;ene &scaron;tete na kraju 2024. iznosile su 60 miliona eura, &scaron;to predstavlja rast od 20,6 odsto u odnosu na 2023. godinu, kada su iznosile 49,8 miliona eura, pokazuju podaci Agencije za nadzor osiguranja (ANO).
&ndash; Ovom rastu doprinio je rast broja od&scaron;tetnih zahtjeva i rast tro&scaron;kova rje&scaron;avanja od&scaron;tetnih zahtjeva, uslijed inflatornih kretanja u ekonomiji. Dru&scaron;tva za osiguranje su i uslovima značajnog rasta tro&scaron;kova, zadržala visok nivo ažurnosti u rje&scaron;avanju i isplati od&scaron;tetnih zahtjeva. Bruto rije&scaron;ene &scaron;tete neživotnih osiguranja iznosile su 44,7 miliona eura, &scaron;to je za 15,4 odsto vi&scaron;e u odnosu na 2023. godinu (38,8 miliona), dok su bruto rije&scaron;ene &scaron;tete životnih osiguranja iznosile 15,3 miliona eura &scaron;to je za 38,9 odsto vi&scaron;e nego u 2023. godini (11 miliona) &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju koji je nedavno usvojen i na Vladi.
Posmatrano na agregatnom nivou, ukupan broj &scaron;teta za rje&scaron;avanje u 2024. godini je iznosio 95.762 i povećan je za 19,3 odsto u odnosu na 2023. godinu kada je iznosio 80.276.
&ndash; Rastu je najvi&scaron;e doprinio rast broja &scaron;teta u neživotnom osiguranju za 14.994 (19,5 odsto) i to kod zdravstvenog osiguranja za 9.550 (26,1 odsto), zatim osiguranja od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila za 2.420 (14,6 odsto) i putnog osiguranja za 1.785 (31,1 odsto). Kod životnog osiguranja do&scaron;lo je do rasta broja &scaron;teta za rje&scaron;avanje 492 &scaron;tete (14,3 odsto) i to najvi&scaron;e kod osiguranja života za 514 &scaron;teta (20,4 odsto). U 2024. godini je ostvaren visok nivo ažurnosti u rje&scaron;avanju &scaron;teta, jer je od ukupnog broja &scaron;teta za rje&scaron;avanje 93,8 odsto rije&scaron;eno, &scaron;to je na malo vi&scaron;em nivou u odnosu na 2023. godinu (93 odsto) &ndash; precizirano je u izvje&scaron;taju.
Posmatrano prema grupama osiguranja, stepen ažurnosti u rje&scaron;avanju &scaron;teta životnih osiguranja u 2024. godini je bio na nivou od 90 odsto. Stepen ažurnosti u rje&scaron;avanju &scaron;teta neživotnih osiguranja je iznosio 93,9 odsto.

Na osiguranje od šteta otišlo 60 miliona eura

PODACI AGENCIJE ZA NADZOR OSIGURANJA

Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) izabrana je za prvorangiranog ponuđača na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome.
"IIAC je prvorangirana sa 96,18 bodova, dok je luksembur&scaron;ko-američka Corporaci&oacute;n America Airports (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.
Ponuđači imaju pravo da u roku od 15 dana od objavljivanja rang liste podnesu prigovor Komisiji za koncesije", navedeno je u saop&scaron;tenju Ministarstva saobraćaja.
Obja&scaron;njavaju i da ponuđači mogu na pisani zahtjev, da ostvare uvid u dokumentaciju shodno Zakonu o koncesijama u roku od osam radnih dana od objavljivanja rang liste.
&nbsp;

Južnokorejska kompanija prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije

MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA OBJAVILO  RANG LISTU

Sve vrste goriva će od ponoći pojeftiniti jedan do četiri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će eurosuper 95 i eurosuper 98 pojeftiniti tri, odnosno četiri centa, pa će se u narednih 15 dana ko&scaron;tati 1,42 odnosno 1,45.
Cijena eurodizela biće&nbsp; manja dva centa i iznosiće 1,36.
Lož ulje će pojeftiniti jedan cent na 1,30.
Naredni obračun će biti 28. jula, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 29. jula.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 1. jula, kada su sve vrste goriva poskupile dva do osam centi.

Od ponoći jeftinije sve vrste goriva

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ENERGETIKE I RUDARSTVA

Iako je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj, nakon &scaron;to je istekla Vladina akcija ograničavanja cijena hrane ,,Limitirane cijene&ldquo;, najavio da će sa novim mjerama izaći polovinom maja, to se ni dva mjeseca kasnije nije desilo.
Da li njegov resor i dalje razmatra ovu mogućnost, Pobjeda odgovore nije dobila. U vi&scaron;e navrata je iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) ukazivano da su ove mjere značajno uticale na smanjenje inflacije, ali zvanični podaci o njihovim rezultatima javno nikada nijesu prezentovani.
Inflacija
U međuvremenu su cijene hrane u trgovinama ponovo počele da rastu, a najnoviji podaci Monstata pokazuju da je godi&scaron;nja stopa inflacije dostigla 4,2 odsto, za taj iznos su u prosjeku potro&scaron;ačke cijene u junu vi&scaron;e u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine.
&ldquo;Najveći uticaj na godi&scaron;nju stopu inflacije imali su rast cijena u grupama meso 4,5 odsto, ugostiteljske usluge 11,7 odsto, stvarne rente 20,1 odsto, farmaceutski proizvodi 15,2 odsto, voće 19,2 odsto, ulja i masti 15,5 odsto, povrće 6,1 odsto, snabdijevanje vodom 24,1 odsto, održavanje stanova 15,9 odsto, mlijeko, sir i jaja 1,8 odsto, hljeb i žitarice 2,7 odsto, novine i časopisi 33,9 odsto&rdquo;, pokazuju podaci Monstata.
Na mjesečnu inflaciju u junu, koja je u odnosu na maj u prosjeku vi&scaron;a za 0,4 odsto, između ostalih, najznačajnije je uticao rast cijena voća 8,1 odsto, smje&scaron;taja 5,6 odsto, te avio prevoza 12,8 odsto.
To je, kako za Pobjedu ocjenjuje ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković, bilo i za očekivati.
&ldquo;Sve mjere koje su implementirane početkom godine zbog administrativnog povećanja minimalne zarade morale su da dovedu do rasta cijena. Ovo je rezultat potro&scaron;ačkog modela, &scaron;to smo i najavljivali. Treba se vratiti i u 2022. godinu i prvo administrativno povećanja zarada, kada smo se odvojili od prosjeka u EU, pa danas imamo duplo veću inflaciju u odnosu na EU u kojoj ona iznosi dva odsto&rdquo;, ukazuje Mule&scaron;ković.
Katalo&scaron;ke akcije
U posljednje tri godine, dodaje, osim četiri ,,katalo&scaron;ke&ldquo; akcije nijesmo imali nikakve druge mjere u borbi protiv rasta cijena, a posljednjih mjeseci čak ni to. Iako ostaje pri stavu da akcije poput ,,Limitirane cijene&ldquo; ne mogu dugoročno imati efekta, navodi da bi one kratkoročno mogle biti korisne, posebno za ugrožene kategorije.
&ldquo;Jasno je da ni&scaron;ta od onog &scaron;to je obećano nije urađeno. Čuli smo da ćemo imati kreirane robne rezerve, nema ih, da ćemo imati nastavak ograničenja cijena, to se nije desilo. Nemamo ni podr&scaron;ku jačoj domaćoj proizvodnji, &scaron;to bi bila jedna od dugoročnih mjera. Nasuprot tome, imali smo reforme koje su uticale na povećanje stope inflacije, a to je prvo povećanje količine novca u opticaju kroz povećanje zarada, a onda i povećanje PDV-a i akciza na pojedine proizvode i usluge&rdquo;, ističe Mule&scaron;ković.
Pretpostavlja da i sama Vlada ima problem pri kreiranju mjera, imajući u vidu da su na&scaron;e politike uglavnom orijentisane na potro&scaron;nju, od čega zavise javne finansije.
&ldquo;Pitanje je koliko je uop&scaron;te u interesu donosilaca odluka da se cijene smire, jer bi se time dovela u pitanje održivost javnih finansija&rdquo;, smatra Mule&scaron;ković.
Očekuje da će ljetnja turistička sezona dodatno uticati na povećanje cijena, ali nagla&scaron;ava da se mora istovremeno voditi računa i o budžetu, ali i o životnom standardu građana. To je, kako dodaje, jedini način da osjeti povećanje zarada.
&ldquo;Umjesto dugoročnih mjera podr&scaron;ke privredi i domaćoj proizvodnji, moglo se uticati na cjenovnu politiku smanjenjem akciza. Umjesto toga, poreske stope i akcize su povećane, porasli su i ostali tro&scaron;kovi preko komunalnih do zarada, pa je ovakva situacija potpuno očekivana&rdquo;, zaključuje Mule&scaron;ković.
Sindikalna korpa
Podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), pokazali su da je sindikalna potro&scaron;ačka korpa u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period pro&scaron;le, skuplja za 140 eura.
&ldquo;Sada već sedma sindikalna potro&scaron;ačka korpa (SPK) koju radimo iznosi 2.010 eura. Tu je, prema metodologiji izrade SPK-a, uključeno deset kategorija tro&scaron;kova, od kojih najveću stavku obuhvataju tro&scaron;kovi prehrambenih proizvoda koji za posmatrano vrijeme za četvoročlano domaćinstvo iznose 630 eura, &scaron;to predstavlja povećanje ove kategorije tro&scaron;kova od 15 eura ili 2,44 odsto u odnosu na prvi kvartal tekuće godine&rdquo;, kazali su Pobjedi iz USSCG.
Nagla&scaron;avaju da je akcija ,,Limitirane cijene&ldquo; obuhvatala veliki broj proizvoda iz SPK-a, imajući u vidu da su se u avgustu pro&scaron;le godine obratili MER-u koje je u to vrijeme pripremalo odluku o ograničenju marži tražeći da se novom akcijom obuhvati lista namirnica koja se sastoji od 135 artikala i lista proizvoda za ličnu i higijenu domaćinstva koje ulaze u SPK.
&ldquo;Navedeno obraćanje dalo je rezultate i pozitivno se odrazilo na smanjenje ove kategorije tro&scaron;kova, barem kratkoročno. Ipak, jasno je da se problem visokih cijena ne može u potpunosti rije&scaron;iti mjerama poput &bdquo;Limitiranih cijena&ldquo;. Stoga i ovim putem apelujemo na donosioce odluka da ponovo razmotre mogućnost ograničavanja cijena osnovnih životnih namirnica, čime bi se, barem djelimično, ublažili efekti inflacije i pružila podr&scaron;ka najugroženijim kategorijama stanovni&scaron;tva&rdquo;, rekli su Pobjedi iz USSCG.
Dodaju da je pored toga potrebno aktivirati i ostale mehanizme za&scaron;tite, kako bi se rast cijena dugoročno zaustavio, ukazujući da je jasno da se cijene nikada neće vratiti na nivo od prije nekoliko godina.
&ldquo;Ključno je omogućiti ulazak novih aktera iz ove oblasti na na&scaron;e trži&scaron;te, čime bi se pojačala konkurencija i dodatno intenzivirala trži&scaron;na utakmica među trgovinskim lancima&rdquo;, smatraju u USSCG.
Ocjenjuju da država mora ponovo raditi na vraćanju robnih rezervi osnovnih životnih namirnica, kako se ne bi desilo da u slučaju nepredviđenih okolnosti, kakva je bila pandemija, zavisimo od uvoza.
&ldquo;Pred nama je ozbiljna borba, a samo udruženim snagama i uz aktivnu podr&scaron;ku donosilaca odluka možemo zaustaviti ,,divljanje&ldquo; cijena koje je, tokom protekle dvije godine, umanjilo efekat povećanja zarada ostvarenih kroz programe &bdquo;Evropa sad 1&ldquo; i &bdquo;Evropa sad 2&ldquo;&rdquo;, zaključuju iz USSCG.
Prethodna akcija ,,Limitirane cijene&ldquo; startovala je 6. septembra pro&scaron;le godine i trebalo je da traje do kraja januara ove godine, ali je Vlada na sjednici održanoj 30. januara ovu akciju produžila do kraja aprila ove godine.
Građani su imali mogućnost da tri mjeseca po sniženim cijenama, na osnovu ograničenih marži, kupuju 73 vrste proizvoda, odnosno vi&scaron;e od 1.000 artikala, imajući u vidu da se akcija odnosi na sve artikle svih proizvođača iz predviđene kategorije proizvoda.

Vlada dva mjeseca kasni sa novim ograničavanjem cijena

UPRKOS OBEĆANJIMA

Vlada Crne Gore će, na predlog Socijalnog savjeta, utvrđivati iznos minimalne zarade za period od dvije godine.
Pored dosad propisanih mjerila za određenje njenog nivoa (op&scaron;ti nivo zarada u zemlji, tro&scaron;kovi života i promjene u njima, ekonomski faktori, uključujući i zahtjeve privrednog razvoja, nivo produktivnosti i potreba da se dostigne i odredi visok nivo zaposlenosti), u obzir će biti uzeta i kupovna moć, predviđeno je Nacrtom izmjena i dopuna zakona o radu.
Prema predloženim odredbama, koje se u značajnoj mjeri odnose na jednakost zarada za isti rad mu&scaron;karaca i žena, zabranu direktne ili indirektne diskriminacije u pogledu zarade na osnovu pola i transparentnost zarada u javnom i privatnom sektoru, precizirano je da ugovor o radu neće moći da sadržati odredbu kojom se zaposlenom zabranjuje izno&scaron;enje podataka o njegovoj zaradi.
&ndash; Ako zaposleni ima zaključen ugovor o radu sa nepunim vremenom, minimalna zarada iz stava 2 ovog člana isplaćuje se srazmjerno vremenu provedenom na radu &ndash; propisano je novim stavom.
Precizirano je da se izno&scaron;enje informacija od zaposlenog koje se odnose na njegovu zaradu, u cilju ostvarivanja prava na jednaku zaradu za jednak rad ili za rad iste vrijednosti, neće smatrati opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu.
&ndash; U slučaju spora zbog manje zarade za rad iste vrijednosti, teret dokazivanja da zaposleni nije doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zaposlene je na poslodavcu &ndash; precizirano je predlogom zakona.
U tom slučaju, ukoliko zaposleni ne uspije u postupku pred sudom, sud može donijeti odluku da ga oslobodi obaveze podmirenja tro&scaron;kova postupka i u tom slučaju tro&scaron;kovi postupka isplatiće se iz sredstava suda.
&ndash; Ugovor o radu ne može sadržati odredbu kojom se zaposlenom zabranjuje izno&scaron;enje podataka o njegovoj zaradi &ndash; definisano je novim stavom u članu 31.
Preciziran je stav zakona kojim se defini&scaron;e &scaron;ta se podrazumijeva pod radom iste vrijednosti &ndash; rad za koji se zahtijeva uporediv nivo kvalifikacije obrazovanja, odnosno stručne kvalifikacije, odgovornosti, vje&scaron;tina, napora, uslova rada i rezultata rada.
&ndash; Poslodavac je dužan da na zahtjev zaposlenog dostavi informacije o njegovoj prosječnoj bruto zaradi u prethodnoj godini i prosječnoj bruto zaradi u prethodnoj godini za zaposlene koji obavljaju rad iste vrijednosti kao i zaposleni koji je podnio zahtjev za dostavljanje informacija. Zahtjev za dostavljanje informacija iz stava 3 ovog člana zaposleni može podnijeti lično ili preko ovla&scaron;ćenog sindikalnog predstavnika, odnosno predstavnika zaposlenih kod poslodavca &ndash; precizirano je novim stavovima člana 99.
<div class="itemFullText">
Ukoliko zaposleni procijeni da je njegova zarada manja u odnosu na kolektivni ugovor koji obavezuje poslodavca, predloženim zakonom se propisuje da ima pravo na naknadu materijalne &scaron;tete.
Izvje&scaron;tavaće o zaposlenim ženama i mu&scaron;karcima
Novim članom 99a propisana je obaveza poslodavca da nakon konsultovanja sa predstavnikom sindikata, odnosno zaposlenih u Socijalnom savjetu, dostavi izvje&scaron;taj koji sadrži podatke u pogledu zarada na nivou prethodne kalendarske godine i to ukupan broj zaposlenih, odnosno ukupan broj zaposlenih mu&scaron;karaca i žena, razlike u zaradi na osnovu pola, razlike u zaradi na osnovu pola po osnovu uvećanja, odnosno varijabilnog dijela zarade, razlike u prosječnoj zaradi na osnovu pola...
Odredbe koje se odnose na obavezu poslodavca da dostavlja informacije o zaradama primjenjivaće se od 1. juna 2027, odnosno od od 1. juna 2031. godine.
</div>
<div class="item__tags">&nbsp;</div>
&nbsp;

Nacrt izmjena Zakona o radu na javnoj raspravi: I kupovna moć određuje minimalac

ŠTA JE SVE PREDVIĐENO IZMJENAMA

Euro je na najvi&scaron;em nivou u odnosu na dolar u posljednje četiri godine.
Euro je ove godine već porastao 14 odsto, a Evropska centralna banka (ECB) se pita da li je to blagoslov ili prokletstvo, jer bi njegov kontinuirani rast mogao prouzrokovati dezinflacijske pritiske i onemogućiti postizanje ciljane inflacije od dva odsto, prenosi SEEbiz.
"ECB to ne želi da prizna, ali snažan euro izaziva zabrinutost. Daljnje jačanje eura neće dovesti samo do niže inflacije, već i do problema za izvoznike, a time i do ekonomske &scaron;tete", napisala je holandska finansijska grupa ING.
ECB je već osam puta smanjila kamatne stope u svom najnovijem poku&scaron;aju ublažavanja monetarne politike, a očekuje se da ove godine jo&scaron; jednom smanji kamatnu stopu na depozite.

Euro prema dolaru najjači u posljednje četiri godine

OVE GODINE EURO JE VEĆ PORASTAO 14 ODSTO

Vlada je sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) zaključila ugovore o kreditu i o projektu za finansiranje i realizaciju projekta izgradnje druge dionice auto-puta Bar-Boljare.
U Vili Gorica, gdje je upriličena ceremonija, potpisani su neophodni akti da Crna Gora dobije 150 miliona eura bespovratnih sredstava i 200 miliona eura povoljnog kredita.
Kako je saop&scaron;teno, izbor izvođača radova druge dionice auto-puta očekuje se u septembru, nakon čega će krenuti i pripremni radovi.
Za EBRD nastavak izgradnje auto-puta predstavlja 100. projekat koji podržavaju u Crnoj Gori.

U septembru se očekuje izvođač radova za drugu dionicu auto-puta