Ekonomija

Ministarstvo finansija, koje Rje&scaron;enjem o privremenom finansiranju za januar obezbjeđuje sredstva za funkcionisanje države tokom ovog mjeseca, upozorilo je da hitno treba usvojiti budžet za ovu godinu da bi se izbjegla &scaron;teta po državu i njene građane.
&ldquo;Urgentna je potreba da Skup&scaron;tina usvoji budžet države u najkraćem mogućem roku, da bi se osigurala fiskalna stabilnost, nastavak reformskih procesa i ispunjavanje međunarodnih obaveza&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstva.
Iz Ministarstva su rekli da je ova godina izazovna, a neusvajanje budžeta i privremeno finansiranja mogli bi, u značajnoj mjeri, otežati funkcionisanje države i dovesti u pitanje blagovremeno finansiranje svih obaveza. Pravovremeno djelovanje od ključnog je značaja za očuvanje ekonomskog prosperiteta i stabilnosti.
&ldquo;Ukazujemo da privremeno finansiranje smanjuje raspoloživa sredstva za realizaciju planiranih reformi, kapitalnih projekata i redovnih aktivnosti institucija&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Poseban izazov predstavlja obezbjeđivanje likvidnosti države, imajući u vidu da se kroz usvajanje budžeta i odluke o zaduživanju, stvaraju pretpostavke za obezbjeđivanje izvora finansiranja za redovno servisiranje obaveza države.
&ldquo;Bez usvojenog budžeta i odluke o zaduživanju, država se oslanja na redovne prihode i prenesena sredstva na depozitima, koja nijesu dovoljna za redovno servisiranje svih obaveza, jer u ovoj godini imamo i naslijeđeni stari dug od oko 820 miliona EUR koji se mora vraćati&rdquo;, kazali su iz Ministarstva.
Nemogućnost pravovremenog servisiranja javnog duga, kako se navodi, može ugroziti bonitet države i dovesti do smanjenja kreditnog rejtinga, &scaron;to bi dodatno otežalo finansiranje i povećalo tro&scaron;kove zaduživanja.
&ldquo;Dužni smo da ukažemo na sve ove izazove koji proističu iz neusvajanja budžeta i privremenog finansiranja, nakon &scaron;to Skup&scaron;tina, zaključno sa 31. decembrom pro&scaron;le godine, nije usvojila Zakon o budžetu za ovu godinu. U skladu sa tim, proističe zakonska obaveza Ministarstva finansija da do njegovog dono&scaron;enja, potro&scaron;ačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini&rdquo;, objasnili su iz Ministarstva.
U kontekstu utvrđivanja izdataka koji su raspodijeljeni poto&scaron;ačkim jedinicama, pojedine potro&scaron;ačke jedinice, čije finansiranje je zakonska obaveza, osnovane su u drugoj polovini pro&scaron;le godine. Takođe, izdaci koji predstavljaju zakonsku obavezu, takozvani mandatorni izdaci, za koje se radi usklađivanje sa ekonomskim tokovima ili godinama staža, kao i drugi mandatorni izdaci utvrđuju se na osnovu primjene stvarnog obračuna, uz napomenu da je stvarni obračun ovih izdataka, već u decembru pro&scaron;le godine, bio veći od jedne dvanaestine, odnosno stvarnih izdataka prosjeka iz prethodne godine.
&ldquo;Pored toga, servisiranje javnog duga, koje je zakonska obaveza, zahtijeva pravovremeno izvr&scaron;enje prema definisanoj dinamici, pri čemu su tro&scaron;kovi otplate duga u ovoj godini, značajno veći u odnosu na prethodnu. Ova situacija dodatno smanjuje raspoloživa sredstva za realizaciju planiranih reformi, kapitalnih projekata i redovnih aktivnosti institucija&rdquo;, rekli su iz Ministarstva.
Neusvajanje budžeta, kako su ocijenili, onemogućava dono&scaron;enje godi&scaron;njih i srednjoročnih planova, uključujući planove javnih nabavki i kadrovskog plana, zbog čega može doći do odlaganja primjene značajnih aktivnosti, kao &scaron;to su kapitalni projekti, reformski procesi i slično, a &scaron;to može imati negativne efekte na cjelokupni makroekonomski i fiskalni ambijent i ostvarenje planiranih makrofiskalnih projekcija.
&ldquo;Kao &scaron;to smo ukazali, odugovlačenjem usvajanja budžeta može se ugroziti redovno finansiranje obaveza prema građanima i partnerima. Nagla&scaron;avamo da je u ovoj godini za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno obezbijediti oko 820 miliona EUR, od čega najveći dio dospijeva već u aprilu za isplatu državnih obveznica emitovanih na međunarodnom trži&scaron;tu 2018. godine u iznosu od 500 miliona EUR&rdquo;, precizira se u saop&scaron;tenju.
Pored navedenog, neophodno je osigurati sredstva za obaveze po osnovu kreditnih aranžmana sa Svjetskom bankom iz 2018. i 2020. godine, u iznosu od oko 55 miliona EUR, kineski kredit iz 2014. godine, u iznosu od oko 60 miliona EUR, kredit kod Dojče banke iz 2023. godine, u iznosu od oko 40 miliona EUR, kao i kredit kod MMF-a za finansiranje budžeta, usljed kovid-19 iz 2020. godine od oko 20 miliona EUR.
&ldquo;Takođe, neusvajanje budžeta ugrožava implementaciju EU Reformske agende - Plana rasta za Zapadni Balkan, koji Crnoj Gori omogućava pristup finansijskoj podr&scaron;ci u iznosu od oko 400 miliona EUR. Ova sredstva su ključna za sprovođenje reformi važnih za evropsku integraciju, a njihova realizacija zahtijeva usvajanje zakonskih pretpostavki definisanih godi&scaron;njim budžetom&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

MF: Pod hitno usvojiti Budžet, da se izbjegne šteta za državu i građane

UPOZORENJE UOČI SJEDNICE SKUPŠTINE

Isplata decembarskih penzija počeće sjutra, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Prosječna decembarska penzija, bez obračunate razlike, iznosi 502,79 eura. &ldquo;Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za decembar iznosi 519,62 eura&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Fonda PIO. Kako je navedeno, za isplatu decembarskih penzija neophodno je oko 63 miliona eura.&nbsp;

Sjutra počinje isplata penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PIO

Sve vrste goriva biće skuplje od ponoći po tri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Tako će litar BMB 98 ko&scaron;tati 1,51 euro, BMB 95 1,47 eura, eurodizela 1,39 eura i lož ulja 1,36 eura.
Naredni obračun biće 27. januara, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 28. januara, naveli si iz Ministarstva.

Od ponoći sve vrste goriva skuplje

NOVO POSKUPLJENJE

Podaci Centralne banke Crne Gore pokazuju da su dugovanja građana za stambene kredite oko 600 miliona eura.
Kako je Portalu RTCG saop&scaron;teno iz Centralne banke Crne Gore, na kraju novembra pro&scaron;le godine, ukupna dugovanja građana prema bankama bila su na rekordnom nivou i iznosila oko 1,9 milijardi eura, a trećinu čine stambeni krediti.
&ldquo;U strukturi namjenskih kredita dominantni su stambeni krediti, koji čine 33,5% ukupnih kredita odobrenih fizičkim licima&rdquo;, saop&scaron;teno nam je iz CBCG.
Iako su rekordno zaduženi, građani ne odustaju od novih kredita, a posebno ne za kupovinu stana. U vodećima bankama na na&scaron;em trži&scaron;tu kažu da interesovanje građana za stambene kredite ne opada, naprotiv, pro&scaron;le godine je bilo na rekordnom nivou.
Podsjetimo da je prosječna zarada u novembru pro&scaron;le godine iznosila 993 eura, minimalna za srednjo&scaron;kolce je 600, a za one sa fakultetom 800 eura.
Ponude banaka kažu da bi vam za kredit od 100.000 eura, na rok otplate od 20 godina, mjesečna rata bila oko 700 eura, dok bi za iznos kredita od 60.000 i isti rok otplate mjesečno vraćali oko 400 eura. Za mlade samce i mlade bračne parove banke nude i povoljnosti, kao i otplatu na 25 godina, &scaron;to snižava iznos mjesečne rate.
U agencijama za nekretnine kažu da se za te iznose u Podgorici ili na primorju može kupiti jednosoban stan, odnosnu garsonjeru.
Važno je reći i da banke dozvoljavaju uglavnom zaduženje do polovine zarade, a kako poja&scaron;njavaju postoji i mogućnost sudužni&scaron;tva.
Iz toga proizilazi da bi visoko&scaron;kolac sa minimalnom zaradom mogao da se zaduži oko 60.000 eura, odnosno da kupi garsonjeru u glavnom gradu ili na primorju.
Veliko interesovanje za stambene kredite
Iz Erste banke je saop&scaron;teno da su pro&scaron;le godine odobrili kredite u iznosu od preko 100 miliona eura. Ukupno je, kako su rekli, odobreno oko 11.000 kredita građanima, a najtraženiji su gotovinski krediti bez hipoteke i stambeni krediti.
&ldquo;Za stambenim kreditima uvijek vlada veliko interesovanje i među najtraženijima su", kaže za Portal RTCG Relja Đurović, direktor Sektora stanovni&scaron;tva u Erste banci.
Kako navodi u odnosu na 2023. godinu, pro&scaron;le godine odobrili su u ukupnom iznosu 50% vi&scaron;e stambenih kredita građanima, dok je u broju odobrenih stambenih kredita rast oko 30%.
&ldquo;Prosječna vrijednost stambenog kredita je u odnosu na pro&scaron;lu godinu porasla oko 17%, na skoro 78.000 eura&rdquo;, precizirao je Đurović.
I u Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) kažu da su pro&scaron;le godine zabilježili veliko interesovanje građana za stambene kredite.
&ldquo;Interesovanje za stambene kredite u na&scaron;oj banci pro&scaron;le godine bilo je izuzetno. Do sredine decembra 2024. godine 699 porodica u Crnoj Gori dobilo je novi dom zahvaljujući CKB stambenim kreditima&rdquo;, kažu CKB banci.
&Scaron;ta banke nude?
Podaci Monstata kažu da je prosječna cijena stambenog kvadrata u novogradnji u Podgorici u trećem kvartalu 2024. iznosila 1.824 eura. Sa druge strane u agencijama koje se bave prodajom nekretnina kažu da je kvadrat stana u glavnom gradu uglavnom oko 2.000 eura.
Saop&scaron;tili su i da interesovanje građana za kupovinu stanova ne opada, te da je u prosjeku za 50 kvadrata jednosobnog stana u Podgorici potrebno izdvojiti oko 100.000 eura.
Po računici bankara mjesečna rata za takav kredit bila bi oko 700 eura. Banke nude povoljnosti za mlade osobe, za mlade bračne parove, a u ponudi imaju kredite sa fiksnom i varijabilnom kamatnom stopom.
Tako Erste banka nudi posebne povoljnosti za mlade bračne parove, vanbračne ili parove u civilnom partnerstvu, starosti do 37 godina. Konkretno, Erste banka u ponudi ima stambene kredite sa kombinovanom, fiksnom ili varijabilnom kamatnom stopom, a klijenti biraju opciju koja im u datom trenutku najvi&scaron;e odgovara.
&ldquo;Uče&scaron;će iznosi od 10%, rok otplate je do 30 godina&rdquo;, navodi Đurović.
Računica Erste banke pokazuje da za kredit od 100.000 eura, sa fiksnom kamatnom stopom i rokom otplate od 20 godina, mjesečna rata biće 702 eura.
Ako se odlučite za kombinovanu kamatnu stopu, prvih 10 godina vraćaćete mjesečno po 605,45 eura, a nakon toga prema aktuelnim trži&scaron;nim uslovima (vrijednosti Euribora), rata bi iznosila 670 eura.
Đurović kaže da je u Erste banci uče&scaron;će potrebno za sve stambene kredite, u zavisnosti od roka otplate, a minimalno je 10 odsto.
&ldquo;Potrebno je da klijenti imaju stabilan izvor mjesečnih prihoda, a u cilju povećanja kreditne sposobnosti moguće je udruživanje primanja, odnosno sudužni&scaron;tvo. Erste banka u cjelosti preuzima tro&scaron;ak izrade procjene ili revizije procjene vrijednosti nekretnine koja se koristi kao garancija. Polisa životnog osiguranja, kada je uslov za kredit, ne mora pokrivati kompletan iznos kredita, &scaron;to znači i nižu premiju koju klijent plaća osiguravajućoj kući&rdquo;, saop&scaron;tio&nbsp; je Đurović.
U Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) kažu da u saradnji sa građevinskim kompanijama, nude kredite i za stanove u izgradnji, odnosno opciju da hipoteku upi&scaron;u tek nakon &scaron;to se usele u stan, a do tada investitor garantuje mjenicom za njihov stambeni kredit.
&ldquo;Kamatne stope zavise od roka otplate i vrste kredita, a sa ponosom ističemo da je kamatna stopa za stambene kredite nepromjenljiva odnosno fiksna tokom cijelog perioda otplate kredita, ali klijenti mogu da se opredijele i za varijabilnu kamatu. Na&scaron;a banka u ovom trenutku ne naplaćuje tro&scaron;kove obrade kredita&rdquo;, kažu u CKB-u.
Ova banka nudi mladim osobama kredite za kupovinu nekretnine od 60.000 eura sa fiksnom kamatnom stopom od 4,53%, sa rokom otplate od 25 godina i mjesečnom ratom od 334 eura.
CKB nudi stambene kredite od 5.000 do 300.000 eura, uz rok otplate od 12 do 300 mjeseci.
&ldquo;Za stambene kredite mogu da apliciraju rezidenti i nerezidenti sa regulisanim boravkom u Crnoj Gori, zaposleni na određeno i neodređeno vrijeme, pomorci, penzioneri, preduzetnici koji posluju najmanje godinu dana, kao i klijenti sa redovnim prihodima koji se mogu dokazati&rdquo;, kažu u CKB-u.
Poja&scaron;njavaju i da rata zavisno od va&scaron;ih prihoda ne smije prelaziti polovinu plate, odnosno 60% ako zarađujete vi&scaron;e od 1.000 eura mjesečno.

Ekspanzija stambenih kredita: Sa minimalcem teško do krova nad glavom

DUGOVANJA GRAĐANA ZA STAMBENE KREDITE OKO 600 MILIONA EURA

U Crnoj Gori će tokom ove godine doći do povećanja cijena, usljed mjera koje su usvojene da bi do&scaron;lo do veće minimalne zarade, ali za očekivati je i rast cijena usluga, smatra ekonomski analitičar, Mirza Mule&scaron;ković.
&ldquo;Zbog mjera koje su usvojene da bi do&scaron;lo do povećanja minimalne zarade tokom pro&scaron;le godine, očekuje se da će doći tokom ove godine do povećanja cijena upravo zbog toga &scaron;to imamo uvođenje određenih novih akciza, povećanje stope poreza, a sve to dovodi do rasta cijena&rdquo;, rekao je Mule&scaron;ković u intervjuu agenciji Mina-business.
On je naveo da će doći i do povećanja cijene goriva, zbog toga &scaron;to se uvodi obavezna rezerva &scaron;to je bila obaveza prema Evropskoj uniji (EU), &scaron;to će iznositi otprilike tri centa.
&ldquo;Takođe, Fiskalnom strategijom je planirano i markiranje goriva koja će dodatno povećati cijenu goriva za cent ili dva&rdquo;, dodao je Mule&scaron;ković.
Prema njegovim riječima, politike koje su se donosili od 2022. godine do danas direktno utiču na rast cijena.
&ldquo;Tokom ove godine će doći do povećanja cijene usluga, jer kad dođe do povećanja minimalne i bilo koje zarade, moramo da znamo da će upravo taj sektor usluga da odreaguje. Cijene usluga kozmetičara ili frizera se kreiraju na osnovu toga kakav je životni standard na&scaron;ih građana. Svi oni će da razmi&scaron;lju u pravcu da ako je neko imao 450 eura zaradu, ta cijena je ko&scaron;tala 15 eura, sad kad ima 600 eura, ta cijena će da bude 20 eura&rdquo;, objasnio je Mule&scaron;ković.
On je naveo da je to osnovni princip trži&scaron;ta i bilo je za očekivati da dođe do rasta cijena.
Na pitanje na kom je nivou životnih standard građana, Mule&scaron;ković je odgovorio da je Crna Gora, prema podacima Eurostata, 2019. godine bila na nivou od 50 odsto prosjeka EU, a 2023. godine na 51 odsto prosjeka EU.
&ldquo;To znači da nije do&scaron;lo do velikog povećanja samog životnog standarda, iako je do&scaron;lo do povećanja zarada. Bitno je koliko zaradimo i trebalo je da dođe do tog povećanja, da me ne bi pogre&scaron;no shvatili, ali te zarade je trebalo povećati na realnim i stvaranjem novih ekonomskih vrijednosti&rdquo;, ocijenio je Mule&scaron;ković.
On je naveo da je, nakon povećanja minimalne zarade, do&scaron;lo do rasta cijena, &scaron;to je pokazala i analiza Ekonomskog fakulteta.
&ldquo;Često smo mogli da čujemo da su upravo marže trgovinskih lanaca i svih privrednika dominantno doveli do rasta cijena. Analize su pokazale da su te marže tokom 2022. godine bile niže u odnosu na neke prethodne godine. Samim tim, to nije direktno uticalo na toliki rast cijena&rdquo;, rekao je Mule&scaron;ković.
Ovakve reforme, kako smatra, osim povećanja cijena, unose dozu nesigurnosti, jer se država da bi povećala potro&scaron;nju i bruto domaći proizvod (BDP) odrekla sigurnih prihoda, kao &scaron;to su u ovom slučaju za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
&ldquo;Nama od oktobra, to jest novembra pro&scaron;le godine isplate, odnosno javni prihod, zavisi od potro&scaron;nje i upravo dominantno kroz indirektne poreze, odnosno kroz prikupljanje poreza na dodatu vrijednost (PDV)&rdquo;, rekao je Mule&scaron;ković.
On je naveo da treba pogledati strukturu uvoza i izvoza koja je najgora u zadnje dvije godine, pa samim tim shvatimo da ni&scaron;ta nije urađeno na diversifikaciji ekonomije i jednostavno smo se prebacili u taj potro&scaron;ački model.
Na pitanje kakva je kupovna moć građana i da li mogu da podmire svoje potrebe, Mule&scaron;ković je odgovorio da je to te&scaron;ko, jer ako se pogleda vrijednost potro&scaron;ačke korpe, shvatimo da je to prosto nemoguće.
On je, govoreći o Vladinim akcijama za ograničavanje marži određenih proizvoda, kazao da je njegov stav po top pitanju negativan.
&ldquo;Ne možete problem inflacije da rje&scaron;avate katalo&scaron;kim mjerama. Ako bi se vratili samo period prije pro&scaron;le godine kada nijesmo imali problema sa inflacijom, u svakom marketu ste imali svakog mjeseca određene katalo&scaron;ke mjere. To su iste mjere. Da li smo na taj način obaljivali inflaciju? Nijesmo&rdquo;, objasnio je Mule&scaron;ković.
On smatra da je trebalo mnogo vi&scaron;e raditi po pitanju proizvodnje i jačanja crnogorskog proizvoda.
&ldquo;Ni&scaron;ta po tom pitanju nijesmo uradili, već zapravo spektakularne prihode koje smo imali tokom dvije godine zbog kompletne situacije koja se desila na međunarodnom nivou smo iskoristili za dodatno zapo&scaron;ljavanje u javnoj upravi i javnim preduzećima, pa samim tim nijesmo uradili ni&scaron;ta da ojačamo realnu ekonomiju ili da je diversifikujemo&rdquo;, rekao je Mule&scaron;ković.
On je, govoreći o podacima Monstata koji kažu da je godi&scaron;nja inflacija u novembru bila 1,7 odsto, a u odnosu na oktobar potro&scaron;ačke cijene su bile vi&scaron;e 0,2 odsto, objasnio da u mjesecima septembar, oktobar, novembar, decembar 2022. godine imamo najveću stopu inflacije, i do 20 odsto.
&ldquo;Samim tim, u ovim mjesecima koji dolaze, od septembra do januara, smo imali kumulativnu inflaciju prethodne dvije godine preko 30 odsto. E, sad mi to upoređujemo na tih 30 odsto&rdquo;, rekao je Mule&scaron;ković.
Prema njegovim riječima, kada je trebalo da imamo mjere za borbu protiv inflacije, nijesmo ih imali i dozvolili smo da dođe do takvog rasta cijena.
&ldquo;I ovo su neke nove cijene na koje moramo da se naviknemo. Te&scaron;ko da može doći do velikog pada cijena, &scaron;to god da se desi na na&scaron;em trži&scaron;tu, vi&scaron;e ne možemo da očekujemo da se cijene vrate u neku normalu koja je bila 2019. ili 2020. godine prije svih turbulencija koje su se desile na međunarodnom nivou, jer nijesmo imali adekvatnu reakciju na&scaron;ih institucija&rdquo;, naveo je Mule&scaron;ković.
On je kazao da se za tri godine od donosioca odluka nije čula riječ produktivnost, a na čijoj bazi se povećavaju zarade.
&ldquo;Mi ne znamo da li je na&scaron;a produktivnost u Crnoj Gori rasla, već smo administrativno povećavali zarade. A onda se vratite na BDP koji je u trećem kvartalu pro&scaron;le godine bio oko 2,4 odsto, zbog toga &scaron;to je do&scaron;lo do rasta potro&scaron;nje. To znači da je na&scaron;a ekonomija rasla zbog pritiska potro&scaron;nje, ali se nije razvijala&rdquo;, rekao je Mule&scaron;ković.
Takođe, do rasta zaposlenosti je do&scaron;lo u javnom sektoru.
&ldquo;Imate preko 30 odsto zaposlenih u javnom sektoru, &scaron;to je neizdrživo za ovako mali sistem, odnosno za crnogorsku privredu koju čini 95 odsto malih i mikro preduzeća&rdquo;, dodao je Mule&scaron;ković.
Na pitanje za&scaron;to je do&scaron;lo do pada stranih investicija, Mule&scaron;ković je odgovorio da je Crna Gora prethodne dvije godine bila poznata po političkoj nestabilnosti.
&ldquo;U toj situaciji ne možete da očekujete da imate nove investicije, niti će privrednik da rizikuje svoj novac i ulaže kod vas. Upravo ta politička nestabilnost nas je dovela u tu situaciju da imamo veliki pad investicija&rdquo;, smatra Mule&scaron;ković.
Prema njegovim riječima, ti spektakularni rezultati o kojima se pričalo bili su isključivo ulaganje u nekretnine, &scaron;to nijesu ekonomske aktivnosti od kojih se ne može očekivati dugoročna ekonomska dobit.
&ldquo;To se desilo upravo zbog rata u Ukrajini i zbog svega onoga &scaron;to se de&scaron;avalo na međunarodnom nivou. Kad se negdje situacija stabilizovala, vidimo da dolazi do blage stagnacije. Da biste privukli investitore, morate da imate dobar poslovni ambijent i zakone koji se ne mijenjaju svakodnevno&rdquo;, rekao je Mule&scaron;ković.
On je naveo da je prvi uslov za to vladavina prava kako bi svaki privrednik i investitor znao kad dođe u Crnu Goru &scaron;to ga očekuje tokom njegovog poslovanja.
&ldquo;To nijesmo imali u prethodnom periodu, već su se zakoni donosili bez ikakvih konsultacija sa privredom. Zakoni su se mijenjali preko noći, direktno amandmanski u parlamentu i sve to &scaron;alje negativnu sliku o nama&rdquo;, smatra Mule&scaron;ković.
On je, govoreći o izvje&scaron;tajima Evropske komisije, rekao da smo posljednje dvije godine imali negativne izvje&scaron;taje, osim posljednjeg gdje smo dobili određene pozitivne komentare, pa usljed toga ne može se očekivati da će doći kredibilni investitor posebno iz zemalja EU.
&ldquo;Ono &scaron;to je dobro je da smo tokom pro&scaron;le godine odblokirali taj proces evropskih integracija, &scaron;to smo se vratili na ne&scaron;to &scaron;to je bio cilj i &scaron;to jeste nadam se cilj Crne Gore&rdquo;, dodao je Mule&scaron;ković.
On je, na pitanje da prokomentari&scaron;e Fiskalnu strategiju, rekao da su zaposleni u Ministarstvu finansija uradili odličan posao iz ugla prilagođavanja svih onih politika koji su predložene od nekog drugog da bi se implementirale kroz nju.
&ldquo;Ako bi pričali o samoj Fiskalnoj strategiji, mi smo iz modela određenih sigurnih prihoda, kakvi god oni bili, a to su prihodi od Fonda PIO, se opredijelili na finansiranje svega toga iz indirektnih poreza. Kad se opredijelite da finansirate kompletnu administraciju iz dominantno indirektnih poreza, jer kroz budžet vidimo da je to preko 50 odsto na&scaron;ih prihoda, očekujete da svaki poremećaj na trži&scaron;tu direktno utiče na va&scaron;e javne finansije&rdquo;, smatra Mule&scaron;ković.
On je pitao &scaron;ta bi se desilo sa na&scaron;im javnim finansijama da se opet ponovi pandemija COVID-19.
&ldquo;Takođe, kroz Fiskalnu strategiju, ali i kroz program ekonomskih reformi, nijesmo dobili analizu rizika &scaron;ta će se desiti ukoliko dođe do pada potro&scaron;nje. Jer na taj način opet imate problem sa prihodima. &Scaron;ta će se desiti ukoliko nam ove godine turistička sezona, opet kao pro&scaron;le, ne bude toliko uspje&scaron;na? &Scaron;ta će se desiti ukoliko se stranci vrate u svoje zemlje ili promijene za neku drugu državu koja postane atraktivnija i jeftinija za njih? Na ta pitanja nijesmo dobili odgovore&rdquo;, rekao je Mule&scaron;ković.
On je naveo da je na taj način ostavljeno jedno polje za nesigurnost i razmi&scaron;ljanje &scaron;ta se može desiti.
&ldquo;&Scaron;ta nam je onda opcija ukoliko ne budemo imali takve prihode, ukoliko budemo imali lo&scaron;iju sezonu ili pad potro&scaron;nje? Opcija je zaduživanje&rdquo;, ocijenio je Mule&scaron;ković.
On je, govoreći o budžetu, rekao da postoji koncept povećanja potro&scaron;nje, &scaron;to je dominantno logika na koju donosioci odluka baziraju kompletno upravljanje javnim finansijama.
&ldquo;Ako bi pričali o tro&scaron;kovima, ne možemo govoriti o smanjenju tro&scaron;kova, već imate i povećanje tro&scaron;kova. Često smo mogli da čujemo da je budžet ne&scaron;to između potro&scaron;nog i razvojnog. Ne, budžet je potro&scaron;ni. I da budemo veoma jasni po tom pitanju, jer imate 280 miliona za kapitalne projekte, a imate 717 miliona samo za zaradu u javnom sektoru&rdquo;, precizirao je Mule&scaron;ković.
Na pitanje da li je realan scenario koji su saop&scaron;tili predstavnici Vlade da će zaduživanje ići samo za otplatu starih dugova i infrastrukturne projekte, odgovorio da se nada da jeste.
&ldquo;Ukoliko budemo imali bilo kakvih eksternih ili internih poremećaja na trži&scaron;tu, taj model neće biti realan, već ćemo morati dodatno da se zadužujemo za tekuću potro&scaron;nju. Ukoliko dođe do malih problema na trži&scaron;tu, mi ćemo imati problema sa servisiranjem takvih tro&scaron;kova&rdquo;, naveo je Mule&scaron;ković.
On je rekao da je propu&scaron;tena prilika prethodne tri godine, jer se znalo da nam dolazi naplata velikog starog duga, upravo zbog toga &scaron;to smo povećavali zaradu u javnom sektoru, &scaron;to je povećalo i samo tu potro&scaron;nju.
&ldquo;Nijesmo iskoristili taj novac da isplatimo neka stara dugovanja, da na taj način rasteretimo neki naredni period, jer s druge strane, nijesmo diverzifikovali ekonomiju da bi imali određene nove prihode kako bi lak&scaron;e pokrili sve te tro&scaron;kove pa smo negdje ostali na istoj situaciji da se zadužujemo da bi vraćali stara dugovanja&rdquo;, rekao je Mule&scaron;ković.
On je, govoreći o padu prihoda od turizma od 50 miliona eura, rekao je da prvi put od 2006. godine, ako ne računamo godinu kad se desila pandemija, imamo pad prihoda.
&ldquo;To vam jasno &scaron;alje alarm da ne&scaron;to nije dobro u sektoru turizma i da se ne upravlja dobro tom granom. I to nije rezultat samo ove, već i prethodnih godina&rdquo;, smatra Mule&scaron;ković.
On je naveo da Crna Gora nije dobro povezana turistička destinacija 2023. i pro&scaron;le godine, gdje je odluka da se povećaju aerodromske takse otjerala niskobudžetne letove, čime smo direktno uticali na jačanje ekonomije i turizma Albanije.
&ldquo;Preko 50 ili 60 hiljada ljudi koji lete iz Crne Gore sa aerodroma u Tiranu su direktno uložili u razvoj ekonomije Albanije&rdquo;, dodao je Mule&scaron;ković.
On je rekao da su turiste tokom ljetnje sezone dočekale raskopane ulice i velike gužve koje su dominantne svake godine, čime se &scaron;alje veoma lo&scaron;a slika.
&ldquo;Takođe, Crna Gora je postala veoma skupa turistička destinacija. A da li smo ponudili neki novi proizvod? Nijesmo. Tu je trebalo da donosioci odluka koji upravljuju sektorom da rade po pitanju kreiranja određenih novih proizvoda i privlačenja novih turista&rdquo;, kazao je Mule&scaron;ković.
On je naveo da se nada da ćemo ove godine imati bolje rezultate, ali da ga je strah da nijesmo zakasnili, jer se sezona priprema kad počne ona prethodna.
Mule&scaron;ković je poručio da je rje&scaron;enje za ove finansijske izazove strate&scaron;ki upravljanje ekonomijom.
&ldquo;Da konačno imamo jasnu viziju gdje želimo da vidimo Crnu Goru ekonomski za pet i deset godina, da se ojača komunikacija sa privredom, privrednim asocijacijama i udruženjima koja zastupaju privredu, jer je to jedini način kvalitetnog dono&scaron;enja odluka&rdquo;, smatra Mule&scaron;ković.
On je ocijenio da treba da se radi mnogo vi&scaron;e na pitanju jačanja efikasnosti javne uprave i digitalizacije, da se krene dodatno sa reformom obrazovnog sistema koji treba da proizvode kadar koji će da ima vje&scaron;tine neophodne trenutno za trži&scaron;te.
&ldquo;Treba da nam privreda bude broj jedan, jer ne možete da računate da imate razvijeno dru&scaron;tvo ukoliko nam nije razvijena privreda. Ona mijenja jedno dru&scaron;tvo, donosi inovacije i pobolj&scaron;ava životni standard. Naravno, kad kažem privreda, tu spadaju i zaposleni&rdquo;, zaključio je Mule&scaron;ković.

Mulešković: Za očekivati rast cijena i usluga

OCIJENIO EKONOMSKI ANALITIČAR

Vlada Crne Gore isplatila je preko 2.516.400 eura za 699 radnika fabrike biv&scaron;e fabrike "Ko&scaron;uta" sa Cetinja, saop&scaron;tili su iz Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga.
Da podsjetimo, u "Ko&scaron;uti" je 1996. otvoren stečajni postupak, koji je okončan sredinom juna 2001. pri čemu nijesu isplaćena potraživanja radnika.
Grupa radnika ove godine je vi&scaron;e puta obustavljala saobraćaj na dionici Cetinje - Podgorica.
Osim toga, organizovali su i protest pred zgradom Vlade, a sve kako 693 biv&scaron;ih radnika dobilo devet neisplaćenih zarada i povezivanje radnog staža, u iznosu od 2,81 milion eura.
&nbsp;

Bivšim radnicima Košute isplaćeno 2,52 miliona eura

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA RADA, ZAPOŠLJAVANJA I SOCIJALNOG DIJALOGA

&nbsp;Sve vrste goriva od danas su skuplje jedan do dva centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Eurosuper 95 i 98 poskupili su po jedan cent na 1,44 eura, odnosno 1,48 eura.
Cijena eurodizela vi&scaron;a je jedan cent i iznosi 1,36 eura.
Lož ulje je poskupilo dva centa i ko&scaron;ta 1,33 eura.
Posljednje promjene cijena bile su 17. decembra, kada su sve vrste goriva pojeftinile jedan do dva centa.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 13. januara naredne godine, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 14. januara naredne godine, prenosi Mina business.

Od danas skuplje sve vrste goriva

OD JEDAN DO DVA CENTA

U Crnoj Gori će od ponoći benzin i eurodizel biti skuplji po cent, saop&scaron;teno je iz Ministarstva nafte i gasa.
BMB 98 - &nbsp;1.48 &nbsp;eur/l (+0,01),&nbsp;
BMB 95- &nbsp; &nbsp;1.44 &nbsp;eur/l (+0,01), &nbsp;
Eurodizel - 1.36 &nbsp;eur/l (+0,01),&nbsp;
Lož ulje - &nbsp;1.33 &nbsp; eur/l (+0,02).&nbsp;
&ldquo;Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 13. januara 2025. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 14. januara&rdquo;, zaključili su iz Ministarstva.

Od sjutra skuplje gorivo

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA NAFTE I GASA

Plate iznad 1.000 eura zabilježene su u tri crnogorske op&scaron;tine: Podgorica: 1.039 eura, Tivat 1.243 i u Zeti gdje je u novembru prosječna zarada iznosila 1.159 eura, podaci su Monstata.
Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u novembru je iznosila 993 eura i bila je 5,2 odsto veća u odnosu na oktobar.
Prosječne neto zarade u novembru po op&scaron;tinama:
Andrijevica: 815 eura Bar: 928 eura Berane: 898 eura Bijelo Polje: 851 eura Budva: 983 eura Cetinje: 967 eura Danilovgrad: 870 eura Gusinje: 796 eura Herceg Novi: 911 eura Kola&scaron;in: 863 eura Kotor: 987 eura Mojkovac: 852 eura Nik&scaron;ić: 969 eura Petnjica: 809 eura Plav: 869 eura Pljevlja: 983 eura Plužine: 928 eura Podgorica: 1.039 eura Rožaje: 855 eura &Scaron;avnik: 862 eura Tivat: 1.243 eura Tuzi: 814 eura Ulcinj: 849 eura Zeta: 1.159 eura Žabljak: 927 eura
Podsjetimo, prosječna neto zarada u novembru je u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine zabilježila rast od 23 odsto.
Prosječna bruto zarada u novembru je iznosila 1,18 hiljada eura.
&ldquo;Imajući u vidu da su potro&scaron;ačke cijene u novembru u odnosu na oktobar zabilježile rast od 0,2 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period porasle pet odsto&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa u novembru su u odnosu na oktobar porasle u sektorima finansijske i djelatnosti osiguranja 21,2 odsto, poslovanje nekretninama 12,7 odsto, prerađivačka industrija 11,1 odsto, informisanje i komunikacije 8,9 odsto, vađenje ruda i kamena osam odsto, građevinarstvo 7,9 odsto, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 6,8 odsto, ostale uslužne djelatnosti &scaron;est odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 4,3 odsto, usluge smje&scaron;taja i ishrane 3,6 odsto.
Rast je zabilježen u sektorima snabdjevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa, uklanjanje otpada i slične aktivnosti, zdravstvena i socijalna za&scaron;tita, umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti po 3,1 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 2,5 odsto, saobraćaj i skladi&scaron;tenje 2,4 odsto, snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija dva odsto i državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 1,2 odsto.
Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u novembru u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektoru poljoprivreda, &scaron;umarstvo i ribarstvo 9,7 odsto.

U samo tri opštine prosječna zarada veća od 1.000 eura

PODACI MONSTATA

Javnim dugom, koji je porastao devet puta od 2006. godine, Crna Gora se suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima. Dok su programi &bdquo;Evropa sad 1&ldquo; i ,,Evropa sad 2&ldquo; najavljivali bolji životni standard, realnost donosi rastuću inflaciju, nesigurnost u privatnom sektoru i sve veća opterećenje budžeta, pi&scaron;e Pobjeda.
Rapidni rast javnog duga, opterećenje privatnog sektora, populističke odluke koje prijete održivosti penzionog sistema i rastući tro&scaron;kovi života. Dok državna administracija postaje sve skuplja, ključna pitanja ostaju &ndash; kako obezbijediti održiv ekonomski razvoj i da li su trenutne mjere pravi put ka tome?
Mirza Krnić iz Preokreta precizira da je javni dug krajem 2006. iznosio 504 miliona eura, a da je sada devet puta veći, 4,5 milijardi.
&ldquo;Jasno je da Vlada servisira obaveze prethodnih, ali i oni su se zadužili ove godine vi&scaron;e od milijardu eura, a iduće će skoro 900 miliona. Smjena vlasti se desila, između ostalog, i da bi se racionalizovali tro&scaron;kovi, a ne uvećavali i pravdali razvojem kojeg nema. Planirani prihodi od doprinosa za Fond PIO za 2024. su bili oko 560 miliona, a za 2025. su planirani na 397 miliona (i nerealno visoko su postavljeni), pa se stvara velika rupa u budžetu&rdquo;, ističe Krnić za Pobjedu.
On obja&scaron;njava da se najveći dio budžeta puni prihodima od poreza, &scaron;to dovoljno govori o tome koliko privatni sektor zapravo drži u životu javni sektor.
&ldquo;Bez obzira &scaron;to nas je Vlada uvjeravala da tro&scaron;kovi bruto zarada neće rasti zbog ukidanja doprinosa za PIO, tro&scaron;kovi bruto zarada u javnoj administraciji će porasti sa 678 miliona, koliko je planirano u ovoj godini, na skoro 718 miliona eura, koliko je planirano budžetom za 2025. Moguće da se planira talas novih partijskih zapo&scaron;ljenja, a dio rasta se svakako odnosi na povećanje zarada funkcionerima&rdquo;, tvrdi Krnić.
Ono &scaron;to je bilo lako predvidjeti jeste, prema njegovim riječima, da ukupnog ekonomskog boljitka i boljeg standarda života neće biti, a da će da rastu tro&scaron;kovi glomazne administracije i da će se nastaviti pritisak na privatni sektor i preduzetnike.
&ldquo;Bez proizvodnje, realne ekonomije i rasta produktivnosti nema ni boljeg života. Veće plate same po sebi ni&scaron;ta ne znače, čak se može desiti da građani budu u nepovoljnijem položaju. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u 2019. godini iznosila je 1.113 eura, a u prvom kvartalu 2024. godine &ndash; 1.756 eura. Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u januaru 2022. (prije ES1) iznosila je 4,57 odsto, a u novembru 2024. (nakon ES2) prosječna kamatna stopa na stambene kredite je 5,57 odsto&rdquo;, nagla&scaron;ava Krnić.
Interesantno je, kaže, i kako je Vlada predstavila oslobađanje poslodavaca od 5,5 odsto doprinosa za PIO &ndash; ostavila je odluku poslodavcima da li će ovaj iznos proslijediti zaposlenima.
&ldquo;Ogromna većina poslodavaca ovaj dio je zadržala za sebe, a zaposleni su dobili povećanje od pet odsto koje zapravo predstavlja njihov novac koji poslodavac vi&scaron;e neće izdvajati za Fond PIO. To znači da ćemo imati manje penzije, nego &scaron;to bismo imali da Vlada nije donijela ovu populističku odluku. To je isto kao da je poslodavac prije ,,Evrope sad 2&ldquo; izdvajao za zaposlenog npr. 205 eura mjesečno, umjesto da se u&scaron;tedi 2.460 eura na kraju godine, za zaposlenog će se u&scaron;tedjeti 1.200 eura, zaposleni će primati 50 eura mjesečno svog novca, a 660 eura godi&scaron;nje će poslodavac zadržati za sebe. Dakle, za 50 eura mjesečno, koje će pojesti inflacija, zaposleni će primati mnogo manju penziju, nego &scaron;to bi primao da nije bilo ovog programa&rdquo;, obja&scaron;njava Krnić.
On smatra da bi bilo značajno učiniti javnim da li su organi javne uprave i državne firme iznos od 5,5 odsto zadržali za sebe ili preusmjerili zaposlenima.
&ldquo;Ukoliko je neki organ preusmjerio dio zaposlenima, to predstavlja svojevrsnu degradaciju i diskriminaciju zaposlenih u privatnom sektoru&rdquo;, &nbsp;kaže Krnić.
&Scaron;to se tiče penzionera, podsjeća da je minimalna penzija porasla, &scaron;to je nužno, ali ono &scaron;to nije dobro jeste to &scaron;to će najveći dio penzionera primati minimalnu penziju i na neki način se de&scaron;ava ujednačavanje penzija, bez obzira na radni staž i zaradu koju ste primali tokom radnog vijeka.
&ldquo;Crna Gora bi trebalo da bude država socijalne pravde, ali isto tako bi trebalo promovisati i nagrađivati vrijedan rad. Ipak, zdravstveni sistem se uru&scaron;ava, pa mnogi penzioneri uvećanu penziju koriste na ljekove i preglede koje ne pokriva država&rdquo;, poručuje Krnić.
Navodi podatke da je ukupna inflacija za tri godine veća od 30 odsto, pa su efekti povećanja zarada fiskalnim mjerama programa ,,Evropa sad 1&ldquo; (ES1) i ,,Evropa sad 2&ldquo; (ES2) u potpunosti anulirani.
&ldquo;Pritom, imamo mnogo gori kvalitet zdravstvene za&scaron;tite, a ovaj eksperiment prijeti da uru&scaron;i Fond PIO. Prihodi od turizma opadaju, bez obzira na ogroman rast cijena, &scaron;to je za brigu. Ukupno privrednici i zaposleni u privatnom sektoru su na udaru rastom tro&scaron;kova državne administracije, koja je pritom neefikasna i ne pruža dobru uslugu i željeni rezultat. Preduzetni&scaron;tvo se ne razvija, ali to je između ostalog i iz ideolo&scaron;kih razloga, jer preduzetnik nije zavisan od političara i partije i ne može se uslovljavati&rdquo;, poručuje Krnić.
Poslodavci i siva zona
Krnić ističe da je te&scaron;ko reći da su obaveze poslodavaca ukupno povećane.
&ldquo;Moguće da jesu onim poslodavcima koji su isplaćivali minimalac, ali ne zaboravimo da se oslobađaju od plaćanja 5,5 odsto doprinosa. Moguće da će neki od njih ići u sivu zonu, a za sad imamo blagi rast nezaposlenosti u zadnja dva mjeseca. Krajem septembra je bilo 32.000 nezaposlenih, a na kraju novembra oko 33.200&rdquo;, navodi Krnić.
Prema njegovim riječima može se očekivati novi talas inflacije i prognoze ukupno nijesu dobre.
&ldquo;Ne smijemo zaboraviti da se inflacija već desila, da je hrana skuplja, nego u zemljama sa mnogo boljim standardom. U samo jednoj godini cijene hrane su se povećale za oko 30 odsto. Slobodno možemo reći da nakon primjene ovih mjera dugoročna održivost javnih finansija ne postoji. Ulazimo u vrijeme nesigurnosti i te&scaron;ko je predvidjeti &scaron;to će se de&scaron;avati, jer ne poznajem ekonomski sistem koji je kroz slično prolazio&rdquo;, kaže Krnić poručujući da nam treba preokret, sigurnost, ozbiljnost i kontinuitet dobrih praksi u upravljanju, a ne da Crna Gora bude igračka u rukama nedoraslih političara.
Prof. dr Vasilije Kostić, predsjednik Crnogorskog udruženje poslodavaca, smatra da je za dono&scaron;enje bilo kakvih procjena o uticaju programa ,,Evropa sad 2&ldquo; na ekonomsku situaciju, kroz makroekonomske pokazatelje, prerano govoriti.
&ldquo;Trži&scaron;te ne reaguje trenutno (osim u izuzetnim situacijama), već sa odgođenim efektom ili, bolje rečeno, trži&scaron;ni mehanizam se postupno prilagođava nastaloj promjeni. O efektima preduzetih promjena moći ćemo da govorimo tek za najmanje pola godina kada bi bilo realno očekivati da se počnu pojavljivati posljedice. Na primjeru povećanja plata i penzija možemo jasno da vidimo &scaron;to znači igra brojki &ndash; nominalno (brojčano) i realno (stvarno). Nominalno (brojčano) preko noći smo postali znatno platežno sposobniji &ndash; dobili veće zarade, a u stvari &ndash; realno &ndash; od tog povećanja građani su imali samo kratkotrajnu korist koja se vrlo brzo istopila pod uticajem inflacije&rdquo;, obja&scaron;njava Kostić za Pobjedu.
Dodaje da je sa penzionerima ne&scaron;to bolja situacija, jer je povećanje bilo značajnije pa se dobrobit od njega sporije topila.
&ldquo;No, u osnovi se radi o tome da figuriraju veće brojke koje u stvari označavaju manju vrijednost. To sa ekonomskog stanovi&scaron;ta nije bezazlena promjena, naročito kada je u pitanju realno sagledavanje makroekonomskih i drugih pokazatelja, odnosno pravljenja raznih bilansa ili agregata. U stvari, ekonomski i drugih pokazatelji pod uticajem inflacije bivaju uvećani, a obim transakcija je smanjen ili je ostao isti. Sva se zabluda sastoji u tome da se gori ili isti rezultati kroz uvećane brojke predstavljaju i doimaju boljim, nego &scaron;to u stvari jesu&rdquo;, smatra Kostić.
Na taj način, prema njegovim riječima, sve su odluke, bazirane na pogre&scaron;nim podacima, pogre&scaron;ne.
&ldquo;Razumljivo je (ali ne i opravdavajuće) da svaka vlast, pa i ova, želi da svoje rezultate predstavi boljim nego &scaron;to jesu, a ovo je vi&scaron;e nego pogodan način za to. Tako živimo u iluziji pobolj&scaron;ane ekonomske i druge stvarnosti, a vlast se &scaron;tedro trudi da takvu percepciju &scaron;to jače utemelji neprestanom mantrom ponavljajuće priču o pobolj&scaron;anju do tog nivoa dok i ona sama ne počne zaista vjerovati u nju. Međutim, ta igra brojkama ili igra brojki svejedno, nije bez posljedica. Ona ima svoju ekonomsku, a potom i dru&scaron;tvenu cijenu, a kao &scaron;to znamo u ekonomiji ,,nema besplatnog ručka&ldquo; &ndash; neko mora da plati račun, a to su u ovim situacijama uvijek građani: plaćaju cijenu direktno kroz inflaciono oporezivanje, a indirektno kroz zaostajanje u napretku i tapkanje u mjestu. Pratilac takvog stanja jeste rast nepovjerenja, gubitak nade i op&scaron;ta apatija&rdquo;, kaže Kostić.
Pitanje oko koga se najče&scaron;će raspravlja vrlo žučno (a i takav oblik rasprave sam po sebi dovoljno govori) jeste, kako navodi, da li je rast plata nadma&scaron;io rast cijena ili je rast cijena nadma&scaron;io rast plata.
Argumenti
&ldquo;Naći ćete mnogo argumenata koji govore da je inflacija u najvećem dijelu poni&scaron;tila rast plata i da je, generalno uzev&scaron;i, percepcija građana takva da danas mogu manje da kupe. Isto tako, naći ćete i argumente za suprotnu tvrdnju koja je u krajnjem makar malo u korist plata. Međutim, ono &scaron;to bi moralo biti predmet pažnje, a nije, jeste procjena bazirana na graničnim &ndash; dodatnim veličinama.
Ekonomsko promi&scaron;ljanje se temelji na marginalnim &ndash; graničnim &ndash; dodatnim veličinama ili koliku dobit, odnosno korist donosi proizvodnja ili potro&scaron;nja dodatnog proizvoda ili usluge u odnosu na granični &ndash; dodatni tro&scaron;ak. Prosto rečeno &ndash; &scaron;to smo uložili, a &scaron;to smo dobili u odnosu na stanje prije. Odgovor na ovo pitanje daje pravi odgovor na ispoljene dileme i prepirke&rdquo;, poručuje Kostić dodajući da odgovor nije te&scaron;ko dati.
&ldquo;Ono u čemu će se svi saglasiti i u čemu se slažu direktno ili indirektno jeste da su cijene osnovnih životnih proizvoda nadma&scaron;ile rast zarada. Dokaz da i vlast tako misli jeste uvođenje programa ograničavanja cijena tih proizvoda. Preduzeća su pred novim izazovom, naročito mikro i mala, ali i srednja čiji nivo zarada nije bio na nivou na kome ih je dovelo povećanje.
To svakako ograničava njihovo poslovanje. Neka od njih se bore ili će se boriti da prežive. Neka će biti prinuđena da otpu&scaron;taju radnike, ali to je i u privatnom biznisu krajnja mjera, naročito sada kada je izražen deficit radne snage i sve će biti izraženiji u budućnosti. No, kao &scaron;to sam rekao, prve simptome &ndash; posljedice preduzetih mjera možemo očekivati najmanje za pola godine&rdquo;, &nbsp;zaključuje Kostić.

Inflacija „pojela” rast plata

OZBILJNI EKONOMSKI IZAZOVI PRED CRNOM GOROM

U Crnoj Gori je u trećem kvartalu izdata 101 građevinska dozvola i prijava radova, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
&ldquo;Od ukupnog broja izdatih građevinskih dozvola i prijava radova, na građane se odnosi 61, a na preduzeća 40&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Ukoliko se posmatra ukupan broj stanova i njihova povr&scaron;ina, prema izdatim prijavama radova u trećem kvartalu predviđeno je građenje 397 stanova, ukupne povr&scaron;ine 29,72 hiljade metara kvadratnih.

U trećem kvartalu izdata 101 građevinska dozvola