Imajući u vidu dokazanu ranjivost crnogorske ekonomije u vremenima krize, očekuje nas izuzetno teška godina, posebno u kontekstu usložnjavanja globalnih ekonomskih i bezbjednosnih prilika”, ocijenio je, u razgovoru za Portal Analitika, vlasnik i izvršni direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting, Miloš Vuković.

Prema njegovim riječima, naša ekonomija okrenuta je potrošnji, pa nije teško zaključiti da će u 2025. dodatno usporiti ukoliko SAD, kao najveća ekonomija svijeta, uđu u recesiju, a evropske države povaćaju budžete na odbranu koje će finansirati iz smanjene potrošnje i zaduženja po visokim kamatama.

Možemo očekivati dodatno povećanje poreza, akciza, naknada...

“Ukoliko ovo usporavanje ekonomije bude značajnijeg intenziteta, možemo očekivati dodatno povećanje poreza, akciza, naknada kako bi se popunila velika rupa u budžetu zbog izostanka planiranih prihoda. Zanimljiv je i nedavni SIGMA izvještaj za 2024, koji ukazuje na sporu i neefikasnu implementaciju reformi javne uprave, naročito u oblasti upravljanja ljudskim resursima i koordinaciji javnih politika”, kaže Vuković.

Kako ukazuje, uočene su i značajne slabosti u digitalizaciji, fiskalnoj odgovornosti te u nadzoru i kontroli rada institucija, uključujući i nedovoljnu podršku nadzornim organima od strane Parlamenta. 

“Lokalnim samoupravama prijeti finansijska nestabilnost zbog prezaduženosti i loše naplate prihoda. Stoga, smatram da ekonomskoj politici Crne Gore ne treba paf-paf već pristup tri puta mjeri jednom kroji”, upozorava Vuković.

Najproblematičnijim stavkama u budžetu smatra one koje su u njemu trebale da budu, ali ih ipak nema.

„Da pojasnim: direktor Fonda za zdravstveno osiguranje je izjavio da nedostaje oko 80 miliona eura za pokrivanje svih izdataka koje će FZO imati u ovoj godini. Dodatno, u budžetu nedostaje još najmanje 20 miliona eura izdataka za Fond PIO. Samo ove dvije cifre će se morati naći u budžetu kroz rebalans, što znači da će deficit budžeta biti veći od onoga koji je planiran. Dodatno bih izdvojio nizak kapitalni budžet u odnosu na BDP, koji nije dovoljan da u značajnoj mjeri investiciono „zavrti“ ekonomsku aktivnost u zemlji. Nedostaje i implementacija čuvenog obećanja o smanjenju neproduktivne potrošnje za 200 miliona eura“, podsjeća Vuković. 

Kako dodaje, to nije jedino neispunjeno obećanje.

„Minimalna plata nije 700 eura, prosječna penzija nije 600 eura, nema radnog vremena od 7 sati, nema pune zaposlenosti, nema famoznog kalkulatora koji je obećavao povećanje svih plata za 25%. U konačnom, građani shvataju da su bili obmanuti nerealnim obećanjima za koje su oni koji su ih izgovarali znali da neće biti moguće ispuniti ih“, kaže sagovornik Analitike.

Ekonomski mazohizam koji će se izučavati kao studija slučaja 

Vuković smatra da uspješna turistička sezona djelimično hoće “izvući “ situaciju kao i godinama ranije, ali ukazuje i da se ne koristi potencijal koji imamo za proširenje sezone na 12 mjeseci.

“Zanimljivo je da je fiskalnom strategijom, koja je imala za cilj da zbrda-zdola opravda neodrživo smanjenje doprinosa za PIO, predviđeno povećanje broja turista za 8% godišnje. Ne samo da nema rasta od 8%, već imamo pad broj turista za oko 4%. Dodatno, više nego udvostručiti PDV za sektor koji generiše 30% BDP-a (sa 7 na 15%), zbilja predstavlja čin ekonomskog mazohizma koji će se izučavati kao studija slučaja na fakultetima širom regiona“, tvrdi Vuković.

Pad cijena moguć tek kada se smanje cijene na globalnom nivou

Komentarišući rast cijena u Crnoj Gori, Vuković naglašava da su tri komponente uticale na to - snažna uvozna zavisnost, koja ima najveći uticaj na rasta cijena, visoki troškovi poslovanja, za što je odgovorna Vlada i inflacija, koja je nastala zbog povećanja zarada, a koja je, kako tvrdi, imala najmanji uticaj na ukupnu inflaciju.

“Resursi Vlade i trgovaca su, dakle, limitirani, zbog čega je jedino moguće rješenje njihov dogovor. Ipak, treba biti realan i ne očekivati spektakularna sniženja sve dok cijene na globalnom nivou ne budu niže”, naglašava sagovornik Analitike. 

Čekaju nas nova zaduženja

Na osnovu svega rečenog, smatra da će Vlada svakako morati ići u zaduženje radi refinansiranja starih kredita i zaduženja za nove investicije, ali, kako dodaje, po većim kamatama. 

“Ovdje se postavljaju dva laka pitanja za svakog domaćina. Prvo, ako stari dug refinansirate po skupljima kamatama pri čemu ste mogli da snizite pomenuti dug, da li se domaćinski ponašate prema svom imanju? Drugo, da li možete finasirati ozbiljnije investicije sa kamatama od 5-6%? Svaki dobar privrednik će vam reći da je to izuzetno teško i da investicije ne mogu tako biti isplative sa tolikim kamatnim stopama. Dodatno, planirana zaduženja neće biti dovoljna da pokriju nove izdatke za odbranu, ukoliko se ona povećaju sa 2 na 5% BDP-a, a što iznosi dodatnih 220 miliona eura godišnje, kojih sada nema u projekcijama”, ističe Vuković. 

Prosječna penzija od 600 eura – najveća prevara u crnogorskoj ekonomskoj istoriji

Vuković podsjeća i da je premijer Milojko Spajić obećao (i nalijepio na bilborde) da će prosječna penzija u februaru iznositi 600 eura što se nije dogodilo. 

“Naravno, svi smo znali da prosječna penzija u februaru ne može iznositi 600 eura, ali to nije spriječilo propagandiste da nas do skoro ubjeđuju da će biti 600 eura. Sada, kada su javno obavljeni podaci o prosječnoj penziji koja iznosi 520 eura, imamo dobro poznati muk, kako bi javnost zaboravila na ova obmanjujuća obećanja.Posebno bih se osvrnuo na prevarene penzionere koji su 30-40 godina uredno uplaćivali doprinose za penzije i sada su dočekali da imaju iste penzije kao oni koji imaju nižu stručnu spremu od njih i uplaćivali su 15 godina doprinose. Zaista mislim da je navedena prevara jedna od najvećih u crnogorskoj ekonomskoj istoriji”, zaključuje Vuković.