Njemački kancelar Fridrih Merc predložio je da se zemljama Zapadnog Balkana dodijeli status posmatrača u Evropskoj uniji (EU), a Ukrajini status takozvane pridružene članice bez prava glasa.

U pismu koje je Merc poslao čelnicima EU, predsjednici Evropske komisije (EK) Ursuli fon der Lajen, predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti, kao i predsjedavajućem EU, kiparskom predsjedniku Nikosu Hristodulidesu, ocjenjuje se da je potrebna nova dinamika za Ukrajinu, kao i za Zapadni Balkan i Moldaviju.

U pismu u koje Radio Slobodna Evropa imao uvid, njemački kancelar je naveo da proces proširenja EU traje predugo i da to, prema njegovom mišljenju, razumljivo stvara frustracije među zemljama kandidatima, ali i među državama članicama.

Za države Zapadnog Balkana i Moldaviju, Merc je predložio razmatranje „inovativnih rješenja“ kako bi se ubrzao njihov proces pristupanja. 

Njemački kancelar predložio je i privilegovan pristup jedinstvenom evropskom tržištu i bliže veze sa evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka.

On u pismu govori o dodjeljivanju statusa posmatrača zemljama Zapadnog Balkana u svim relevantnim institucijama EU i održavanju zajedničkih sjednica EK ili Evropskog parlamenta (EP) sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana o pitanjima koja se direktno odnose na region.

Prema riječima Merca, postepena integracija mogla bi da se uspostavi kroz izgradnju blokova koji bi mogli da budu osnova za punu primjenu odgovarajućih oblasti politika.

“A zatim bi bila praćena povećanom podrškom u procesu sprovođenja pravne tekovine Unije. Osim toga, mogli bismo da unaprijedimo pomenutu institucionalnu integraciju na osnovu suštinskog napretka», rekao je Merc. 

On je dodao da sve to moglo bi značajno da približi zemlje kandidate nama i time podstakne novu ambiciju za dalje reforme potrebne za postizanje punopravnog članstva.

“Trebalo bi čvrsto da ostanemo pri svom obećanju da zemlje Zapadnog Balkana i Moldavija mogu da se pridruže EU, kako je utvrđeno Kopenhaškim kriterijumima i predviđeno Solunskom agendom iz 2003. godine», kazao je Merc. 

On je rekao da se njihov cilj nije promijenio.

“Završetak EU uključivanjem svih zemalja kandidata u Uniju“, dodao je njemački kancelar.

Merc je predložio da se Ukrajini odmah omogući znatno približavanje EU i njenim ključnim institucijama, „bez uticaja na tekuće pregovore o pristupanju, već podsticanjem i podrškom tom procesu“.

Prema njegovom mišljenju, status „pridružene države članice“ mogao bi, između ostalog, da uključuje učešće na sastancima lidera ili ministara EU bez prava glasa, status pridruženog člana EK i EP, takođe bez prava glasa.

“Kao i postepenu primjenu pravne tekovine Evropske unije u skladu sa napretkom Ukrajine u pregovorima o pristupanju – kako tvrdi, „ne automatski, već nakon odobrenja Savjeta Evropske unije i uz odgovarajuće zaštitne klauzule“, dodao je Merc.

On je predložio i mehanizam automatskog vraćanja u slučaju nazadovanja u temeljnim vrijednostima Unije, posebno kada je riječ o vladavini prava ili strukturnim koracima unazad u pregovorima o pristupanju.

„Ukrajina je član evropske porodice i nastavićemo da podržavamo Ukrajinu u izgradnji mirne i prosperitetne budućnosti unutar EU », kazao je Merc.

Tim pristupom, kako je naveo, Ukrajina bi napravila ogroman korak naprijed, odmah se približavajući punopravnom članstvu. 

«Već sada bismo Ukrajini ponudili značajan ekvivalent članstva koji daleko prevazilazi ono što bismo mogli da ostvarimo u srednjoročnom periodu putem naše metodologije pristupanja, posebno imajući u vidu proces ratifikacije“, dodao je Merc.

On je podvukao da predlog za Ukrajinu odražava specifičnu situaciju te zemlje.

Paralelno s tim, kako je rekao Merc, EU bi nastavila sa redovnom procedurom pristupanja kako bi se osiguralo da i formalno pristupanje bude ostvareno što je prije moguće.

Merc smatra da ovi predlozi ne zahtijevaju izmjene institucionalnog i pravnog okvira EU, već samo „snažan politički sporazum“. 

On je dodao da se ta pitanja mogu riješiti ukoliko Evropljani zauzmu konstruktivan pristup prema ovom posebnom statusu, jer bi, kako je naveo, to bio snažan politički signal koji je Ukrajini i njenim građanima potreban u kontinuiranoj borbi protiv ruske agresije.