Globus

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija odobrio je stranu bezbjednosnu misiju na Haitiju, godinu dana nakon &scaron;to je ta karipska zemlja tražila pomoć u borbi protiv nasilnih bandi.
Savjet bezbjednosti je takođe pro&scaron;irio embargo UN na oružje kako bi se obuhvatile sve bande. Embargo se ranije odnosio samo na određene pojedince. Haićanski zvaničnici su rekli da se vjeruje da oružje koje koriste bande uglavnom dolazi iz SAD.
Rezolucija koju su predložile SAD i Ekvador ovla&scaron;ćuje takozvanu Multinacionalnu misiju podr&scaron;ke bezbjednosti da "preduzme sve neophodne mjere", &scaron;to je &scaron;ifra za upotrebu sile.
Rezolucija ovla&scaron;ćuje raspoređivanje snaga na godinu dana, uz reviziju poslije devet mjeseci. To bi bilo prvi put da se snage raspoređuju na Haiti otkad su UN odobrile misiju prije skoro 20 godina.
Kina i Rusija su bile uzdržane na glasanju, dok je preostalih 13 članica Savjeta bezbjednosti UN glasalo za. Diplomate kažu da su Kina i Rusija bile oprezne u pogledu odobravanja upotrebe sile.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutere&scaron; rekao je Savjetu bezbjednosti u avgustu da je za uspostavljanje reda i zakona na Haitiju i razoružavanje bande potrebno da multinacionalna policija "snažno upotrebi silu", kao i upotreba vojnih sredstava.
Odgovor na zahtjev Haitija za pomoć je odložen zbog problema da se pronađe zemlja spremna da predvodi misiju. Kenija je istupila u julu obećav&scaron;i 1.000 policajaca. Bahami su odobrili 150 ljudi, dok su Jamajka, Antigva i Barbuda takođe izrazile spremnost da pomognu.
Iako ne &scaron;alju trupe, SAD se nadaju da će obezbijediti 100 miliona dolara za podr&scaron;ku multinacionalnoj misiji logističkom i finansijskom pomoći, rekao je pro&scaron;log mjeseca američki državni sekretar Entoni Blinken. To bi moglo uključivati obavje&scaron;tajnu, vazdu&scaron;nu, komunikacionu i medicinsku podr&scaron;ku, rekao je on.
Iza međunarodnih intervencija na Haitiju postoji komplikovana istorija. Stabilizaciona misija na Haitiju koju su odobrile UN i koja je počela u junu 2004. bila je obilježena skandalom seksualnog zlostavljanja i &scaron;irenjem kolere. Misija je zavr&scaron;ena u oktobru 2017.
Kritičari odobrene misije koju bi predvodila Kenija, takođe su primijetili da je policija u toj istočnoafričkoj zemlji dugo optuživana za mučenja, upotrebu ubojite sile i druge zloupotrebe. Najvi&scaron;i kenijski zvaničnici posjetili su Haiti u avgustu kao dio izviđačke misije dok su SAD radile na nacrtu rezolucije.
Premijer Haitija Arijel Anri je prije skoro godinu dana tražio hitno raspoređivanje stranih oružanih snaga dok se vlada mučila da kontroli&scaron;e bande usred porasta ubistava, silovanja i otmica.
Od 1. januara do 15. avgusta, na Haitiju je ubijeno vi&scaron;e od 2.400 ljudi, kidnapovano vi&scaron;e od 950, dok su 902 osobe povrijeđene, pokazuju podaci UN.

UN odobrile misiju na Haitiju za borbu protiv bandi

GODINU DANA NAKON ŠTO JE KARIPSKA ZEMLJA TRAŽILA POMOĆ

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (SAD) odbacio je danas slučaj u kojem se zahtijeva diskvalifikacija Donalda Trampa sa predsjedničkih izbora naredne godine na osnovu ustavne odredbe kojom se zabranjuje obavljanje javne funkcije svakome ko je "učestvovao u pobuni".
Sudije su odbile žalbu poreskog savjetnika iz Teksasa, Džona Entonija Kastra, koji zatražio da se u okviru 14. amanadmana Ustava SAD Tramp diskvalifikuje kao kandidat za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, prenosi Rojters.
Kastro je u tužbi naveo da je Tramp svojim postupanjem tokom nemira i napada na Kapitol hil 6. januara 2021. godine učestvovao u pobuni sa svojim pristalicama.

Sud odbacio slučaj o diskvalifikaciji Trampa sa izbora naredne godine

ODBIJENA ŽALBA PORESKOG SAVJETNIKA

Senator iz Sjeverne Dakote, njegova supruga i njihovo dvoje male djece poginuli su kada se mali avion kojim su putovali sru&scaron;io u Juti.
Smrt Daga Larsena potvrđena je u mejlu koji je vođa republikanske većine u Senatu Dejvid Hog poslao svojim kolegama senatorima, javlja AP.
Avion se sru&scaron;io u juče uveče ubrzo nakon &scaron;to je poletio sa aerodroma Kanjonlends, koji se nalazi oko 24 kilometra sjeverno od Moaba, navodi se u saop&scaron;tenju odjeljenja &scaron;erifa.
&Scaron;erifova kancelarija saop&scaron;tila je da su poginule sve četiri osobe u avionu.
&bdquo;Senator Dag Larsen, njegova supruga Ejmi i njihovo dvoje male djece poginuli su u avionskoj nesreći sinoć u Juti&ldquo;, napisao je Hog u mejlu.
&bdquo;Bili su u posjeti porodici u Skotsdejlu i vraćali se kući. Zaustavili su se da dopune gorivo u Juti&ldquo;, dodao je.
Istraga o padu jednomotornog Pajper aviona je u toku, saop&scaron;tio je Nacionalni odbor za bezbjednost saobraćaja.

Senator, njegova žena i dvoje djece poginuli u avionskoj nesreći

ISTRAGA U TOKU

Udar munje izazvao je ogromnu eksploziju gasa u jednom postrojenju za reciklažu u Oksfordu u Engleskoj, javlja BBC.
Biogas u jednoj cisterni se zapalio oko 19.20 sati, pi&scaron;e BBC.
Video i fotografije snimljeni sjeverozapadno od Oksforda pokazuju veliki, svijetli bljesak.
Mje&scaron;tani su prijavili nesta&scaron;icu energije u obližnjim selima.
Iz postrojenja su saop&scaron;tili da zajedno sa nadležnim službama rade na licu mesta da osiguraju bezbjednost.
<blockquote class="twitter-tweet">
BREAKING: Massive explosion near UK's Oxford sees fireball lights up night sky <a href="https://t.co/RZQmmfoKEY">pic.twitter.com/RZQmmfoKEY</a>
&mdash; Insider Paper (@TheInsiderPaper) <a href="https://twitter.com/TheInsiderPaper/status/1708928264981660067?ref_src=twsrc%5Etfw">October 2, 2023</a></blockquote>

Ogromna eksplozija u Oksfordu nakon udara munje

MJEŠTANI PRIJAVILI NESTAŠICU ENERGIJE

Sjedinjene Američke Države jo&scaron; nijesu potvrdile infomaciju da je Srbija povukla vojsku i opremu iz oblasti blizu granice sa Kosovom, rekao je portparol Stejt departmenta Metju Miler.
&ldquo;Nastavićemo da tražimo dalje potvrde. Ali ako je tačno, to bi bio dobrodo&scaron;ao korak&rdquo;, rekao je Miler novinarima u Va&scaron;ingtonu.
Vlasti u Srbiji saop&scaron;tile su da je zvanični Beograd povukao dio trupa stacioniranih u blizini granice sa Kosovom, po&scaron;to je povećalo broj raspoređenih tamo poslije pucnjave na sjeveru Kosova u kojoj su poginule četiri osobe, izjavio je načelnik general&scaron;taba general Milan Mojsilović.
&bdquo;I dalje smo zabrinuti zbog ciklusa rastućih tenzija i sporadičnog nasilja na sjeveru Kosova i ohrabrujemo obje strane da nastave dijalog koji omogućava Evropska unija&ldquo;, kazao je Miler.
Napetosti između Beograda i Pri&scaron;tine porasle su od 24. septembra, kada se kosovska policija u blizini sela Banjska na sjeveru Kosova borila protiv 30 naoružanih Srba, koji su se zabarikadirali u manastiru. Ubijena su tri napadača i jedan policajac.
"Srbija je rasporedila 8.350 vojnika u blizini (granice)... sa Kosovom, ... i smanjila ih na 4.500 u ovom trenutku", rekao je Mojsilović.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, kazao je da Beogradu nikako nije odgovarao incident na Kosovu.
On je demantovao da je Srbija gomilala vojsku na granici sa Kosovom, istakav&scaron;i da je prethodnih dana bilo 60 odsto manje vojnika nego pro&scaron;le godine.
Vučič tvrdi da je pro&scaron;le godine bilo oko 14 hiljada pripadnika vojske na granici, a da je poslije incidenta u Banjskoj, oko osam hiljada.
Po&scaron;to su uslijedili pozivi iz SAD da se smanji broj vojnika, Vučić je rekao da se broj smanjio na oko četiri i po hiljade.
&bdquo;Uvijek smo slu&scaron;ali kada su na&scaron;i partneri tražili od nas da deeskaliramo situaciju&ldquo;, rekao je Vučić.

Stejt department: Još nemamo potvrdu o povlačenju vojske Srbije, to bi bio dobar korak

"OHRABRUJEMO OBJE STRANE DA NASTAVE DIJALOG KOJI OMOGUĆAVA EVROPSKA UNIJA"

Biv&scaron;em američkom predsjedniku Donaldu Trampu i njegovoj porodičnoj kompaniji počelo je suđenje u Njujorku po optužbi za finansijske prevare, koje bi moglo nanijeti veliku &scaron;tetu njemu i njegovom "carstvu" nekretnina.
Zavr&scaron;eno je izno&scaron;enje uvodnih izjava, a Tramp poručuje da tužiteljka poku&scaron;ava da mu na&scaron;kodi jer ankete pokazuju da ima podr&scaron;ku Amerikanaca.
Državna tužiteljka Njujorka Leti&scaron;a Džejms, iz Demokratske partije, optužuje Donalda Trampa da je od 2011. do 2021. godine u finansijskim izvje&scaron;tajima preuveličao vrijednost svoje 23 nekretnine za milijarde dolara da bi osigurao bolje uslove kredita i osiguranja.
"Moja poruka je jednostavna: bez obzira na to koliko ste moćni i koliko god novca mislili da imate, niko nije iznad zakona", poručila je Džejmsova novinarima, prije ulaska u zgradu suda.&nbsp;
"Lov na vje&scaron;tice"
Tramp je po dolasku u sudnicu kritikovao sudski proces koji se protiv njega vodi po optužbi za poslovne malverzacije, tvrdeći da je riječ o politički motivisanoj "prevari" i lovu na vje&scaron;tice.
Biv&scaron;i američki predsjednik smatra, prenosi Gardijan, da su njegovi finansijski izvje&scaron;taji "fenomenalni", optužujući tužiteljku za korumpiranost i rasizam.
"Nema zločina. Sprovodi se zločin protiv mene", poručio je Tramp.
U svojim uvodnim izjavama, tužioci su se fokusirali na mehanizme kojima se procjenjuje vrijednost imovine, dok su Trampovi advokati tvrdili da nema ničeg spornog u finansijskim izvje&scaron;tajima njihovog klijenta, navodi Njujork tajms.
Odluka bez porote
Tužila&scaron;tvo traži da bude kažnjen sa 250 miliona dolara i da mu se zabrani poslovanje u Njujorku.
Sudija Artur Engoron, koji će u ovom postupku bez porote samostalno odlučivati o žalbi, već je prvostepeno presudio da je Tramp počinio prevaru u svom poslovanju. Gardijan prenosi da se čini da je razlog samostalne odluke sudije taj &scaron;to Trampovi advokati nijesu podnijeli zahtjev za porotu, odnosno "nijesu vodili računa o papirologiji".
Prvostepena odluka, ako bude potvrđena i u žalbenom postupku, mogla bi da primora Trampa da se odrekne svoje imovine u Njujorku, uključujući i Kulu "Tramp", poslovnu zgradu na Volstritu, terene za golf i imanje u predgrađu Njujorka.

Bivši predsjednik SAD na suđenju za finansijske prevare

SLUČAJ "NEKRETINE"

Netaknut, ali napu&scaron;ten, glavni grad teritorije Nagorno-Karabaha sablasno je tih po&scaron;to su iz njega oti&scaron;le desetine hiljada stanovnika jermenske nacionalnosti, pi&scaron;e Agencija Frans pres.
Njegovo jermensko ime Stepanakert moglo se vidjeti na natpisu ispisanim jermenskim slovima bijele boje na crvenoj pozadini, odmah iza azerbejdžanskog kontrolnog punkta na putu za grad.
U blizini stoji i jarkoplavi novi putokaz sa natpisom "Hankendi", &scaron;to je azerbejdžanski naziv za nekada&scaron;nje upori&scaron;te jermenskih separatista.
De fakto jermenske separatističke vlasti Nagorno-Karabaha predale su se pro&scaron;log mjeseca tokom azerbejdžanske vojne ofanzive i od tada je skoro cjelokupno stanovni&scaron;tvo te teritorije pobjeglo u Jermeniju.
Poslije jednodnevne azerbejdžanske ofanzive jermenski separatisti, koji su kontrolisali region tri decenije, pristali su da se razoružaju i raspuste svoju vladu.
Prisustvo pobjedničke strane je i dalje diskretno i u gradu se moglo se vidjeti samo nekoliko azerbejdžanskih policajaca kako patroliraju.
Azerbejdžanska mreža mobilne telefonije, međutim, već savr&scaron;eno funkcioni&scaron;e u nekim oblastima, dok se mogu vidjeti crveni automobili operatera Bakcell čije ekipe rade na antenskim stubovima.
Zgrade, restorani, hoteli i supermarketi su prazni i napu&scaron;teni u gradu koji je nekada imao 55.000 stanovnika.
U mnogim radnjama su razbijene prazne police, &scaron;to ukazuje na pljačke ili nagle odlaske.
Jermenska zastava se vi&scaron;e ne može vidjeti, a jedini civil koji je viđen bio je iznureni mu&scaron;karac, koji je nosio kosu u pratnji &scaron;est njemačkih ovčara.
Grad izgleda kao da ga je pogodila nevidljiva katastrofa, potpuno netaknut i bez tragova borbi ili bombardovanju.
Fabrike izgrađene u sovjetskom stilu, gradili&scaron;ta za nove kuće predviđene za srednju klasu, povrtnjaci, pa čak i stoka, sve je napu&scaron;teno.
Rijetke znake života odaju brojni ruski mirovnjaci &ndash; kontingent poslat 2020. u okviru mirovnog sporazuma za okončanje &scaron;estonedjeljnog rata između Jermenije i Azerbejdžana oko Nagorno-Karabaha.
Oni se mogu vidjeti u tenkovima, automobilima, kako pje&scaron;ače, pa čak i kako voze bicikle u predgrađu.
Niko s azerbejdžanske strane ne može tačno da kaže koliko je stanovnika ostalo u gradu.
Međutim, separatistička vlada je u saop&scaron;tenju navela da će neki zvaničnici ostati dok se ne zavr&scaron;e operacije potrage za ubijenim i nestalim ljudima.
Opasnost nikad nije daleko u gradu.
Na izvjesnoj udaljenosti od Stepanakerta/Hankendija, azerbejdžanski zvaničnici su doveli grupu novinara na teren pored njegovog biv&scaron;eg aerodroma, koji je trenutno baze ruskih mirovnjaka.
Zvaničnici su rekli da se tamo nalazi 100 hektara zasada kanabisa, za koji su rekli da se koristio za finansiranje separatističke vlade.
Na pitanje za&scaron;to se kanabis gajio pored ruske baze, zvaničnik ministarstva unutra&scaron;njih poslova Azerbejdžana Ajhan Mustafajev je rekao: "Istraga je u toku. Ne dajemo nikakav komentar".
Dok su zvaničnici pokazivali polje kanabisa, doletio je ruski vojni helikopter i sletio iza bodljikave žice na pisti aerodroma.
Diveći se okolnom pejzažu, Mustafajev je rekao: "Ovo je emotivno. Poslije godina tuge, godina nevjerice, konačno je gotovo".
"Kao ministarstvo unutra&scaron;njih poslova sada možemo da uspostavimo kontrolu nad cijelom teritorijom", rekao je on.

Glavni grad Nagorno-Karabaha postao grad duhova

ODSELILO SE DESETINA HILJADA STANOVNIKA

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je gostujući u emisiji Kristijane Amanpur na televiziji CNN izbjegao da direktno odgovori na pitanje da li će Milan Radoičić, doskora&scaron;nji potpredsjednik Srpske liste odgovarati zbog incidenta na Kosovu.
Vučić je, bez spominjanja Radoičića rekao da će &ldquo;naravno odgovorati svi ljudi koji su počinili krivična djela&rdquo;, te da će tužila&scaron;tvo uraditi svoj dio posla.
On je istakao da Srbiji nikako nije odgovarao incident na Kosovu, te da je Srbija bila konstruktivan partner u pregovorima sa Kosovom, za razliku od druge strane. Vučić je rekao da Pri&scaron;tina nije radila na sprovođenju dogovora, te da je od dolaska na vlast Aljbina Kurtija sprovodila &ldquo;tiho etničko či&scaron;ćenje&rdquo;.
Vučić je demantovao da je Srbija gomilala vojsku na Administrativnoj liniji sa Kosovom, istakav&scaron;i da je prethodnih dana bilo 60 odsto manje vojnika nego pro&scaron;le godine.
On je istakao da je pro&scaron;le godine bilo oko 14 hiljada pripadnika vojske na administrativnoj liniji, a da je nakon incidenta u Banjskoj, oko osam hiljada. Po&scaron;to su uslijedili pozivi iz SAD da se smanji broj vojnika, Vučić je rekao da se broj smanjio na oko četiri i po hiljade.
Upitan kako komentari&scaron;e postupak Novaka Đokovića koji je tokom ovogodi&scaron;njeg Rolan Garosa na kameri napisao poruku &bdquo;Kosovo je Srbija&ldquo;, Vučić je istakao da je Đoković &bdquo;govorio iz srca&ldquo;.
"Mi političari, međutim, moramo da budemo pragmatični i racionalni i moramo ovom pitanju da pristupimo kroz pregovore, kako bismo spriječili da Srbi i Albanci pate", naveo je Vučić.

Vučić: Srbiji nije odgovarao incident na Kosovu, odgovaraće svi koji su počinili krivično djelo

"ODGOVORAĆE SVI KOJI SU POČINILI KRIVIČNA DJELA"

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) danas je izdala preporuku za upotrebu druge vakcine protiv malarije s ciljem da se suzbije smrtonosna bolest koju na ljude prenose komarci.
"Prije skoro tačno dvije godine SZO je preporučila &scaron;iroku primjenu prve vakcine protiv malarije poznate pod nazivom RTS,S. Danas mi je veliko zadovoljstvo da objavim da SZO preporučuje i drugu vakcinu pod nazivom R21/Matriks-M za prevenciju malarije kod djece iz rizičnih grupa", izjavio je direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus na brifingu u Ženevi, prenio je Rojters.
Vakcina R21/MatrikS-M, koju su razvili naučnici sa britanskog univerziteta u Oksfordu, biće uvedena u neke afričke zemlje početkom 2024. godine, a dostupna će biti i u drugim zemljama sredinom iduće godine, potvrdio je direktor SZO i dodao da će jedna doza ko&scaron;tati između dva i četiri dolara.

SZO izdala preporuku za upotrebu još jedne vakcine protiv malarije

PRIMJENA POČETKOM 2024. GODINE

Na plenarnom zasijedanju Evropskog parlamenta u Strazburu poslanici su sa 296 glasova prihvatili prijedlog da EP usvoji rezoluciju o situaciji na Kosovu.
"Svi znamo &scaron;ta se događalo na sjeveru i smatramo da je važno usvojiti rezoluciju za dvije nedjelje", rekao je poslanik Tonino Picula, predlagač u ime poslaničke grupe Socijalista i Demokrata, prenosi <a style="color: #e03e2d;" href="https://europeanwesternbalkans.rs/">EWB</a>.
Sjednica na kojoj će se o rezoluciji raspravljati biće održana na drugom plenarnom zasijedanju u oktobru, koje će se održati za dvije nedjelje.
Podsjećamo, Evropski poslanici će sjutra sa Evropskom komisijom i Evropskim savjetom razgovarati o odnosima Beograda i Pri&scaron;tine, nakon pogor&scaron;anja situacije usljed najnovijih sukoba na sjeveru Kosova.
"Visoki predstavnik EU je najo&scaron;trije osudio napad naoružane grupe na kosovske policijske službenike na sjeveru Kosova od nedjelje 24. septembra, u kome su poginuli jedan policajac i trojica napadača", navodi se u saop&scaron;tenju EP.
Iz Evropskog parlamenta podsjećaju da su u dva izvje&scaron;taja koja su usvojena u maju, poslanici &bdquo;pozvali Srbiju i Kosovo da se uključe u dijalog pod pokroviteljstvom EU i da bez odlaganja osiguraju postizanje sveobuhvatnog, pravnoobavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa, na osnovu načela uzajamnog priznanja&ldquo;.

EWB: Evropski parlament će usvojiti rezoluciju o situaciji na Kosovu

POSLANICI PRIHVATILI PRIJEDLOG

Predsjednik Ugande Joveri Museveni potpisao je danas jedan od najrigoroznijih anti-LGBT zakona, izazvav&scaron;i osude zapadnih vlada i boraca za ljudska prava.
Istopolne zajednice već su ilegalne u Ugandi, kao i u vi&scaron;e od 30 afričkih zemalja.
Kako prenose agencije, novi zakon ide dalje u targetiranju homoseksualaca, biseksualaca i trans osoba.
Zakonom je predviđena smrtna kazna za takozvanu "te&scaron;ku homoseksualnost", koja uključuje homoseksualne odnose osobe pozitivne na HIV i 20 godina zatvora za "promovisanje" homoseksualnosti.

Predsjednik Ugande potpisao rigorozni anti-LGBTQ zakon