Hronika

U saobraćajnoj nezgodi koja se u osam sati i 28 minuta dogodila na Bulevaru dinastije Petrović u Baru, povrijeđene su dvije osobe.
&ldquo;Do udesa je do&scaron;lo usljed kontakta vozila marke &lsquo;Volkswagen transporter&rsquo;, kojim je upravljao Baranin K.B. (30) i motocikla marke&rsquo; Piaggio Beverli&rsquo;, hercegnovskih registarskih oznaka kojeg je vozio B.B. (18) iz Bara. Suvozač na motociklu je I.N.V. (18) sa privremenim boravkom u Baru. Vozač motocikla i suvozač su povrijeđeni i transportovani na medicinsko zbrinjavanje u Op&scaron;toj bolnici Bar&rdquo;, saop&scaron;teno je Radio Baru i Bar Infu iz policije

Bar: U saobraćajnoj nezgodi povrijeđene dvije osobe

SUDAR PUTNIČKOG VOZILA I MOTOCIKLA

Tijelo bebe pronađeno je jutros u Bulevaru cara Lazara 48 u Novom Sadu, a ubrzo nakon pronalaska bebe, nedaleko od tog mjesta privedena je osoba za koju se vjeruje da je majka, pi&scaron;e Nova.rs.
Neposredno nakon &scaron;to je pronađena beba bez znakova života, na 50 metara odatle, u ulazu zgrade u Lovćenskoj ulici, zatečena je ženska osoba za koju vjeruju da je majka bebe.
&nbsp;

Novi Sad: Tijelo bebe pronađeno pored kontejnera

PRIVEDENA OSOBA ZA KOJU SE VJERUJE DA JE MAJKA

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijedjene teže, a sedam lak&scaron;e.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saop&scaron;teno je da je &nbsp;u Podgorici evidentirano osam saobraćajnih nezgoda, a u Nik&scaron;iću tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Danilovgradu i Baru.
Izdato je 499 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 62 prekr&scaron;ajne prijave.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 13 saobraćajnih nezgoda

DEVET OSOBA POVRIJEĐENO

Prema podacima Uprave policije, u posljednjih pet godina u Crnoj Gori je bilo 16 otmica iza kojih se krije 29 žrtava, među kojima i troje djece... I dok se u otmici malojeltnika često navode porodični sukobi, ostali primjeri potvrđuju organizovani krimunal. Nedavno je u Podgorici uhap&scaron;ena inostrana grupa osumnjičena za otmicu i krijumčarenje, dok su Budvi zabilježene scene otmice usred dana.
Nedavno, u Budvi usred dana jedan mu&scaron;karac nasilno je ubačen u automobil. Filmske scene potjere, koja se zavr&scaron;ila udesom, bile su naočigled javnosti, a počinioci bii su turski državljani. Mjesec ranije, pet državjana Pakistana zatvorenih u podrumu u Podgorici spasila je policija i tom prilikom uhapsila troje avganistanaca.
Nijesu ovo izolovani slučajevi otmice u na&scaron;oj državi.
"U periodu od 1. januara 2020. do 12. oktobra 2025. godine, registrovano je ukupno 16 krivičnih djela otmica od kojih dva krivična djela u saizvr&scaron;ila&scaron;tvu", saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
Iza statistike &ndash; 29 žrtava.
"&Scaron;to znači da smo imali skoro, pa duplo - po dvoje o&scaron;tećenih lica na jednoj otmici. Tu se radi o organizovanosti tih, mogu reći, slobodno kriminalnih lica, jer organizovani kriminal je kad učestvuju troje i vi&scaron;e lica. Ovde se govori u svim otmicama o organizovanosti i učestvovanju vi&scaron;e lica, a ne jednog", obja&scaron;njava stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić.
Među žrtvama i tri maloljetne osobe. Pekić smatra da je u tim slučajevima riječ o porodičnim sukobima.
"Najče&scaron;će se pretpostavlja da su to porodični problemi, kada dolazi vjerovatno i do razvoda i razno-raznih slučajeva kakvih smo imali u praksi u Crnoj Gori, tako da apsolutno ne bih razmi&scaron;ljao u drugom pravcu, već samo u tom", kaže Pekić.
Policija je, smatra Pekić, vema uspje&scaron;na u pronalaženju počinioca krivičnog djela otmica.
"Radi se o tome da i u podatku, kako ste kazali, stoji da je 40 krivičnih prijava podneseno prema licima. Određenim koji su učestvovali u krivičnom djelu otmice nam dovoljno govori o ozbiljnosti ovog krivičnog djela. Ono &scaron;to je veoma važno kazati je da od ovih 16 otmica, 8 otmica je bilo &scaron;to se tiče nepoznatih počinilaca i Uprava policije je svih osam rasvijetila", napomnije Pekić.
Uz prosjek od tri otmice godi&scaron;nje, kaže Pekić, Crna Gora se može smatrati bezbjednom kada je riječ o ovakvim zločinima.

U posljednjih pet godina 29 žrtava otmica, među kojima i troje djece

PODACI UPRAVE POLICIJE

Carinski službenici su, sprovođenjem redovnih mjera kontrole na graničnom prelazu Dobrakovo, spriječili poku&scaron;aj uno&scaron;enja velike količine ljekova, uglavnom antibiotika, bez potrebne dokumentacije i dozvola, saop&scaron;teno je iz Uprave carina. "Pronađena roba je od strane službenika Uprave carine prebrojana, procijenjena na 8.964 eura i trajno oduzeta uz izdatu potvrdu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju. O događaju je obavije&scaron;ten nadležni tužilac i da je osoba kod koje su pronađeni ljekovi predata Upravi policije na dalju nadležnost i postupanje, navedeno je u saop&scaron;tenju.

Uprava carina: Spriječen pokušaj unošenja velike količine ljekova

NA GP DOBRAKOVO

U Zeti je uhap&scaron;en A.V. (37), člana jedne organizovane kriminalne grupe za kojim je raspisana međunarodna potjernica, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
&nbsp;A.V.&nbsp; kojeg potražuju zbog kriminalnog udruživanja, uhap&scaron;en je u koordinisanoj akciji, nakon vi&scaron;emjesečnog temeljnog planiranja i potrage, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Identifikovana je, ističu, i jaka logistička mreža koja je pružala podr&scaron;ku A.V. u skrivanju i kretanju.&nbsp;
&bdquo;Uprava policije raspolaže operativnim saznanjima o drugim povezanim licima i nastavlja sa preduzimanjem mjera i radnji u cilju razbijanja mreže podr&scaron;ke članovima organizovanih kriminalnih grupa&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

U Zeti uhapšen član organizovane kriminalne grupe

PO MEĐUNARODNOJ POTJERNICI

Požar koji je izbio u hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici uga&scaron;en je. Komandir podgoričkih vatrogasaca Nikola Bojanović potvrdio je za Antenu M da je do požara do&scaron;lo u kripti, u kuhinji.&nbsp;
Na teren je iza&scaron;lo sedam vatrogasaca sa tri vatrogasna vozila.&nbsp;
"Požar je uga&scaron;en, nema povrijeđenih", kazao je Bojanović.&nbsp;
Oglasili su se na sajtu Mitropolije SPC i napominju da su Služba za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Glavnog grada i osoblje Hrama reagovali i spriječili &scaron;irenje plamena, ali su se kripta, kao i gornji dio Hrama, ispunili većom količinom dima.&nbsp;
"Po prvim utiscima, daje se zaključiti da je u pitanju zapaljenje na električnim instalacijama, ali sa sigurno&scaron;ću će se uzroci i &scaron;teta utvrditi tek kada se unutra&scaron;nji prostori Hrama u potpunosti isprazne od nakupljenog dima", ističe se u saop&scaron;tenju.
Napominju da nema povrijeđenih u ovome događaju.
"Zahvaljujemo mno&scaron;tvu građana koji se interesuju i nude svoju pomoć, ali ova situacija je u potpunosti pod kontrolom nadležne Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja i Policije koja je, na primjeren način, obezbijedila pristup Hramu. Služba za&scaron;tite i policija su reagovale veoma brzo nakon prijave, na čemu smo izuzetno zahvalni", navode iz Mitropolije SPC.

Ugašen požar u hramu u Podgorici; Bojanović: Nema povrijeđenih

NA TERENU JE BILO SEDAM VATROGASACA SA TRI VATROGASNA VOZILA

Zabrinjavajući trend na crnogorskim putevima je sve veći broj maloljetnika koji učestvuju u saobraćajnim nezgodama, često i pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, upozorava sudski vje&scaron;tak&nbsp;Du&scaron;an Raspopović. On ističe da se posljednjih godina drastično spustila starosna granica kada je riječ o zloupotrebi droga, te da među zavisnicima danas ima i trinaestogodi&scaron;njaka, pi&scaron;e Pobjeda.
Prema njegovim riječima, nesreće izazvane vožnjom pod dejstvom alkohola i narkotika gotovo svakodnevno se bilježe u svim crnogorskim gradovima, a posljedice su često te&scaron;ke povrede i smrtni ishodi. Najče&scaron;će kori&scaron;ćene supstance su kokain, marihuana, sintetičke droge, tablete, ali i alkohol, koji ostaje &scaron;iroko dostupan i posebno opasan za mlade vozače.
Raspopović upozorava da su zbog nesavjesnih vozača ugroženi svi učesnici u saobraćaju &ndash; od pje&scaron;aka do biciklista i korisnika električnih trotineta. Poseban problem predstavljaju maloljetnici bez položenog vozačkog ispita, kao i strani državljani i sezonski radnici, među kojima takođe ima onih koji često kr&scaron;e saobraćajne propise.
Podaci Suda za prekr&scaron;aje pokazuju da je od juna do septembra 2025. godine u Podgorici pokrenuto 715 postupaka zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droga, pri čemu je značajan broj vozača mlađi od 24 godine. Iz Uprave policije navode da je u prvih pet mjeseci ove godine testirano 1.405 vozača, od kojih je skoro polovina bila pozitivna, najče&scaron;će na kanabis i kokain.
I dok u susjednim državama kazne za &bdquo;pijanu vožnju&ldquo; iznose i do nekoliko hiljada eura uz oduzimanje dozvola i zatvorske kazne, u Crnoj Gori mladi vozači za pojedine prekr&scaron;aje plaćaju samo novčane kazne bez dodatnih sankcija.
Raspopović poručuje da je jedino rje&scaron;enje stroža kaznena politika &ndash; oduzimanje vozačkih dozvola, ponovno polaganje ispita i dugoročnije zabrane upravljanja vozilom.
&bdquo;To bi bio pravi preventivni iskorak kojim bi se sačuvali životi&ldquo;, zaključuje on.
Uprava policije: Najče&scaron;će se upotrebljavaju kanabis i kokain
Iz Uprave policije kazali su da je u prvih pet mjeseci 2025. godine na PAS testirano 1.405 vozača, od čega je skoro polovina bila pozitivna na neku drogu, najče&scaron;će kanabis i kokain.
&ldquo;Za utvrđivanje prisustva PAS kod vozača primjenjujemo samo jednu vrstu testova &ndash; droga test marke &bdquo;dreger&ldquo;. Prema specifikaciji, kao uzorak za test koristi se oralna tečnost (pljuvačka) i rezultati se prikazuju kroz nekoliko minuta. Njime je moguće testiranje na najvi&scaron;e &scaron;est klasa supstanci istovremeno&rdquo;, pojasnili su iz Uprave policije.
U zavisnosti od verzije, testom može da se detektuje sljedećih sedam klasa supstanci: kokain, opijati, amfetamin, metamfetamin/sintetičke droge (npr. ekstazi, MDMA), benzodiazepini (npr. u ljekovima), oksikodon i kanabis (THC), navodi se na veb stranici proizvođača.
&ldquo;Od svih kategorija supstanci, kanabis je droga koja se najče&scaron;će konzumira i najteža je za identifikaciju, pa je uređaj optimizovan za detekciju THC-a u dvije opcije: u zavisnosti od odabranog vremena čekanja (prije-inkubacije) testiranja, postoji brza opcija sa vi&scaron;om THC granicom ili osjetljiva opcija sa nižom THC granicom&rdquo;, rekli su iz Uprave policije.
&bdquo;Dreger&ldquo; test, kako su saop&scaron;tili iz Uprave, postoji i u verziji 5.000, kod kojeg su granične vrijednosti za utvrđivanje prisustva kokaina 20, odnosno 5, 10 i 25 nanograma po mililitru za kanabis.
&ldquo;Prema važećim, ali i predloženim izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja, u Crnoj Gori za prisustvo PAS ne postoji granica ispod koje se prisustvo PAS može tolerisati, kao &scaron;to je to slučaj kod konzumacije alkohola, Za razliku od prisustva alkohola u organizmu, koja se utvrđuje u procentima tj. promilima, kod prisustva psihoaktivnih supstanci nije zakonski definisano da se to utvrđuje u procentima, tj. promilima, već se samo utvrđuje prisustvo, odnosno neprisustvo u organizmu&rdquo;, naveli su iz Uprave policije.
Oni su apelovali na vozače da svako prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu utiče na sposobnost vozača da upravlja motornim vozilom.
Potrebne izmjene zakona i strože kazne
Sudski vje&scaron;tak Du&scaron;an Raspopović smatra da se problem može rije&scaron;iti jedino izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja.
"Potrebna je o&scaron;trija kaznena politika &ndash; oduzimanje vozačkih dozvola na duži period, ponovno polaganje ispita, zabrana upravljanja vozilima, kao i stroža kontrola učesnika u saobraćaju. To bi bio pravi preventivni iskorak kojim bi se sačuvali životi ", zaključuje on.

Maloljetnici sve češće za volanom i pod dejstvom narkotika

ZABRINJAVAJUĆI TREND NA CRNOGORSKIM PUTEVIMA

U periodu od 1. januara do 31. marta ove godine, iz državnog budžeta isplaćeno je 5,2 miliona eura na ime izgubljenih sudskih sporova.
Iz institucije Za&scaron;titnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore upozorili su Vladu da su državni organi nastavili sa praksom neizvr&scaron;avanja pravosnažnih rje&scaron;enja o nagradama advokatima, vje&scaron;tacima, tumačima i drugim stručnim licima koja učestvuju u sudskim postupcima, pa se odliv sredstava uvećava za iznose na ime tro&scaron;kova prinudne naplate, provizije i kamata, &scaron;to predstavlja značajnu &scaron;tetu za budžet.
&ndash; U pitanju su opredijeljena sredstva u budžetima tih budžetskih jedinica, iz kojih razloga je potrebno utvrditi uzrok neblagovremenog postupanja po dospjelim obavezama &ndash; ukazali su iz institucije na čijem je čelu Bojana Ćirović.
&nbsp; Nagla&scaron;eno je da budžetske jedinice ne izvr&scaron;avaju uredno svoje obaveze po zaprimljenim fakturama, kojima i ne prigovaraju, &scaron;to takođe rezultira prinudnom naplatom i dodatnim odlivom sredstava sa budžeta.
&ndash; Tužbe po osnovu rada i prava iz rada i dalje pristižu, &scaron;to je slučaj i u ovom kvartalnom periodu, u najvećem broju protiv Ministarstva odbrane i Ministarstva unutra&scaron;njih poslova &ndash; konstatovano je u kvartalom izvje&scaron;taju Za&scaron;titnika.
U tom dokumentu navedeni su neki od sporova u kojima je država uspjela u prvom kvartalu, a u kojima su tražena ukupno 164 miliona eura. Naveli su pravosnažno potvrđenu presudu Privrednog suda kojom je odbijen tužbeni zahtjev "Montenegro erlajnza" da im država na ime duga isplati 100,2 miliona eura i jo&scaron; 17,3 miliona na ime zatezne kamate.
Navodi se da je privredno dru&scaron;tvo "Otrant star" iz Sutomora tražilo 20 miliona eura od države, zbog navodnog nezakonitog postupanja i zabrane radova na izgradnji hotela, ali je tužba povučena nakon odgovora Za&scaron;titnika na nju. Tužbu je povukao i nik&scaron;ićki Uniprom, koji je od države tražio milion eura zbog navodnog nezakonitog postupanja i neizvr&scaron;enog povraćaja PDV-a. U prvom kvartalu je presudom Apelacionog suda potvrđena presuda Privrednog suda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužioca "Stečajna masa stečajnog dužnika Provladeks" d.o.o. Podgorica, kojim je traženo da i država, kao solidarni dužnik, nadoknadi oko 655.000 eura po osnovu &scaron;tete i izgubljene koristi.
Ukoliko bjelopoljski Vi&scaron;i sud potvrdi presudu pljevaljskog Osnovnog suda, država bi u narednom periodu mogla da izgubi 14,7 miliona eura u korist firme "Level ING", u vlasni&scaron;tvu kontroverznog Pljevljaka Du&scaron;ka &Scaron;arića. Prvostepenom presudom država je obavezana da &Scaron;arićevoj firmi nadoknadi 14,7 miliona na ime materijalne &scaron;tete, uz jo&scaron; 47.421 euro na osnovu naknade parničnih tro&scaron;kova.
&ndash; Prema podacima Ministarstva finansija &ndash; Direktorata državnog trezora, u periodu od 1. januara do 31. marta 2025. godine, po osnovu izvr&scaron;nih presuda, te rje&scaron;enja o izvr&scaron;enju u odnosu na rje&scaron;enja i fakture po kojima se nije postupalo, a u odnosu na organe koje, po članu 53 Zakona o državnoj imovini, zastupa Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, sa glavnog računa državnog trezora isplaćeno je 5.202.861,16 eura &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju Za&scaron;titnika.
Primili 524 tužbe
Za&scaron;titnik je u prvom kvartalu primio 524 tužbe kojima su pokrenuti parnični postupci pred osnovnim sudovima u Crnoj Gori, Privrednim i Vrhovnim sudom Crne Gore.
&ndash; Od ukupnog broja primljenih tužbi, kancelarija Za&scaron;titnika u Podgorici je primila 258 tužbi (postupci pred osnovnim sudovima u Podgorici, Nik&scaron;iću, Cetinju, Danilovgradu i Privrednim sudom Crne Gore), kancelarija u Kotoru 100 tužbi (postupci pred osnovnim sudovima u Kotoru, Herceg Novom, Baru i Ulcinju), kancelarija u Bijelom Polju 166 tužbi (postupci pred osnovnim sudovima u Bijelom Polju, Kola&scaron;inu, Beranama, Pljevljima, Žabljaku, Plavu i Rožajama) &ndash; navodi se u informaciji.
&nbsp;
&nbsp;

Iz državnog budžeta isplaćeno  5,2 miliona eura zbog izgubljenih sudskih sporova

IZVJEŠTAJ ZAŠTITNIKA IMOVINSKO-PRAVNIH INTERESA CRNE GORE

Carinski službenici Hrvatske su u saradnji s policijom na graničnom prelazu Karasovići u toj zemlji spriječili poku&scaron;aj krijumčarenja ogromne svote novca.
Prilikom kontrole na izlasku iz Hrvatske, u automobilu albanskog državljanina pronađeno je skrivenih 702.435 eura, &scaron;to predstavlja jednu od najvećih zapljena gotovine na hrvatskim granicama, javlja Carina Hrvatska, prenosi Index.hr.
Do otkrića je do&scaron;lo tokom pojačanih mjera nadzora koje su provodili službenici Službe za suzbijanje krijumčarenja i mobilnih jedinica Dubrovnik, zajedno s službenicima Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
Vozač, državljanin Albanije, zaustavljen je pri izlasku iz zemlje, a detaljnim pregledom vozila otkriven je skriveni novac.
Utvrđeno je kako albanski državljanin nije ispunio zakonsku obvezu i prijavio gotovinu Carinskoj upravi ili graničnoj policiji, ni pisanim ni elektronskim putem.
Umjesto toga, novac je bio sakriven u vozilu. Cjelokupni pronađeni iznos je oduzet, a vozač je uhap&scaron;en. &nbsp;

Rekordna zapljena novca u Hrvatskoj: Albanski državljanin skrivao 700.000 eura na granici s Crnom Gorom

NA GRANIČNOM PRELAZU KARASOVIĆI

Suđenje biv&scaron;em glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekada&scaron;njem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom tužiocu Sa&scaron;i Čađenović odgođeno je u Vi&scaron;em sudu za 6. novembar zbog izostanka člana vijeća sudije Almira Đokaja.
Sudija Đokaj nije do&scaron;ao na roči&scaron;te zbog zdravstvenih problema člana familije.
Na dana&scaron;njem suđenje sa izno&scaron;enjem odbrane trebalo je da zavr&scaron;i Čađenović a i bilo je planirano saslu&scaron;anje dva svjedoka - tužiteljke Mire Samardžić i Zdravka Nedović.
Lazović, Katnić i Čađenović kategorično su negirali navode optužnice koja ih tereti da su službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi.

Odgođeno suđenje Lazoviću, Katniću i Čađenović