Dobroćudni tumor dojke nije nužno agresivan i uglavnom ne bi trebalo da ugrožava život osobe. Postoji više vrsta dobroćudnih tumora dojki, a za njih vrijedi isto pravilo kao i za zloćudne tumore - što se ranije otkrije, to bolje.

Pronalazak kvržice na dojci može biti prilično zastrašujući, ali ne treba odmah razmišljati o najgorem scenariju jer moguće je da se radi o dobroćudnom tumoru dojke. Takvi slučajevi su rjeđi, ali ako se na vrijeme otkriju redovnim kontrolama ih je lakše pratiti da ne prerastu u nešto opasnije.

Šta znače kvržice na dojkama?

Benigne kvržice na dojci kod žena su vrlo česte pa će tako polovina žena tokom života doživjeti fibrocistične promjene koje uzrokuju nekancerogene kvržice u dojkama.

Ovakve kvržice, odnosno promjene tkiva dojke, mogu uzrokovati promjenjive nivoa hormona. Uz to, većina nekancerogenih kvržica nestaje i bez liječenja, ali najprije je potrebno utvrditi o kakvoj se kvržici radi pa se svakako, ako pronađete ili uočite bilo kakve promjene na dojkama, javite svom ljekaru.

Uzroci dobroćudnog tumora dojke

Veći rizik dobijanja dobroćudnog tumora dojke imaju osobe koje pate od benignih bolesti dojke. U tu skupinu spadaju osobe koje imaju porodičnu istoriju raka dojke ili benigne bolesti dojke, ako koriste hormonsku nadomjesnu terapiju i ako imaju hormonsku neravnotežu.

Postoji više vrsta benignih bolesti dojke koje se razlikuju od dobroćudnog tumora dojke i koje najčešće ne zahtijevaju nikakvo liječenje:

– ciste – oko četvrtine kvržica na dojkama su ciste ispunjene tečnošću i mogu biti osjetljive i kvrgave

– fibrocistične promjene na dojkama – promjenjive nivoe hormona mogu učiniti grudi kvrgavima, gustima i osjetljivima i to se događa najčešće neposredno prije menstruacije

– hiperplazija – stanje koje nastaje zbog prekomjernog rasta ćelija mliječnih kanala ili žlijezda, ali ne povećava rizik od raka i ne zahtijeva liječenje

– ektazija mliječnog kanala – ovom stanju sklonije su žene u menopauzi i postmenopauzi te ovo stanje ne povećava rizik od raka

– traumatska masna nekroza – kvržice koje nastaju nakon vanjske povrede dojke, najčešće nakon operacije ili terapije zračenjem

Valja napomenuti kako ova stanja ne povećavaju nužno rizik za nastanak raka dojke, ali svakako je potrebno, ako nađete bilo kakve kvržice na dojkama ili primijetite određene promjene poput oblika ili iscjetka, javiti se ljekaru kako bi se tačno dijagnostikovalo o čemu se radi.

Vrste dobroćudnog tumora dojke

Postoji više različitih vrsta dobroćudnog tumora dojke. Neki su češći, a neki su rjeđi oblici, a svi zahtijevaju provjeru kod ljekara.

1. Fibroadenom

Najčešći benigni tumor dojke je fibroadenom koji se uobičajeno javlja kod djevojaka nakon puberteta. Može se pojaviti u samo jednoj dojci ili u rjeđim slučajevima u obje. Njihova veličina varira od tri centimetra do čak 10 centimetara, a u svega 0,1 ili 0,3 posto slučajeva se pretvaraju u zloćudni tumor.

Fibroadenomi se najčešće smanjuju sami od sebe stoga je potrebno pratiti njihovu veličinu redovnim pregledima.

2. Philodes

Philodes tumor znatno je rjeđi i u odnosu na fibroadenom javlja se u starijoj životnoj dobi. Ova vrsta tumora ima tendenciju brzog rasta i može doseći i 20 centimetara pa ga je potrebno hirurški odstraniti.

Valja napomenuti kako je u većem broju slučajeva ovaj tumor benigan, ali može biti i zloćudan pa je i sam zahvat njegovog uklanjanja drugačiji.

3. Lipom

Lipom, bezbolna vrsta tumora od zrelih masnih ćelija koji je moguće napipati prstima rjeđi je oblik dobroćudnog tumora dojke. Ako dođe do nekontrolisanog rasta, moguća je i operacija kako bi se hirurški uklonio.

4. Intraduktalni papilom

Intraduktalni papilom može se pojaviti u obliku pojedinačnog tumora, ali može se pojaviti u obliku više papiloma. Glavni simptom prisutnosti ovog oblika tumora je krvavi iscjedak iz bradavice. Može se odstraniti hirurškim zahvatom uz opštu anesteziju.

Komplikacije kod dobroćudnog tumora dojke

Iako velika većina žena s benignim oblicima tumora dojke ne razvije zloćudni oblik, određene vrste dobroćudnih bolesti dojke, poput atipične hiperplazije, mogu osobu učiniti sklonijom tom scenariju.

Kvržice kod dobroćudnih tumora mogu nekada biti bolne i stvarati nelagodu, a neke se i nakon hirurškog zahvata mogu ponovo pojaviti.

Dijagnoza i tretiranje dobroćudnog tumora dojke

Važno je da svaku promjenu, bilo u obliku kvržice, iscjetka ili neke treće promjene na dojkama, prijavite kod svog ljekara kako bi se tačno utvrdilo o čemu se radi.

U nekim će se slučajevima raditi o bezazlenoj tvorevini, a nekada će biti potrebna dalja obrada kao što je operacija.

Za postavljanje dijagnoze će trebati napraviti ultrazvuk dojke ili mamografiju. Osim toga, postoji i Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke kojim se žene pozivaju na besplatan pregled mamografom, a kojim se mogu otkriti određeni problemi.

Zaključak

Dobroćudni tumor dojke ne znači nužno da će osoba oboljeti od zloćudnog oblika. Uz redovnu kontrolu i samopreglede benigni tumori mogu se kontrolisati, a ako je nužno mogu se i hirurški odstraniti. Važno je samo reagovati kod pojave bilo kakve promjene i potražiti pomoć ljekara.