Vrlo velik broj nas svoje radne dane provodi za računarom. Takav način života sa sobom donosi i posljedice koje vrlo često najčešće osjećamo u dominantnoj ruci, odnosno onoj kojom se najčešće služimo pri rukovanju mišem.

S obzirom na to da to postaje sve veća boljka modernog društva, odgovore donosi fizioterapeutkinja Ana Zakojč koja pojašnjava zašto dolazi do bolova u ruci i kako možemo pomoći umanjiti bolove, ali i dugotrajne posljedice.

Tokom svakodnevnog višesatnog rada na računaru dolazi do prekomjerne aktivnosti ruke, a svaka aktivnost tokom koje ponavljamo iste pokrete (npr. savijanje i ispružanje ručnog zgloba i prstiju dok držimo miš ili tipkamo po tastaturi ili rotacija podlaktice) može uzrokovati sindrome prenaprezanja.

Sindromi prenaprezanja su poremećaji koji uzrokuju bolove u zglobovima i mišićima, razvijaju se kroz duži vremenski period.

To su zapravo oštećenja tetiva, mišića i živaca, a glavni uzrok im je prekomjerna aktivnost i ponavljajući pokreti.

Sindromi prenaprezanja lakta i podlaktice liječe se PRICEMM tretmanom (protection, rest, ice, compression, elevation, medications i modalities), pojašnjava fizioterapeutkinja.

Kako dalje dodaje, najčešće oboljenje je sindrom karpalnog kanala. Nastaje usljed ponavljajućih pokreta u ručnom zglobu (rad na tastaturi i sl.) pritiskom na živac medianus u ručnom zglobu i manifestuje se poremećajem osjećaja (parestezije) koji se javlja u obliku pečenja, mravinjanja, trnaca i osjećaja probadanja, najčešće od palca do domalog prsta, a povremeno se širi i u dlan i prste ili prema laktu i ramenu.

Kako sebi možemo pomoći?

Spojem vježbi i adekvatnim predmetima u našem radnom okruženju možemo smanjiti bolove, ali i uticati na njihovu prevenciju još prije nego što se oni pojave.

Evo šta predlaže fizioterapeutkinja:

Vježbajte ruku svakih sat vremena na radnom mjestu

Preporučuje se primjenjivati program vježbi na radnom mjestu, svakih sat vremena, u trajanju 5 – 10 min, ustati, prošetati, napraviti vježbe istezanja i jačanja određenih mišića.

Tako poboljšavate cirkulaciju i opuštate mišiće. Ako je moguće, poželjno je raditi i češće pauze od 30 – 60 sekundi svakih 10 - 15 minuta pa, na primjer, malo istegnuti ručne zglobove i opustiti prste.

Dakle, možete naprosto stisnuti šaku na nekoliko sekundi pa opustiti prste, i tako u nekoliko ponavljanja. Takođe možete raditi vježbu u kojoj ćete svaki prst šake spojiti s palcem, takođe u nekoliko ponavljanja. Dobro je i kružiti ručnim zglobom, pa šaku usmjeriti prema gore, dolje, lijevo i desno. Može pomoći i stiskanje loptice.

Prilagodite svoje radno okruženje

Veoma je važno prilagođavanje i povećanje udobnosti radnog mjesta, a to uključuje ove aspekte

-Ergonomska stolica (podesiva) – kad sjedite, stopala neka budu ravno na podu ili na osloncu, kičma u uspravnom položaju, glava u liniji s torzom ili malo nagnuta naprijed, laktovi blizu tijela savijeni 90 do 120 stepeni, ramena opuštena. Pravilnim sjedenjem rasterećujemo zglobove i pozicioniramo ih u normalni položaj

-Ispravan nagib tastature – kad tipkate, podlaktice bi trebale biti paralelne s podom

-Adekvatan miš – ne prevelik, mora dobro ležati u ruci

Najbolji oblik zaštite je prevencija. Ispravnim preventivnim mjerama i usvajanjem zdravog načina života sprečava se nastanak oštećenja zdravlja i omogućava dijagnostifikovanje bolesti u početnoj fazi.

Zato je važno na vrijeme prepoznati simptome kao što su bol, slabost mišića, oteklina, ograničena pokretljivost zglobova i trnci, ispravno dijagnostifikovati bolest i krenuti s liječenjem kako bi se izbjegle dalje komplikacije, zaključuje fizioterapeutkinja Ana Zakojč, piše Zadovoljna.hr.