Politika

Poslanik SD i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević kazao je nakon sinoćnjeg protest ispred Vile Gorica, na kojem je policija u vi&scaron;e navrata upotrijebila biber sprej protiv okupljenih građana, da se neće povlačiti pred fa&scaron;izmom.&nbsp;
"Žao mi je svakog časnog pripadnika Uprave policije koji je iz raznih razloga, morao služiti ovoj bruci.
Pa ipak, pred fa&scaron;izmom se nećemo povlačiti, čak ni kada se on nalazi u policijskoj uniformi ! Do slobode!&ldquo;, napisao je Zirojević na mreži X.
<blockquote class="twitter-tweet">
Žao mi je svakog časnog pripadnika Uprave policije koji je, iz raznih razloga, morao služiti ovoj večera&scaron;njoj bruki. Pa ipak, pred fa&scaron;izmom se nećemo povlačiti, čak ni kada se on nalazi u policijskoj uniformi! Do slobode!! ✊🇲🇪 <a href="https://t.co/mZZ06tonh6">pic.twitter.com/mZZ06tonh6</a>
&mdash; Nikola Zirojevic (@ZirojevicNikola) <a href="https://twitter.com/ZirojevicNikola/status/1942684159601959068?ref_src=twsrc%5Etfw">July 8, 2025</a></blockquote>
<blockquote class="twitter-tweet">
Žao mi je svakog časnog pripadnika Uprave policije koji je, iz raznih razloga, morao služiti ovoj večera&scaron;njoj bruki. Pa ipak, pred fa&scaron;izmom se nećemo povlačiti, čak ni kada se on nalazi u policijskoj uniformi! Do slobode!! ✊🇲🇪 <a href="https://t.co/mZZ06tonh6">pic.twitter.com/mZZ06tonh6</a>
&mdash; Nikola Zirojevic (@ZirojevicNikola) <a href="https://twitter.com/ZirojevicNikola/status/1942684159601959068?ref_src=twsrc%5Etfw">July 8, 2025</a></blockquote>

Zirojević: Pred fašizmom se nećemo povlačiti

"ČAK NI KADA SE ON NALAZI U POLICIJSKOJ UNIFORMI"

Duboka institucionalna i politička kriza je nastala zbog odluke parlamenta da jednostrano donese odluku o penzionisanju jednog sudije Ustavnog suda (Dragane Đuranović, op. aut.), i to je izazvalo zabrinutost Evropske komisije o po&scaron;tovanju nezavisnosti Ustavnog suda, pi&scaron;e Pobjeda.
Kada je riječ o borbi protiv korupcije, rezultati istraga i optužnica se pobolj&scaron;avaju, ali mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinose utisku nekažnjivosti.
Ukazano je i na velika ka&scaron;njenja u naimenovanju članova Vijeća Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Radio-televizije Crne Gore, koje ometaju sprovođenje novog seta medijskih zakona.
Pravosuđe
U dokumentu, EK je ukazala da u ovoj godini samo 26 odsto populacije i 35 odsto preduzeća smatra da su sudije i sudovi nezavisni i data je ocjena &bdquo;prilično ili vrlo dobro&ldquo;. Ovo ukazuje da je percepcija nezavisnosti sudova i sudija znatno smanjena u odnosu na 2024. godinu kada je iznosila 35 odsto, a zanimljivo je da se percepcija povjerenja među kompanijama povećala jer je za 2024. bila 28 odsto.
Kao glavni razlog slabe percepcije nezavisnosti sudija i sudova navodi se uplitanje i pritisci Vlade ili političara.
EK je iznijela podatke o transparentnosti tužila&scaron;tava &ndash; javna percepcija se pobolj&scaron;ala, 55,7 odsto građana ocjenjuje tužila&scaron;tvo kao transparentno, &scaron;to je povećanje od 14,9 odsto u odnosu na 2023.
EK je zabilježila i da je rad na sprovođenju Strategije reforme pravosuđa za period 2024-2027. godine u toku, ali da nijesu sprovedene ni sve aktivnosti planirane za 2024. godinu.
Istaknuto je da glavni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada uveliko uzimaju u obzir evropske standarde, kao &scaron;to su Zakon o Sudskom savjetu i Zakon o državnom tužila&scaron;tvu.
&ldquo;Kao rezultat ovih izmjena, Sudski i Tužilački savjet su u procesu razvoja novog sistema imenovanja, ocjenjivanja rada i napredovanja sudija i tužilaca&rdquo;, navedeno je u dokumentu.
Nagla&scaron;eno je da bi se sa evropskim standardima, kada je riječ o Sudskom savjetu, morala uskladiti uloga ministra pravde kao člana po službenoj dužnosti, ali i zastupljenost sudija koje biraju kolege. Podsjetili su da se novi ministar pravde (Bojan Božović) neformalno obavezao da će nastaviti praksu svog prethodnika da ne učestvuje na sjednicama Sudskog savjeta. Kada je riječ o Tužilačkom savjetu, uvođenje izričite odredbe u Ustav o njegovom sastavu i načinu izbora njegovih članova, &scaron;to Venecijanska komisija smatra održivijim rje&scaron;enjem &ndash; i dalje je na čekanju.
Fali sudija, sve vi&scaron;e tužilaca
Zakon o Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu i dalje ima nedostatke jer ključne preporuke Venecijanske komisije u vezi s povećanom odgovorno&scaron;ću, jasnijim operativnim okvirima, ojačanom za&scaron;titom ličnih podataka i strategijom za smanjenje znatnog zaostatka u predmetima jo&scaron; nijesu pokazane.
Ukazali su da nema posebno zakona o radnim pravima sudija te da postoje dva sukobljena zakona (Zakon o PIO i Zakon o radu). Treba usvojiti poseban zakon, u kome će biti dati kriterijumi za penzionisanje za sve sudije i tužioce, uključujući i one Ustavnog suda.
Ukazano je i da pravosuđu fali sudija i tužilaca &ndash; Crna Gora imala je u 2024. godini 243 sudije od 329 planiranih mjesta, a podaci ukazuju da je uočen pad u odnosu na 2023. godinu. S druge strane, broj tužilaca se povećao sa 85 na 114, od 141 planiranog radnog mjesta.
Pravila za ocjenjivanje sudaca i predsjednika sudova i dalje predstavljaju zabrinutost, ističe EK, zbog rizika od ugrožavanja njihove nezavisnosti i sudske diskrecije u mjeri u kojoj i dalje predviđaju da će se učinak sudija, koji imaju najmanje 30 odsto poni&scaron;tenih odluka u žalbenom postupku ocijeniti kao &bdquo;nezadovoljavajući&ldquo;.
EK je ukazala da postoje slučajevi neprimjerenog javnog uticaja na pravosuđe, koji i dalje izazivaju zabrinutost.
U dokumentu je navedeno i da treba učiniti vidljivijom besplatnu pravnu pomoć, pobolj&scaron;ati digitalizaciju pravosuđa kako bi se efikasnije dodjeljivali predmeti, ali i koristila sudska statistika.
Uslovi rada &ndash; lo&scaron;i
Sudnice su neuslovne, neadekvatni su ljudski resursi i uslovi rada. U EK izvje&scaron;taju je navedeno da im je ukazano na činjenicu da plate u sudstvu nijesu konkurentne i da to utiče na zapo&scaron;ljavanje novih sudija i na motivaciju postojećih da prihvate unapređenja na pozicije sa većom odgovorno&scaron;ću.
Crna Gora nije započela efikasno sprovođenje Plana racionalizacije pravosudne mreže za period 2024-2027, &scaron;to predstavlja izazov.
Na svim nivoima su lo&scaron;i radni uslovi, uključujući opremu, posebno za SDT, Vi&scaron;i sud u Podgorici i Vrhovni sud.
Efikasnost malo bolja
Postignuta su određena pobolj&scaron;anja, navodi se u dokumentu, a znatni zaostaci i dalje postoje u upravnim predmetima. Stopa rje&scaron;avanja predmeta pokazuje da je bilo vi&scaron;e primljenih nego rije&scaron;enih predmeta, te da njihov broj raste. U 2023. stopa rje&scaron;avanja prvostepenih upravnih predmeta iznosila je 40 odsto, s vremenom rje&scaron;avanja od 1.422 dana, dok je u 2024. stopa porasla na 109 odsto, a vrijeme rje&scaron;avanja smanjeno na 880 dana.
&ndash; Opterećenje sudija Upravnog suda izaziva ozbiljnu zabirnutost, s obzirom na to da je jedan sudija u prosjeku rje&scaron;avao 2.513 predmeta u 2024. godini, iako se broj nerije&scaron;enih predmeta u 2024. godini smanjio sa 27.589 na 26.638 &ndash; navedeno je u dokumentu.
Javnost smatra da korupcija postoji
Percepcija među stručnjacima, građanima i poslovnim rukovodicima je da je nivo korupcije u javnom sektoru ostao visok. U Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2024. godinu, Crna Gora postiže 46/100 i zauzima 65. mjesto u svijetu. Ova percepcija ostala je relativno stabilna tiokom posljednjih pet godina.
Posebni Eurobarometar o korupciji za 2025. godinu pokazuje da 88 odsto ispitanika smatra korupciju ra&scaron;irenom u svojoj zemlji (prosjek EU 69%), a 24 odsto njih osjeća se lično pogođeno korupcijom koja utiče na njihov svakodnevni život. &Scaron;to se tiče preduzeća, 79 odsto smatra da je korupcija ra&scaron;irena (prosjek EU 63 odsto), a 47 odsto da je korupcija problem u poslovanju (prosjek EU 35 odsto). Navedeno je i da Crna Gora jo&scaron; nije potpisnica Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja.
EK izražava sumnju da Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije koje je zaduženo za praćenje i izvje&scaron;tavanje o sprovođenju Strategije može to da učini, jer njegova struktura, plan rada i resursi jo&scaron; nijesu jasni.
Tek treba da se usvoji okvir saradnje između Agencije za sprečavanje korupcije (ACA) i Nacionalnog savjeta, koji je preporučio GRECO.
&ldquo;Izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu uvedene 2024. godine znatno su pobolj&scaron;ale efikasnost, pa su pokrenute istrage protiv 17 osoba i podignuto je 16 optužnica&rdquo;, pokazatelji su kojima raspolaže EK.
Istaknuto je da je SDT pokrenulo istragu protiv biv&scaron;e direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (Jelene Perović), koja je optužena za navodnu zloupotrebu položaja i &scaron;tetu po budžet. Navedeno je da je direktorica smijenjena i da je tu odluku prvostepeno poni&scaron;tio Upravni sud.
Istaknuto je da broj istraga u slučajevima korupcije na visokom nivou stalno raste od 2022. godine. Broj pravosudnih osuđujućih presuda zabilježio je porast u 2024. godini, ali je i dalje nizak u poređenju s brojem slučajeva korupcije na visokom nivou koji su na sudu ili pod istragom, navodi se u ovom dokumentu.
Napomenuto je da postoji zabrinutost zbog op&scaron;te prakse advokata da zloupotrebljavaju jemstvo kroz Zakon o kaznenom postupku kako bi odugovlačili kaznene postupke u slučajevima korupcije na visokom nivou bez valjanog opravdanja.
Kada je riječ o zapo&scaron;ljavanju novih policijskih službenika, posebno u jedinici koja se bavi borbom protiv korupcije na visokom nivou i pranja novca, trebalo bi obezbijediti da se zapo&scaron;ljavanje sprovodi na osnovu zasluga.
Odjeljenju posebne policije nedostaju specijalizovane početne i kontinuirane obuke iz finansijskih istraga, a u nastavnom planu i programu policijske akademije nema redovnih predavanja na tu temu.
Uprkos preporukama OESS-ODIHR i GRECO, Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje jo&scaron; nije izmijenjen.
Za&scaron;tite zviždača trenutno nema i očekuje se da će biti razvijena do trećeg tromjesečja ove godine.
Skup&scaron;tina ometa sprovođenje zakona
Ka&scaron;njenja u imenovanju članova Savjeta AMU i RTCG ometaju sprovođenje medijskog zakonodavnog okvira.
&ldquo;Tokom izvje&scaron;tajnog perioda, Skup&scaron;tina iz dva navrata nije uspjela da imenuje nove članove Savjeta AMU i odložila je pokretanje postupka imenovanja Savjeta RTCG. Potpuno sprovođenje zakonodavnih pobolj&scaron;anja uvedenih novim zakonima, uključujući transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba postići kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje i puna nezavisnost AMU-a i RTCG-a&rdquo;, navedeno je u dokumentu.
Naglasili su i da je, iako je postupak imenovanja generalnog direktora RTCG (Boris Raonić) prethodno bio oboren vi&scaron;estrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet RTCG imenuje istu osobu na stalni mandat, &scaron;to je postavilo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kr&scaron;enju zakonskog postupka.
Ukazano je i da je krajem 2024. tužila&scaron;tvo podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja tokom imenovanja generalnog direktora. Taj postupak je trenutno u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici.
Portalima se ne zna vlasnik
EK navodi da su se pravila o transparentnosti informacija o vlasni&scaron;tvu medija pobolj&scaron;ala, ali samo u odnosu na pružaoce medijskih usluga. Ističu da i dalje postoji niz uticajnih online medija koji ne pružaju informacije o vlasni&scaron;tvu uprkos novim obavezama prema Zakonu o medijima.
&ldquo;Osim toga, dostupnost informacija o vlasni&scaron;tvu medija ostaje ograničena na one medijske subjekte koji su pro&scaron;li formalnu registraciju. Pojedini ističu da medijske kuće u vlasni&scaron;tvu firmi osnovanih u Srbiji imaju snažan uticaj na medijskom trži&scaron;tu i da i dalje dominiraju među onima koji dobijaju sredstva za marketing od državnih firmi&rdquo;, navedeno je u dokumentu.
Ističe se da zakonske odredbe koje reguli&scaron;u transparentnost raspodjele javnih sredstava za medije tek treba da budu sprovedene.
&ldquo;U 2023. godini, 56 odsto registrovanih medija i 64 odsto subjekata javnog sektora ispunilo je zakonsku obavezu objavljivanja primljenih i dodijeljenih javnih sredstava medijima&rdquo;, pi&scaron;e EK.
Pitanje neregistrovanih online medija jo&scaron; nije u potpunosti rije&scaron;eno u skladu s važećim međunarodnim standardima.
Ekonomska održivost komercijalnih medija ostala je ograničena relativno malom publikom i ograničenim trži&scaron;tem ogla&scaron;avanja. Istaknuto je da je povećan Fond za medijski pluralizam sa 0,09 odsto na 0,2 odsto trenutnog nacionalnog budžeta.
&ldquo;To je javno finansiranje učinilo sve značajnijim izvorom prihoda za komercijalne medije&rdquo;, pi&scaron;e u dokumentu.
Novi zakon o medijima uveo je samoregulaciju medija kao preduslov za pristup finansiranju iz Fonda, a članstvo u Medijskom savjetu za samoregulaciju se znatno povećalo, do marta 2025. čak na 67 medijskih kuća.
Pravni okvir o pristupu informacijama tek treba izmijeniti, ali postoje značajni izazovi u obezbjeđivanju njegovog sprovođenja. U januaru 2025. Vlada je donijela novi zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji je trenutno u razmatranju u parlamentu. Međutim, nacrt prijedloga ne bavi se dovoljno sprovođenjem inspekcija i potrebom za usklađivanjem sa Direktivom o otvorenim podacima.
Međutim, situacija u Agenciji za za&scaron;titu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama izaziva zabrinutost. Njena nezavisnost, ljudski resursi i finansijski kapaciteti nijesu dovoljno jaki da bi joj omogućili efikasno i djelotvorno izvr&scaron;avanje svojih ovla&scaron;ćenja.
&ldquo;Značajan primjer je odluka Ministarstva finansija da znatno smanji budžet Agencije za 2025. Osim toga, direktor Agencije dao je ostavku u decembru, 2024. nakon &scaron;to je imenovan u januaru iste godine&rdquo;, uvrstila je EK u svoj izvje&scaron;taj.
Napadi na medije
Navodi se da vlasti pružaju brz i efikasan institucionalni i policijski odgovor na nove slučajeve verbalnog i fizičkog nasilja nad novinarima. U 2024. godini, tužila&scaron;tvo je imalo 14 slučajeva verbalnog i fizičkog nasilja ili prijetnji protiv novinara, podigav&scaron;i optužnice u tri slučaja i pokrenuv&scaron;i prekr&scaron;ajne postupke u četiri. Policija je zabilježila 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su tužila&scaron;tva klasifikovali kao kaznena djela, a većina slučajeva uključuje uznemiravanje i online prijetnje. Osim toga, tri novinara i dalje su pod policijskom za&scaron;titom.
Istaknuto je da se slučajevi verbalnih napada na medije od strane javnih funkcionera i političkih stranaka i dalje događaju. Od objave Izvje&scaron;taja o vladavini prava za 2024. godinu, zabilježena su tri nova upozorenja za Crnu Goru u Platformi Savjeta Evrope za promovisanje za&scaron;tite medija i bezbjednost novinara, vezano za fizičke napade, uznemiravanje i zastra&scaron;ivanje. Ta platforma registruje osam aktivnih upozorenja.
Platforma za brzi odgovor na slobodu medija zabilježila je dvanaest incidenata koji se sastoje od dva &bdquo;fizička napada&ldquo;, jednog &bdquo;napada na imovinu&ldquo;, deset &bdquo;verbalnih napada&ldquo;, tri &bdquo;pravna incidenta&ldquo; i jedno &bdquo;mije&scaron;anje&ldquo;.
Nije bilo značajnijih SLAPP tužbi.
Kontrola i ravnoteža
Duboka institucionalna i politička kriza pojavila se zbog odluke Skup&scaron;tine o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda. Ta odluka nije bila u skladu s procedurom koju propisuje Ustav, koji zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, kako je navela i Venecijanska komisija. To je izazvalo ozbiljnu parlamentarnu krizu. EK navodi da ona proizlazi iz nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog protivrječnih podzakonskih akata.
&ldquo;Ovi događaji izazvali su snažnu zabrinutost oko po&scaron;tovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom. Politički dogovor postignut je sredinom marta, čime je otvoren put za nastavak rada parlamenta, a predviđeno je i traženje mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije o odluci Skup&scaron;tine. Uprkos tome je procedura Skup&scaron;tine za izbor zamjene sudije&rdquo;, nastavljena.
U januaru 2025. Crna Gora je imala &scaron;est presuda Evropskog suda za ljudska prava koje su čekale na sprovođenje, &scaron;to je povećanje od tri u odnosu na prethodnu godinu. Prvog dana ove godine, stopa presuda u posljednjih 10 godina u Crnoj Gori koje su sprovedene iznosila je 75 odsto (u poređenju sa 86 odsto u 2024, dok ih je 25 odsto ostalo na čekanju). Prosječno vrijeme čekanja bilo je tri godine i tri mjeseca (u poređenju sa četiri godine i 10 mjeseci u 2024. godini).
Najstarija presuda čeka na sprovođenje devet godina, a odnosi se na zlostavljanje u zatvoru i nedostatak efikasne istrage relevantnih pritužbi.
Ombudsman čeka bolji status
U izradi je novi zakon o ombudsmanu kako bi se u potpunosti uskladio s Pari&scaron;kim načelima, s ciljem postizanja pobolj&scaron;ane akreditacije na status &bdquo;A&ldquo;. Ombudsman sada ima status B.
Kancelarija Za&scaron;titnika je zabilježila napredak u rje&scaron;avanju pritužbi, zavr&scaron;iv&scaron;i 89 odsto slučajeva u 2024. i izdav&scaron;i 451 preporuku u 236 slučaja.
&ldquo;Ipak, Kancelarija je obavijestila da sprovođenje tih preporuka ostaje značajan izazov&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Kao glavne prepreke su navedeni nedostatak finansijske i kadrovske autonomije. Kancelarija je utvrdila većinu kr&scaron;enja prava, posebno u područjima kao &scaron;to su zabrana diskriminacije, prava djeteta, pravo na dobru upravu i pravnu za&scaron;titu, prava osoba li&scaron;enih slobode te pravo na rad i radno pravo.
Izazovi za NVO
NVO djeluju u podsticajnom okruženju, ali izazovi postoje. Ambijent civilnog dru&scaron;tva u Crnoj Gori ostaje sužen, a primjećuje se ograničen prostor za efikasno djelovanje organizacija civilnog dru&scaron;tva i nedostatak strukturiranog dijaloga između Vlade i civilnog dru&scaron;tva.
&ldquo;Iako su predstavnici organizacija civilnog dru&scaron;tva sistematski bili uključeni u radne grupe za izradu zakona i javnih politika, pojedini smatraju da bi trebalo biti uključeno vi&scaron;e organizacija civilnog dru&scaron;tva kako bi se osigurala veća raznolikost zastupljenih perspektiva&rdquo;, pi&scaron;e u dokumentu.
Navedeno je da se pojedine organizacije civilnog dru&scaron;tva suočavaju s izazovima u pristupu finansiranja svojih projekata. Takođe je istaknut nedostatak transparentnosti i odgovornosti u javnom finansiranju, a neke organizacije su zabrinute zbog uočenog nedostatka jasnih i dostupnih informacija o mogućnostima finansiranja i raspodjeli resursa.
EK ističe da nijesu sva ministarstva objavila pozive za prijedloge za finansiranje projekata civilnog dru&scaron;tva, kako je propisano Zakonom o nevladinim organizacijama, te da postoje izazovi u jačanju njihovih kapaciteta za strate&scaron;ko planiranje, praćenje i evaluaciju podr&scaron;ke pružene organizacijama civilnog dru&scaron;tva.

Novi dokument EK: Uplitanje Vlade i političara smanjilo povjerenje u nezavisnost sudstva

UKAZUJU DA SE PRAVOSUĐE SUSREĆE SA IZAZOVIMA, ALI I DA SKUPŠTINA KOČI SPROVOĐENJE ZAKONA O MEDIJIMA

Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić organizovao je u Vili Gorica, u Podgorici, svečani prijem povodom 13. jula &ndash; Dana državnosti Crne Gore kojem su prisustvovale brojne zvanice. Na prijemu je Mandić uručio Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i Velju Stani&scaron;iću, uprkos protestu građana koji se događao nedaleko od Vile Gorica.
Mandić je rekao da večeras dodjeljujemo najveću državnu nagradu Crne Gore.
Kako je dodao, 13. jul 1878. godine i 1941. godine simbolizuju borbu naroda Crne Gore za slobodu i dostojanstvo. Kako je rekao, 13. jul 1878. godine nije samo datum, nego ament i obaveza, i temelj na kome moramo vaspitavati mlađe, pa pamte i čuvaju taj veliki datum. Mandić navodi da je 13. jula 1941. godine okupirana Crna Gora ustala i povratila slobodu.
"Snaga ustanka je počivala na zajedni&scaron;tvu i slozi", poručio je Mandić.
Istakao je da smo tog 13. jula vidjeli narod, onaj narod koji nije pristao da ljubi lance, i koji se uvijek borio za slobodu. No, dodaje, zajedni&scaron;tvo nije dugo trajalo, jer je uslijedio krivavi bratoubilački rat.
Po podacima renomiranih istoričara, dodaje, stradalo je oko 46.000 ljudi, od čega 25 hiljada pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, a oko 21 hiljada ljudi iz komunističkog pokreta.
"Posljedice tog sukoba i rane vidamo i dan-danas", kazao je Mandić.
On je rekao da je žiri odlučio da uruči Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i Velju Stani&scaron;iću.
"Va&scaron;a djelo, va&scaron;i uspjesi, simbol su onoga &scaron;to 13. jul treba da predstavlja", rekao je Mandić.
Kako je kazao, Crna Gora mora da bude sinonim za slobodu.

Uprkos protestu građana, uručene Trinaestojulske nagrade:  Mandić: CG mora da bude sinonim za slobodu

NAJVEĆA DRŽAVNA NAGRADA URUČENA BEĆIRU VUKOVIĆU I VELJU STANIŠIĆU

Crnogorska policija večeras je &ndash; na čelu sa Lazarom &Scaron;ćepanovićem, dotakla dno kada je primijenila silu i brutalno napala građane na mirnom skupu protesta protiv sramne ovogodi&scaron;nje dodjele Trinaestojulske nagrade, poručuju iz DPS-a.
"Tako &ndash; dok Mandić, Bećir i Vuković upriličavaju svoj velikosrpski pir, stradaju oni koji Crnu Goru doživljavaju kao svoju jedinu državu od kojih su većina priznati crnogorski intelektualci poput Danila Marunovića, Bata Radulovića, Branislava Radulovića i drugih", navodi se u saop&scaron;tenju .
Kako dalje navode, očigledno je da sve promjene koje su se de&scaron;avale u posljednjih nekoliko mjeseci imaju za cilj pravljenja partijske policije parlamentarne većine koja treba da bude iskori&scaron;ćena.
"U maniru beogradskog režima, da bude batina protiv svih onih u dru&scaron;tvu koji podignu glas protiv bruke i sramote koju građani svakodnevno trpe od aktuelne izdajničke vlasti", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Ipak, kako ističu, proći će i ovo mračno vrijeme a ostaće zabilježeno ko je kakvu ulogu u ovom vremenu imao.
"I ko je bio posluga Andrije Mandića i beogradskih gazdi a ko je branio građansku, modernu i savremenu Crnu Goru", poručuju iz DPS-a.

DPS: Policija pod komandom Lazara Šćepanovića dotakla dno

"IPAK, PROĆI ĆE I OVO MRAČNO VRIJEME, A OSTAĆE ZABILJEŽENO KO JE KAKVU ULOGU IMAO"

Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović, u pismu koje je dostavio Anketnom odboru, saop&scaron;tio je da Du&scaron;ko Jovanović, osnivač i glavni urednik Dnevnog lista Dan koji je ubijen 27. maja 2004. godine, nije imao dosije u agenciji.
U pismu je naveo i da ANB nema dokumentaciju o njegovom ubistvu.
Podsjetimo, poslanik Momčilo Leković (Demokrate) predložio je da se od Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) zatraži kompletna dokumentacija o ubistvu Jovanovića iz 2004. godine.
Na dana&scaron;njem zasijedanju Anketnog odbora je uzimanje izjave od Vojo Laković.&nbsp;
Tok sjednice:
Predsjednik odbora Andrija Nikolić (DPS) rekao je da je poslanik Demokrata Momčilo Leković predložio da se od ANB Crne Gore zatraži cijela dokumentacija o ubistvu urednika "Dana" Du&scaron;ka Jovanovića.
Iz ANB-a su odgovorili, kaže Nikolić, da nijesu u arhivi na&scaron;li podatke da je vođen dosije o Jovanoviću, niti da su na&scaron;li dokumentaciju o njegovom ubistvu, koje se dogodilo u maju 2004. godine.&nbsp;
Laković je rekao da je bio carinski službenik 1999. godine, i stavio se na raspolaganje Ratnoj mornarici kada je počelo NATO bombardovanje, a njeno sjedi&scaron;te je bilo u Kumboru.
On navodi da im je posao bio da kontroli&scaron;u protok robe i ljudi u zoni odgovornosti, a problemi, kako je naglasio, kreću nakon &scaron;to su carinske uniforme zamijenili vojnim.&nbsp;
"Na ulazu u Petrovac, zaustavili su me pripadnici jedinice u crnim unifromama, kojom je upravljao Momčilo &Scaron;ćekić. Htjeli su da me razoružaju i da mi uzmu sredstva veze. Radije bih stradao nego da im dozvolim da me razoružaju. Ali na insistiranje mojih starje&scaron;ina, oti&scaron;ao sam na punk u Petrovcu i predao oružje, od kojih je jedan bio pi&scaron;tolj koji je bio poklon od Pavla Bulatovića. Oduzeta su mi i sredstva komunikacije. Bio je to početak mojih problema", rekao je Laković. &nbsp;
Kada su počeli da me prate Du&scaron;ko Marković je rekao da ne brinem
On je dodao da je primijetio u Petrovcu da ga vozilo marke Golf 2 prati. Kada je stigao u rodna Pljevlja on je istakao da je po&scaron;ao u Prijepolje i da je pri povratku ga zaustavila redovna patrola kod graničnog prelaza.
"Isti Golf sa istim licima je takođe poku&scaron;ao da me zaustavi. Kada su vidjeli da nijesam sam, dodali su gas i oti&scaron;li", kazao je on.
"Odgovorno tvrdim da su ova lica imala podr&scaron;ku načelnika SDB za Pljevlja Aranitovića i službenika Zindovića, koji su ih smjestili &nbsp;u motel Hamze Krije&scaron;torca. U arhivi savezne SDB ima podataka da sam kontaktirao tada Boža Lakića, načelnika SDB u Baru, koga sam informisao da me prate, i da sam mu rekao da nema potrebe za tim, jer radim časno i po&scaron;teno. On mi je rekao da je o svemu informisao Du&scaron;ka Markovića, tada &scaron;efa službe, i da ne treba da brinem", rekao je Laković.&nbsp;
Poručuje da kada je krenuo kući u Petrovac vidio je parkirano auto i jedno lice koje je podiglo toki voki.
"Odmah mi je bilo jasno da javlja da sam krenuo. Bilo je predviđeno da se iscenira moja saobraćajna nesreća, ali nijesu u tome uspjeli zbog velike frekfencije saobraćaja. Od tog prvobitnog plana se odustalo. &nbsp;Dolaskom u Crna poda, na duplu krivinu, vidio sam da je stajao golf crvene boje, sa rotacionim svijetlom. Kao savjestan vozač, stao sam da vidim &scaron;ta se desilo, mogu li da pomognem. Lice uz auta je izvadilo "hekler" i uperio mi pi&scaron;tolj u čelo, i rekao mi "dosta si se k...o Lakoviću, izlazi".
Tada su &nbsp;iz &scaron;ume iza&scaron;la tri ili četiri lica sa palicama, i počeli da me tuku, Oborili su me, i tukli. Udarali su me čizmama po glavi. Polomili mi nogu, ne znam &scaron;ta bi se desilo. Spasio me je jedan taksista. Oni su oti&scaron;li, a on je pri&scaron;ao i pomogao mi da uđem u svoje auto. Nisam mogao da okrenem auto fizički, da se vratim u Pljevlja, nego sam krenuo u Mojkovac, Ne znam ni kako sam vozio tako polomljen", rekao je Laković.&nbsp;
Naglasio je da mu je u Mojkovcu ukazana prva pomoć, a sa službenog telefona je pozvao brata i informisao &scaron;ta mu se desilo.
Napad na mene pro&scaron;ao bez reakcije državnog vrha
Laković je kazao da ga je pozvao Du&scaron;ko Marković koji mu je poručio da njegova služba nema veze sa njegovim prebijanjem.
Nagla&scaron;ava da je samo policajac Esad Ramović razgovarao sa njim o ovom napadu, i nijedan drugi policajac.
Laković istile da državni vrh Crne Gore, Milo Đukanović, Filip Vujanović i Vuka&scaron;in Mara&scaron; tada, nijesu odgovorili na dopise o predmetu napada na njega.
"Pod punom odgovorno&scaron;ću, izjavljujem da je osnovni motiv napada na mene bila zapljena cigareta bez akcizne markice. Lociran je u visini Ulcinja, isplovio je patrolni brod VJ, brod je sproveden do Bara i pretresom je nađena veća količina cigareta bez akcizne markice. Tada smo napravili zapisnik i oduzetu robu smjestili u magacin u Baru.", istakao je.&nbsp;
Poja&scaron;njava da je dobio ponudu da se odmakne od tog broda, a da je njegovo deset odsto od vrijednosti robe.&nbsp;
"To je bilo milion maraka. Ukupna vrijednost robe na brodu je bila 15 miliona maraka. Odbio sam normalno, i dobio sam batine.
Laković je poručio da je do&scaron;ao pred Anketnim odborom jer tužilačkim i pravosudnim organima u Crnoj Gori ne vjeruje.
"Ja vam dajem podatke koje je lako provjeriti. Ako Vojo Laković laže, to i kažite", istakao je on.
Sjednicu možete pratite uživo:
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/G_x3LsgUQfY" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;
&nbsp;

ANB nema dokumentaciju o ubistvu Jovanovića;Laković: Motiv mog prebijanja bila je zapljena cigareta, nuđeno mi je milion maraka

SJEDNICA ANKETNOG ODBORA

Trinaestojulska nagrada mora biti simbol dru&scaron;tvene odgovornosti, izvrsnosti i napretka Crne Gore, saop&scaron;tila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je rekla da Trinaestojulska nagrada predstavlja najvi&scaron;e državno priznanje kojim Crna Gora afirmi&scaron;e istaknute pojedince i kolektive čiji rad ima dugoročan značaj za dru&scaron;tveni, kulturni, naučni i ukupni razvoj države.
Jak&scaron;ić Stojanović je, kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, navela da se vrijednost Trinaestojulske nagrade temelji na zakonitosti, nepristrasnosti i ravnopravnom vrednovanju svih oblasti koje doprinose op&scaron;tem napretku crnogorskog dru&scaron;tva.
&bdquo;U tom svijetlu, ovogodi&scaron;nja dodjela otvara važno pitanje &ndash; da li su sve oblasti koje Zakon jasno prepoznaje bile jednako valorizovane?&ldquo;, navela je Jak&scaron;ić Stojanović, a prenosi agencija Mina.
Ona smatra da činjenica da su sva tri ovogodi&scaron;nja laureata iz oblasti kulture i umjetnosti prirodno upućuje na potrebu da se preispita da li su dostignuća iz drugih oblasti, posebno iz nauke i inovacija, imala jednaku &scaron;ansu da budu prepoznata i vrednovana.
&bdquo;Posebno se, sa pozicije odgovornosti za sektor nauke i inovacija, nameće pitanje da li su izuzetna naučna dostignuća bila adekvatno prepoznata u procesu odlučivanja&ldquo;, dodala je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je navela da smatra svojom dužno&scaron;ću da ukaže na činjenicu da su Snežana Dragićević i Snežana Vuksanović bile nominovane za Trinaestojulsku nagradu upravo zbog otkrića od međunarodnog značaja &ndash; novog roda (Petrolamium Dragićević, Vuksanović &amp; Surina) i nove vrste za nauku (Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović &amp; Surina) u flori Crne Gore.
Jak&scaron;ić Stojanović je podsjetila da je riječ o otkriću koje predstavlja rijetkost ne samo na nacionalnom, već i na evropskom nivou, čime Crna Gora nakon vi&scaron;e od dva vijeka dobija novu biljnu vrstu i rod &ndash; naučnu senzaciju i potencijalni simbol prirodne ba&scaron;tine 21. vijeka.
&bdquo;Vjerujem da ovakvi rezultati, koji potvrđuju naučnu izvrsnost i predani istraživački rad, zaslužuju da budu ravnopravno razmatrani prilikom dodjele najvi&scaron;ih državnih priznanja&ldquo;, kazala je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je rekla da njena dužnost da ukaže na značaj dosljednog po&scaron;tovanja zakona i principa pravične zastupljenosti svih oblasti.
&bdquo;Ne ulazeći u autonomiju žirija, ali posebno sa pozicije odgovornosti koju imam kao ministarka prosvjete, nauke i inovacija, moja je obaveza da ukažem na značaj dosljednog po&scaron;tovanja zakona i principa pravične zastupljenosti svih oblasti, kako bi Trinaestojulska nagrada i dalje bila simbol dru&scaron;tvene odgovornosti, izvrsnosti i napretka Crne Gore&ldquo;, rekla je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je poručila da je zajednička odgovornost &bdquo;da podstičemo stvaraoce u svim oblastima da nastave da grade Crnu Goru kao dru&scaron;tvo znanja, kulture i naučne relevantnosti na međunarodnoj sceni&ldquo;.

Jakšić Stojanović: Trinaestojulska nagrada mora biti simbol društvene odgovornosti, izvrsnosti i napretka Crne Gore

"DA LI SU IZUZETNA NAUČNA DOSTIGNUĆA BILA ADEKVATNO PREPOZNATA U PROCESU ODLUČIVANJA"

Poslanik DPS Nikola Rakočević saop&scaron;tio je na dana&scaron;njoj pres konferenciji u Skup&scaron;tini Crne Gore da je stanje u kompaniji Solar gradnja EPCG &ndash; haotično.
&bdquo;Solar gradnja je primjer sistemske korupcije i partijskog zapo&scaron;ljavanja, to je ujedno i motiv osnivanja kompanije&ldquo;, rekao je Rakočević.
Poslanik DPS podsjeća da je DRI dala duplo negativno mi&scaron;ljenje na rad Solar gradnje.
&bdquo;Iz kompanije smo 2021. dobili smo podatak iz kompanije da je u jednom trenutku bilo 1.800 zaposlenih. SDT mora da ispita navode iz izvje&scaron;taja DRI.
U skladu sa zakonom zbog gubitaka bili su u obavezi da smanje fond za plate. Ne da nisu smanjili fond već su povećali kao i broj zaposlenih&ldquo;, rekao je Rakočević.
Rakočević je kazao da će opozicija tražiti kontrolno saslu&scaron;anje čelnika Solar gradnje, EPCG i Vlade Crne Gore.

Rakočević: Solar gradnja primjer korupcije i partijskog zapošljavanja, tražićemo saslušanje čelnika te kompanije, EPCG i Vlade

"STANJE U KOMPANIJI  HAOTIČNO"

Ervin Ibrahimović izabran je ponovo za predsjednika Bo&scaron;njačke stranke (BS), saop&scaron;teno je iz te partije.
Kako je navedeno, Ibrahimović je za novi mandat izabran jednoglasno na petom kongresu stranke.
&nbsp;Za skoro dvadeset godina postojanja, kako ističu iz te partije, BS nije imala nijedan vanredni kongres.
&bdquo;Sa sigurno&scaron;ću možemo reći da je ovaj, peti redovni kongres, jubilej na&scaron;e stranke i simbol stabilnosti i kontinuiteta&ldquo;, poručili su iz BS-a.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, kongres BS-a usvojio je i četiri važne rezolucije, koje će trasirati politički put BS naredne četiri godine.
&bdquo;Usvojene su Rezolucija o evropskim integracijama, Rezolucija o za&scaron;titi jezičkih prava i adekvatnom uče&scaron;ću Bo&scaron;njaka i bosanskog jezika u Crnoj Gori, Rezolucija o demografskoj održivosti, kao i Rezolucija o Genocidu u Srebrenici&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Ibrahimović kaže da odgovorno tvrdi da je BS najbolja bo&scaron;njačka priča u novijoj istoriji Crne Gore.
&bdquo;U to ime, sve vas pozivam na međusobno povjerenje, po&scaron;tovanje i saradnju. Svi zajedno smo dužni da na&scaron;im mladim ostavimo bolji, ravnopravniji i razvijeniji ambijent za prosperitet i život u na&scaron;oj Crnoj Gori&rdquo;, zaključio je Ibrahimović.
U saop&scaron;tenju se navodi da je pod sloganom &bdquo;Znamo put! Vidimo se u EU!&ldquo; predstavljen novi Program i pravac djelovanja BS-a za naredne četiri godine.
"O dosljednosti u radu govori i činjenica da BS ne mijenja svoj ključni cilj: članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, ravnomjeran regionalni razvoj i očuvanje, afirmaciju i pobolj&scaron;anje položaja Bo&scaron;njaka, ali i drugih manje brojnih naroda u Crnoj Gori", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Ibrahimović ponovo izabran za predsjednika Bošnjačke stranke

"BS NAJBOLJA BOŠNJAČKA PRIČA U NOVIJOJ ISTORIJI CRNE GORE"

Predsjednik Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović ponovo je izabran na tu funkciju, odlučeno je na Kongresu partije koji je sinoć održan na Lovćenu.
Na Kongresu GP URA, na kojem je proslavljeno i 10 godina partije, za potpredsjednike su izabrani Ana Novaković Đurović, Milena Vuković i Blažo Rađenović.
Abazović je kazao da se za deset godina postojanja "sva&scaron;ta izde&scaron;avalo kada je URA u pitanju".
&bdquo;Bili smo sa građanima na ulici, bili smo sa građanima na protestima, bili smo sa građanima gdje su se branile rijeke, bili smo sa građanima gdje su se branile plaže, bili smo sa građanima gdje se branio prostor, bili smo na svakom mjestu gdje se činila nepravda. I za sve to vrijeme stekli smo mnogo neprijatelja, ali i prijatelja&ldquo;, rekao je Abazović.
Kako je naveo, od osnivanja 14. marta 2015, pa do danas, uvijek su se vodili samo jednom maksimom &ndash; da budu na braniku države.
&bdquo;Mnogi nas nijesu razumjeli, mnogi nas ni danas ne razumiju, ali na&scaron;a ideja je superiorna i ona se ne ogleda ni u brojevima, ni u mandatima, ni u opoziciji, ni u vlasti. Ona se ogleda u onome &scaron;to jedno dru&scaron;tvo stvara kroz istoriju&rdquo;, poručio je Abazović.
Abazović je najavio da sa Kongresom počinje i predstavljanje novog programa URA-e za razvoj Crne Gore pod nazivom &ldquo;Crna Gora 365&Prime;.
Istakao je da će se boriti za restituciju i vraćanje zemlje ljudima koja im je oduzeta u nekom drugom sistemu.
&bdquo;Ko želi da radi po&scaron;teno, časno, u skladu sa zakonom i u skladu sa interesima Crne Gore, ko god bude na tom putu, na&scaron; je partner. Ko god ne bude na tom putu, bićemo njegovi najveći i najljući kritičari, kao &scaron;to smo to do sada bili, i kvarićemo im planove&ldquo;, poručio je Abazović.
Vjeruje da će građani promijeniti aktuelnu Vladu na sljedećim izborima.
&bdquo;Siguran sam da će nova vlada Crne Gore biti jaka, da će ideja URE u njoj biti dominantna, a URA u njoj jedan od važnih faktora&rdquo;, poručio je Abazović.
Prema njegovim riječima, danas u Crnoj Gori raste ekstremna politika.
&bdquo;Nažalost, vraćamo se na staro. Mislili smo da smo taj put zavr&scaron;ili 2023, kad je taj tzv. politički centar uspio da napravi istorijski rezultat. Svi koji su ga upropastili, neka im služi na čast. Ljudski je grije&scaron;iti, ali je jo&scaron; vi&scaron;e ljudski da se u tim gre&scaron;kama ne ponavljamo&rdquo;, kazao je Abazović.
&nbsp;
&nbsp;

Abazović ponovo izabran za predsjednika GP URA

ODLUČENO NA KONGRESU PARTIJE

Iz Centra za građanska prava podnijeli su prijavu protiv poslanice Nove srpske demokratije Jelene Božović.
Iz te NVO reagovali su zbog, navode &scaron;ovinističkih i opasnih izjava Božović.
U Skup&scaron;tini Crne Gore, poslanica Jelena Božović (NSD) je izjavila da je "crnogorski jezik nakaradan i uveden na silu".
"Ove izjave su otvoreno &scaron;ovinističke i imaju jasan cilj: da podriju identitet Crne Gore, ospore njen Ustav ,I pravo crnogorske nacije na svoju kulturu I identitet. Ovo je nastavak &scaron;ovinističkog pona&scaron;anja poslanice Božović koja je i ranije pozivala na &lsquo;otkopavanje oružja&rsquo;, i time direktno pozivala na nasilje i ru&scaron;enje Ustava. U pitanju nije izolovani incident, već kontinuitet izjava koje dolaze iz stranke koja ba&scaron;tini kleronacionalizam, velikodržavni projekat i ideologiju fa&scaron;izma i koja propagira takve nazadne ideologije, nažalost , u najvi&scaron;em zakonodavnom domu", navode iz Centra za građanska prava.
Zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih institucija i skidanje imuniteta poslanici Božović.
"Ovo nije sloboda govora. Ovo je institucionalizovani &scaron;ovinizam, koji dolazi iz vrha politike i direktno vrijeđa svakog građanina Crne Gore koji crnogorski jezik govori, ośeća i živi. U ovom slučaju ,nakaradni su samo oni koje se vode fa&scaron;ističkom ideologijom isključivosti i nepo&scaron;tovanja građanskih i nacionalnih prava Crnogoraca", poručuju iz Centra za građanska prava.

Centar za građanska prava podnio krivičnu prijavu protiv Božović zbog izjave o crnogorskom jeziku

TRAŽE OD NADLEŽNIH HITNU REAKCIJU I SKIDANJE IMUNITETA POSLANICI

Vlada je danas razrije&scaron;ila Artana Kurtija funkcije generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i na to mjesto postavila Predraga Burića.
Ranije danas Vlada je razrije&scaron;ila Burića funkcije generalnog inspektora u ANB-u i naimenovala Artana Kurtija.&nbsp;
Podsjetimo, Vlada je 9. novembra pro&scaron;le godine sa funkcije generalnog inspektora u ANB-u smijenila Kurtija, a Upravni sud je 4. marta poni&scaron;tio to rje&scaron;enje Vlade.
Burić je za generalnog inspektora ANB-a naimenovan 21. marta.
Upravni sud je 18. juna ponovo poni&scaron;tio rje&scaron;enje Vlade o razrje&scaron;enju Kurtija, donijeto 18. aprila, bez vraćanja predmeta na ponovno postupanje i odlučivanje, podsjeća agencija Mina.

Burić nakon razrješenja naimenovan za generalnog inspektora ANB-a