Politika

Crna Gora se, sada je očigledno, suočava sa ozbiljnim rasulom u bezbjednosnom sektoru, dok se izbjegava sazivanje Savjeta za bezbjednost i odbranu, jedinog Ustavnog tijela nadležnog za ta pitanja, kazao je za Pobjedu politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore Danilo Kalezić.
On je komentarisao jučera&scaron;nji niz događaja čiji su akteri bili predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, a povodom sazivanja sjednica na najvi&scaron;em nivou različitih tijela koja se bave nacionalnim bezbjednosnim pitanjima.
&Scaron;UM U KOMUNIKACIJI
Naime, Milatović je u nedjelju najavio da će sazvati sjednicu Savjeta za bezbjednost i odbranu nakon &scaron;to su u samo nekoliko dana u &scaron;irem centru Podgorice ubijena dva bezbjednosno interesantna lica Ivan Milačić i Igor Nedović, te prebijen predsjednik op&scaron;tine Budva Nikola Jovanović. Za termin je odabrao srijedu u 14 sati, a pored druga dva člana Savjeta, predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića, te premijera Spajića, pozvao je i funkcionere Vlade u čijoj su nadležnosti resori bezbjednosti, te rukovodioce Uprave policije Lazara &Scaron;ćepanovića i Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića.
- Građani moraju imati osjećaj da država stoji iza njih snažno, organizovano i bez oklijevanja. Zbog ozbiljnosti situacije, očekujem prisustvo svih pozvanih članova i učesnika sjednice &ndash; naveo je Milatović u najavi sjednice.
No, juče je uslijedio &bdquo;hladan tu&scaron;&ldquo; kada je Spajić obavijestio Milatovićev Kabinet da ponovo ne može prisustvovati sjednici, te da mu za to ne odgovaraju ni srijeda, ni četvrtak.
Nekoliko sati kasnije, premijer je ozvaničio kako on za danas u 18 sati saziva sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, vladinog operativnog tijela koje se bavi istim pitanjima. Teme će biti iste - &bdquo;analiza bezbjednosne situacije u zemlji i efikasnost institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora&ldquo;. Sjednici bi trebalo da prisustvuju i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, v. d. direktora UP Lazar &Scaron;ćepanović, te načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag &Scaron;uković.
Iz Kabineta predsjednika zatim je stigao odgovor kako &bdquo;razumiju odluku Spajića da preuzme odgovornost i sazove sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kako bi kroz to operativno tijelo sagledao aktuelne prijetnje i ubrzao efikasan odgovor na bezbjednosne izazove&ldquo;.
- Ustav i zakoni Crne Gore zahtijevaju jedinstvenu koordinaciju na najvi&scaron;em nivou. Predsjednik države, Vlade i Skup&scaron;tine moraju učestvovati u svakom zasijedanju Savjeta za odbranu i bezbjednost, i to je odgovornost prema građanima Crne Gore. Kabinet Predsjednika ostaje otvoren u određivanju termina u petak, koji premijeru odgovara, kako bismo donijeli odgovarajuće odluke koje će vratiti punu sigurnost i bezbjednost za sve građane Crne Gore &ndash; stoji u saop&scaron;tenju kojim je &scaron;ef države predložio novi termin susreta.
Takođe je ukazao kako &bdquo;sigurnost i dostojanstvo građana nijesu predmet političkih igara, ili nemara, već ustavna i moralna obaveza svih nosilaca najvi&scaron;ih funkcija&ldquo;.
- Svako ignorisanje najvi&scaron;eg ustavnog tijela nadležnog za pitanja nacionalne bezbjednosti, odraz je neozbiljnosti, za koje se mora preuzeti odgovornost. Predsjednik Milatović neće oklijevati kada je u pitanju vraćanje osjećaja sigurnosti za sve građane Crne Gore i ostaje u potpunosti posvećen saradnji i koordinaciji svih institucija kako bismo zajednički sačuvali bezbjednost, stabilnost i dostojanstvo Crne Gore &ndash; zaključuje se u saop&scaron;tenju iz Milatovićevog kabineta.
UMNOŽAVANJE PROBLEMA
Rad najvi&scaron;eg tijela koje se bavi bezbjedno&scaron;ću cijele nacije tako je opet omeo &bdquo;&scaron;um&ldquo; u komunikaciji između predsjednika države i premijera. To je već druga kriza u manje od deset mjeseci, po&scaron;to se Savjet mjesecima nije mogao sastati kada je trebalo rije&scaron;iti personalne promjene u General&scaron;tabu i vrhuVojske Crne Gore. No, ovog puta je situacija u zemlji mnogo ozbiljnija, a nova personalna rje&scaron;enja na operativnom nivou u bezbjednosnom sektoru očigledno su dodatno uvećala probleme koji postoje već decenijama. Sa tim je saglasan i analitičar Danilo Kalezić.
- Upravo odnos prema sjednicama Savjeta i prema Savjetu kao najvi&scaron;em ustavnom organu koji treba da se bavi bezbjednosnim temama, govori o stanju u bezbjednosnom sektoru koji je, u najmanju ruku, kompromitovan. Bez ikakvih posljedica, imamo rasplamsavanje i novi talas obračuna kriminalnih klanova, dok se u sistemu bezbjednosti, pod krinkom vetinga, sprovodi politički revan&scaron;izam &ndash; naveo je sagovornik Pobjede.
On ističe da je, shodno Ustavu Crne Gore, &bdquo;Savjet jedino referentno tijelo za pitanja bezbjednosti, odnosno za razmatranje bezbjednosnih tema i davanje obavezujućih preporuka&ldquo;.
- Vijeće za nacionalnu bezbjednost, koje je Spajić sazvao i kome će prisustvovati, predstavlja operativno tijelo Vlade i nikako ne može imati supremaciju u odnosu na Savjet, jer, osim &scaron;to je ustavna kategorija, Savjet ima i najvi&scaron;i politički legitimitet, jer ga čine tri predsjednika &ndash; države, parlamenta i Vlade. Barem je tako u teoriji. Ponavljam, u na&scaron;em političkom sistemu, zaključke Savjeta treba da sprovodi i Vijeće, a ne obratno. I nikako drugačije &ndash; pojasnio je on.
Odbijanjem da se pojavi na sjednici Savjeta, prema riječima Kalezića, predsjednik Vlade &bdquo;demonstrira nespremnost i manjak inicijative da se o tim temama uop&scaron;te razgovara&ldquo;.
- Crna Gora treba &scaron;to prije da izađe sa novom bezbjednosnom strategijom koja, sa političkog nivoa, treba da se koordini&scaron;e kroz instancu tri predsjednika, a da se nakon toga kroz Vijeće stvari operativno dalje razvijaju &ndash; rekao je na&scaron; sagovornik.
Kalezić je ukazao da Spajić &bdquo;ne poznaje i ne razumije sistem bezbjednosti&ldquo;, ali da ga to &bdquo;ne dotiče&ldquo;.
- Istovremeno, zarad mira u kući i koaliciji, koja je svakako pred pucanjem, on ne želi da postavi pitanje odgovornosti tandema Aleksa Bečić &ndash; Danilo &Scaron;aranović, koji komanduje bezbjednosnim sektorom &ndash; potcrtao je on poziciju dvojice funkcionera Demokrata u Vladi.
Premijerovo &bdquo;preskakanje&ldquo; sjednice Savjeta, po Kaleziću, povezana je sa ličnim odnosom Spajića i Milatovića.
- Spajić ne želi da slu&scaron;a kritike predsjednika države i ne želi da se ta tema aktuelizuje. Istovremeno, predsjednik države, kada je imao priliku da povuče politički potez, to nije učinio. Sada je doveden u podređenu poziciju. Uloga Mandića u svemu ovome postoji i prisutna je u samom Vijeću kroz njegove kadrove u Vladi. Njemu to politički savr&scaron;eno odgovara. On ne trpi nikakvu političku &scaron;tetu, već je trpe Demokrate i premijer Spajić &ndash; rekao je sagovornik Pobjede.
IZBJEGAVANJE ODGOVORNOSTI
No, premijeru upućuje i sljedeće pitanje: za&scaron;to uporno izbjegava da smijeni Bečića i &Scaron;aranovića. Razlozi za takve postupke su brojni, a kao ključne navodi izostanak kompetencija, političkog legitimiteta i referenci, zbog čega dvojica funkcionera Demokrata &bdquo;ne mogu pokrivati tako odgovorne pozicije&ldquo;.
Ovakvu ocjenu ilustruje i činjenica da Bečić, kao &scaron;ef Vladinog Biroa za operativnu komunikaciju, nije skoro sazivao sjednicu tog tijela koje bi, reklo bi se, ovih dana moralo da zasijeda bez pauza.
- Usred rasula u bezbjednosnom sektoru nastavlja se stara praksa iz 2020. godine da se derogira Ustav na način &scaron;to se ne po&scaron;tuje ključni organ za bezbjednost. Smije&scaron;an je, ciničan i gotovo palanački način na koji se u javnosti govori o sjednicama Savjeta. Veću ozbiljnost i veći uticaj ima čas odjeljenske zajednice nego Savjet za odbranu i bezbjednost &ndash; prokomentarisao je Kalezić.
On, naravno, ukazuje i na to da ne treba biti populista, te da je jasno kako je neke od događaja gotovo nemoguće spriječiti.
- Objektivni razlozi su svakako to &scaron;to Crna Gora ima tradiciju i iskustvo sa narko-klanovima, &scaron;to je tema kojom smo se u pro&scaron;losti nedovoljno bavili. Subjektivni razlozi su ti &scaron;to se Bečić i &Scaron;aranović, ali i ostatak vladajuće većine, bave &bdquo;otimanjem&ldquo; bezbjednosnog sektora umjesto njegovom dogradnjom. Ne možete istovremeno, sa istim žarom i podjednako, da vodite bitku za prevlast u bezbjednosnom sektoru i da ga profesionalizujete. Jedno isključuje drugo &ndash; kazao nam je Kalezić.
Kao posljedicu, dodao je, sada imamo obračune i političke čistke koje se de&scaron;avaju na dnevnom nivou. Uz to, Demokrate poku&scaron;avaju da &bdquo;kidnapuju&ldquo; bezbjednosni sektor, ali to jo&scaron; nijesu u potpunosti učinili.
- Nijesu uspjeli da osvoje ANB, ali zato to uspijevaju kroz policiju i vojsku. Dakle, riječ je o permanentnim nasrtajima nabezbjednosni sektor. I sada je na Spajiću, kao političkom lideru vladajuće većine, da makar formalno za&scaron;titi bezbjednosni sektor. I da konačno neko podnese političku i moralnu odgovornost &ndash; zaključuje sagovornik Pobjede.
&nbsp;

Kalezić: Novi sukob Milatovića i Spajića ukazuje na ozbiljno rasulo u bezbjednosnom sektoru

"PREMIJER NE POZNAJE I NE RAZUMIJE SISTEM BEZBJEDNOSTI, ALI GA TO NE DOTIČE“

Datum održavanja lokalnih izbora 2027. godine treba dogovoriti do kraja sedmice, kazao je predsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević i poručio da od toga zavisi usvajanje dva ključna izborna zakona.
Rakočević je to rekao na sjednici Odbora na čijem dnevnom redu je bilo upoznavanje sa nacrtima zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i o izboru odbornika i poslanika.
On je kazao da su u značajnoj mjeri postigli ono &scaron;to je bilo zacrtano do kraja jula i da bi trebalo da nastave od septembra.
&bdquo;Postignut je dogovor da lokalni izbori budu 2027, ostalo je da, dok zakon ne uđe u proceduru, a planirano je da to bude u četvrtak-petak, političke partije dogovore datum kojeg će biti održani izbori&ldquo;, rekao je Rakočević.
On je rekao da od tog dogovora zavisi da li će usvojiti ova rje&scaron;enja.
&bdquo;Smatram da neće biti problema da se nađe dogovor, ali ipak taj dio nije rije&scaron;en, i nadam se da će sve partije, pogotovo stranke vlasti, da pokažu volju i napor da ovaj posao bude zavr&scaron;en do kraja jula&ldquo;, kazao je Rakočević.
Kako je naveo, javna rasprava će biti održana u četvrtak nakon čega će, uključujući i izvje&scaron;taj sa dana&scaron;nje sjednice, biti sačinjen izvje&scaron;taj sa javne rasprave i biće uvr&scaron;tena ona rje&scaron;enja za koje radna grupa bude smatrala da treba se nađu u predlogu zakona.
Rakočević je pozvao predsjednika Skup&scaron;tine da sazove sjednicu Kolegijuma na kojoj će se dogovoriti da u subotu, ili najkasnije u ponedjeljak, bude sjednica parlamenta na kojoj će, kroz izmjene i dopune dnevnog reda, biti uvr&scaron;teni predlozi zakona koji su predmet rada Odbora.&nbsp;
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić rekao je da se najbitnije izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika odnose na održavanje lokalnih izbora u jednom danu i profesionalizaciji organa za sprovođenje izbora u prvom redu Državne izborne komisije (DIK) i op&scaron;tinskih izbornih komisija (OIK).
On je kazao da su na&scaron;li mehanizam da uvedu koncept op&scaron;tih lokalnih izbora, prema kom će se tačno znati kad se održavaju lokalni izbori.
&bdquo;Glavni efekat toga je politička stabilnost na lokalnom nivou. Svaka evropska država koja nije imala ovo, to je vremenom uvela&ldquo;, kazao je Čarapić.
On je rekao da održavanje lokalnih izbora u jednom danu izlazi iz konstantnog izbornog ciklusa koji traje četiri godine.
Čarapić je istakao da se druga izmjena odnosi na &bdquo;lokalni turizam&ldquo;, odnosno da se neko ispisuje iz jedne i upisuje u drugu op&scaron;tinu da bi uticao na rezultat izbora.
Govoreći o datumu prvih lokalnih izbora, Čarapić je rekao da je to par ekselans političko pitanje.&nbsp;
&bdquo;Mi smo se potrudili da damo dovoljno prostora partijama i liderima da se do usvajanja zakona dogovore oko datuma. To je dio koji se tiče politike. Lider treba da odnesu odluku o tome&ldquo;, kazao je Čarapić.
On je kazao da je bitna stvar profesionalizacija izborne administracije, prije svega DIK-a koja se transformi&scaron;e u centralnu izbornu komisiju (CIK).
&bdquo;Depolitizacija i profesionalizacija znači da će predstavnici CIK-a morati da ispunjavaju stroge uslove za izbor, njih će predlagati posebna komisija koja će biti depolitizovana. To su predstavnici Udruženja sudija, Univerziteta Crne Gore, nevladinih organizacija (NVO) i po jedan predstavnik iz skup&scaron;tinske većine i opozicije&ldquo;, pojasnio je Čarapić.
On je rekao da će ta komisija od pet članova razmatrati prijave za članove i predsjednika CIK-a, i većinom od četiri glasa utvrđivati listu.&nbsp;
&bdquo;Skup&scaron;tina nema pravo da je koriguje, već samo utvrđuje listu glasanjem za ili protiv&ldquo;, naveo je Čarapić.
On je rekao da CIK dobija posebnu nadležnost a to je izbor predsjednika OIK-a.
Čarapić je rekao da se OIK reformi&scaron;u i postaju poluprofesionalne, a predsjednik mora biti profesionalac, dok se broj članova smanjuje sa pet na tri.
CIK-u se, kako je naveo, dodaju nadležnosti tabeliranja rezultata, vođenja statistike i pisanja publikacija koje se tiču izbornog procesa.
Čarapić je, govoreći o efektima predloženih izmjena, kazao da su prema njegovom mi&scaron;ljenju oni istorijski.
&bdquo;Uticanjem na fundamente koje se tiču izbornih prava, prostiremo Crnoj Gori crveni tepih da uđe u Evropsku uniju 2028. bez ikakvih znakova navoda ili dilema. Uspjeh konsenzusa izborne reforme nama garantuje članstvo u Uniji. Građani dobijaju veću političku stabilnost&ldquo;, naveo je Čarapić.
On je, govoreći o Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kazao da je regulisan režim sankcija, novčanih prekr&scaron;aja.
Čarapić je rekao da su u cjelosti upodobili nove materijalne odredbe koje se tiču finansiranja izbornih kampanja.
&bdquo;Materijalne odredbe koje se tiču finansiranja izbornih kampanja su brojne &ndash; odnose se na zloupotrebu državnih resursa u toku kampanje, napravili smo ogroman iskorak u tom dijelu, povećava se nivo transparentnosti partija koje se ionako finansiraju iz javnih sredstava&ldquo;, dodao je Čarapić.
On je rekao da partije dosad nijesu imale prevelike zahtjeve kada je u pitanju izvje&scaron;tavanje o finansijama, već je to bio odraz kako koja partija ima potrebu da dijeli te informacije.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da neće biti upitna njihova podr&scaron;ka Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Smatra da bi trebalo smanjiti najveće uplate partijama od fizičkih i privatnih lica, i sa predloženih deset i 20 hiljada, smanjiti na dvije odnosno deset hiljada.
Zirojević je rekao da je jasno strate&scaron;ko opredjeljenje da svi lokalni izbori budu u istom danu, ali ne i parlamentarni.&nbsp;
&bdquo;Mislim da bi sve lokalne teme gurnuli sa strane u odnosu teme sa državnog nivoa&ldquo;, rekao je Zirojević.
On je kazao da treba povesti računa koliko dugo se produžavaju mandati op&scaron;tinama prilikom dogovora o održavanju lokalnih izbora u jednom danu.
Zirojević je rekao da mu je čudna praksa uče&scaron;ća predstavnika Udruženja sudija u CIK-u, iako podržavaju njenu profesionalizaciju.
&bdquo;Nijesam siguran da li tu postoji konflikt interesa, da li se na neki način sudska grana vlasti dovodi u nezgodan položaj. Nijesam siguran da je broj od tri člana OIK-a dovoljan, ima tu dosta posla&ldquo;, rekao je Zirojević.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Admir Adrović rekao da podržava da se uputi inicijativa Ministarstvu pravde da se izmijeni Krivični zakonik za ona djela koja se tiču izbornih radnji, a koja se mogu smatrati krivičnim djelom.
Adrović je rekao da smatra da lokalni i parlamentarni izbori ne treba da budu u istom danu.
Poslanik Albanske alternative Nikola Camaj je, govoreći o pravu garantovanih mandata, kazao da im se desilo da sa 12 hiljada glasova dođu do jednog mandata.
&bdquo;&Scaron;to mislim da nije pravo rje&scaron;enje za budućnost Crne Gore&ldquo;, dodao je Camaj.
On je rekao da sve države i u regionu nastoje da zakonima obezbijede broj predstavnika manjinskih naroda.
Poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović rekao je da je ideja o zagarantovanim mandatima snažan mehanizam u predstavljanju nacionalnih zajednica.
&bdquo;Oni daju i mogućnost da manjinske partije svojom kulturom i sa svim &scaron;to predstavljaju bogate Crnu Goru&ldquo;, naveo je Vuksanović.
Predstavnica nevladinog sektora Nikoleta Đukanović je rekla da izmjene tretiraju samo nekoliko tematskih cjelina.
&bdquo;Nijesam razumjela za&scaron;to bi se sad usvajale izmjene zakona koje bi se mijenjale za nekoliko mjeseci, ako već ne postoji razlog zbog kojeg bi sad trebalo da izmjene budu usvojene. Ne znam da li bi rodne kvote u&scaron;le u ove izmjene, bez obzira na to, sugeri&scaron;em na to da se izmjene ne usvajaju ni na Odboru&ldquo;, rekla je Đukanović.
Ona je kazala da je sugestija Odbora za rodnu ravnopravnost veoma bitna, jer kvote iz 2011. godine nijesu ispunile očekivanja.
&bdquo;To možemo vidjeti po broju žena koje uđu u parlament nakon izbora, koji je nizak u odnosu na onaj kada se formira vlada, kad mu&scaron;karci preuzmu mjesta na izvr&scaron;nim funkcijama. To je samo jedan od argumenata za&scaron;to kvote treba povećati&ldquo;, smatra Đukanović.
Predstavnik NVO-a Dragan Koprivica rekao je da se ne može reći da dana&scaron;nje stavke nijesu dvije od deset najvažnijih izbornog sistema.
&bdquo;To me raduje, ali me brine konverzacija da ovo nije sveobuhvatna reforma, jer se ovaj odbor zove Odbor za sveobuhvatnu reformu&ldquo;, rekao je Koprivica.
On je kazao da je važna afirmativna akcija za manjine, pobolj&scaron;anje prava za osobe sa invaliditetom, pobolj&scaron;anje zastupljenosti žena.
Koprivica je rekao da ih najvi&scaron;e zabrinjava kako su urađeni izbori u jednom danu.
&bdquo;Predloženo rje&scaron;enje, ako stoji da će prvi izbori biti 2027, upitni su sa stanovi&scaron;ta po&scaron;tovanja Ustava i međunarodnih standarda, jer se to bazira na masovnom produženju mandata op&scaron;tinama, odnosno uskraćivaju prava glasa preko 240 hiljada ljudi&ldquo;, naveo je Koprivica.
On je kazao da ne treba spajati lokale i pralementarne izbore "jer lokalni izbori moraju biti prvorazredni događaj&ldquo;.
Koprivica smatra da treba tražiti mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije o predloženim izmjenama zakona.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin rekao je da se održavanje izbora u istom danu ne može realizovati bez produženja ili skraćenja mandata.
&bdquo;Kada anliziramo pojedine op&scaron;tine u dijelu krajnjeg datuma, vidimo da bi u desetak op&scaron;tina izbori bili održani u novembru iduće godine. 2028. i 2029. bili bi održani u sedam op&scaron;tina&ldquo;, naveo je Rovčanin.
On je rekao da postoje i dva nedovr&scaron;ena procesa i da je srednje rje&scaron;enje 2027. godina.
Predstavnik NVO Zlatko Vujović rekao je da će biti ogromne promjene ukoliko parlament usvoji predložena izborna rje&scaron;enja.
&bdquo;Da li ima propusta, ima svakako, ali dobra stvar je &scaron;to ćemo se vratiti izbornom zakonu već na jesen. O održavanju lokalnih izbora u jednom danu - ne postoji dobro rje&scaron;enje, logika moja govorila bi da bi najbolje bilo da izbori budu održani kada bude talas lokalnih izbora krajem iduće godine&ldquo;, rekao je Vujović.
On je ocijenio da izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nose dobre promjene.
&bdquo;Ne možda dovoljne, ali trećina zakona se sastoji od kaznenih odredbi, &scaron;to govori o tome da su se objektivno sagledavali nedostaci u prethodnom periodu&ldquo;, rekao je Vujović.
On je, govoreći o rodnim kvotama, rekao da je do&scaron;lo kvalitetno rje&scaron;enje od Odobra za rodnu ravnopravnost i da ne vidi za&scaron;to to ne bi bilo sada uključeno.
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović rekla je da povećana participacija žena ima potencijal da dopuni i pro&scaron;iri paletu političkih prioriteta dru&scaron;tva, ali da ona izaziva otpor zbog tradicionalnih rodnih uloga koje su često usmjerene u sferu privatnog.
&bdquo;U partijarhatu, u kojem mi i dalje živimo, imamo taj otpor koji se tiče žena&ldquo;, dodala je Nedović.
Ona je rekla da se žene nalaze na čelu samo tri od 15 skup&scaron;tinskih odbora.
Nedović je kazala da se na administrativnim mjestima nalaze žene, a da su mu&scaron;karci na pozicijama odlučivanja.
Poslanik GP URA-e Zoran Mikić kazao je da podržava predlog o lokalnim izborima u jednom danu.
&bdquo;Ne vidim da je neki veliki problem osim finansijske strane zbog toga &scaron;to bismo imali parlamentarne izbore na proljeće 2027, a lokalne na jesen. Mi ćemo podržati ova rje&scaron;enja, malo sam skeptičan da će lideri uspjeti da dogovore datum održavanja lokalnih izbora, ali neka preuzmu odgovornost&ldquo;, rekao je Mikić.
On je kazao da podržava rje&scaron;enje Odbora za rodnu ravnopravnost o zastupljenosti žena.
&bdquo;Da li će to biti izazov - hoće, ali i dodatni podsticaj da motivi&scaron;emo veći broj žena da se uključe u izborne procese&ldquo;, naveo je Mikić.
Poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđu&scaron;ić ocijenio je da su "odradili dobar posao".
&bdquo;Iskustvo iz početnog perioda nije nas uvjeravalo da će biti tako, ali s obzirom na rokove i kompleksnost, mislim da smo dobili kvalitetna zakonska rje&scaron;enja&ldquo;, naveo je Anđu&scaron;ić.
On je kazao da se pitanje otvorenih lista treba da bude realizovano do kraja godina, ako već svi to podržavaju.
Anđu&scaron;ić je kazao da ovaj posao ne bi mogao biti zavr&scaron;en bez opozicije.
&bdquo;To smo vidjeli i 2019. godine, kad bez nekih valjanih razloga opozicija nije bila spremna da doprinese&ldquo;, dodao je Anđu&scaron;ić.

Rakočević: Do kraja sedmice dogovoriti datum lokalnih izbora 2027.

SJEDNICA ODBORA ZA SVEOBUHVATNU IZBORNU REFORMU

Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode da su zabrinute zbog predloženog Zakona o javnom okupljanju.
- Amandmani predloženog Zakona o javnom okupljanju nijesu u skladu sa Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.
Smatramo da predloženi amandmani predviđaju op&scaron;tu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima. Prema međunarodnom pravu, ograničenja kori&scaron;ćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću &bdquo;nesrazmjerno opterećenje", u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ogranićenja -&nbsp; ističe se, između ostalog, u dopisu koje potpisuju Diego Sorilja,rezidentni koordinator UN i Anjet Lanting, savjetnica UN za ljudsks prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori).
Takva ogranićenja, kako dalje navode, ne smiju biti op&scaron;te zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima.
"Treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o gra&scaron;anskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom dru&scaron;tvu, srazmjerna i nediskriminatorna", ukazuju iz Ujedinjenih nacija.
Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno.
"Nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja", pi&scaron;e u dopisu.
Osim Mandiću, dokument je dostavljen i &scaron;efovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG &ndash; Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bo&scaron;njačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG &ndash; Demokratska narodna partija), Milo&scaron;u Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP &mdash; CIVIS), Borisu Mugo&scaron;i (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum &mdash; Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

UN pisale Mandiću i poslaničkim klubovima: Zabrinuti zbog predloženog Zakona o javnom okupljanju

"AMANDMANI NIJESU U SKLADU SA MEĐUNARODNIM AKTIMA"

Nakon &scaron;to je iz Vlade saop&scaron;teno da je premijer Milojko Spajić zakazao za sjutra sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, oglasil su iz Kabineta Predsjednika Crne Gore, uz poruku da razumiju odluku predsjednika Vlade da preuzme odgovornost i sazove sjednicu Vijeća kako bi kroz to operativno tijelo sagledao aktuelne prijetnje i ubrzao efikasan odgovor na bezbjednosne izazove.
"Ustav i zakoni Crne Gore zahtijevaju jedinstvenu koordinaciju na najvi&scaron;em nivou: Predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skup&scaron;tine moraju učestvovati u svakom zasijedanju Savjeta za odbranu i bezbjednost i to je odgovornost prema građanima Crne Gore", ističe se u saop&scaron;tenju.
Kabinet Predsjednika, kako poručuju, ostaje otvoren u određivanju termina u petak, koji premijeru odgovara, kako bismo donijeli odgovarajuće odluke koje će vratiti punu sigurnost i bezbjednost za sve građane Crne Gore.
"U trenutku alarmantnih bezbjednosnih prijetnji: ubistava, ugrožavanja sigurnosti i nasilja nad izabranim zvaničnicima, nijedna institucija ne smije usporiti na&scaron;u sposobnost da reagujemo brzo i odlučno. Sigurnost i dostojanstvo građana nijesu predmet političkih igara, ili nemara, već ustavna i moralna obaveza svih nosilaca najvi&scaron;ih funkcija. Zato, svako ignorisanje najvi&scaron;eg ustavnog tijela nadležnog za pitanja nacionalne bezbjednosti, odraz je neozbiljnosti, za koje se mora preuzeti odgovornost", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Milatovićev kabinet: Ostajemo otvoreni u određivanju termina sjednice Savjeta u petak, koji odgovara premijeru

"IGNORISANJE NAJVIŠEG USTAVNOG TIJELA ZA PITANJA NACIONALNE BEZBJEDNOSTI ODRAZ JE NEOZBILJNOSTI"

Premijer Milojko Spajić zakazao je za sjutra u 18 sati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
"Vijeće će imati&nbsp; fokus na analizi bezbjednosne situacije u zemlji i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora .
Zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za uče&scaron;će na sjednici upućen i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, vr&scaron;iocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru &Scaron;ćepanoviću i načelniku Specijalnog policijskog odjeljenja Predragu &Scaron;ukoviću", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Spajić za sjutra zakazao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost

U 18 SATI

Odluka premijera Milojka Spajića da se ne odazove sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost neodgovorna je i nezrela, poručio je &scaron;ef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.
<a href="https://dnevno.me/politika/-/ne-odgovaraju-mu-termini-spajic-nece-na-sjednicu-savjeta-za-odbranu-i-bezbjednost-22-07-2025-08-21-20">Spajiću ne odgovaraju termini: Neće na sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost</a>
"Odluka koja potvrđuje da premijer nema nikakvu svijest o tome da upravlja državom.
Bitne su naredbe predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića i želje potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, a da bezbjednost države i građana može da čeka", napisao je Nikolić na mreži X.
Iz Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića Televiziji Vijesti su kazali da se Spajć neće odazvati sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, koja je trebalo da bude održana sjutra u 14 sati.

Nikolić: Spajić nema nikakvu svijest o tome da upravlja državom, bitne su naredbe Mandića i želje Bečića

"NEODGOVORNA I NEZRELA ODLUKA"

Član Upravnog odbora Morskog dobra Vidak Mitrović podnio je neopozivu ostavku na tu funkciju.
Poručuje da je ta odluka isključivo lični i moralni čin.
"Donosim je da se moje ime ne bi koristilo u dnevno-političke svrhe, niti dovodilo u vezu sa Morskim dobrom&rdquo;, saop&scaron;tio je Mitrović.
Tvrdi da događaji koji su ovih dana predmet interesovanja javnosti, ni na koji način nijesu povezani sa njegovo političkom pripadno&scaron;ću, niti radom preduzeća.
Mitrović je, podsjećamo, u petak učestvovao u incidentu, kada je njegov rođeni brat Jovo Mitrović udario predsjednika Op&scaron;tine Budva Nikolu Jovanovića i nanio mu te&scaron;ke povrede. Vidak i njegov drugi brat Milorad su, odlukom sudije za istragu, dobili zabranu prilaska Jovanoviću, dok je Jovo upućen u spu&scaron;ki istražni zatvor.
"Ostavku, dakle, podnosim iz uvjerenja da je očuvanje ličnog dostojanstva važnije od bilo koje funkcije. Imenovanje mi nikada nije bilo prioritet, moj cilj je uvijek bio da djelujem časno i odgovorno. Svoju nevinost dokazaću pred nadležnim institucijama, u koje imam puno povjerenje&rdquo;, naveo je Mitrović u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
&nbsp;

Vidak Mitrović podnio ostavku u Upravnom odboru Morskog dobra

"ISKLJUČIVO LIČNI I MORALNI ČIN"

Premijer Milojko Spajić neće se odazvati sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, koja je trebalo da bude održana sjutra, saop&scaron;teno je Televiziji Vijesti iz Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića.
"Iz Kabineta predsjednika Vlade saop&scaron;teno je da premijeru ne odgovara predloženi termin - ni u srijedu, ni u četvrtak", navodi se u odgovoru Milatovićevog Kabineta, uz podsjećanje da se Savjet može održati samo uz prisustvo predsjednika države, Skup&scaron;tine i Vlade, zbog čega je održavanje sjednice sada upitno, prenosi Portal Vijesti.&nbsp;
"Ako neko misli da je dobro ovako - neka za to preuzme odgovornost. Jer bezbjednost građana nije stvar političkog komfora, već ustavna i moralna obaveza&ldquo;, poručio je Milatović, koji je sjednicu zakazao zbog eskalacije nasilja i sukoba kriminalnih klanova, ocjenjujući da se država mora pokazati kao organizovana i odlučna.
Poručio je da je spreman da sjednicu održi u bilo kojem terminu koji premijer odredi.&nbsp;

Spajiću ne odgovaraju termini:  Neće na sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost

NAVODI SE U ODGOVORU KABINETA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Predsjednik Op&scaron;tine Budva Nikola Jovanović vratio se danas na posao.&nbsp;
"Nakon napada pripadnika organizovane kriminalne grupe, uprkos povredama, obavje&scaron;tavam vas da sam se vratio na posao &ndash; bez dana bolovanja.
Oni koji su mislili da će nas nasiljem zaustaviti, pogrije&scaron;ili su", saop&scaron;tio je Jovanović.
Poručio je i da nema povlačenja.
"Nema predaje. Mafija&scaron;ke grupe koje poku&scaron;avaju da preko sile i zastra&scaron;ivanja upravljaju ovim gradom, moraće da shvate &ndash; Budva nije i nikada neće biti pod njihovom kontrolom. Na&scaron;a volja je jača od njihovog straha koji poku&scaron;avaju da &scaron;ire. Oni mogu da udaraju, ali mi se ne povijamo. Ne odustajemo. I nećemo stati dok svaki pedalj Budve ne oslobodimo od uticaja kriminala.
Nastavljamo jo&scaron; jače, jo&scaron; odlučnije. Mafiji poručujem: Nijeste nas slomili, jer mi se ne lomimo", napisa je Jovanović u objavi na Instagramu.&nbsp;

Jovanović: Nema bolovanja ni predaje, svaki pedalj Budve oslobodićemo od kriminala

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK OPŠTINE

Poslanici Aleksandra Vuković, Zoja Bojanić Lalović, Aleksandra Despotović, Branislav Nenezić i Radinka Ćinćur uputili su zahtjev skup&scaron;tinskom Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport za kontrolno saslu&scaron;anje ministarke kulture i medija Tamare Vujović.
Kako je navedeno u dopisu, traže saslu&scaron;anje na temu "Postupanje Ministarstva kulture i medija u odnosu na kr&scaron;enje Zakona o izdavačkoj djelatnosti i Zakona o državnim nagradama u procesu odlučivanja članova žirija o dodjeli Trinaestojulske nagrade za 2025.
"Povodom informacija koje ukazuju na flargantno kr&scaron;enje zakona iz nadležnosti Ministarstva kulture i medija, kao i činjenice da je do&scaron;lo do brojnih dubioza u vezi sa procedurom i samom dodjelom najveće državne nagrade, Trinaestojulske, smatramo da je neophodno utvrditi sve okolnosti u kojima se odvijao ovaj proces, kako bi javnost bila valjano obavije&scaron;tena i kako bi se izbjegle brojne spekulacije i osnovane sumnje u zakonitost ovoga, za državu i njen ugled, ali i nacionalni interes, veoma važnog posla.
Neophodno je utvrditi je li bilo propusta u radu resornog ministarstva i, ako jeste, kakve su prirode", pi&scaron;e u obrazloženju.

Poslanici traže saslušanje Vujović povodom dodjele Trinaestojulske nagrade

"NEOPHODNO UTVRDITI DA LI JE BILO PROPUSTA U RADU RESORNOG MINISTARSTVA"

U čast dolaska predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića na Harvardu je danas istaknuta crnogorska zastava, &scaron;to se de&scaron;ava po prvi put od sticanja nezavisnosti 2006. godine na jednoj od najpoznatijih svjetskih visoko&scaron;kolskih institucija, saop&scaron;teno je iz Vlade Crne Gore.
Za večeras je planirano obraćanje premijera Abazovića koji na Harvardu boravi na poziv rektora Harvarda Lorensa Bejkaua, gdje će biti gost Centra za evropske studije Minda de Gunzburg (CES) i udruženja evropskih studenata sa Fakulteta Kennedy, kao u Fakulteta za poslovne studije univerziteta Harvard.
&nbsp;

Crnogorska zastava prvi put na Harvardu