Politika

Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je izmjene i dopune Zakona o radu, kojima je predviđeno povećanje roditeljskog odsustva za rađanje blizanaca na 18 mjeseci, kao i trećeg i svakog narednog djeteta na 24, saop&scaron;tio je &scaron;ef poslaničkog kluba te stranke Andrija Nikolić.
Nikolić je na konferenciji za novinare rekao da rezultati popisa pokazuju da se Crna Gora nalazi u ozbiljnoj demografskoj krizi.
On je upozorio da podaci sa popisa pokazuju da je natalitet u opadanju i da se mlado stanovni&scaron;tvo iseljava iz Crne Gore.
&bdquo;Crnoj Gori su hitno potrebne mjere koje bi pospje&scaron;ile natalitet i smanjile intenzitet iseljavanja&ldquo;, rekao je Nikolić, a prenosi agencija Mina.
Kako je kazao, te mjere treba da budu usmjerene prema mladim ljudima i roditeljima.
Nikolić je istakao da jedna od ključnih mjera za unapređenje natalitetne politike može biti produžetak trajanja roditeljskog odsustva.
On je kazao da se produženje trajanja prodiljskog i roditeljskog odsustva pokazalo kao afirmativna mjera u brojnim državama, posebno u onim koje imaju niske stope nataliteta i suočavaju se sa starenjem stanovni&scaron;tva.
Najpozitivniji primjeri za to su, kako je rekao, &Scaron;vedska, Estonija, Njemačka, Slovačka i Bugarska.
&bdquo;&Scaron;to se tiče regiona, u Hrvatskoj trajanje roditeljskog odustva zavisi od broja rođene djece i načina kori&scaron;ćenja. Hrvatski model predviđa 30 mjeseci za blizance, treće i svake sljedeće dijete&ldquo;, rekao je Nikolić.
On je istakao da i Srbija unapređuje mjere populacione politike, tako &scaron;to je produžila roditeljsko odsustvo za rađanje trećeg djeteta i svakog narednog na 24 mjeseca.
&bdquo;U Srbiji su nedavno najavili izmjenu zakona prema kojem se porodiljsko odsustvo za prvo dijete produžava sa 12 na 15, a za drugo sa 15 na 18 mjeseci&ldquo;, naveo je Nikolić.
Prema njegovim riječima, produženje plaćenog odsustva često doprinosi tome da se roditelji osjećaju podržano, &scaron;to može biti značajno za odluku o rađanju vi&scaron;e djece.
&bdquo;Tim rezonom rukovodili smo se kad smo odlučili da predložimo produžetak roditeljskog odsustva za rođenje drugog djeteta ili blizanaca na 18 mjeseci i za rođenje trećeg i svakog sljedećeg djeteta na 24 mjeseca&ldquo;, rekao je Nikolić.
On je istakao da plaćeno roditeljsko odsustvo pobolj&scaron;ava dobrobit zaposlenih, ali i ide u prilog demografskoj obnovi države.
&bdquo;Vjerujemo da će predložene izmjene i dopune blagotvorno uticati na natalitet, rani razvoj djeteta i socijalne politike u Crnoj Gori&ldquo;, dodao je Nikolić.
On je kazao da crnogorsko stanovni&scaron;tvo stari, mladi odlaze i da država treba da preduzme niz mjera da takav trend spriječi.
Kako je rekao Nikolić, kada dođe do poremećaja demografske ravnoteže, onda je te&scaron;ko ponovo uspostaviti.
On je podsjetio da je popis pokazao rast ukupnog broja stanovni&scaron;tva od 0,6 odsto.
&bdquo;Kada se u ukupno stanovni&scaron;tvo uračunaju i stranci i državljani, registrujemo da raste broj stranaca, a opada broj domicilnog stanovni&scaron;tva&ldquo;, naglasio je Nikolić, a prenosi agencija Mina.
On je kazao da se tako vidi da se crnogorsko dru&scaron;tvo smanjuje.
Nikolić je rekao da je druga važna informacija da je u odnosu na popis 2011. godine pogor&scaron;ana demografska slika u pogledu starosne strukture stanovni&scaron;tva.
&bdquo;Prosječna starost stanovni&scaron;tva je 39,7 godina, najdublja demografska starost zabilježena je u devet op&scaron;tina, a 2011. godine samo Plužine su imale takve demografske karakteristike&ldquo;, dodao je Nikolić.

DPS predlaže produženje roditeljskog odsustva

"CG HITNO POTREBNE MJERE KOJE BI POSPJEŠILE NATALITET I SMANJILE INTENZITET ISELJAVANJA“

Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi, od osnaživanja demokratskih institucija do jačanja vladavine prava, ocijenio je predsjedavajući OEBS-u i ministar vanjskih poslova Malte Ian Borž.
On je na konferenciji za novinare, nakon sastanka sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, kazao da njegova posjeta Crnoj Gori nagla&scaron;ava dobro uspostavljeno i efikasno partnerstvo OEBS-a sa Crnom Gorom, jer zajedno rade na većoj stabilnosti i napretku.
&bdquo;Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi, od jačanja demokratskih institucija do jačanja vladavine prava, i mojom dana&scaron;njom posjetom želim ponovo potvrditi da je OEBS spreman da bude posvećeni partner na svakom koraku na tom putu&ldquo;, istakao je Borž.
Kako je rekao, Misija OEBS-a u Crnoj Gori aktivno je angažovana sa nacionalnim i lokalnim subjektima, donoseći ekspertizu u ključnim oblastima, kao &scaron;to su angažman mladih i rodna ravnopravnost.
Borž je kazao da su, zajedno sa Državnom izbornom komisijom, posvećeni jačanju transparentnosti tokom izbornih procesa, koji po&scaron;tuju prava svih birača, uključujući osobe sa invaliditetom.
On je poručio da je OEBS, zajedno sa ODIHR-om, spreman da pomogne u predstojećoj sveobuhvatnoj izbornoj reformi.
Borž je kazao da su se od početka predsjedavanja OEBS-u fokusirali na Jugoistočnu Evropu, gdje ta organizacija ima &scaron;est misija i preko hiljadu zaposlenih.
On je rekao da su njihove terenske aktivnosti srž onoga &scaron;to OEBS radi i da timovi na terenu pomažu da se principi te organizacije pretvore u realni napredak u zajednicama &scaron;irom regiona.
Borž je pohvalio Misiju OEBS-a u Podgorici i profesionalce koji je čine.
Ibrahimović je naglasio da dana&scaron;nji susret nije samo diplomatski, već simbol zajedničkog opredjeljenja za mir, stabilnost i progres u regionu i &scaron;ire.
&bdquo;Ova posjeta ima posebnu važnost i &scaron;alje snažnu poruku podr&scaron;ke i prijateljstva&ldquo;, kazao je Ibrahimović.
Crna Gora, kako je istakao, vidi OEBS kao ključnog partnera u promociji mira i sigurnosti u svijetu koji se suočava da sve složenijim izazovima.
&bdquo;Na&scaron;a zemlja je nepokolebljiva u podr&scaron;ci Misiji OEBS-a i vjerujemo u snagu ove organizacije da u najtežim okolnostima zadrži i obnovi svoj uticaj&ldquo;, rekao je Ibrahimović, dodajući da, uprkos te&scaron;kim okolnostima, multilateralizam nije izgubio na snazi, već je danas važniji nego ikada.
Malta je, prema riječima Ibrahimovića, preuzimanjem predsjedavanja pokazala istinsko liderstvo i hrabrost.
&bdquo;Njena podr&scaron;ka očuvanju i revitalizaciji OEBS-a u ovim vremenima je za nas i cijeli region izuzetno značajna&ldquo;, kazao je Ibrahimović.
On je rekao da su, u kontekstu evropske integracije Crne Gore, razgovarali o zajedničkim naporima i reformama koje sprovode, a koje OEBS, preko svoje misije u Podgorici, u kontinuitetu podržava.
Prema riječima Ibrahimovića, posvećenost države članstvu u Evropskoj uniji nije samo strate&scaron;ki prioritet, nego i vizija budućnosti kojoj Crna Gora teži.
&bdquo;Zahvalni smo na podr&scaron;ci na&scaron;ih međunarodnih partnera, bez kojih bi finalna faza na&scaron;eg puta bila znatno teža. Saglasili smo se da su evropske integacije i dobrosusjedska saradnja temelj stabilnosti i napretka u regionu, naročito u kontekstu malignih uticaja kojima smo svi izloženi&ldquo;, naveo je Ibrahimović.
Kako je dodao, dana&scaron;nja posjeta potvrđuje posvećenost saradnji u odgovoru na te prijetnje.
Prema riječima Ibrahimovića, dana&scaron;nji sastanak nije samo susret dvojice kolega, već dokaz da Crna Gora ostaje posvećena promovisanju univerzalnih vrijednosti mira i bezbjednosti.
&bdquo;Na&scaron;a istorija multikulturalizma i tolerancije nas obavezuje da budemo glas koji zagovara mir i stabilnost, kako u regionu, tako i na globalnom nivou&ldquo;, istakao je Ibrahimović.

Borž: Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi

OCIJENIO PREDSJEDAVAJUĆI OEBS-U I MINISTAR VANJSKIH POSLOVA MALTE

Zapadni Balkan neće biti na Trampovoj listi prioriteta. Međutim, njegova transakciona politika može ugroziti krhki mir u regionu, kaže u razgovoru za Pobjedu Janu&scaron; Bugajski, američki analitičar i vi&scaron;i saradnik Džejmstaun fondacije iz Va&scaron;ingtona.&nbsp;
Dok je predsjednik Bajden ustupio previ&scaron;e terena Beogradu i dozvolio mu da uznemiri svoje susjede, možda je, smatra Bugajski, jo&scaron; veća vjerovatnoća da će Tramp prihvatiti dominantnu ulogu Srbije i smanjiti podr&scaron;ku suverenitetu Кosova, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Ističe da će se Trampov uticaj na autokrate razlikovati od zemlje do zemlje.
Кuda ide Amerika poslije pobjede Donalda Trampa? Da li smo svjedoci kolapsa najjače svjetske demokratije?&nbsp;
BUGAJSKI: Drugo Trampovo predsjedavanje biće test za otpornost američke demokratije i sistema provjera i ravnoteže koji postoji od osnivanja republike. Mnogo toga zavisi od toga da li Tramp može uspje&scaron;no da sprovede plan &bdquo;Projekta 2025&ldquo; čiji je autor Heritage Foundation da bi se transformisalo upravljanje. Projekat bi dao predsjedniku potpunu kontrolu nad izvr&scaron;nom vla&scaron;ću zamjenom desetina hiljada federalnih državnih službenika političkim lojalistima i obezbijedio Trampu nekontrolisana ovla&scaron;ćenja nad pravosudnim sistemom. Mnogi pravni naučnici tvrde da bi to odbacilo Ustav i stvorilo autoritarni predsjednički sistem. Postojaće otpor unutar vladajućih institucija takvoj agendi čak i među republikancima u Кongresu koji bi izgubili veliki dio svog autoriteta. Osim toga, ako Tramp nastavi sa takvim projektom, to bi moglo da podstakne građanski otpor, pa čak i oružane sukobe između radikalnih pristalica i protivnika predsjednika.
&Scaron;to rezultati ovih izbora znače za Balkan? Možemo li očekivati da će na&scaron; region poslije Trampove pobjede trajno ostati u naručju Rusije?&nbsp;
BUGAJSKI: Zapadni Balkan neće biti na Trampovoj listi prioriteta. Međutim, njegova transakciona politika može ugroziti krhki mir u regionu. Dok je predsjednik Bajden ustupio previ&scaron;e terena Beogradu i dozvolio mu da uznemiri svoje susjede, možda je jo&scaron; veća vjerovatnoća da će Tramp prihvatiti dominantnu ulogu Srbije i smanjiti podr&scaron;ku suverenitetu Кosova, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Trampovi zvaničnici bi mogli da favorizuju sporazum sa Beogradom tako &scaron;to će omogućiti sjevernim op&scaron;tinama Кosova da se pridruže Srbiji da bi ustvrdili da je Tramp konačno rije&scaron;io to otvoreno pitanje. Alternativno, Trampovo povlačenje preostalih američkih snaga sa Кosova moglo bi da podstakne srpsku vojnu intervenciju radi zauzimanja teritorije. Takav scenario bi povećao uticaj Rusije u regionu, ali bi takođe doveo do oružanog otpora na Кosovu, u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori usred poziva na podjelu drugih država.
Кako će izbor Trampa uticati na autokrate poput Vučića, Orbana, Netanjahua? Hoće li se usuditi, poput Putina, da mijenjaju granice?&nbsp;
BUGAJSKI: Uticaj na autokrate će se razlikovati od zemlje do zemlje. Vučićev dugoročni plan je bio da sačeka Amerikance i Evropljane, računajući da će se umoriti od mije&scaron;anja na Balkanu, pa da zatim pro&scaron;iri srpsku teritoriju. Ako Trampovo predsjedni&scaron;tvo bude sklono podjeli Кosova i Bosne i Hercegovine, onda bi Vučić poku&scaron;ao da iskoristi tu priliku. Iako se Orban hvali da će biti blizak Trampu i da će imati ogroman uticaj u Evropi, u stvarnosti njegov mandat mađarskog premijera možda neće potrajati nakon sljedećih op&scaron;tih izbora početkom 2026. Opoziciona Partija po&scaron;tovanja i slobode glasa je ispred Orbanovog Fidesa, a njegova vlada je označena kao jedna od najkorumpiranijih u Evropi.
Putin će poku&scaron;ati da testira Trampa i njegovu spremnost da natjera Ukrajinu da preda teritoriju. Tramp će biti suočen sa kritičnim izborom koji može da defini&scaron;e njegovu spoljnu politiku. Mogao bi da demonstrira svoju snagu i pobjednički mentalitet tako &scaron;to bi jednostavno rekao Putinu da zaustavi rat ili da se suoči sa posljedicama masovnijeg vojnog snabdijevanja Ukrajine koje bi dodatno desetkovalo rusku vojsku i potkopalo opstanak ruske države.
Nasuprot tome, ako Tramp gurne Кijev da prihvati mirovni sporazum prekidom isporuke oružja, to će se globalno posmatrati kao poraz za SAD i znak slabosti pred međunarodnom agresijom. To bi ohrabrilo Moskvu, Peking i druge neoimperijalne države.

Bugajski: Politika Trampa može ugroziti krhki mir u regionu

OCJENJUJE AMERIČKI ANALITIČAR I VIŠI SARADNIK DŽEJMSTAUN FONDACIJE IZ VAŠINGTONA

Bosna i Hercegovina (BiH) treba da zatvori ilegalne granične prelaze, posebno na granici sa Crnom Gorom, upozorila je zvanično Evropska komisija (EK).
Nedavni izvje&scaron;taj Evropske komisije o progresu BiH u evropskim integracijama sadrži i osvrt na bezbjednost granica.&nbsp;
"Novi zajednički granični prelazi sa Crnom Gorom pojednostavili su granične kontrole. Bosna i Hercegovina treba da zatvori ilegalne granične prelaze, posebno na granici sa Crnom Gorom", navodi se u izvje&scaron;taju.&nbsp;
Već godinama su ilegalni granični prelazi prema BiH u fokusu, zbog &scaron;verca i ilegalnih migracija, a s obzirom na dogovore Crne Gore i EU, granicom se bavi i evropska agencija.&nbsp;
Timovi Crne Gore i Evropske unije ranije su zaključili Sporazum prema kojem uz policiju i Vojsku, kompletnu granicu Crne Gore sa susjedima obezbjeđuju službenici Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu (Fronteks). Fronteks je tako na svim granicama Crne Gore sa zemljama okruženja.&nbsp;
Pomoć Fronteksa u upravljanju granicom Crne Gore podrazumijeva sprovođenje zajedničkih operacija, a prije svega je usmjerena na rje&scaron;avanje problema ilegalne imigracije, odgovor na promjenu migracijskih tokova i prekogranični kriminal.
Ilegalnih puteva, kojima se zaobilaze zvanični granični prelazi, u Crnoj Gori prema susjedima ima mnogo vi&scaron;e nego &scaron;to je to i zvanično registrovano, i vrlo ih je te&scaron;ko kontrolisati u svakom trenutku, &scaron;to &scaron;verceri znaju da koriste.&nbsp;
Iz Crne Gore se prema Bosni i Hercegovini ilegalno najče&scaron;će prelazi preko pet do &scaron;est puteva, koji vode iz vi&scaron;e op&scaron;tina. Jedan od poznatijih puteva je onaj kojim se od Risna i Graba, preko Kru&scaron;evice stiže do Trebinja. Riječ je o starom austrougraskom putu, ukazivali smo ranije.&nbsp;
Makar dva ilegalna puta prema Bosni i Hercegovini vode iz pravca Nik&scaron;ića. Jedan je preko sela Crkvice i tim putem se stiže do Bileće, a drugi put je Grahovo-Nudo-selo Aranđelovo, koji vodi do Trebinja.
Do Bosne i Hercegovine se ilegalno može stići i sa područja Pljevalja. Jedan od tih puteva vodi preko planine Kovač, i izlazi na Čajniče. Drugi je onaj koji vodi prema Foči ili Srbinju, preko Krnje jele i sela &Scaron;ula. Iz Pljevalja se može ilegalno i za Srbiju, neobezbijeđenim putem preko Jabuke.
Podsjetimo, pro&scaron;log mjeseca državljanin Pakistana koji je formirao grupu koja je krijumčarila migrante, uhap&scaron;en je u Podgorici. Tim hap&scaron;enjima razbijena je kriminalna grupa koja je uspjela da prokrijumčari preko 350 osoba iz pravca Albanije, preko Crne Gore.&nbsp;
Kako je navela policija, ilegalni migranti ulazili su iz pravca Albanije, a preko Crne Gore trebalo je da nastave ka Bosni i Hercegovini.
Stalni migracioni pritisak, razvijene mreže krijumčarenja i različiti oblici prekograničnog kriminala su izazovi koje Crna Gora podjednako dijeli sa EU partnerima.&nbsp;

EK: Zatvoriti ilegalne granične prelaze između Crne Gore i BiH

UPOZORENJE

Postoje naznake &scaron;to se može očekivati od drugog mandata Donaldna Trampa kao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, kako od njegovog &scaron;taba, tako i od onih koji slave njegovu pobjedu. Oni koji slave Trampov dolazak očekuju da će imati veći manevarski prostor da u svojim državama organizuju sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno demokratizaciji dru&scaron;tva, kazao je profesor na Univerzitetu Džons Hopkin Sini&scaron;a Vuković, za 24 sata Televizije E.
U tranzicionim dru&scaron;tvima, kakva su na Zapadnom Balkanu, najvi&scaron;e vjetra u leđa dobiće autoritativne i antiliberalne snage, koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji i kojima nije bitno da li će dru&scaron;tva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, po&scaron;tovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda, ističe Vuković.&nbsp;
Smatra da je Tramp vjerovatno mnogo spremniji i odlučniji za neke radikalnije poteze u SAD, jer je to čest slučaj kada je riječ o drugom mandatu. Predsjednici su, kaže, nerijetko pragmatični i praktični, sami sebe ograničavaju sa eksperimentalnim politikama, a u drugom mandatu budu mnogo hrabriji, odlučniji da se rvaju sa politikama koje su nerijetko i nepopularne.
&ldquo;U Sjedinjenim Američkim Državama već se priča o tome da će Trampov drugi mandat biti mnogo ekstremniji. Ako je vjerovati onome &scaron;to je govorio, Tramp će biti mnogo odlučniji kada je riječ o ilegalnoj imigraciji. Planovi o masovnim deportacijama već postoje. To je u koliziji sa pravnim normama u SAD, ali je Tramp spreman to da uradi preko izvr&scaron;ne odluke, koje je spreman odmah da potpi&scaron;e&rdquo; &ndash; kaže Vuković.
Na &scaron;to je Tramp spreman
Tramp je, obja&scaron;njava Vuković, spreman i da uvede carinske stope, &scaron;to može imati dalekosežne posljedice na standard američkog dru&scaron;tva, dovesti do ozbiljnog inflatornog skoka. Dodaje da Tramp nikada do kraja nije definisao vanjsko političke stavove, odnosno, &scaron;to je to &scaron;to bi uradio drugačije od Džozefa Bajdena, ili u odnosu na svoj prvi predsjednički mandat.
&ldquo;Puno je nepoznanica, jer je Tramp često bio kontradiktoran, a prema određenim temama svjesno ambivalentan. Naravno, nikad njie krio nedvosmislenu podr&scaron;ku Izraelu i premjeru Benjaminu Netanjahuu u njegovoj ofanzivi u pojasu Gaze, i sada Libanu. Kada je riječ o Ukrajini, uvijek je govorio da rat treba zaustaviti &ldquo;u ovom trenutku&rdquo;. To može imati dalekosežne posljedice po međunarodni pravni poredak, mir i bezbjednost na globalnom nivou. Jer, zaustaviti konflikt &ldquo;u ovom trenutku&rdquo; zapravo znači da se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu ne samo legitimi&scaron;e, nego i legalizuje okupacija, &scaron;to je nečuveno. Takav potez ne postoji od kraja Drugog svjetskog rata&rdquo;, obja&scaron;njava Vuković.
Legitimisanje i legalizovanje okupacije ne postoji od uspostavljanja sistema Ujedninjenih nacija, kaže profesor Vuković, i dodaje da to može probuditi bezbroj revizionističkih tendencija &scaron;irom svijeta, prekrajanja granica, mijenjanja međunarodnih odnosa, normi.
&ldquo;To može probuditi Kinu da napravi odlučniji korak prema Tajvanu, &scaron;to bi bila tačka pucanja međunarodnog mira i bezbjednosti, jer bi takav potez na globalnom planu u potpunosti redefinisao bezbjednosne i ekonomske prioritete&rdquo;, ističe Vuković.
Ukoliko se Rusiji dozvoli legalizacija okupacije, obja&scaron;njava profesor Univerziteta Džons Hopkins, Evropa neće biti mirna, jer bi to značilo da ne postoji granica, međunarodna norma koja bi ograničila agresiju i aneksiju. Napominje da bi se isti scenario mogao očekivati u Moldaviji, Gruziji, ali u baltičkim zemljama, jer je Tramp signalizirao da za njega NATO nije prioritet, odnosno član pet (član pet podrazumijeva kolektivni odgovor vojnog saveza, uključujući i vojni, ako je neka članica NATO napadnuta).
&ldquo;Da li je Tramp to govorio samo da bi bio bombastičan, na neki način aktuelan, ili zaista nosi te ideolo&scaron;ke matrice kojima bi se projektovao tektosnki preokret u međunarodnim odnosima, ostaje da vidimo. Sve će zavisiti od toga ko će biti članovi Trampovog najužeg kabineta i njegovi najbliži savjetnici za nacionalnu bezbjednost. Od tih ljudi zavisiće prioriteti i politike kojima će se ti prioriteti tretirati&rdquo;,&nbsp; smatra Vuković.
Ko slavi Trampovu pobjedu
Vjeruje da će svijet uskoro vidjeti da li će Tramp biti odlučni izolacionista, kao &scaron;to to vjeruju oni koji slave njegovu pobjedu. Njihova očekivanja su, dodaje Vuković, da će Amerika biti drugačija u odnosu na to kakva je, sa svim svojim manama, bila decenijama - okosnica liberalno demokratskog međunarodnog poretka.
&ldquo;Odnose sa drugim državama, prvenstveno regiona jugositočne Evrope, Zapadnog Balkana, Amerika je bazirala na politici kondicionalnosti, u nadi da će se zemlje u tranziciji, jačanjem odnosa sa SAD, dodatno demokratizovati. Dakle, postojala je određena vrsta uslovljavanja, da pobolj&scaron;anje odnosa sa SAD proizvodi demokratizaciju dru&scaron;tava. Oni koji sad slave, slave upravo činjenicu da je Tramp bio veoma o&scaron;tar prema liberalno demokratskom pogledu na svijet, jer je govorio da Amerika ne treba vi&scaron;e da se bavi ljudskim pravima, vladavinom prava, medijskim slobodama, manjinskim slobodama, da to sve treba ostaviti državama da same odlučuju, unutar svojih granica. Za Zapadni Balkan, koji teži ka Zapadu i liberalno demokratskim vrijednostima, to znači gubitak podr&scaron;ke i smjernica koje dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država&rdquo;, kaže Vuković.
Takve okolnosti najvi&scaron;e idu na ruku, obja&scaron;njava profesor Vuković, onima koji ne žele da budu pod pritiskom da se njihova dru&scaron;tva dalje demokratizuju, već da samoinicijativno odlučuju &scaron;to je mjera demokratije. U tranzicionim dru&scaron;tvima, kakva su na Zapadnom Balkanu, najvi&scaron;e vjetra u leđa, smatra Vuković, dobiće autoritativne i antiliberalne snage koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji, a kojima nije bitno da li će dru&scaron;tva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, po&scaron;tovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda.
&ldquo;To vidimo u Mađarskoj, to smo u jednom trenutku vidjeli i u Poljskoj. To su antiliberalna, ili antidemokratska prestrojavanja. Oni koji slave Trampa očekuju da će njegov dolazak upravo njima dozvoliti veći manevarski prostor, kako bi u svojoj državi organizovali sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno procesima dalje demokratizacije. Da li će to probuditi određene revizionističke snage na Balkanu, da li će to dati vjetar u leđa određenim recidivima pro&scaron;losti da se redefini&scaron;u granice, da se redefini&scaron;u odnosi, da se teži etnonacionalnom ključu mijenjanja granica i teritorija na Zapadnom Balkanu zavisiće, ponavljam, od toga ko će biti u Trampovom timu i od načina na koji će gledati prioritete na Zapadnom Balkanu&rdquo;,&nbsp; istakao je Vuković.
Tramp, NATO i Crna Gora
Crna Gora, kao i cijeli evropski kontinent, smatra Vuković, ulazi u period neizvjesnosti, jer je većina bezbjednosnih aranžmana bila bazirana na dubinskom odnosu sa Sjedinjenim Američkim Državama. NATO je koalicija koja je mnogo kompleksnija od hirovitog pona&scaron;anja bilo kojeg lidera u ovom trenutku, ali je pitanje, dodaje Vuković, koliko je NATO koherentan bez jake uloge Sjedinjenih Država.
&ldquo;Ostaje da se vidi do koje mjere je Tramp spreman da zadrži odnose na postojećem nivou, ili će nastaviti tamo gdje je stao tokom prvog mandata, da ih dovodi u pitanje i ide konkretnim koracima koji bi demontirali bezbjednosne strukture u okviru NATO. Nisam sklon spekulacijama&rdquo;, kaže Vuković.
Smatra da je Crnoj Gori veći problem pitanje unutra&scaron;nje bezbjednost.
&ldquo;Član pet, sam po sebi, ne znači da će se NATO mije&scaron;ati u unutra&scaron;nja pitanja države članice. Države članice su suverene i očekuje se od njih da se same nose sa unutra&scaron;njim bezbjednosnim izazovima, a NATO je tu da pomogne. Crnoj Gori je ključno da razumije da u ovom preslojavanju, koliko god izgledalo oportuno da se slavi jedna nova paradigma, isčekuje možda popustljivost u demokratskim standardima, na dugom &scaron;tapu to za Crnu Goru nije dobro. Jer, ako se Crna Gora dodatno ne demokratizuje, čitavo dru&scaron;tvo će, pa čak i oni koji slave (Trampovu pobjedu), na koncu izgubiti. Ovim želim da kažem da oni koji trenutno slave Trampovu pobjedu su isti oni koji veličaju ulogu Vladimira Putina. Za njih je mjera vladanja i dru&scaron;tvenih odnosa ona koja postoji u Rusiji. Dakle, to je tvrdo autoritarno vladanje, đe ne postoji nijedna međunarodna norma, nijedan standard koji je po automatizmu primjenljiv na unutra&scaron;njem planu, već svaka država postane samostalni feud, u okviru kojeg oni koji su na vlasti imaju pravo da odlučuju kako će se dru&scaron;tveni odnosi oblikovati&rdquo;, poručio je Vuković.
Dodaje da u dru&scaron;tvima koja su prepu&scaron;tena snagama unutar države, bez potrebe da se regionalno ili međunarodno sinhronizuju potezi, jačaju autoritarne tendencije. Takava dru&scaron;tva postaju zatovrenija, isključivija.
&ldquo;Ne želim da vjerujem da je to put koji bi bilo ko u Crnoj Gori izabrao, pa čak ni oni najdesno konzervativni. Ne želim da vjerujem da bi to prihvatili kao mjeru organizacije dru&scaron;tva, jer je makar na retoričkom planu - da žele da budu dio Evropske unije, ipak, ne&scaron;to internalizovano. Možda je ovo primjer kada Crna Gora i ostatak evropskog kontitnenta treba da pokažu &ndash; evo, na koji način smo u stanju da nastavimo evropsku priču, iako se kontekst mijenja &ldquo;, zaključio je Vuković.

Vuković: Trampova pobjeda je vjetar u leđa autoritativnim i antiliberalnim snagama

SMATRA PROFESOR NA UNIVERZITETU DŽONS HOPKIN

Posljednji Izvje&scaron;taj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore je dobar, ali Crnoj Gori treba jo&scaron; bolji kako bi ostvarila ambiciozni plan da postane članica Evropske unije (EU) do 2028. godine, ocijenila je predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurovć.
Ona je u intervjuu Pobjedi kazala da ovogodi&scaron;nji Izvje&scaron;taj ne bi ocijenila &bdquo;najboljim&ldquo;, jer se radi o složenim procesima, gdje se i ne može sve kvantifikovati.
"Ovo jeste dobar izvje&scaron;taj, ali ne bih ga ocijenila &bdquo;najboljim&ldquo;, jer se radi o složenim procesima, gdje se i ne može sve kvantifikovati, posebno se ne može projektovati politička stabilnost, bezbjednosni rizici i nivo dru&scaron;tvene kohezije neophodan za integracije", rekla je Đurović.
Kako je istakla, progres je evidentan, ali Crnoj Gori treba &bdquo;jo&scaron; bolji&ldquo; izvje&scaron;taj, da bi mogla ostvariti svoj izuzetno ambiciozni plan da postane država članica Unije do 2028. godine.
"To u optimističkom scenariju najvi&scaron;eg stepena znači, po najavi Vlade, da bi trebalo zatvoriti sva poglavlja pregovora do kraja 2026. godine. Uvesti evropske propise, fluentno ih sprovoditi u praksi, to dokazati mjerljivim indikatorma u ključnim oblastima politika, kao i imati dovoljne administrativne kapacitete da učestvujemo u procesu vođenja zajedničkih EU politika, te u procesu dono&scaron;enja odluka unutar EU institucija", pojasnila je Đurović.
Prema njenim riječima, posebno kritični su administrativni kapaciteti, harmonizacija propisa, obuke i koordinacija politika.
"Ne manje važne su nam i investicije u proces, od ulaganja u komunalnu infrastrukturu, do neophodnih investicionih ulaganja u jačanje sve tri grane vlasti, posebno sudske", kazala je Đurović.
Na pitanje ima li Crna Gora &scaron;irok politički konsenzus o ključnim reformama koje traži EK, Đurović je rekla da se, ako je pristupanje Uniji prioritet, konsenzus mora graditi na EU platformi.
"A to znači ne formalno, nego su&scaron;tinsko opredjeljenje za &bdquo;zeleno svjetlo&ldquo; za EU propise u Skup&scaron;tini, podr&scaron;ka pravosuđu u svim javno iznijetim kritičnim aspektima &ndash; jer se bez njih ovaj cilj ne može ostvariti, kao i mobilizacija crnogoskih ekspertskih kapaciteta za podr&scaron;ku procesu integracija na svim nivoima", kazala je Đurović.
Ona je poručila da to znači da se Ustav Crne Gore ne treba mijenjati ni ove, a ni naredne godine, već krajem samog pregovaračkog procesa, na jesen 2026. godine.
"U tom periodu, voditi dijalog o ključnim izmjenama Ustava u skladu sa obavezama pristupanja (izborno zakonodavstvo usklađeno sa međunarodnim standardima i obavezama države članice po tom pitanju, nezavisnost Centralne banke, sastav Sudskog savjeta, prelazne odredbe), i ni&scaron;ta vi&scaron;e od toga", pojasnila je Đurović.
Ona je naglasila da Ustav treba da &scaron;titi od nepotrebnih dodatnih političkih tenzija, podjela i gubljenja dragocjene dru&scaron;tvene energije neophodne za jedinstven proces pristupanja Uniji.
Đurović smatra da druge, kako je navela, radikalne i nepotrebne prijedloge, kao &scaron;to je inicijativa o kontroli i sankcionisanju glasa civilnog dru&scaron;tva, aranžmani o dvojnom državljanstvu i druga osjetljiva identitetska pitanja, nijesu dio crnogorskog procesa integracija.
"Pa da ih u tom smislu &ndash; ne treba ni dalje forsirati u ovom periodu", kazala je Đurović.
Ona je naglasila da svaka politička grupacija nosi svoj dio odgovornosti, dodajući a one koje insistiraju na tim pitanjima nose najveći dio odgovornosti.
"Posebnu odgovornost nose čelnici institucija, poput predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore. Stoga bi bilo neophodno da od tih inicijativa prepoznati politički subjekti odustanu i da se istinski posvete građenju političkog konsenzusa za pristupanje Crne Gore EU. To im je obaveza prema građanima", poručila je Đurović.
Ona je ukazala da Uniji treba jedna relativno uspje&scaron;na priča pro&scaron;irenja u regiji, koja bi bila motiv za ostale da nastave reforme, a time bi se smanjio i, kako je dodala, dio bezbjednosnih rizika, koji sve brinu.
"Tu nam EU otvara vrata, priliku koju mi ne smijemo propustiti", naglasila je Đurović.

Đurović: Crnoj Gori potrebni bolji rezultati za ambiciozni plan – članstvo u EU do 2028.

OCIJENILA PREDSJEDNICA CRNOGORSKE PANEVROPSKE UNIJE

Na tenderu za izgradnju nove dionice autoputa dominantno su se prijavile kineske kompanije, ali to, nadam se, neće usporiti put Crne Gore ka Evropskoj uniji, tvrdi ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
&ldquo;Prijavile su se i turske kompanije, koliko znam. Kompanija iz Zapadne Evrope na tenderu nije bilo. Tender je otvoren, mogao je da se prijavi svako. Sve se odigrava po pravilima IBRD-ja, tako da svaka faza mora biti obobrena sa njihove strane&rdquo;, rekla je Vukićević u emisiji &ldquo;Minula neđelja&rdquo; na A plus televiziji.
Crnogorske kompanije se nijesu prijavile na tender, rekla je Vukićević, a da li će biti angažovani kao podizvođači, to zavisi od samog izvođača radova.
&ldquo;Oni određuju sa kim će sarađivati ili ne&rdquo;, poručila je ona.
Vukićević tvrdi da oko izvođača radova ima mnogo dezinformacija, a većinu njih, navodi, plasiraju njihovi politički protivnici bez ikakve odgovornosti.
&ldquo;Druga faza autoputa će se graditi kad se odabere izvođač, a očekuje se da početkom naredne godine potpi&scaron;emo ugovor&rdquo;, rekla je Vukićević.
&nbsp;
&nbsp;

Vukićević: Za izgradnju autoputa zainteresovani najviše Kinezi

SAOPŠTILA MINISTARKA SAOBRAĆAJA

Vijeće za nacionalnu bezbjednost (VNB) definisalo je hitne korake u odgovoru na bezbjednosne izazove usljed pojačanih aktivnosti kriminalnih klanova i jasno postavilo odgovornost nadležnim institucijama i pojedincima, saop&scaron;teno je iz Vlade.
VNB je u četvrtak održalo vanrednu sjednicu nakon najnovijih de&scaron;avanja povezanih sa sukobom između &ldquo;&scaron;kaljarskog&rdquo; i &ldquo;kavačkog&rdquo; klana, uključujući nedavna ubistva Petra Lipovine i Željka Pejakovića.
U saop&scaron;tenju se navodi da je, u posljednjih deset godina, sukob između organizovanih kriminalnih grupa izazvao opravdanu zabrinutost javnosti.
Vijeće je, kako se dodaje, usvojilo ciljeve kako bi unaprijedilo bezbjednosnu situaciju i efikasnost institucija u borbi protiv organizovanog kriminala.
Na sjednici su analizirani dosada&scaron;nji pristupi i potrebna pojačanja u strategijama i operativnim kapacitetima i prepoznate ključne tačke gdje saradnju između Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, Agencije za nacionalnu bezbjednost i pravosuđa/pravosudnih organa treba ojačati.
&ldquo;Definisani su prioriteti i odgovornosti svakog sektora za efikasniju borbu protiv kriminala i za&scaron;titu građana&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da su predstavnici službi bezbjednosti predstavili najnoviji izvje&scaron;taj o aktivnostima kriminalnih klanova u Crnoj Gori i inostranstvu.
&ldquo;Takođe, prikazano je trenutno stanje bezbjednosnih mjera u najugroženijim područjima i potencijalnim žari&scaron;tima, kao i potrebne resurse za realizaciju budućih prioritetnih aktivnosti na suzbijanju organizovanog kriminala&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da su predstavnici Ministarstva pravde, Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva, Vrhovnog i Vi&scaron;eg suda izvijestili o procesuiranju članova organizovanih kriminalnih grupa, kao i o proceduralnim preprekama koje usporavaju proces dono&scaron;enja pravosudnih odluka.
&ldquo;Identifikovane su ključne tačke gdje se očekuju promjene i pojačanja u zakonodavnom okviru, kako bi se pobolj&scaron;ala efikasnost pravosudnog sistema&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Na kraju sjednice je, kako je saop&scaron;teno, VNB odredilo hitne operativne mjere i jasno postavilo odgovornost nadležnim institucijama i pojedincima.
Dodaje se da je VNB definisalo prioritete u alokaciji neophodnih resursa za unapređenje bezbjednosnog i pravosudnog sistema i utvrdilo neophodne inicijative prema zakonodavnoj grani vlasti.
Vijeće je donijelo i odluku o jačanju saradnje sa međunarodnim partnerima, kako bi se pobolj&scaron;ala razmjena obavje&scaron;tajnih podataka.
Navodi se da je VNB uvelo i redovne izvje&scaron;taje o napretku u implementaciji mjera za suzbijanje kriminalnih aktivnosti, uz redovne sastanke za praćenje rezultata.
U saop&scaron;tenju se navodi da Vijeće ostaje posvećeno odlučnom djelovanju u borbi protiv organizovanog kriminala, jačanju bezbjednosnih kapaciteta i saradnje sa međunarodnim partnerima, kako bi svaki građanin Crne Gore osjetio sigurnost i povjerenje u institucije.
"Kroz unapređenje saradnje svih nadležnih organa, sprječavaćemo eskalaciju kriminalnih aktivnosti i osigurati stabilnost i mir u državi&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Osim članova Vijeća, sjednici su prisustvovali po pozivu vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, vr&scaron;iteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Vesna Vučković i predsjednik Vi&scaron;eg suda Podgorica Zoran Radović.
Sjednici je prisustvovao i direktor Uprave policije Zoran Brđanin, vr&scaron;ilac dužnosti pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, Lazar &Scaron;ćepanović, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag &Scaron;uković i savjetnik predsjednika Vlade za odbranu i bezbjednost, Todor Goranović.

Vijeće: Određene hitne operativne mjere i postavljena odgovornosti nadležnim institucijama

NA JUČERAŠNJOJ SJEDNICI

Premijer Milojko Spajić kazao je da su sinoć na sjednici Vijeća na nacionalnu bezbjednost raspravljali o bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori, te da je ubistvo između klanova bila glavna tema. Istakao je da nedono&scaron;enje prvostepenih presuda otežava borbu protiv kriminala.
&ldquo;Svi smo zabrinuti za stanje u Crnoj Gori i ono &scaron;to se de&scaron;avalo- ubistva između klanova bila je glavna tema. Nedono&scaron;enje prvostepenih presuda glavni je razlog ovakvog stanja&rdquo;, naveo je Spajić na konferenciji za medije.
Uprava policije, dodaje Spajić, ima ograničene mogućnosti praćenja kriminalnih klanova.
&ldquo;Te&scaron;ko je UP i ANB da se nosi sa ovakvom situacijom. Imali smo dugu diskusiju sinoć. Do&scaron;li smo do zaključka i operativnih koraka. Saglasili se svi oko njih. Jedan od koraka je Zakon o onemogućavanja zloupotrebe advokata u postupcima koji se vode pred na&scaron;im sudovima. To je strategija koja će promijeniti dosada&scaron;nju strategiju advokata da odugovlače procede. Ti ljudi, pripadnici klanova su najbezbjedniji u zatvoru a meta postaju kada izađu na ulicu. To su lica koja ne bi trebalo da setaju sa na&scaron;im građanima. Parlament da hitno usvoji prijedlog PES-a, Zakon o krivičnom postupku, jer je to zakonsko rje&scaron;enje dobro&rdquo;, kazao je Spajić.
Istakao je i da je broj sudija u specijalnom odjeljenju katastrofalan.
&ldquo;Imamo ih samo &scaron;est&rdquo;, ukazao je Spajić.
Izvr&scaron;na vlast je, poručuje premijer, spremna da pomogne sudskoj da se naprave uslovi da imamo dvije smjene u sudovima.
&ldquo;Ministarstvo pravde poslalo je međunarodnoj zajednici hitne zakone koji će rije&scaron;iti stanje u sudovima. Poslali su to EK, Savjetu Evrope i Greco-u&rdquo;, kazao je premijer.
Ukazao je i na problem Ustavnog suda.
&ldquo;Bitno je da imamo predsjednika Ustavnog odbora da rije&scaron;imo pitanje Ustavnog suda. Nije sada trenutak sa traženjem odgovornosti bilo koga&rdquo;, kazao je Spajić.
Novinare je zanimala i opcija uvođenja vanrednog stanja.
&ldquo;To ne bi ničemu doprinijelo. Razumijem strah građana i saosjećam sa njihovom emocijom ali država radi sve sto je u njenoj moći. Nijesmo razmatrali uvođenje vanrednog stanja&rdquo;, kazao je Spajić.

Spajić: Nijesmo razmatrali uvođenje vanrednog stanja, molim Skupštinu da hitno usvoji Zakon o krivičnom postupku

PORUČIO PREMIJER

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić predložio je da se dnevni red sjednice Skup&scaron;tine, koja počinje u utorak, dopuni Predlogom izmjena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku kojim se predviđa da osoba može ostati u pritvoru do pet godine u slučaju neizricanja prvostepene sudske presude.
Bečić je, na sjednici parlamenta na kojoj odgovara na poslanička pitanja, rekao da je to predlog i Vijeća za nacionalnu bezbjednost koje je sinoć održalo sjednicu.
&bdquo;Pozivam ovaj visoki dom da razmotri u utorak ili srijedu Predlog izmjena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku kojim se oredviđa da lice može ostati, ne do tri, nego do pet godina u slučaju neizricanja prvostepenih presuda&ldquo; naveo je Bečić, a prenosi agencija Mina.
On je kazao da je na sinoćnoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost ključna tema bila neefikasnost sudskih procesa, na &scaron;ta je ukazao i Biro za operativnu kominikaciju prije desetak dana.
&bdquo;I pored velikih napora organa obavje&scaron;tajno-bezbjednosnog sektora, usložnjena je bezbjednosna situacija jer sa jedne strane vioskorizične kriminalne grupe imaju strate&scaron;ko usmjerenje kao međusobnom obračunu, a sa druge strane neefikasne sudske procese jer se ne izriču prvostepene presude u roku od tri godine&ldquo;, rekao je Bečić.
Zbog toga, prema njegovim riječima, imamo i potencijane mete i potencijalne izve&scaron;ioce krivičnih djela.
Bečič je ukazao da je od 70 ljudi koji su od 2018. godine iza&scaron;li iz Uprave za izvr&scaron;enje sankcija u Spužu zbog neizricanja prvostepenih presuda, skoro polovina iza&scaron;la u posljednjih godinu.
Poslanici Demokratske partije socijalista napustili su prethnodno sjednicu Skup&scaron;tine jer smatraju da Bečić i ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović treba da podnesu ostavke zbog bezbjednosne situacije u državi.
&nbsp;

Bečić predlaže izmjene Zakonika o krivičnom postupku: Osoba da ostaje u pritvoru do pet godina prije izricanja presude

SAOPŠIO POTPREDSJEDNIK VLADE

Potpredsjednica Op&scaron;tine Budva Jasna Dokić nije vi&scaron;e dio političke grupacije "Budva na&scaron; grad", koju predvodi Nikola Jovanović, čiji je dio bila na majskim izborima.
"Ja na listi 'Budva na&scaron; grad' nijesam zbog neslaganja oko mogućih političkih koalicija i zbog netransparentnosti u dono&scaron;enju ključnih odluka bitnih za na&scaron; grad", kazala je kratko Dokić za "Vijesti".
Ona je na majskim izborima bila druga na listi "Budva na&scaron; grad" i ključna figura te grupe građana u političkoj kampanji.
Dokić se nakon izbora usprotivila da "Budva ba&scaron; grad&rdquo; pregovara sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) oko formiranja vlasti.
Jovanovićevoj listi politički protivnici tokom kampanje za predstojeće novembarske izbore spočitavaju da je dogovorila koaliciju sa DPS i Socijaldemokratskom partijom (SDP), &scaron;to je on nazvao neistinom.

Dokić napustila grupaciju koju predvodi Jovanović: Nijesam saglasna u vezi sa mogućim koalicijama nakon izbora