Referendum 21. maja 2006. bio je veliki, ali samo prvi korak ka izgradnji države, a odlučnom politikom Crna Gora jača temelje nezavisnosti na svim poljima, poručio je premijer Milojko Spajić.

On je to rekao na prijemu koji je organizovao povodom 20 godina od obnove nezavisnosti.

Svečanosti prisustvuju najviši državni zvaničnici, među kojima su predsjednici države i Skupštine Jakov Milatović i Andrija Mandić, bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, diplomatskog kora, medija, nevladinog sektora i ljudi iz javnog i kulturnog života.

Spajić je rekao da državu jakom ne čini veličina teritorije, ni snaga vojske, niti vještačko jednoumlje – već sposobnost građana da različitosti pretvore u zajedničku viziju, a onda tu viziju do kraja i ispune. 

„Ta misao savršeno odslikava sadašnji trenutak. Dvije decenije nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora ima ideju koja je spaja i vodi, ideju čijem ostvarenju nikada nijesmo bili bliži – a to je evropska Crna Gora i projekat ujedinjene Evrope, možda i posljednji pravi mirovni projekat na svijetu“, kazao je Spajić.

Kako je naveo, kada je 1910. godine Crna Gora proglašena kraljevinom, predsjednik Vlade Lazar Tomanović rekao je da Crna Gora ima pravo da zauzme mjesto među narodima — „kao ikoja druga evropska država“, a sada je predanim radom to mjesto izgradila i ponosno ga zauzima.

„Referendum o formalno-pravnom statusu države bio je veliki, ali samo prvi korak ka izgradnji države. Ali iz dana u dan – odlučnom politikom konstantno jačamo temelje naše nezavisnosti na svim poljima“, rekao je Spajić.

On je istakao da, da bi bilo koja mala država bila vječna - mora biti izvrsna.

"A to nije moguće bez izvrsnih ljudi, koji donose izvrsne odluke, bez sloge i mira sa susjedima, bez vladavine prava i spajanja vizije onih generacija koje imaju životno iskustvo vrijedno poštovanja sa onima koji nose nove vrijednosti i vještine“, kazao je Spajić.

Kako je naveo, upravo sve to omogućava vizija evropske Crne Gore.

„Ovaj put nije jednosmjerna ulica i nije želja Brisela – već njime želimo da idemo zbog Podgorice, Cetinja, Nikšića, Pljevalja, Bara, Ulcinja, Plava, Berana i svih naših gradova u kojima ljudi žele da žive bolje, pravednije i sigurnije“, rekao je Spajić.

Kako je naveo, Evropa nije politički cilj, niti željena destinacija. 

„Ona je ogledalo u kojem vidimo kakvi želimo biti – država koja štiti svoje građane, čuva vladavinu prava i poštuje svačije dostojanstvo“, kazao je Spajić. 

On je naglasio da su evropski standardi u suštini mjera spremnosti da crnogorsko društvo bude uređeno društvo.

„Pred nama su godine koje će pokazati kolika je naša sposobnost da dalje unaprijedimo kvalitet života naših građana, snagu institucija i nadogradimo vjeru jedni u druge“, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima, trenutno najveći uspjeh i blagodet nezavisne Crne Gore je da se u njoj lijepo živi i ne možemo više govoriti o bilo kom obliku diskriminacije. 

„S druge strane moramo poštovati različita mišljenja, čuti i uvažiti drugačiji glas – jer ovo je dom svih nas“, rekao je Spajić.

On je istakao da konstanta mora da bude poštovanje svoje zemlje, koje je veće nego ikada u posljednjih 20 godina.

„Najvažnije pitanje nije gdje smo bili prije dvije decenije – već šta želimo postati za 20 godina. Želimo li biti društvo podjela – ili društvo povjerenja? Gledamo li jedni na druge kroz razlike – ili kroz ono što nas spaja? Želimo li Crnu Goru koja se zatvara – ili Crnu Goru koja ide naprijed“, kazao je Spajić i naveo da odgovore na ta pitanja ne daje jedan čovjek,  ni institucije, ni sistem, već svi građani.

On je naglasio da bi, kao predsjednik Vlade, mogao da govori o programima, strategijama i reformama. 

„Ali želim reći nešto jednostavnije - Vjerujem u ovu zemlju. Vjerujem u ljude koji svakog jutra ustaju, odlaze na posao – i rade ga pošteno. U one koji porodicu čuvaju kao domovinu, a domovinu doživljavaju kao porodicu“, kazao je Spajić.

On je poručio da ova godišnjica treba da bude podsjetnik na ono šta se može kada su svi zajedno, ali i dužnost da, kao pojedinci i kao društvo, bivamo bolji, hrabriji i solidarniji nego što smo bili.

„Politika je služba, i jedino u toj formi je i privilegija. I kao premijer, svjestan sam posebne odgovornosti koju nosimo – mi koji smo izabrani da odlučujemo“, rekao je Spajić.

On je poručio da „dobrobit naroda bude najviši zakon.“ 

„To nije prazna retorika – to je imperativ kojim se vodim i na koji pozivam sve kolege u javnom životu“, poručio je Spajić.

Kako je kazao, istorijska uloga svake generacije u Crnoj Gori bila je da vodi svoje bitke. 

„Ovo je naša – bitka za evropsku Crnu Goru, za pokoljenja koja dolaze. Ona nadilazi dnevnu politiku i stranačke, identitetske i svake druge podjele. Istorija ne kuca dva puta na ista vrata i zato – otvorimo ih zajedno. Srećan Dan nezavisnosti., da je vječna Crna Gora“, poručio je Spajić.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je da je prije 20 godina Crna Gora glasala za obnovu nezavisnosti i da je odlučila da, obnovom državnosti, budućnost uzme u svoje ruke.

„Kao neko ko je doživio put Slovenije ka nezavisnosti, znam šta takvi trenuci znače za jednu naciju. Državnost znači dati obećanje jedni drugima. Država je više od zastave ili stolice u Ujedinjenim nacijama“, kazala je Kos. 

Kako je navela, država prije svega podrazumijeva solidarnost i zajedničku odgovornost.

„Dali ste obećanje da, uprkos razlikama, pripadate istoj zajednici i prihvatate odgovornost jedni za druge. Obećanje da ćete zajednički uređivati svoje živote kroz zakone. Da ćete štititi slobodu i sigurnost jedni drugih, da će jači voditi računa o slabijima i da će rastući prosperitet koristiti svima“, kazala je Kos.

Kos je kazala da su tokom prethodnih 20 godina udahnuli život tim obećanjima.

„To dostignuće vrijedi proslaviti. Srećan Dan nezavisnosti, draga Crna Goro“, poručila je Kos.

Ona je rekla da je Crna Gora prije 20 godina odlučila da ispiše novo poglavlje u dugoj istoriji crnogorske državnosti.

„Evropa vidi šta ste izgradili. Evropa vidi vaša postignuća. Uskoro ćete doprinositi istoriji EU. Naredna poglavlja naše zajedničke istorije pisaćemo zajedno“, naglasila je Kos.

Prema njenim riječima, mjesto Crne Gore u EU sada dobija svoj oblik i izrada Ugovora o pristupanju Crne Gore već je počela. 

„To je jasno priznanje vašeg napretka. Kao i podsticaj da ubrzate preostale reforme potrebne da završite svoj put. Baš kao nezavisnost, i članstvo u EU dolazi sa obećanjem solidarnosti i zajedničke odgovornosti“, rekla je Kos.

EU, kako je kazala, ne zamjenjuje državnost, već jača sposobnosti država da zaštite građane, odbrane njihove slobode i stvaraju prosperitet u svijetu u kojem nijedna evropska država sama ne može u potpunosti oblikovati sile koje je okružuju. 

„Zajedno smo snažniji. Snažniji u odbrani demokratije. Snažniji u zaštiti naše sigurnosti. Snažniji u stvaranju ekonomskih prilika. Snažniji u očuvanju naših vrijednosti i načina života u svijetu koji sve više oblikuju velike sile“, navela je Kos.

Ona je rekla da snaga Evrope proizlazi upravo iz njene raznolikosti - iz različitih jezika, različitih istorija i tradicija, koje biraju da rade zajedno, a ne jedne protiv drugih.

Kos je navela da žele da Crna Gora postane dio sudbinski povezane zajednice. 

„Ne samo zato što će to koristiti Crnoj Gori, već zato što će prisustvo Crne Gore ojačati Evropu. Time ćemo biti korak bliže zaokruživanju naše Unije“, rekla je Kos.

Kako je kazala, niko ne stigne do ove faze procesa proširenja bez ogromnog truda i niko ne postane članica EU bez još veće nacionalne odlučnosti i jedinstva u završnici tog puta.

Kos je istakla da Crna Gora nikada nije bila država koja čeka da se istorija dogodi i država kojoj se bilo šta poklanja bez zasluge.  

„Čuvene su Njegoševe riječi: „Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi.“ Taj duh slobode i dostojanstva vodio je Crnu Goru kroz vjekove iskušenja. I danas će je voditi nazad njenoj evropskoj porodici“, navela je Kos.

Ona je navela da su, dok je odrastala, Slovenci i Crnogorci bili ravnopravni. 

„Nije bilo granica koje su nas dijelile. Zajedno smo studirali, zajedno radili, zajedno gradili prijateljstva“; rekla je Kos.

Kako je kazala, istorija je dvije države odvela različitim putevima. 

„Vidjeli smo najgore lice čovječanstva. Pojavile su se nove granice, i svaka nacija je morala da pronađe sopstveni put. Ali nam danas Evropa daje mogućnost da se ponovo spojimo — mirno, slobodno, demokratski, kao ravnopravni partneri“, kazala je Kos.

Ona je naglasila da je budućnost Crne Gore u EU, kao i budućnost svih susjeda.

„Ujedinjena Evropa može pomoći da zacijele rane prošlosti. Kako bismo ponovo mogli da živimo zajedno, u našem zajedničkom evropskom domu“, zaključila je Kos.