Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova (MVEP) oglasilo se nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu te logorima Dahau i Mauthauzenu. 

“Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje Rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove Rezolucije”, navedeno je u saopštenju.

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova te države saopštilo je i da žali što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive Hrvatske da ne politizuje žrtve Jasenovca i da ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na bilateralne odnose i evropski put Crne Gore, prenosi portal Index.hr.

Nesumnjivo je, kako ističu, da je motiv za donošenje Rezolucije sadržan u činjenici da je u Ujedinjenihm nacijama inicirana Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici.

“Iz navedenog jasno proizlazi da je Rezolucija o Jasenovcu donijeta kako bi se obezvrijedila i relativizovala UN-ova Rezolucija o genocidu u Srebrenici”, kaže se u saopštenju.

Iz hrvatskog Ministarstva su dodali da je zločin genocida utvrđen nizom presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda.

Ovaj postupak Crne Gore ne može se, poručuju, smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Hrvatsku, niti je u skladu s deklarisanim ciljem članstva Crne Gore u EU.

"Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterijuma za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, skladno Pregovaračkom okviru Europske unije za Crnu Goru.

Podsjetili su na nedavni pozitivan Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR) i dodali da je Hrvatska očekivala da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi ka narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa, kao i da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Hrvatsku.

"Republika Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tokom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina.

To posebno uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991. i opsade grada koja je trajala do maja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od septembra 1991. do avgusta 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše", istaknuto je u reagovanju.

Na kraju poručuju, da uzimajući u obzir stvarnu svrhu tog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Hrvatska zadržava pravo da reaguje na odgovarajući način.