Politika

Izborna komisija Glavnog grada proglasila je večeras konačne rezultate lokalnih izbora u Podgorici održanih 29. septembra.
To je Televiziji Vijesti rekao predsjednik Komisije Vladimir Filipović.
Demokratska partija socijalista (DPS) je na izborima osvojila 19 mandata, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokratske Crne Gore 14, koalicija Za budućnost Podgorice 13, lista &ldquo;Za bolju Podgoricu &ndash; Jakov Milatović&rdquo; &scaron;est, Evropski savez tri i Stranka evropskog progresa (SEP) i Pokret Preokret po dva mandata.
Ranije danas Ustavni sud odbio je sve žalbe Pokreta Naprijed na čijem je čelu Vuk Kadić na navodne nepravilnosti na izborima.
Nakon objavljivanja konačnih rezultata, predsjednik Skup&scaron;tine iz prethodnog saziva zakazuje sjednicu parlamenta, kojom će predsjedavati najstariji odbornik.

OIK proglasio konačne rezultate: DPS 19 mandata, PES i Demokrate 14, Za budućnost Podgorice 13…

IZBORI U GLAVNOM GRADU ODRŽANI SU 29.SEPTEMBRA

Ispred Skup&scaron;tine Crne Gore održan je protest građana povodom uklanjanja crnogorske zastave iz hola Skup&scaron;tine Crne Gore.
Zahtijevaju da se crnogorska zastava vrati tamo gdje je do sada bila.
Jelena Marković, odbornica u Skup&scaron;tini op&scaron;tine Nik&scaron;ić, na dana&scaron;njem protestu je kazala da opozicija nije smjela da dozvoli da Andrija Mandić zasjedne u fotelju predsjednika Skup&scaron;tine.&nbsp;
"Taj dan kada je zasjeo trebao je da bude momenat kada se budi Crna Gora. Bez za&scaron;tite Ustava, jezika, crkve crnogorskog naroda i crnogorskog identiteta nema Crne Gore", navela je Marković.
"Ovakvim pona&scaron;anjem gospodina Mandića ozbiljno smo zabrinuti. Dana&scaron;nje okupljanje je započelo potrebom da ne trpimo pona&scaron;anja suprotna slobodnoj i građanskoj CG. Mi smo tu!", naveli su građani u najavi dostavljenoj Anteni M.&nbsp;
&nbsp;

Održan protest ispred Skupštine

ZBOG UKLANJANJA SLIKE SA CRNOGORSKOM ZASTOVOM IZ HOLA PARLAMENTA

Evropska komisija (EK) uradila je mnogo u posljednjih pet godina kako bi se pro&scaron;irenje vratilo na vrh agende, kazao je evropski komesar za susjedstvo i pro&scaron;irenje Oliver Varhelj, dodajući da je Evropska unija (EU) sa Crnom Gorom u&scaron;la u finalnu fazu pregovora.
&bdquo;Ova EK radila je snažno da bi visoko na agendu vratila pro&scaron;irenje, ne samo priču o njemu, nego i mogućnosti za napredak u tom procesu&ldquo;, kazao je Varhelj na konferenciji za novinare u Briselu.
On je naglasio da je pro&scaron;irenje trenutno među tri najvažnije teme u Uniji, kao i da je ova godina bila značajna u oblasti pro&scaron;irenja.
Govoreći o rezultatima rada EK tokom posljednje godine, Varhelj je kazao da su sa Crnom Gorom u&scaron;li u finalnu fazu pregovora.
&bdquo;Počeli smo da zatvaramo poglavlja, otvarajući put da se zaključi proces pregovora&ldquo;, rekoa je Varhelj.
Na pitanje novinara u kojoj tački će EK biti spremna da preporuči Savjetu sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom, Varhelj je kazao da će se to desiti kada vide da se &bdquo;približavaju kraju pregovora, odnosno zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja&ldquo;.
Kako je dodao, prije toga se moraju donijeti određene proceduralne odluke.
&bdquo;Nadam se da će se nastaviti ovaj tempo napretka i nivo posvećenosti koji vidimo u Podgorici, a onda taj korak slijedi, a nadam se da će to biti radije prije, nego kasnije&ldquo;, kazao je Varhelj.
Potpredsjednik Evropske komisije Žozep Borelj kazao je da se EU posljednjih godina suočila sa brojnim izazovima, navodeći da je rat u Ukrajini pokazao da Rusija predstavlja ozbiljnu prijetnju za bezbjednost Evrope.
Borelj je naglasio da se izvje&scaron;taj oslanja na individualne države i njihov napredak, kao i da je baziran na vladavini prava.
On je naglasio da je, u posljednjih pet godina, pro&scaron;irenje vraćeno na vrh agende EK, podsjećajući da EU ima devet kandidata i jednog potencijalnog kandidata.
&bdquo;Reforme koje zemlje sprovode svjedoče da je EU kao magnet. EU privlači i ljude i države&ldquo;, rekao je Borelj.
On je naglasio da građani već u procesu evropskih integracija osjećaju benefite tog procesa, ukazujući na instrumente koje EU ima za države koje su u pregovorima.
Borelj je ukazao na značaj zajedničke spoljne i bezbjednosne politike, navodeći da je cilj da se za&scaron;titi region, ali i očuva globalni poredak.
&bdquo;Na&scaron; cilj nije samo da budemo veći, već i da budemo jači. Želimo da uključimo na&scaron;e kom&scaron;ije i da zajedno budemo jači&ldquo;, kazao je Borelj.
On je rekao da pojedine države partneri, kroz usklađenost sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Unije, daju važan znak da dijele vrijednosti sa EU.
Prema njegovim riječima, Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo dobrovoljno se usagla&scaron;avaju sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

Varhelji: Ušli smo u finalnu fazu pregovora sa Crnom Gorom

SAOPŠTIO EVROPSKI KOMESAR ZA SUSJEDSTVO I PROŠIRENJE

Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je Crna Gora postavila ambiciozan cilj na putu ka EU, i da je važno da ostvari sve &scaron;to je zacrtano.
On je govoreći o najavi sastavljanja ugovora o pristupanju Crne Gore sa EU rekao da je to standardna procedura.
"Postoji prijedlog od strane Evropske komisije prema Savjetu EU da počne raditi na tome. Ne zanosite se time, to je tehnička stvar. imamo 26 poglavlja koja trebaju da se zatvore. Imate onda države članice EU koja odlučuju o budućnosti Crne Gore u EU", rekao je Satler na pres konferenciji povodom predstavljanja izvje&scaron;taja o Crnoj Gori.
On je dodao da Crna Gora mora da do 2026. godine zatvori sva poglavlja kao &scaron;to je najavila.
"Fokusirajte se &scaron;to vi&scaron;e možete na to, a &scaron;to manje na polarizujuća pitanja i biće bolje za vas i za va&scaron;e stanovni&scaron;tvo.Iskoristite priliku koja je izuzetna", rekao je Satler.
On je kazao da nije naivan i da zna da se politika neće zaustaviti u narednom periodu, ali isto tako smatra da EU mora biti zajednički cilj svih aktera.
Spajić: Zatvaranje poglavlja je dio procesa koji možemo kontrolisati
Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je osnova članstva Crne Gore u EU 2028. godine zatvaranje poglavlja do 2026.
Kako je kazao, postoje stvari na koje Crna Gora ne može uticati, a to je odluka država članica EU o pristupanju na&scaron;e zemlje.
"Zatvaranje svih poglavlja je dio koji možemo kontrolisati. Ubijeđen sam da će svi akteri pronaći mudrosti i zrelosti da ukapiraju da velika većina njihovih birača je za ulazak u EU", naveo je premijer.
Govoreći o regionalnim odnosima, Spajić je kazao da ima puno bilaterlnih pitanja između Crne Gore i Hrvatske ali to, kako kaže, ne smije prevazići na&scaron;e evropske ciljeve.
"Mi smo nova generacija političara, neopterećena devedesetim, neopterećena da kaže da je bilo pogre&scaron;no ono &scaron;to su crnogorske vlasti radile tokom nekog ranijeg perioda", rekao je Spajić.
Odgovarajući na pitanje o mi&scaron;ljenju EK o izboru Raonića na čelo RTCG, Spajić kaže da je odluku donio Savjet Javnog servisa koji nije biran za vrijeme njegove Vlade.
"Savjet RTCG nije izabran za vrijeme mandata ove Vlade nego neke druge. Zakoni koji su usvojeni su usklađeni sa Briselom i nismo se mije&scaron;ali u rad RTCG. Imali smo i kada smo pripremali budžet imali smo neku vrstu pregovora sa RTCG o tom djelu. Mi ne žeilimo privilegovane u ovom sistemu i tako posmatramo sve medijske aktere. Vrlo nam je važno da Javnis servis radi profesionalno. Koliko znam, inspekcija rada je odlučila da je sve bilo po zakonu", naveo je Spajić.

Satler: Nemojte da se zanosite, što manje polarizujućih pitanja pokrenete biće bolje za vas

PORUKA AMBASADORA EU NA KONFERENCIJI POVODOM PREDSTAVLJANJA IZVJEŠTAJA O CG

Evropska komisija (EK) predstaviće danas godi&scaron;ni izvje&scaron;taj o napretku Crne Gore za ovu godinu.
Iz Izvje&scaron;taju se navodi da je politička posvećenost crnogorskih vlasti strate&scaron;kom cilju evropskih integracija najvažniji prioritet za državu, a da čvrst ostanak na strate&scaron;koj EU orijentaciji ostaje ključan za napredak.
U dokumentu, u koji je Radio Televizija Crne Gore (RTCG) imala uvid, ističe se da je od formiranja u oktobru pro&scaron;le godine Vlada djelovala u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manjom polarizacijom u poređenju sa prethodnim godinama.
Međutim, kako se navodi, zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade.
U izvje&scaron;taju za ovu godinu se navodi i da izborni okvir zahtijeva sveobuhvatnu reviziju.
Nagla&scaron;ava se i da je parlament radio redovno, uglavnom uz konsenzus o ključnim pitanjima vezanim za EU.
Kako se dodaje, konsenzus o ključnim reformama vezanim za pridruživanje EU pro&scaron;iren je na oba kraja političkog spektra i zakonodavstvo koje se odnosi na EU usvojeno je jednoglasno u parlamentu.
&ldquo;Međutim, tenzije i međuetnička polarizacija su se ponovo pojavile, &scaron;to je negativno uticalo na političku stabilnost. Tokom ljeta ove godine, Skup&scaron;tina je preduzela neke ishitrene zakonodavne inicijative i nije primijenila neophodne principe transparentnosti", navodi se u dokumentu.
Ističe se da je Crna Gora aktivno uključena u implementaciju novog plana rasta za Zapadni Balkan.
U dokumentu se konstatuje da Crna Gora ostaje umjereno spremna za primjenu pravnih tekovina EU i evropskih standarda u ovoj oblasti i da je ukupno postigla dobar napredak.
Dobar napredak je, kako se dodaje, postignut u pogledu reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, slobode izražavanja i slobode medija, uz su&scaron;tinske reforme zakonodavnog i strate&scaron;kog okvira.
U dijelu koji se odnosi na funkcionisanje pravosuđa navodi se da je crnogorski pravosudni sistem umjereno pripremljen i dobro je napredovao u ključnim reformama pravosuđa i pro&scaron;logodi&scaron;njim preporukama.
&ldquo;Crna Gora bi u narednoj godini trebalo da ispuni preprouke koje se tiču imenovanja stalnog predsjednika Vrhovnog suda, kao i imenovanja na drugim visokim pravosudnim funkcijama, kroz transparentnu proceduru zasnovanu na zaslugama, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosudnog sistema", ističe se u dokumentu.
U izvje&scaron;taju se navodi da Crna Gora ima pluralističko medijsko okruženje i da se nalazi između određenog nivoa pripremljenosti i umjerenog nivoa pripremljenosti u oblasti slobode izražavanja.

Danas predstavljanje Izvještaja o napretku Crne Gore

ZA OVU GODINU

Sjednica Skup&scaron;tine bila je danas na kratko prekinuta zbog verbalnog sukoba poslanika Socijaldemokrata Branislava Nenezića i potpredsjednika Skup&scaron;tine Borisa Pejovića.
Dok je govorio premijer Miljko Spajić, Pejović je dobacio opoziciji kako ih finansira Bemax, na &scaron;ta je burno reagovao poslanik Nenezić.
Dok su ostali poslanici sprečavali da dođe do fizičkog kontakta, Pejović je uzviknuo "mr&scaron; da te ne vidim".
Kako saznaje Antena M, Boris Pejović je pozvao Branislava Nenezića da izađe napolje, &scaron;to je poslanik Nenezić prihvatio, ali je Pejović ostao u Skup&scaron;tini, &scaron;to je izazvalo smijeh poslanika.
Ispod možete pogledati snimak verbalnog incidenta:&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/NFcwwAWHkH0" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Pogledajte kako je došlo do verbalnog sukoba u Skupštini

UMALO JE DOŠLO DO FIZIČKOG SUKOBA

Premijer Milojko Spajić kazao je da izmjena Ustava neće biti bez &scaron;irokog konsenzusa.&nbsp;
"Svi moramo da se okupimo i nađemo rje&scaron;enje. Ali prvo rje&scaron;enje je da se okupimo po pitanju članstva u EU", kazao je Spajić tokom Premijerskog sata, prenosi RTCG.
Spajić je rekao da treba da se okanemo starih praksi, kada je u pitanju trajanje na vlasti. Kazao je da neće zauvijek biti premijer, i da želi da doprinese demokratskom razvoju Crne Gore. On je naglasio i da ne podržava sklanjanje crnogorske zastave, bilo to u zgradi Skup&scaron;tine ili negdje drugo, i pozvao je predsjednika parlamenta i &scaron;efove klubova da se dogovaraju o tim stvarima.&nbsp;
Premijer je rekao da je sjutra veliki dan za Crnu Goru jer izvje&scaron;taj Evropske komisije jeste jako pozitivan, a Fon der Lajen je rekla da je napredak Crne Gore fenomenalan.&nbsp;
"Evropska komisija predložiće Savjetu osnivanje tehničke radne grupe za sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. To je velika vijest za Crnu Goru. Da bi dostigli cilj, da zavr&scaron;imo pregovore do 2026. godine, moramo biti fokusirani na to", kazao je Spajić. &nbsp;
Predsjednik DPS-a Danijel Živković rekao je da ova Vlada radi samo na zaduženju, a nijedno drugo pitanje ih ne zanima.&nbsp;
"Ćutanjem i neodgovaranjem Vi ove teme, kao &scaron;to je izmjena Ustava u dijelu jezika, odobravate. Jasno je i da će ova vlada krenuti u izmjene Zakona o državljanstvu", rekao je Živković.&nbsp;
On je ukazao da će očito predsjednik Parlamenta uspjeti da zbri&scaron;e Crnu Goru sa mape samostalnih i nezavisnih država. Naglasio je da premijer samo želi da &scaron;to duže ostane na vlasti.&nbsp;
Danijel Živković (DPS) pitao je Spajića hoće li prihvatiti zahtjeve Andrije Mandića za pokretanje procedure usvajanja dvojnog državljanstva.
"Da li ćete izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava", pitao je on.
Sa većinom koja je najavila ekonomske teme i one koje ne dijele građane, dodao je Živković, do&scaron;le su - promjene Ustava i simbola, pitanje jezika, dvojnog državljanstva, spomenici, promjene naziva ulica, uru&scaron;avanje antifa&scaron;ističkog nasljeđa.
"Vas jedino zanima zaduženje. Ne zanima vas ni ovo rasulo u bezbjednosnom sektoru, ni vr&scaron;njačko nasilje, ni Q groznica, ni trovanje radnika... Vi samo ta pitanja skinete sa dnevnog reda jer vas ne zanimaju. A to su pitanja koja treba da zanimaju premijera. Pitanje je za&scaron;to vi ćutite na to", konstatovao je Živković.
Ova većina će, kaže on, ući u izmjene Zakona o državljanstvu.
"A Vi ćutite i na to, jer Vas jedino interesuje da po svaku cijenu ostanete premijer", konstatovao je Živković.
Upitao je Spajića i &scaron;ta misli o navodima iz analize predsjednika Jakova Milatovića o tome da je do&scaron;lo do regresije političkih procesa u Crnoj Gori.
Spajić: Do&scaron;ao sam da bih pričao o napretku Crne Gore
Spajić je na to poručio kako ima jasan stav, a to je da je u Skup&scaron;tinu do&scaron;ao sa konkretnom agendom koja se tiče napretka Crne Gore ostvarenog za godinu.
"Ursula fon der Lajen je rekla da je na&scaron; napredak fenomenalan", rekao je Spajić.
Nije odgovorio na Živkovićeva pitanja
Predložiće platformu kojom će u Skup&scaron;tini napraviti mehanizam za prevazilaženje svih polarizujućih tema, kazao je.
"Promjene Ustava mogu samo uz naj&scaron;iri konsenzus", dodao je on.
No, na Živkovićeva pitanja o tome da li on i PES podržavaju izmjene Ustava i uvođenja dvojnog državljanstva, nije odgovorio.
Po&scaron;to ga je Živković ponovo pozvao da odgovori na njegova pitanja, te da li program "Evropa sad 3" podrazumijeva izmjene Ustava i Zakona o državljanstvu, Spajić se nije opet vratio za govornicu.
Mandić: Izmjene Ustava neophodne
Umjesto Spajića, odgovorio je - Mandić.
"Izmjene Ustava su neophodne, to traže na&scaron;i evropski partneri, u dijelu Sudskog savjeta I kada se već to de&scaron;ava, mi treba da se pozabavimo pitanjima koja nijesu tema samo na&scaron;ih partnera, nego i tema koja je od značaja za na&scaron;u javnost. Ako vi mislite da mi ne možemo sjesti i dogovoriti se o onome &scaron;to je pokazao popis, uvijek postoji model iz 2007. godine", naglasio je Mandić.
Kada ga je Boris Mugo&scaron;a (SD) upitao sa kim je pokrenuo dogovor o tome, Mandić mu je rekao da ne dobacuje sa mjesta.
Živković je predočio kako bi Mandić zakonima da mijenja Ustav.
"Vi znate da su potrebne dvije trećine u parlamentu i tri petine na referendumu. I vi znate da je to nemoguće, ali hoćete zakonima da mijenjate Ustav. Ta pitanja koja vi potežete su veoma opasna i mogu imati ozbiljne reperkusije", odgovorio je on.
Mandić: Vidjeli smo vas na Belvederu, tamo su bili 'zečevi'
Na opasku Živkovića kako neće skr&scaron;tenih ruku sjedjeti ako Mandić krene u realizaciju njegovih ideja, predsjednik Skup&scaron;tine kazao je "vidjeli smo vas na Belvederu".
"Na Belevederu smo imali jednog Nena Kaluđerovića koji je bio hrabar i bilo je stotinu 'zečeva", poručio je Mandić.
Živković: Dobro pazite koga potcjenjujete, može vam to biti najveća gre&scaron;ka
Živković mu je na to poručio da ne potcjenjuje nikoga u životu, jer to zna biti najveća gre&scaron;ka.
"Vi ste nas nazivali dezerterima, vi ste pričali o Kosovu - imali ste priliku da ga branite, a na kraju ste u&scaron;li u vladu koja ga je priznala. Nevažno je gdje ćemo biti u budućnosti, ali vam dobronamjerno sugeri&scaron;em - ne podstičite teme koje dijele crnogorsko dru&scaron;tvo. Vi odgovarate umjesto Spajića danas jer je on va&scaron; politički talac", naglasio je Živković.
&nbsp;

Spajić: Izmjena Ustava neće biti bez širokog konsenzusa

SAOPŠTIO TOKOM PREMIJERSKOG SATA

Sa jednog zida u crnogorskoj Skup&scaron;tini uklonjena je slika sa zastavom Crne Gore. To je potvrdio na dana&scaron;njem zasijedanju predsjednik Skup&scaron;tine Andrije Mandića.
Na njeno mjesto postavljena je umjetnička slika Petra Lubarde.
Na ovu odluku Mandića reagovao je poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić.
&ldquo;Mislim da mi zaslužujemo da dobijemo odgovor po čijem nalogu i za čije potrebe. Interesuje me zbog čega je uklonjena i gdje se sada nalazi&rdquo;, pitao je Nenezić.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/slika uklonjena cdm.jpg" alt="" width="434" height="240" />
<figure id="attachment_2231983" class="wp-caption aligncenter" aria-describedby="caption-attachment-2231983">
<figcaption id="caption-attachment-2231983" class="wp-caption-text">&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;Foto: CdM/Uklonjena slika sa zastavom Crne Gore</figcaption>
</figure>
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić je odgovorio Neneziću.
&ldquo;Najvrednija slika osim ovdje koju imamo u Skup&scaron;tini Crne Gore nalazila se u Kabinetu predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore. Ta slika koja je jedna velika dragocjenost kojom raspolažemo, od danas će biti dostpna svim građanima koji posjećuju ovaj parlament. Zastava koja se tu nalazila nije zastava koja je zakonom propisana kao zastava Crne Gore. To je zastava sa potpisom Ranka Krivokapića. Ona se sada nalazi u mom Kabinetu&rdquo;, kazao je Mandić.

Uklonjena slika sa zastavom Crne Gore iz hola Skupštine

ODLUKA MANDIĆA

Državna izborna komisija (DIK) na dana&scaron;njoj sjednici usvojila je dva prigovora predsjednika OO DPS Kotor Neđeljka Mo&scaron;kova na radnju i propust OIK Kotor, prenosi portal RTCG.
Raspravlja se i o zahtjevu za mi&scaron;ljenje/tumačenje zamjenice predsjednice OIK Kotor Jovanke Laličić i sekretara Du&scaron;ana Vukasovića.

DIK usvojila prigovore OO DPS Kotor

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas u Skup&scaron;tini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici Parlamenta posvećenoj Premijerskom satu, koja bi trebalo da počne u 12 sati.
Lider Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće Spajića da li će on i Vlada prihvatiti zahtjeve predsjednika Skup&scaron;tine Andrija Mandića i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva.
&bdquo;Da li ćete izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava&ldquo;, dodao je Živković.
On će pitati i kako Spajić ocjenjuje analizu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića u kojoj se navodi da Vlada opstruira demokratski razvoj države.
Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li Spajić smatra da srpski jezik treba da bude službeni, dok će poslanik posebnog kluba Vladimir Dobričanin pitati Spajića da li je spreman da uvaži činjenice sa popisa i pokrene inicijativu i dijalog da se obezbijedi ravnopravnost srpskog jezika u Ustavu i zakonima.
Predsjednik Kluba poslanika Bo&scaron;njačke stranke Amer Smailović pitaće &scaron;ta Vlada planira da uradi kako bi bili usporeni negativni demografski trendovi.
&Scaron;ef Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a pitaće Spajića koji subjekti na političkoj sceni iniciraju teme koje dodatno produbljuju podjele u dru&scaron;tvu.
&bdquo;Da li teme poput izmjena Ustava u dijelu jezika i državnih simbola, popisnog prebrojavanja, dvojnog državljanstva, zakona o agentima stranog uticaja i slično, doprinose političkoj i dru&scaron;tvenoj stabilnosti, sprovođenju neophodnih strukturnih reformi, pobolj&scaron;anju standarda građana i ubrzanju puta ka Evropskoj uniji&ldquo;, naveo je Mugo&scaron;a.
&Scaron;ef Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović pitaće Spajića da li su postupci načelnika General&scaron;taba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića ozbiljno naru&scaron;ili reputaciju Crne Gore pred NATO partnerima i da li se preduzimaju koraci da se to ispravi.
Bogdanović je naveo da je zabrinjavajuće da visoki vojni zvaničnici, koji bi trebalo da predstavljaju stub časti i po&scaron;tenja, koriste svoje pozicije za lični profit i uče&scaron;će u aktivnostima kao &scaron;to je &scaron;verc luskuzne robe i povezanost sa sumnjivim strukturama.
On će Spajića pitati i ko sve &scaron;titi Lazarevića, kojeg je za načelnika General&scaron;taba, prema riječima Bogdanovića, su&scaron;tinski predložio i izabrao biv&scaron;i predsjednik države Milo Đukanović.
Lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović pitaće Spajića da li se slaže sa izjavom Mandića da se Hrvati identifikuju sa Hrvatskom Anta Pavelića.
&bdquo;Kako takve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa&ldquo;, dodaje se u pitanju Vuksanovića.
Poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović pitaće da li je program Evropa sad 2 održiv, da li će biti uvećan javni dug i koliki je taj dug bio 2020. godine.
&bdquo;Da li ste u međuvremenu prodali Elektroprivredu i zadužili se za tekuću potr&scaron;nju milijardu EUR? Da li ćete uvećati op&scaron;tu stopu poreza na dodatu vrijednost, da li ste ugasili Fond za zdravstvo, Fond PIO&ldquo;, navodi se u pitanju Janovića.
On će pitati i da li će reforme Vlade uticati na smanjenje ili uvećanje penzija i kakva je inflacija.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović tražiće od Spajića da saop&scaron;ti tačne nazive svih ministarstava, broj ministara, državnih sekretara, sekretara u ministarstvima, broj potpredsjednika, savjetnika i &scaron;efova u 44. Vladi, njihova imena i kolika su mjesečna primanja za svakog pojedinačno, sa svim naknadama.
Predsjednika Kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejana Đurovića interesuje redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekat Velje brdo.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović pitaće Spajića u kojoj fazi je priprema izgradnje druge dionice auto-puta, kao i u kojoj fazi je priprema i realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru države.
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapunij premijera će pitati &scaron;ta će biti sa Solanom Ulcinj.

Spajić odgovara na pitanja poslanika

SJEDNICA BI TREBALO DA POČNE U 12 SATI

Poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter saop&scaron;tio je da će Odbor DPS-a Prijestonice na narednoj sjednici lokalnog parlamenta zakazanoj za sedmi novembar inicirati da se Andrija Mandić proglasi personom non grata na Cetinju.
"Od sazdanja Cetinja do danas mnoge su vojske i okupatori atakovali na crnogorsku prijestonicu
Od Numan pa&scaron;e Ćuprilića i Omer pa&scaron;e Latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloskih prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića, ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije Cetinjane i Crnogorce tako ponizio kao trenutni predsjednik državnog parlamenta", napisao je Huter na dru&scaron;tvenoj mreži X.

Huter: Iniciraćemo da se Mandić proglasi personom non grada na Cetinju