Politika

Sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) biće održan naredna dva dana u Evropskom parlamentu (EP) u Strazburu.
Kako je saop&scaron;teno iz crnogorskog parlamenta, sastanku će predsjedavati &scaron;ef delegacije Skup&scaron;tine Crne Gore u POSP-u Dejan Đurović i &scaron;ef delegacije EP Tomas Vajs.
&bdquo;Tokom dvodnevneg rada poslanici će razgovarati na temu trenutnog stanja pristupnih pregovora, u okviru koje će razmijeniti mi&scaron;ljenja sa predstavnicima Vlade Crne Gore, poljskog predsjedavanja Savjetu EU, Evropske komisije i Evropske službe za vanjske poslove&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Sastanak će, kako ističu, biti prilika da poslanici razgovaraju i o Reformskoj agendi Crne Gore, sa fokusom na reformu vladavine prava i izbornih procesa, o bezbjednosti i saradnji na Mediteranu i održivom turizmu kao pokretaču ekonomije.
POSP je obrazovan u junu 2010. godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.Odbor čini po 14 poslanika Skup&scaron;tine Crne Gore i EP.

Sastanak POSP-a naredna dva dana u Strazburu

SAOPŠTENO IZ CRNOGORSKOG PARLAMENTA

Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić mjesečeno je tokom pro&scaron;le godine prihodovao 2.684 eura.
Tolika je zarada koju prima kao predsjednik parlamenta, zbog koje je njegov kućni budžet za godinu &ldquo;bogatiji&rdquo; za 32.209 eura. Osim nje, kako je naveo u godi&scaron;njem izvje&scaron;taju o prihodima i imovini za 2024. godinu koji je predao Agenciji za sprečavanje korupcije, nije prijavio druge prihode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://media.pobjeda.me/media/2025/04/01/1743500981-capture.jpg" width="479" height="327" />
Njegova supruga Sanja Mandić mjesečno prima neto 2.331 eura, dok je plata kćerke Milene 778 eura.
Imaju stan od 73 kvadarata koji su dobili nasljedstvom.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://media.pobjeda.me/media/2025/04/01/1743500982-capture1.jpg" width="453" height="311" />
Takođe porodica Mandić posjeduje tri kuće. Najveću od 360 kvadrata dobio je u nasljedstvu 1999.godine, gdje je polovičan vlasnik. Četvrtinu udijela ima u kućama od 120 i 80 kvadrata.
Imaju i vi&scaron;e hiljada metara kvadratnih zemlji&scaron;ta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://media.pobjeda.me/media/2025/04/01/1743500983-capture2.jpg" width="460" height="304" />
Sanja Mandić je u izvje&scaron;taju navela da posjeduje Golf 7 koji je kupila 2014. godine. Ima i 14.000 eura gotovog novca.
Prema izvje&scaron;taju, nije primao nikakve druge naknade tokom 2024. godine, a ne posjeduje ni hartije od vrijednosti, niti udio u nekom privrednom subjektu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://media.pobjeda.me/media/2025/04/01/1743500983-capture3.jpg" width="456" height="323" />
Nije dao uvid u bankovne račune.

Andrija Mandić mjesečno prihodovao 2.684 eura, ima tri kuće, jednu od 360 kvadrata…

NIJE DAO UVID U BANKOVNE RAČUNE

Sve reakcije koje pristižu na juče izrečenu presudu liderki francuske desnice Marin Le Pen, kojom joj se, između ostalog, zabranjuje kandidovanje za javnu funkciju pet godina, politizacija su sudskog procesa koji jo&scaron; traje. To je za Antenu M kazao politički analitičar Du&scaron;an Janjić, nakon &scaron;to su uz Le Pen stali mađarski premijer Viktor Orban, te zamjenik italijanske premijerke Mateo Salvini i brojni drugi desničari.
&ldquo;&Scaron;to se tiče ovog lanca solidarnosti, pa znate, isti se uvijek podržavaju. To je jedan dio, da kažemo, političkog spektra Evrope, koji je u stvari na onoj strani demokratije. Oni su neonacisti, neofa&scaron;isti. To se prikriva, naravno, formom borbe, demokratskim pravima na različitost. A objektivno, mi kad pogledamo kako su se spojili italijanski zamjenik premijerke, Nacionalno okupljanje Le Penove, pa uzmimo talas koji podržava novog premijera u Slovačkoj, Orbana, Dodika, pa čudo da jo&scaron; nije progovorio Vučić&hellip;mi vidimo da zapravo postoje dva razloga za okupljanje. Jedan je onaj koji je legitiman, svi su oni bliski u Evrskom parlamentu i jo&scaron; su u okvirima dozvoljenih pravila igre. Drugi je zajednička i jaka veza sa Moskvom&rdquo;, kazao je Janjić.
Janjić je komentarisao i reakciju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je kazao da je, ba&scaron; kao i u njegovom, u slučaju Le Pen presuda donijeta zbog politike, a ne zbog zakona, te da je riječ o sistemu koji ne zna da gubi, pa ispa&scaron;taju oni koji imaju podr&scaron;ku naroda.
&ldquo;Le Penova je ipak objektivna. Ona kada se radi o izborima i demokratiji govori da će jednostavno izgubiti priliku da učestvuje, a ne da je zbog toga izbačena. Naravno, i priželjkuje da će to promijeniti političku scenu Francuske i da će joj stvoriti jo&scaron; vi&scaron;e pristalica. Kod Dodika je obrnuta stvar. Uostalom, on je i pobjeđivao na kradenim izborima. I u zadnjoj krađi, i te kako mu je pomogao taj dio evropskih, da kažem, narodnjaka i ovih stranaka ekstremne desnice da se njemu dozvoli pobjeda na izborima. Dakle, to apsolutno nije u njegovom slučaju tačno, ali to je alibi&rdquo;, smatra Janjić.
Kao da misli Dodika vi&scaron;e boli upravo ovo zbog čega je Le Penova osuđena, jer i njega čekaju suđenja za korupciju.
&ldquo;I po ovim sankcijama Amerike, Britanije, Francuske, Njemačke i zbog nekih već utvrđenih i započetih postupaka, kao &scaron;to je kupovina kuće u Srbiji itd. Mislim da on jednostavno unaprijed galami, ne bi li uticao ili na odlaganje ili izbjegavanje sudskih procesa&rdquo; zaključuje Janjić.

Janjić o solidarisanju sa Le Pen: Isti se podržavaju, a Dodika boli što je osuđena za korupciju, jer to i njega čeka

LIDERKA FRANCUSKE DESNICE PROGLAŠENA KRIVOM

Izvr&scaron;na direktorka CGO Daliborka Uljarević ocijenila je za Novu M&nbsp; da je Sporazum Vlade sa UAE direktan udar na pravni poredak Crne Gore.
"Paradoksalno je da partija Milana Kneževića &ndash; iako je ovo incidentan primjer &ndash; pokazuje veću odgovornost prema državnom interesu, i ja to pozdravljam, nego premijer Spajić i njegovi lojalisti, koji brane neodbranjivo kad je riječ o ovom aranžmanu ", kazala je Uljarević.
Premijerova odluka da se Skup&scaron;tina izjasni o sporazumu, prema njenim riječima, ima za cilj da u zonu krivične odgovornosti kao saučesnike uvuče i poslanike.

Uljarević: Sporazum Vlade sa UAE direktan udar na pravni poredak Crne Gore

OCJENUJE IZVRŠNA DIREKTORICA CGO

Ministar javne uprave Mara&scaron; Dukaj formirao je Radni tim za izradu koncepta Zakona o lokalnim izborima.
"Ovaj Tim će, na osnovu Informacije o stanju u jedinicama lokalne samouprave u pogledu efekata postojećeg izbornog sistema na ostvarivanje prava građana na lokalnu samoupravu, koju je Vlada Crne Gore usvojila, na 74. sjednici održanoj 27. marta 2025. godine, raditi na izradi koncepta Zakona o lokalnim izborima", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju resornog Ministarstva.
Kako obja&scaron;njavaju, članovi tima su istaknuti predstavnici državnih institucija, nevladinog sektora, kao i akademske zajednice: prof.dr Đorđije Blažić, prof.dr Srđan Darmanović, Zlatko Vujović (CEMI), Dragan Koprivica (CDT), Nikola Mugo&scaron;a Predsjednik Državne izborne komisije, Ivan &Scaron;ikmanović savjetnik Predsjednika Crne Gore, dok će ispred Ministarstva javne uprave u radu Tima učestvovati državni sekretar Dragi&scaron;a Janju&scaron;ević i v.d. generalne direktorice za lokalnu samoupravu Nina Blažić.
Na dana&scaron;njem prvom sastanku ovog Radnog tima, svi članovi su se, kako ističu, saglasili da je od izuzetne važnosti da se u Crnoj Gori osmisli zakonsko rje&scaron;enje, koje će osigurati deblokadu političkog sistema u jedinicama lokalne samouprave.
Reforma lokalnog nivoa vlasti, je ključna u evropskom integracionom procesu, poručuju iz MJU.
Kako ističu, ona biračima daje neposrednu moć u odlučivanju, koja im i pripada.
&bdquo;Na&scaron;a rje&scaron;enja biće usmjerena na neposredan izbor predsjednika op&scaron;tine, otvorene izborne liste, neposredan izbor organa mjesne zajednice, održavanje lokalnih izbora u jednom danu i rje&scaron;avanje svih postojecih problema u pojedinim op&scaron;tinama&ldquo;, kazao je Dukaj.
Na dana&scaron;njem sastanku, članovi tima su analizirali postojeći pravni okvir, kao i utvrdili dinamiku rada i usaglasili ostale pojedinosti dalje saradnje na ovom važnom poslu, saop&scaron;teno je iz MJU.
&bdquo;Čvrsto vjerujem da će ovaj stručni Radni tim, Odbor za sveobuhvatnu reformu, kao i svi poslanici, i riječju i djelom, dati doprinos da Crna Gora &scaron;to prije uspostavi mehanizam efikasnog izbornog procesa u skladu sa najboljim praksama i mehanizmima EU&ldquo;, zaključio je Dukaj.
Nakon izrade, koncept Zakona o lokalnim izborima, biće dostavljen Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu Skup&scaron;tine Crne Gore.

Dukaj formirao Radni tim za izradu koncepta Zakona o lokalnim izborima

"REFORMA LOKALNOG NIVOA VLASTI KLJUČNA U EVROPSKOM INTEGRACIONOM PROCESU"

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković pozvao je konstituente većine da preispitaju uče&scaron;će u Vladi, ako su promijenili odnos prema sporazumu potpisanim prilikom formiranja Vlade.
Poručio je da PES neće odustati od proklamovanih ciljeva i da oni ostaju njihovi prioriteti, do ispunjenja.
"Prilikom formiranja 44. Vlade sa koalicionim partnerima potpisan Sporazum kojim se defini&scaron;u prioriteti rada izvr&scaron;ne vlasti i parlamentarne većine, kada je u pitanju spoljna i unutra&scaron;nja politika", naveo je poslanik PES-a.
To je, kako je rekao Laković, kasnije potvrđeno i Barometrom 26.
&ldquo;Ako je u međuvremenu Demokratska narodna partija ili bilo ko od konstituenata većine redefinisao svoj odnos prema tim dokumentima, pozivamo ih da preispitaju uče&scaron;će u Vladi, jer mi nećemo odustati od proklamovanih ciljeva i oni ostaju na&scaron;i prioriteti, do ispunjenja&rdquo;, napisao je Laković na mreži X.

Laković: Konstituenti većine da preispitaju učešće u Vladi

PORUČIO POSLANIK PES-A

Kao grom iz vedra neba pao je sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a da o tome se nije znalo ni&scaron;ta ni u obrisima. To je u emsiji "Na kraju dana", na Televiziji E, kazao poslanik SD u Skup&scaron;tini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.&nbsp;
&bdquo;Da ne govorim koliko je bilo važno konsultovani lokalno stanovni&scaron;tvo, lokalni parlament op&scaron;tine u kojoj su takvi megalomanski projekti planirani&hellip; Rekao bih da je jedinstven stav lokalnog parlamenta u Ulcinju vrlo indikativan i da govori dovoljno o tome koliko bi ovaj projekat potencijalno mogao biti problematičan. S druge strane, sve &scaron;to radi Milojko Spajić i njegova Vlada, a pogotovu &scaron;to rade na ovako netransparentan način, kod mene budi sumnju na korupciju, kod mene budi sumnju na potencijalnu &scaron;tetu prema državi, ne bi im bio prvi put&ldquo;, rekao je Zirojević.
Kaže kako ne zna kome je mogla pasti na pamet &bdquo;glupost u vezi jezera Krupac&ldquo;.
&bdquo;Jer ko god je jednom do&scaron;ao u Nik&scaron;ić za da je jezero Krupac vje&scaron;tačko jezero i da je taj dio ravnice potopljen za energetske potrebe Crne Gore. Iz jezera Krupac jednim kanalom dolazi voda do HE Perućica. Jezero Krupac nije prirodan resurs, i koliko god ga mi voljeli i nazivali nik&scaron;ićkim morem, i koliko god Nik&scaron;ićanke i Nik&scaron;ićani u ljetnim mjesecima tamo nalazili bijeg od ljetnih vrućina, ipak je primarna uloga jezera Krupac energetska, tako da se postavlja jedno vrlo jednostavno pitanje. Ukoliko mi napravimo Krupac na vodi, ili Kočane na vodi, ili kako god hoćete, &scaron;to će se desiti sa Perućicom?! Da li ćemo i nju paf-paf da zatvorimo?! Imaćemo jedan stravičan projekat na Krupcu, ali nećemo imati struje pa ćemo uz logorsku vatru uživati u nekom Dubaiju na nik&scaron;ićkom moru, i uz &scaron;terike&ldquo;, istakao je Zirojević.
Problematično je, smatra on, da jedan ministar u Vladi (Fatmir Đeka) i jedan predsjednik op&scaron;tine (Genci Nimanbegu) iz partije koja je članica parlamentarne većine, za&scaron;titu od Vlade u kojoj su traže od stranih ambasadora.
&bdquo;Ako smo do&scaron;li do te situacije da se predsjednik Vlade otvoreno sprda sa vama na sastanku i nakon sastanka, da vas predstavnica Vlade u emisiji ubjeđuje da sastanak nije pro&scaron;ao onako kako je pro&scaron;ao, čemu ste svjedočili, nego vam priča neku drugu priču, a vi i dalje sjedite u Vladi tog istog Milojka Spajića, poput gospodina Đeke, onda je sasvim jasno o čemu se tu radi. Mi smo vi&scaron;e puta imali najave da će oni preispitati uče&scaron;će u Vladi Milojka Spajića, bilo je to i sa ovim tenderom Morskog dobra o zakupu plaža, sada imamo ovo. Ne izlazi se, izgleda, njima iz Vlade, diže se malo buka, a bogami me strah &scaron;to god da se desi sa Velikom plažom da je vrlo izvjesno da će svi oni ostati jako udobno ufoteljeni u Vladi Milojka Spajića&ldquo;, zaključio je Zirojević.

Zirojević: Sve što radi Spajić i njegova Vlada budi sumnju na korupciju

OCIJENIO PREDSTAVNIK EVROPSKOG SAVEZA

Kampanja za nik&scaron;ćke izbore zakazane 13. april odvija se uobičajno. Ipak sjenka posljednjih izbora u ovom gradu iz 2021. nameće pitanje uticaja sa strane na nik&scaron;ićke birače.
Nik&scaron;ić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope 26. marta istaknut kao jedan od primjera stranog mije&scaron;anja u izborne procese na lokalnom nivou.
&ldquo;Ti izbori u Nik&scaron;iću predstavljali su prekretnicu u Crnoj Gori, jer se susjedna Srbija snažno uključila u lokalnu kampanju&rdquo;, ocijenio je izvjestilac Savjeta Evrope Sjuart Dikson.
Na posljednjim izborima u Nik&scaron;iću, drugom gradu po veličini u Crnoj Gori, pobijedile su stranke prosrpskog Demokratskog fronta i Demokrata.
Do tada je &ndash; duže od deceniju i po &ndash; gradom vladala procrnogorska Demokratska partija socijalista(DPS) Mila Đukanovića, koji je rođen u Nik&scaron;iću.
U DPS-u smatraju da je Beograd spreman da i na ovogodi&scaron;njim izborima iskoristi sve mogućnosti kako bi odbranio prosrpsku vlast u Nik&scaron;iću.
Da su identitetske podjele i dalje akuelne kao jedan od faktora koji će opredjeljivati birače pokazuje i anketa Radija Slobodne Evrope iz Nik&scaron;ića.
Gradonačelnik pod za&scaron;titom poslaničkog imuniteta
Na izborima 2021. za predsjednika Op&scaron;tine izabran je Marko Kovačević iz Demokratskog fronta, koji je predvodio Andrija Mandić.
Tokom mandata od nepune četiri godine, vi&scaron;e puta je procesuiran.
Naime, sredinom 2021. protiv njega je pokrenut sudski postupak zbog negiranja genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Oslobođen je optužbi.
Dvije godine kasnije protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je tokom intoniranja himne počinio krivično djelo povreda ugleda Crne Gore. Ovu prijavu odbacilo je nik&scaron;ićko tužila&scaron;tvo.
Najnoviju tužba protiv njega podnesena je zbog govora u kome je poručio da će se &ldquo;s onima koji neće kao braća, postupati kao prema Turcima&rdquo;.
Ovaj slučaj jo&scaron; nije procesuiran, jer Skup&scaron;tina sedam mjeseci &ldquo;ne stavlja&rdquo; na dnevni red zahtjev Vi&scaron;eg tužila&scaron;tva za ukidanje njegovog imuniteta. Na čelu Skup&scaron;tine je njegov partijski &scaron;ef Andrija Mandić.
Agencija za sprečavanje korupcije je utvrdila i da on nezakonito istovremeno &ldquo;pokriva&rdquo; dvije funkcije &ndash; predsjednika Op&scaron;tine i poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore.
Kovačević u svemu vidi želju da se njemu i partiji nanese politička &scaron;teta.
Kovačević je jedan od čelnika crnogorskih op&scaron;tina koji su decembra 2022. u Skup&scaron;tini Srbije podnosili izvje&scaron;taj o stanju u njihovim op&scaron;tinama. Tom prilikom on je ocijenio da je Srbija &ldquo;matica svih Srba&rdquo; i njegova država.
&Scaron;ta je obilježilo &lsquo;bitku za Nik&scaron;ić&rsquo;
Kampanju uoči izbora marta 2021. obilježili su incidenati i do tada nezabilježeno interesovanje srpskih medija i političara za jedne lokalne izbore u Crnoj Gori.
Izvjestilac Savjeta Evrope Stjuart Dikson je naveo da je na tim izborima &ldquo;izazvalo zabrinutost&rdquo; prisustvo osoba bliskih Srpskoj naprednoj stranci(SNS)(srpskog predsjednika Aleksandra Vučića).
Dikson navodi da su &ldquo;neki od njih privedeni, nekima je čak zabranjen ulazak u zemlju, zbog sumnje da su unosili novac za kupovinu glasova&rdquo;.
Naime, mjesec uoči izbora, nik&scaron;ička policija je privela devet osoba zbog sumnje da unose novac u Crnu Goru za potrebe kupovine glasova u tom gradu.
Među njima su osobe bliske SNS-u Vladimir Mandić, Dane &Scaron;ijan i Aleksandar Jokić, ali i tada&scaron;nji poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore Milo Božović.
Iz crnogorske policije duže od dvije sedmice ne odgovaraju na upit RSE &scaron;ta je bilo sa ovim slučajem.
U tom periodu iz Crne Gore je protjerano i osam srpskih državljana, koje je partija Andrije Mandića angažovala oko izbora a nisu imali dozovole za rad.
Prema pisanju crnogrskih medija, svih osmoro su članovi Vučićevog SNS-a.
Savjet Evrope ukazao je i na mije&scaron;anje srpskih medija u nik&scaron;ićke izbore.
&ldquo;Naročito TV Happy, opsežno prateći izbore kroz posebne programe kao &scaron;to je &lsquo;Bitka za Nik&scaron;ić&rsquo;, ne po&scaron;tujući odredbe koje se odnose na pravičnost medijskog izvje&scaron;tavanja o izbornim kampanjama i emitovanje etničke mržnje i rasističkih uvreda.&rdquo;
Posmatrači Savjeta Evrope su takođe ukazali i na porast navoda o fiktivnom mijenjanju mjesta boravi&scaron;ta prije izbora, navodeći da to dodatno podriva povjerenje u tačnost biračkog spiska.
Crnu Goru su u tom periodu posjećivali pripadnici i lideri Srpske liste sa Kosova Goran Rakić i Igor Simić.
Mjesec uoči izbora, na gradskoj džamiji u Nik&scaron;iću osnanule su poruke &ldquo;Srebrenica&rdquo;, &ldquo;Turci&rdquo; i krst sa četiri ocila.
U nik&scaron;ićkom tužila&scaron;tvu su 2021. formirana tri predmeta za krivična djela protiv izbornih prava, za koje je propisana kazna do pet godine zatora.
U dva slučaja prijave su odbačene a za treći je izrečena prvostepena presuda &ndash; osoba koja je kupovala glasove osuđena je na pet mjeseci zatvora a tri koje su za to dobile novac na po dva mjeseca.
Može li na izbore uticati i partijsko zapo&scaron;ljavanje
Nik&scaron;ić je inače sjedi&scaron;te vi&scaron;e državnih preduzeća u oblasti energetike, na čijem čelu su kadrovi DF-a i Demokrata, koje su na vlasti u gradu i u državi.
Broj zaposlenih u Elektroprivredi je, prema podacima nevladine organizacije Institut alternativa, od 2021. porstao za vi&scaron;e od 150, dok je njena ćerka firma Solar gradnja osnovana te godine u međuvremenu zaposlila 420 osoba.
Ove kompanije se dovode u vezu sa partijskim zapo&scaron;ljavanjem. Smijenjena direktorica Solar gradnje Valerija Saveljić ranije je izjavila da su u toj kompaniji gotovo isključivo zapo&scaron;ljavani članovi partije Andrije Mandića.
Iz Elektroprivrede Crne Gore su negirali praksu partijskog zapo&scaron;ljavanja.
Ko je u izbornoj trci ove godine
Na izborima 13. aprila presjednik Op&scaron;tine Kovačević predvodi rasformirani proruski Demokratski front(DF). Samostalno nastupaju i njegovi koalicioni partneri na državnom nivou &ndash; Demokrate i Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića.
Opozicija nastupa u vi&scaron;e kolona.
Osim Demokratske partije socijalista, u trci je i koalicija procrnogorskih lista Evropski savez, Građanski pokret URA, Stranka evropskog progresa (SEP) i Za slobodarski Nik&scaron;ić jednakih mogućnosti.
Čak tri biv&scaron;a premijera su na čelu ovih partija &ndash; Dritan Abazović iz URA, Du&scaron;ko Marković iz SEP-a dok je Milo Đukanović počasni predsjednik DPS-a.
Na izborima učestvuju i dvije građanske liste.
Nik&scaron;ić je drugi po veličini grad u Crnoj Gori sa 66,700 građana.
Na posljednjem popisu gotovo 60 odsto Nik&scaron;ićana su se izjasnili kao Crnogorci, a trećina, oko 34 odsto, kao Srbi.
Vi&scaron;e od 90 odsto građana su pravoslavne vjeroispovijesti. Grad je snažno upori&scaron;te Srpske pravoslavne crkve i sjedi&scaron;te vi&scaron;e pravoslavnih bratstava.
Pravo glasa na izborima ima 57,700 stanovnika, saop&scaron;teno je iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova.

Uoči novih izbora u Nikšiću, Savjet Evrope prethodne ocijenio primjerom stranog miješanja

NA POSLJEDNJIM IZBORIMA U NIKŠIĆU POBIJEDILE SU STRANKE PROSRPSKOG DEMOKRATSKOG FRONTA I DEMOKRATA

Op&scaron;tinska izborna komisija (OIK) u Nik&scaron;iću večeras je žrijebanjem odredila pod kojim brojevima će biti partije na glasačkim listićima u okviru lokalnih izbora u tom gradu.
Partije će na lokalnim izborima u Nik&scaron;iću, biti pod sljedećim brojevima:
1. Dragan Radulović &ndash; Probudimo Nik&scaron;ić
2. Dr Borislav Mi&scaron;o Đuri&scaron;ić &ndash; Rad za moj grad
3. Boris Muratović&ndash; Bori se za Nik&scaron;ić DPS
4. Nikola Čvorović &ndash; &bdquo;Stranka evropskog progresa &ndash; Vrijeme je za Nik&scaron;ić &ndash; Nikola Čvorović&ldquo;
5. Du&scaron;an Golović &ndash; Građanski pokret URA &ldquo;Drugačije &ndash;Du&scaron;an Golović&rdquo;
6. Jelena Marković &ndash; &bdquo;Za Slobodarski Nik&scaron;ić jednakih mogućnosti- Jelena Marković&ldquo;
7. Nemanja Vuković &bdquo;Svi smo Nik&scaron;ić- Demokrate, Plenum 083&ldquo;
8. Ivan Radojičić &ndash; &bdquo;Evropski savez- Najbolje &scaron;to može&scaron; Ivan Radoičić&ldquo;
9. Zoran Mrkić &ndash; &bdquo;Zdrav Nik&scaron;ić Pokret Evropa sad&ldquo;
10. Marko Kovačević&ndash; &bdquo;Zna Nik&scaron;ić &ndash; Za budućnost Nik&scaron;ića&rdquo;
Podsjećamo, lokalni izbori u Nik&scaron;iću zakazani su za 13. april.

Utvrđen redosljed lista na izborima u Nikšiću

IZBORI U NIKŠIĆU ZAKAZANI SU ZA 13. APRIL

Poslanici su nastavili rad, slijedi rasprava o tački Predlog zakona o dopuni Zakona o eksproprijaciji.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđu&scaron;ić kaže da je nevjerovatno kako Vlada netransparentno ulazi u projekat Velike plaže.
"Nevjerovatno je kako je neko imao potrebu da u nekoliko sati dogovori takvu vrstu posla. Ne znam jeste li svjesni kako to izgleda u očima javnosti. Neko je danas bio spreman da pored velike zabrinutosti građana u Ulcinju, pođe i potpi&scaron;e okvirni sporazum sa vladom UAE", kazao je Anđu&scaron;ić i dodaje:
"Za vrijeme investicija DPS-a, samo dio procedure koja je pratila sličan javni poziv bilo je raspisivanje međunarodnog javnog tendera. Recimo, 2009. i 2010. je Vlada raspisala međunarodni konkurs objavljen u Financial Timesu, koji se odnosio na prostor Ade i Velike plaže. Napravljen je i sajt sa svim tenderskim i marketin&scaron;kim informacijama, pozvana je britanska firma za strate&scaron;kog konsultanta, oko 60 zainteresovanih kompanija je bilo, a odabrano je 10 najboljih koji su pozvani u Crnu Goru i predstavili rje&scaron;enje. Sve je poslije predstavljeno na sajmu turizma u Londonu, pred posebnim komisijama u kojima su bili predsjednici i potpredsjednici Vlade, predsjednici op&scaron;tina sa juga države koji su tamo bili da direktno razgovaraju sa ljudima"
Za riječ se javio poslanik PES-a Vasilije Čarapić koji poručuje da je Anđu&scaron;ić u&scaron;ao u fazu "učio sam al mi se sve pomije&scaron;alo".
"Danas govorimo o zakonu o eksproprijaciji ali ću vam odgovoriti. Prije ste govorili kako ne dovodimo nove investicije, danas kada imamo te investicije vi ste protiv toga. &Scaron;to se tiče sporazuma Crna gora će potpisati okvirni sporazum koji će morati da potvrdi ova Skup&scaron;tina. Potpisaće projekat o investicijama i projektima na jugu i sjeveru koji će takođe morati da potvrdi Skup&scaron;tina kao i svaki naredni ugovor sa investirom kojeg predloži država Crna Gora. Skup&scaron;tina će sve morati da aminuje", kazao je Čarapić.
Čarapić je pitao Anđu&scaron;ića &scaron;ta je bilo sa investicijama Qatari Diar i North Star, pozivajući Anđu&scaron;ića da dostavi javni poziv za drugi navedeni projekat i dodaje da je kompanija koja je trebalo da realizuje projekat North Star u međuvremenu je likvidirana.
"Alabar je iskazao interesovanje apliciranjem na javni poziv. Nije do&scaron;ao i tražio da mu se daju plaže kao gospodi koja je zakupila Sveti Stefan. U koliko lokalna zajednica da saglasnost da se projekat kod njih realizuje onda ćemo imati velike investicije. Moramo da oprezno komuniciramo oko ovih stvari da ne uđemo u sferu jeftinog populizma", kazao je Čarapić.
Kao odgovor na izlaganje Čarapića Anđu&scaron;ić je ovaj projekat nazvao korupciona&scaron;kim.
"Da li ste svjesni da je SO Ulcinj jednoglasno donio odluku da se u ovu priču ne ulazi na ovakav način. Na va&scaron;e pitanje &scaron;ta je sa ostalim investitorima vi ste ih istjerali, kao &scaron;to ste istjerali i taj North Star, koji je 2021. od Vlade tražio razgovor o investiciji od 400 miliona. Nakon tog razgovora su pobjegli iz Crne Gore", kazao je Anđu&scaron;ić.
Čarapić kaže da se države iz svijeta bore da potpi&scaron;u sporazum sa UAE.
"Amerika i Britanija, svi u svijetu se za te investicije takmiče, te investicije će dati benefit na&scaron;im građanima. Ne želimo da budemo vi&scaron;e zapećak Evrope, ovdje nema korupcije", kazao je Čarapić.
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a kaže da zabrinjava činjenica da Vlada poku&scaron;ava da odgovornost oko sporazuma prebači na Skup&scaron;tinu &scaron;to, navodi Mugo&scaron;a, nije nadležnost parlamenta.
"Ne uvlačite nas u zamku. Ne možete 13km obale na ovaj način da zatvarate, naučite premijera da ne može da daje zakup na 99. godina. Stisnite petlju pa vi odgovarajte", kazao je Mugo&scaron;a.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković kazao je da je sjednica Premijerskog sata bila sramota za ovaj parlament.
"Ako nastavimo onako inteziviraće se trend opadanja povjerenja na&scaron;ih građana u državne institucije. To je bio i politički debalk vladajuće većine", kazao je Vuković.
Vuković kaže da je čuo kako se Skup&scaron;tina neće sazivati do lokalnih izbora u Nik&scaron;iću.
"Ako ova Skup&scaron;tina nastavi da radi sa ovom dinamikom, mnogi bi se borili za cenzus u Nik&scaron;iću, a svakako im ne ide dobro", kazao je Vuković.
&nbsp;

Čarapić: Svaki ugovor će morati da potvrdi Skupština; Mugoša: Ne uvlačite nas u zamku, stisnite petlju pa vi odgovarajte

"NE MOŽETE 13KM OBALE NA OVAJ NAČIN DA ZATVARATE, NAUČITE PREMIJERA DA NE MOŽE DA DAJE ZAKUP NA 99. GODINA"

Na početku dana&scaron;njeg zasjedanja Skup&scaron;tine, predsjednik parlamenta Andrija Mandić je sazvao sjednicu Kolegijuma.
-Danas je premijerski sat. Mi smo jutros kao parlamentarna većina razgovarali oko primjene Poslovnika i vjerujte do ovog trenutka smo uspjeli da uočimo neke stvari na koje je ukazivala opozicija, ali maloprije ste dobili odgovore premijerove, naveo je Mandić.
Potom je zamolio poslanike da pročitaju te odgovore koje je poslao premijer.
-Zakazujem jedan kratki kolegijum koji će trajati ne duže od 15 minuta", kazao je Mandić na sjednici.
Premijerski sat trebalo je da počne u 12 sati.

Mandić sazvao Kolegijum: Uspjeli smo da uočimo stvari na koje nam je ukazivala opozicija