Politika

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) Crne Gore savjetovalo je crnogorske državljane koji se nalaze u državama Bliskog istoka da ostanu u svojim domovima i izbjegavaju nepotrebna kretanja dok se bezbjednosna situacija ne stabilizuje. &nbsp;
Izrael i Sjedinjene Američke Države napali su danas Iran, a napad se desio samo nekoliko dana nakon američko-iranskih nuklearnih pregovora.&nbsp;
Iz crnogorskog MVP su povodom najnovije eskalacije bezbjednosne situacije na Bliskom istoku, koja uključuje raketne napade u vi&scaron;e država tog regiona, preporučili državljanima Crne Gore, koji se nalaze u pogođenim zemljama, da postupaju sa maksimalnim oprezom, izbjegavaju potencijalno ugrožene lokacije i redovno prate uputstva i preporuke lokalnih vlasti i službi civilne za&scaron;tite. &nbsp;
&ldquo;Državljanima Crne Gore koji se nalaze u državama Bliskog istoka savjetuje se da ostanu u svojim domovima i izbjegavaju nepotrebna kretanja dok se bezbjednosna situacija ne stabilizuje&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Takođe se preporučuje da obezbijede dovoljne zalihe vode, hrane i osnovnih životnih potrep&scaron;tina za naredni period, kako bi bili spremni u slučaju eventualnih ograničenja kretanja ili drugih vanrednih mjera. &nbsp;
Iz MVP su rekli da za eventualnu konzularnu pomoć državljani Crne Gore mogu kontaktirati Ambasadu Crne Gore u Abu Dabiju na broj telefona 00971562770174, &nbsp;Ambasadu u Ankari na broj telefona 0038269117117 i Generalni konzulat u Istanbulu na broj telefona 00905526452439.&nbsp;
Crnogorski državljani mogu kontaktirati i počasnog konzula Crne Gore u Izraelu na broj telefona 00972544209707, počasnog konzula u Azerbejdžanu na broj 0038268101016 i konzula u Libanu na broj 009613245553.&nbsp;
Dežurni broj u MVP je 0038267159000 i 0038267171777.
Iz Ministarstva su poručili da će nastaviti da pažljivo prate razvoj situacije i o svim relevantnim okolnostima blagovremeno obavje&scaron;tavaju javnost.

MVP: Državljani Crne Gore na Bliskom istoku da ostanu u svojim domovima

"I IZBJEGAVAJU NEPOTREBNA KRETANJA DOK SE BEZBJEDNOSNA SITUACIJA NE STABILIZUJE"

Politička scena u Pljevljima već vi&scaron;e od godinu dana funkcioni&scaron;e pod znakom otvorenog sukoba unutar Op&scaron;tinskog odbora Mandićeve Nove srpske demokratije, pi&scaron;e Pobjeda.
Dvije struje, jedna koju predvodi Milan Lekić, a druga okupljena oko predsjednika op&scaron;tine Darija Vrane&scaron;a u&scaron;le su u fazu u kojoj se politički razlaz pretvorio u institucionalnu blokadu, ali i potencijalne razmirice. Sukob koji je prijetio da pređe u raskol, ali i u fizičke obračune spriječio je za sada predsjednik NSD-a Andrija Mandić organizovanjem sastanka sa Vrane&scaron;om i dijelom odbornika.
Lekićeva struja već duži period poku&scaron;ava da smijeni Vrane&scaron;a, ali za takav potez nema dovoljan broj ruku. Uz to dio odbornika NSD-a krenuo je u bojkot sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine, čime je dovedeno u pitanje usvajanje budžeta. U tom manevru, podr&scaron;ku im pružaju i odbornici Demokrata i posebno PES-a, iz sopstvenih političkih razloga.
Sukobi
U centru sukoba nije samo personalni animozitet, već kontrola budžeta i fondova koji se očekuju u narednom periodu. Riječ je o značajnim finansijskim sredstvima, čije bi upravljanje moglo imati presudan uticaj u susret lokalnim i parlamentarnim izborima 2027. godine.
Neusvajanje budžeta i neodržavanje sjednice Skup&scaron;tine op&scaron;tine otvorilo bi prostor za uvođenje prinudne uprave. U tom scenariju, Vlada, predvođena Pokretom Evropa sad, mogla bi preuzeti direktnu kontrolu nad lokalnom administracijom kroz imenovanje sopstvenog kadra.
Sagovornici iz Pljevalja podsjećaju da je centralna vlast već pokazala ambiciju da ojača uticaj u tom gradu, posebno kroz kadrovske promjene u Rudniku uglja i Termoelektrani. Upravo zbog te opasnosti, Mandić je poku&scaron;ao da interveni&scaron;e i spriječi dalje produbljivanje krize.
U Podgorici je tim povodom prije par dana održan sastanak na kojem su, prema saop&scaron;tenju stranke, učestvovali Mandić, predsjednik Izvr&scaron;nog odbora Jovan Jole Vučurović, predsjednik op&scaron;tine Pljevlja Dario Vrane&scaron; i devet odbornika NSD-a iz tog grada. Saop&scaron;teno je da je odbornik Božo Jelovac ranije najavio odsustvo, ali da podržava jedinstvo.
Na sastanku je, kako navode iz NSD-a, konstatovano da će nacrt budžeta biti preformulisan kako bi u potpunosti odražavao razvojnu politiku Op&scaron;tine, u skladu sa predizbornim programom. Istaknuto je i da su raniji prijedlozi odbornika prihvaćeni od strane predsjednika op&scaron;tine, te da postoji spremnost za uvažavanje amandmana koalicionih partnera. Formiran je i pregovarački tim koji čine Vrane&scaron;, predsjednik Lekić i &scaron;ef odborničkog kluba Marko Potparić.
Saop&scaron;tenjem je dodatno nagla&scaron;eno da ,,NSD neće sarađivati sa DPS-om&ldquo; kada je riječ o kvorumu i budžetu, već isključivo sa partnerima sa kojima vr&scaron;i vlast.
Povod za sastanak je bio da se u Pljevljima početkom ove sedmice okupila grupa od četrdesetak članova Op&scaron;tinskog odbora NSD-a ispred stranačkih prostorija, izražavajući protest zbog, kako tvrde, odbijanja nekoliko odbornika iz njihovih redova da podrže usvajanje op&scaron;tinskog budžeta. Su&scaron;tinski u pitanju je bila, pored ostalog, i reakcija na manevar da se neusvajanjem budžeta obori predsjednik op&scaron;tine. Zahtjev za smjenu je direktno do&scaron;ao i od lokalnog PES-a.
Mandićev autoritet
Iz političkih krugova u Pljevljima navodi se da Mandić poku&scaron;ava da &bdquo;ugasi požar&ldquo;, svjestan da bi prinudna uprava značila gubitak kontrole nad jednim od najvažnijih upori&scaron;ta stranke. Međutim, pojedini sagovornici tvrde da, kada je riječ o Milanu Lekiću, Mandićev autoritet nije presudan faktor. U takvim okolnostima, dio lokalnih aktera smatra da bi jedini realni medijator mogla biti Srpska pravoslavna crkva, čiji uticaj u Pljevljima ostaje snažan i politički relevantan.
Sukob se ne vodi samo u institucijama, već i u medijima. Tako mediji bliski vladajućim krugovima u Srbiji, otvoreno staju na stranu Vrane&scaron;a, dok se Lekićeva struja predstavlja kroz negativan narativ, uključujući i kvalifikacije o navodnim kriminalnim vezama.
Takva medijska polarizacija dodatno komplikuje poku&scaron;aje pomirenja i cementira rovove unutar stranke.
U narednim danima planirani su pregovori sa koalicionim partnerima oko budžeta. Hoće li to biti početak stvarne deeskalacije ili tek privremeno primirje, zavisiće od spremnosti dvije struje da odustanu od maksimalističkih zahtjeva.
Ako do kompromisa ne dođe, Pljevlja bi se mogla suočiti sa prinudnom upravom, scenarijem koji bi, paradoksalno, mogao najvi&scaron;e koristiti političkim konkurentima unutar državne vlasti.
Za sada, Mandićev poku&scaron;aj da nametne jedinstvo djeluje kao taktički predah u dugotrajnom unutra&scaron;njem ratu, u kojem su ulozi daleko veći od personalnih ambicija. Radi se o kontroli budžeta, političkom preživljavanju i pozicioniranju pred izbore, a takvi sukobi rijetko se gase jednim sastankom.

Mandić pokušava da ugasi požar između Lekića i Vraneša, lokalni budžet kao ključno bojno polje

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE I LIDER NSD-A ZA SADA SPRIJEČIO RASKOL U PLJEVALJSKOM ODBORU STRANKE

Skup&scaron;tina Crne Gore sinoć nije glasala o izmjenama i dopunama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Predlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), već će se o tim zakonima izjasniti 6. marta.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić rekao je da su dogovor da se o tim zakonskim rje&scaron;enjima raspravlja i glasa naredne sedmice postigli poslanici vladajuće većine i opozicije, navodeći da je to "kompromis koji kuću gradi".
Kako je naveo, cilj svih političkih subjekata u Crnoj Gori je da država postane prva naredna članica Evropske unije (EU).
"Željeli smo da po&scaron;aljemo poruku stabilnosti na&scaron;e zemlje i postigli dogovor kao parlamentarna većina i opozicija da zakažemo sjednicu za 6. mart na kojoj će se raspravljati o Predlogu zakona o ANB-u i izmjenama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima", rekao je Mandić.
On je poručio da parlamentarna većina "građanima obećava" da će ta dva zakonska rje&scaron;enja biti usvojena nakon rasprave naredne sedmice.
Dio opozicionih poslanika juče je ometao raspravu o izmjenama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i o ANB-u, jer su im, kako su naveli, danas dostavljeni amandmani koje je Vlada u četvrtak usvojila.
Poslanici opozicije su poručili da je nedopustiva praksa uru&scaron;avanja Skup&scaron;tine i institucije poslanika.
Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković kazao je, na konferenciji za novinare nakon dana&scaron;nje sjednice, da će ta stranka napustiti Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ukoliko večeras dođe do glasanja o zakonima o ANB-u i unutra&scaron;njim poslovima.
Skup&scaron;tina usvojila vi&scaron;e zakona
Skup&scaron;tina Crne Gore usvojila je sinoć izmjene zakona o Ustavnom sudu, o Sudskom savjetu i sudijama i o Državnom tužila&scaron;tvu, kojima je predviđeno da se sudijama i tužiocima do kraja godine produži pravo na dodatak na funkciju, u iznosu od 30 odsto osnovne zarade.
Govoreći o tom rje&scaron;enju koje predviđa uvećanje 30 odsto zarade, ministar pravde Bojan Božović je ranije u parlamentu kazao da je svjestan da ono nije idealno. On je tada rekao da je ključna obaveza Ministarstva pravde izrada posebnog zakona o zaradama za nosioce pravosudnih funkcija i za sudije Ustavnog suda.
Božović je, takođe, naveo da bi nacrt zakona početkom marta trebalo da bude upućen Evropskoj komisiji na mi&scaron;ljenje.
Poslanici crnogorskog parlamenta su sinoć, u okviru prve, druge i pete vanredne sjednice u ovoj godini, usvojili veći broj zakona.
Skup&scaron;ina je usvojila izmjene i dopune zakona zapaljivim tečnostima i gasovima, Predlog Zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, izmjene i dopune zakona o zdravstvenoj za&scaron;titi i zakona o prekr&scaron;ajima.
Parlament je sinoć usvojio &nbsp;dopunu zakona o zaradama u javnom sektoru, izmjenu zakona o određivanju i za&scaron;titi kritične infrastrukture, kao i izmjene i dopune zakona o za&scaron;titi prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotor.
Potvrđen sporazum o energetici sa UAE
Skup&scaron;tina je usvojila sinoć i Zakon o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti energetike između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Glasalo je 60 poslanika, od kojih su 43 bila za, tri protiv, dok je 14 poslanika bilo uzdržano.
Sporazum o saradnji u oblasti energetike sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) otvara mogućnost da Crna Gora postane energetski stabilna platforma za nove industrije, saop&scaron;tili su predstavnici Vladetokom rasprave u parlamentu 19. februara, dok su iz opozicije problematizovali to &scaron;to ugovorom država nije dovoljno za&scaron;tićena.
Parlament je sinoć usvojio izmjene i dopune Zakona o po&scaron;tanskim uslugama, Zakon o globalnom minimalnom porezu na dobit pravnih lica, kao i zakon o potvrđivanju izmjena Sektorskog sporazuma između Vlade Crne Gore i Evropske komisije kojim se utvrđuju pravila za upravljanje i sprovođenje finansijske podr&scaron;ke Unije Crnoj Gori u okviru instrumenta pretpristupne podr&scaron;ke za oblast politike Poljoprivreda i ruralni razvoj (IPARD III).
Poslanici su usvojili i izmjene Zakona o porezu na promet nepokretnosti, kao i izmjene i dopune Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podr&scaron;ku licima koja su bila zaposlena u sektoru drvoprerađivačke i &scaron;umarske industrije. Tim aktom, biv&scaron;i radnici u sektoru drvoprerađivačke i &scaron;umarske industrije u Crnoj Gori ostvaruju pravo na finansijsku podr&scaron;ku u ukupnom iznosu od 12 hiljada EUR, koji se isplaćuje u pet jednakih rata.&nbsp;
&nbsp;

Skupština o zakonima o ANB-u i unutrašnjim poslovima 6. marta

SKUPŠTINA USVOJILA VIŠE ZAKONA NA SINOĆNJOJ SJEDNICI

Glasanje o predlozima zakona o unutra&scaron;njim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) odgođeno je i neće se održati večeras, saznaje "Pobjeda" nezvanično.
Predsjednik Vlade Crne Gore i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić večeras je stigao u Skup&scaron;tinu Crne Gore, gdje je za 20 sati bilo najavljeno glasanje o predlozima zakona o unutra&scaron;njim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Oko 20.30 sati zavr&scaron;ena je sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Prema informacijama iz parlamenta, održan je sastanak predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića i premijera Milojka Spajića. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Demokrata, a prethodno je održan i kolegijum predsjednika parlamenta na kojem se razgovaralo o daljim koracima.
Opozicija je ranije tokom dana zatražila da se o predlozima zakona ne glasa večeras, već da se izja&scaron;njavanje odgodi za nekoliko dana, kako bi se otvorio dodatni prostor za konsultacije i eventualne dogovore.

Odgođeno izjašnjavanje o zakonima o ANB i MUP-u?

OPOZICIJA RANIJE TOKOM DANA ZATRAŽILA DA SE O PREDLOZIMA TIH ZAKONA NE GLASA VEČERAS

Demokratska partija socijalista (DPS) napustiće Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ukoliko dođe do glasanja zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i unutra&scaron;njim poslovima, kazao je predsjednik te stranke Danijel Živković, dodajući da opozicija želi stvarnu raspravu o tim zakonima.
Živković je danas, na konferenciji za novinare, kazao da će izlazak iz odbora biti samo početak, kao i da će, ako većina nastavi da zloupotrebljava Skup&scaron;tinu, blokirati i rad parlamenta.
Živković je rekao da opozicija želi da sučeli stavove o zakonima o ANB-u i unutra&scaron;njim poslovima, a da vlast želi na prečac da pretvori Crnu Goru u policijsku državu, prenosi Portal RTCG.
On je kazao da je javnost danas u parlamentu mogla da vidi suspenziju demokratije, kao i da to nije prvi put za ovu vladajuću većinu.
Prema riječima Živkovića, na kolegijumu nije bilo dogovora da će biti rasprave o ta dva zakona, već samo da će se glasati o ranije raspravljanim temama.
"Žurilo se onima koji žele da pretvore Crnu Goru u policijsku državu gdje se službe zloupotrebljavaju za potrebe jedne partije i prislu&scaron;kivanje građana", istakao je Živković.
On je kazao da ni svi amandmani jo&scaron; nijesu stigli.
"Za tri dana je trebalo odgoditi raspravu, a nekome je palo na pamet da to ovako uradi", dodao je Živković.
On smatra da je to poraz demokratije, osnovnih ljudskih prava, ali i poraz većine.
"Ako ne glasate ono &scaron;to oni žele, kažu da ste protiv evropskih integracija. I civilni sektor danas reaguje na ono &scaron;to nije usklađeno sa evropskim zakonima", kazao je Živković.
Kako je dodao, vlast želi da se obračunava sa svima, bez obzira da li je bezbjednosno interesantan ili ne.
Živković je poručio da opozicija neće dozvoliti da se to usvoji.
Kako je dodao, ako bude glasanja prvo će napustiti Odbor za sveobihvatnu izbornu reformu.
"To je tek početak onoga &scaron;to ćemo koristiti. Želimo da sučelimo stavove o ovim zakonima kako bi se o njima stvarno raspravljalo. Izlazak iz Odbora biće samo početak, a ako se nastavi zloupotreba Skup&scaron;tine od strane većine blokiraćemo i rad parlamenta", kazao je Živković.

Živković: Ako bude glasanja napustićemo Odbor za izbornu reformu

PORUČIO LIDER DPS-A

Sjednica Anketnog odbora na čijem dnevnom redu je saslu&scaron;anje biv&scaron;eg predsjednika i premijera Crne Gore Mila Đukanovića zakazana je za 13. mart, saop&scaron;teno je iz Skup&scaron;tine.
"Anketni odbor bavi se &nbsp;prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja vi&scaron;estranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao &bdquo;Crne trojke&ldquo;, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomi&scaron;ljenika tada&scaron;nje vlasti&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Đukanović pred Anketnim odborom 13. marta

SAOPŠTENO IZ SKUPŠTINE

Na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu na dnevnom redu bio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima.
Poslanik SD-a Nikola Zirojević, na Odboru kojem prisustvuju i direktor Uprave policije Lazar &Scaron;ćepanović i ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, kazao da kad god se provlači ne&scaron;to opasno kao &scaron;to je, po njegovim riječima, i ovaj Prijedlog zakona o unutra&scaron;njim poslovima de&scaron;ava se neki spektakl.
"Ovakve zakonske norme su vrlo opasne i kad god se provlači ne&scaron;to ovako opasno imamo neku spektakularnu akciju ili hap&scaron;enje koje se zavr&scaron;i fijaskom i &scaron;ta je saldo- da nam se Milo&scaron; Medenica sprda državi", rekao je Zirojević.
&Scaron;ćepanović je kazao da policija ne smije da bude politička, nakon čega je Zirojević odgovorio: "Činjenica je da mi konstantno iz plenarne sale imamo najave hap&scaron;enja..praksa vas demantuje".&nbsp;
Zirojević je nakon toga pitao da li je tačno da ni SDT ni SPO, a ni Uprava policije nijesu znali za dana&scaron;nju akciju policije u centru Podgorice, u kojoj je izvr&scaron;en pretres stana Aca Đukanovića, &Scaron;ćepanović i &Scaron;aranović su dobacili kako to nije tačno.
&Scaron;ćepanović: "Ja znam svaki detalj u Crnoj Gori...Specijalna jedinica se ne može angažovati bez mog odobrenja, komadant je izdao nalog na osnovu mog naređenja, viđeli ste slike a dalje ćemo se baviti kada se steknu uslovi za dalju komunikaciju s javno&scaron;ću".
Poslanici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić i Jelena Nedović nijesu podržali pet amandmana na Prijedlog zakona o unutra&scaron;njim poslovima partijskog kolege Miodraga Lakovića.
Za amandmane su glasala dva poslanika, &scaron;est je bilo uzdržanih, dok niko nije bio protiv.
Laković je na sjednici Odbora kazao da su amandmani Vlade danas stigli u Skup&scaron;tinu i tek kad su poslanici u&scaron;li u plenarnu salu.
"Mislim da brzina ovdje ne igra ulogu, ovdje je mnogo važniji kvalitet", naglasio je Laković.

Nedović i Čarapić nijesu podržali amandman partijskog kolege Lakovića

ODBOR O ZAKONU O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA

Poslanici opozicije prekinuli su sjednicu Skup&scaron;tine na kojoj je trebalo da se raspravlja o amandmanina na zakone o ANB-u MUP, koje je Vlada juče utvrdila i odmah poslala u skup&scaron;tinsku proceduru.&nbsp;
Nakon kraće pauze u Skup&scaron;tinu se pojavio i ministar pravde Bojan Božović, koji je počeo da govori o Prijedlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, no opozicija mu nije dozvolila da ima izlaganje. Naime, poslanik DPS Andrija Nikolić pri&scaron;ao je Božoviću i ugasio mu mikrofon.
Predsjedavajuća Zdenka Popović najavila je za 20 sati večeras glasanje.
Akcenti sa dana&scaron;nje rasprave:
Mugo&scaron;a parlamentarnoj većini: Lažete nas u oči
Za proceduru se javio Boris Mugo&scaron;a koji je kazao da su juče u dva dobili informaciju da će se rasapravljati o zakonima koji skreću pažnu javnosti.
"Do početka ove rasprave mi nijesmo dobili amandmane usvojene na sjednici Vlade. Sa nama ovako jeftino i perfidno ne možete da se igrate, mi vam to dozvoliti nećemo..vi nas na kolegijumu lažete u oči i to vi&scaron;e nema veze sa političkim razlikama, nego se radi o ljudskoj ravni", rekao je Mugo&scaron;a.
Dok je predsjedavajuća Zdenka Popović odgovarala Mugo&scaron;i na njegovo izlaganje i govorila da će se danas glasati o ova dva zakona iz opozicije se jasno čulo: "E nećete", na to je Popović odgovorila "Ko hoće raspravljaće, ko neće ne mora".
Poslanik (URA) Zoran Mikić zatražio je pauzu tokom koje bi se održao kolegijum, na to mu je Popović odgovorila da ne zna da li je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić trenutno u zgradi Skup&scaron;tine kako bi se održao kolegijum.
Poslanik HGI Adrijan Vuksanović zatražio je riječ i upitao gdje je dno i ima li dna, podržavajući kolege koje su tražile pauzu i kolegijum.
"Rasprave neće biti"
Iz redova Demokratske partije socijalista građanima se obratio Andrija Nikolić koji je kazao da je ovakav odnos prema poslanicima i zakonodavnom domu nedopustiv.
"Prije je ministar stigao u Skup&scaron;tinu nego amandmani koje treba da brani danas", rekao je Nikolić, dodajući da rasprave danas neće biti.
"Možete da nas hapsite i obezbijedite raspravu..da kolegijumi nečemu služe ne bismo se lagali u oči..", rekao je pored ostalog Nikolić.
"Zakoni trpe istu sudbinu"
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić tokom izlaganja zbog buke u sali obratio se Zdenki Popović kazav&scaron;i da lupi o gong: "Možete li da lupite sa tim, to mi je želja".
On je dalje u izlaganju ukazao da je danas na dnevnom redu i zakon o zapaljvim tečnostima, te da on trpi istu sudbinu kao zakon o ANB.
"Ni o njemu nije bilo rasprave. Pa ne vidim &scaron;ta je razlika između zakona o zapaljivim tečnostima i zakonu o ANB i MUP", kazao je Čarapić. Nakon toga se začuo smijeh poslanika opozicije.
"Ovi zakoni trpe istu sudbinu", rekao je poslanik.
Čarapić DNP-u: Vi ste se prodali!
Tokom izlaganja Vladislava Bojovića, poslanika DNP-a, o Zakonu o zapaljivim tečnostima, Vaslije Čarapić je dobacio: "Pazi &scaron;to će&scaron; da kaže&scaron;", &scaron;to je ponovo izazvalo smijeh opozicije. Bojović je tada kratko odgovorio Čarapiću: "Samo spustite ton malo".
"Razočaran sam &scaron;to su stavovi poslanika DNP-a potpuno usagla&scaron;eni sa DPS-om.. Burno reagujem na izlaganja Bojovića jer ja to očekujem od DPS...", rekao je Čarapić u proceduralnom izlaganju.
Na njegovo izlaganje Bojović je kazao da su mnogo propustili da urade, na &scaron;ta je Čarapić je dobacio: "Vi ste se prodali!".
Bojović je nastavio sa izlaganjem: "Mnogo je toga propu&scaron;teno da se uradi, ne možete vi da stavljate nas i njih (DPS), nego ovi zakoni vas stavljaju u kontekst onoga &scaron;to je radio DPS".
Opozicija blokira rad parlamenta
Nakon pauze, riječ je dobio Andrija Nikolić koji je rekao Zdenki Popović da će oni snositi odgovornost o svemu &scaron;to će se desiti.
Opozicija je stala ispred govornice, bukom i lupanjem o sto ometali su rad Skup&scaron;tine, međutim &Scaron;aranović je i pored toga imao izlaganje o Zakonu MUP-a, na kraju Popović je kazala da je rasprava po ovoj tački dnevnog reda zavr&scaron;ena.
"Čekamo ministra pravde, Bojana Božovića, kako bi razmotrili Zakon o ANB-u, a sada dajem pauzu. Glasanje večeras u 20 sati", rekla je Popović.
Nakon kraće pauze u Skup&scaron;tinu se pojavio ministar pravde Bojan Božović, međutim opozicija mu nije dozvolila da ima izlaganje. Naime, poslanik DPS Andrija Nikolić pri&scaron;ao je Božoviću i ugasio mu mikrofon.
Nakon toga, Boris Pejović je zaključio sjednicu.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/85JJCe6gJIE" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Prekinuta sjednica: Opozicija protiv rasprave o zakonima o ANB i unutrašnjim poslovima, glasanje večeras

NIKOLIĆ UGASIO MIKROFON  MINISTRU BOŽOVIĆU

Vlada Crne Gore juče je usvojila po 12 amandmana na dva bitna zakona o unutra&scaron;njim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti kako bi se ova dva zakonska akta uskladila sa evropskom Op&scaron;tom uredbom o za&scaron;titi podataka (General Data Protection Regulation - GDPR). Kako je navedeno, amandmani su iskristalisani nakon vi&scaron;emjesečnih konsultacija sa nadležnim direktoratima Evropske komisije.
Dokumenti koji su sada usagla&scaron;eni na osnovu sugestija Generalnog direktorata za pravosuđe (DG JUST) Evropske komisije već danas bi trebalo da se nađu pred poslanicima Skup&scaron;tine Crne Gore.
Prvobitne verzije Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) pokazale su ozbiljne normativne slabosti koje su izazvale niz opravdanih reakcija kako u domaćoj javnosti, tako i u Briselu.
Ključni problem bio je poku&scaron;aj da se mehanizam &bdquo;vetinga&ldquo; ugradi u sistem bez dovoljno jasnih procesnih garancija. Naime, Demokrate kojima je na osnovu raspodjele resora unutar vladajuće koalicije &bdquo;zapalo&ldquo; i Ministarstvo unutra&scaron;nji poslova, od početka mandata prije vi&scaron;e od tri godine poku&scaron;avaju da, kako ističu, &bdquo;očiste sektor bezbjednosti&ldquo;. I to kroz ubrzane procedure, kako bi se omogućilo efikasnije &bdquo;či&scaron;ćenje&ldquo; od kadra povezanog sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Prvi put su tu ideju predstavili kroz stranački motivisane aktivnosti unutar ovog sektora i u Skup&scaron;tini Crne Gore, ali su zbog brojnih pritisaka odgodili svoju namjeru. Novi, tek malo drugačiji tekst zakona o UP plasirali su kao prijedlog Vlade u decembru pro&scaron;le godine, na &scaron;to su stigla o&scaron;tra upozorenja iz Brisela.
Za to vrijeme, kritičari su upozoravali da su mehanizmi bili postavljeni tako da otvaraju prostor za politički uticaj, arbitrarnost i prekomjernu obradu osjetljivih ličnih podataka, bez dovoljno proceduralnih garancija.
Prva promjena u finalnom paketu je brisanje člana 3 Prijedloga zakona, uz napomenu da je to predloženo &bdquo;u konsultaciji sa Evropskom komisijom (DG JUST)&ldquo;. Riječ je o načinu pribavljanja podataka osumnjičenih za pojedina krivična djela, te objavljivanja fotografija i sličnih materijala koji bi poslužio za identifikaciju.
Najvidljivija izmjena odnosi se na poligrafsko testiranje policijskih službenika. Izmijenjeni član 120 precizira da se poligraf može koristiti isključivo uz prethodnu pisanu saglasnost ispitivanog, koji mora biti upoznat sa svrhom testiranja, pravnim osnovom i pravima u vezi sa obradom podataka. Odbijanje poligrafa vi&scaron;e se ne tretira kao teža povreda službene dužnosti, čime se norma usklađuje sa evropskim standardima. Rezultati ne mogu biti jedini osnov za odluku o radnopravnom statusu, niti dokaz u krivičnom postupku, a službeniku se garantuje pretpostavka nevinosti. Posebno je nagla&scaron;eno da se podaci dobijeni poligrafom obrađuju u skladu sa propisima o za&scaron;titi podataka o ličnosti, &scaron;to predstavlja odgovor na ranije kritike o mogućim zloupotrebama.
Institut bezbjednosnih smetnji ostaje centralni mehanizam, ali je detaljnije razrađen. Izmjenama se pro&scaron;iruju razlozi za utvrđivanje smetnji &ndash; od neovla&scaron;ćenih kontakata sa kriminalnim grupama i nedobijanja bezbjednosne dozvole, do evidencija o psihoaktivnim supstancama, pokretanja istrage za te&scaron;ka krivična djela i odavanja službenih podataka. No, provjere i dalje sprovodi komisija koju formira ministar, uz uvid u vi&scaron;e evidencija i obavezno mi&scaron;ljenje ANB-a. Takođe, rok za mi&scaron;ljenje ANB-a je sa 60 ponovo vraćen na 90 dana.
Novim članom 143b uvodi se trajni gubitak policijskog zvanja i ovla&scaron;ćenja u određenim slučajevima bezbjednosnih smetnji, dok za druge osnove slijedi prestanak radnog odnosa po sili zakona. Žalba je moguća, ali ne odlaže izvr&scaron;enje rje&scaron;enja.
Iako se izmjene predstavljaju kao usklađivanje sa GDPR standardima, pitanje obrade ličnih podataka ostaje kontroverzno. Zakon predviđa usklađivanje sa Zakonom o za&scaron;titi podataka o ličnosti u roku od &scaron;est mjeseci. Istovremeno, omogućava se da službenik bude obavije&scaron;ten o postojanju bezbjednosne smetnje, ali bez obaveze da mu se saop&scaron;te razlozi. Time ostaju u konfliktu provjera bezbjednosti i pravo na potpunu informisanost.
Iako u odnosu na ranije verzije, izmjene donose tri bitne korekcije, su&scaron;tina ostaje ista: bezbjednosne smetnje postaju osnov za trajne posljedice po karijeru angažovanih u policiji.
I Zakon o ANB, prvi nakon gotovo 20 godina, trebalo bi da bude dopunjen amandmanima koji su izmijenjena pojedina rje&scaron;enja vezana za &scaron;iroka ovla&scaron;ćenja i Agencije i njenog direktora.
Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, amandmani na zakon o ANB su potpuno usagla&scaron;eni sa Briselom, ali i preporukama NVO koji se bave bezbjednosnim sektorom.
Izmijenjeni su djelovi na osnovu kojih je direktor imao značajnu autonomiju u organizaciji, evidencijama i nadzoru, a uvedena su preciznija pravila i dodatne garancije. Agencija i dalje može pozivati građane na razgovor, ali uz isticanje da nijesu dužni da daju podatke.
I ovdje su izmijenjene odredbe koje se tiču ličnih podataka. Uvedena je garancija prezumpcije nevinosti za službenike koji pristanu na poligraf, te zabranu kori&scaron;ćenja tih rezultata u krivičnom postupku. Takođe, predviđeno je da građanin, kada prestanu razlozi nacionalne bezbjednosti, može zatražiti informaciju da li su o njemu prikupljani podaci i ostvariti pravo na uvid.
Na osnovu poja&scaron;njenja Vlade, i ANB ima obavezu da u roku od &scaron;est mjeseci od usvajanja novog zakona o za&scaron;titi podataka o ličnosti, uskladi rad sa evropskim standardima, uključujući GDPR.
Prijedlog je sinoć stigao u skup&scaron;tinsku proceduru, i o amandmanima će se danas raspravljati po hitnom postupku. Poslovnik Skup&scaron;tine predviđa da se zakonski akti kojim treba, između ostalog, urediti pitanja iz domena odbrane i bezbjednosti, mogu podnijeti samo 24 sata prije početka sjednice. Kako je predviđeno u ovakvim slučajevima, prvo će se predloženi amandmani razmatrati na Odboru za bezbjednost i odbranu i Zakonodavnom odboru, a zatim će se naći u plenumu.
Nikolić: Ispod radara se guraju zakoni
&Scaron;ef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić kazao je na mreži X da je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić juče odbijao da ih obavijesti da li će danas imati sjednicu, kao i da se očigledno ispod radara guraju zakoni o ANB i unutra&scaron;njim poslovima.
- Andrija Mandić uporno odbija da obavijesti Kolegijum i &scaron;efove Klubova poslanika o tome da li ćemo sjutra imati sjednicu, jer navodno jo&scaron; čeka informaciju da li će Vlada tražiti raspravu - napisao je Nikolić.
Konspiracija je, jer se, prema njegovim riječima, očigledno ispod radara guraju zakoni o ANB i unutra&scaron;njim poslovima.

Službenicima veća prava i za poligraf, rok za mišljenje ANB ponovo 90 dana

VLADA UPUTILA SKUPŠTINI PO 12 AMANDMANA NA ZAKONE O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA I AGENCIJI ZA NACIONALNU BEZBJEDNOST

Vlada je usvojila Informaciju o potrebi upućivanja Predloga za izmjenu člana 86 Ustava, kojim se precizira da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela povezana sa korupcijom, na mi&scaron;ljenje Evropskoj i Venecijanskoj komisiji.
Kako su rekli iz Vlade, ta informacija je usvojena u cilju obezbjeđivanja usklađenosti predloga sa evropskim standardima i preporukama GRECO komiteta.&nbsp;
U saop&scaron;tenju nakon sjednice Vlade navodi se da je, u okviru Petog kruga evaluacije, GRECO preporučio da se imunitet članova Vlade revidira tako da se iz njegovog djelokruga izričito isključe sva krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne.&nbsp;
&bdquo;U Izvje&scaron;taju o usklađenosti konstatovano je da ova preporuka nije implementirana i upućen je poziv Crnoj Gori da u najkraćem roku preduzme odgovarajuće ustavne izmjene&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Dodaje se da važeće rje&scaron;enje iz člana 86 Ustava omogućava da imunitet u određenim situacijama predstavlija procesnu prepreku za efikasno vođenje krivičnih postupaka za krivična djela protiv službene dužnosti i visoke korupcije, naročito kada zaprijećena kazna ne prelazi pet godina zatvora.&nbsp;
Iz Vlade su rekli da takvo normativno rje&scaron;enje može dovesti do odlaganja ili otežanog procesuiranja, slabljenja povjerenja javnosti u institucije i naru&scaron;avanja principa jednakosti pred zakonom.
Kako su naveli, polazeći od preporuka GRECO-a, Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije je predložio Vladi da se implementira ova preporuka GRECO i pokrene izmjena Ustava u skladu sa članom 155 Ustava Crne Gore.&nbsp;
Iz Vlade su dodali da je Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije obrazovao Radni tim koji su činili potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, ministar pravde i ministar bez portfelja.&nbsp;
&bdquo;Prema Nacrtu rje&scaron;enja, predlaže se promjena odredaba člana 86 stav 4 Ustava Crne Gore, kojima se uređuje pitanje imuniteta na način da glasi:1) predsjednik Crne Gore, 2) predsjednik i članovi Vlade, osim za krivična djela protiv službene dužnosti, 3) predsjednik Vrhovnog suda, 4) &nbsp;predsjednik i sudije Ustavnog suda, 5) vrhovni državni tužilac&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da se tim rje&scaron;enjem se precizira ustavna norma na način da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti, odnosno za krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne.&nbsp;
&bdquo;Time se omogućava pokretanje i vođenje krivičnog postupka bez prethodnog odobrenja zakonodavnog tijela, uz zadržavanje funkcionalnog imuniteta isključivo za izražena mi&scaron;ljenja radnje preduzete u vr&scaron;enju ustavnih nadležnosti&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Ističe se da predložena izmjena predstavlja sistemski iskorak u jačanju odgovornosti najvi&scaron;ih nosilaca izvr&scaron;ne vlasti i usklađivanju sa međunarodnim standardima u oblasti borbe protiy korupcije.&nbsp;
&bdquo;Istovremeno, ona doprinosi ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, posebno u okviru Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava, i &scaron;alje jasan signal institucionalne posvećenosti vladavini prava i integritetu javne vlasti&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju
Vlada je danas donijela Odluku o mapi regionalne pomoći.

Predlažu izmjenu Ustava: Bez imuniteta za članove Vlade u slučajevima korupcije

ODLUKA SA DANAŠNJE SJEDNICE

Stanovnici Zete najavili su da će od ponedjeljka na &scaron;est sati blokirati gradili&scaron;te u Botunu.
Botunjanin Dimitrije Raičković kazao je da nijesu tu "jer im je dosadno", već zato &scaron;to su primorani, jer ih nadležni ignori&scaron;u.
-Botun neće ćutati.Na referendumu sko rekli &scaron;ta mislimo o kolektoru.To nije bila anketa mego volja naroda.Pored toga postoji skup&scaron;tinska odluka o zabrani gradnje koja treba da se po&scaron;tuje. Pitam prvo ko ima pravo da gazi referendum i skup&scaron;tinsku odluku - rekao je Raičković.
Poručio je da od ponedeljka radikalizuju proteste i da ce blokada gradili&scaron;ta trajati po &scaron;est sati.
-Radnicima neće biti omigućen ulaz na gradi&scaron;te - rekao je Raičković.
&nbsp;

Od ponedjeljka blokada gradilišta na šest sati: "Botun neće ćutati"