Politika

Albanski premijer Edi Rama na&scaron;alio se na račun Grčke i Crne Gore tokom panel-diskusije održane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, objavio je profil Kosovo and Balkans Daily News na dru&scaron;tvenoj mreži X.
&ndash; Kao Grk, uvijek potcjenjujete druge ljude jer vjerujete da imate monopol nad filozofijom i da ste direktni nasljednici Platona i Aristotela, ali to nijeste &ndash; kazao je Rama, prenijela je Pobjeda.&nbsp;
Govoreći o Crnoj Gori, Rama je ironično dodao:
&ndash; Crna Gora je najveća i najmoćnija država u regionu. Ima 50 miliona stanovnika. Mi smo mali, ali Crna Gora je ta &ndash; rekao je Rama.

Edi Rama: Mi smo mali, Crna Gora ima 50 miliona stanovnika

ALBANSKI PREMIJER NAŠALIO SE NA RAČUN GRČKE I CRNE GORE

Poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter u razgovoru za portal CdM govorio je o navodima da će napustiti DPS zbog odluka budvanskog odbora te partije, situaciji oko izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu, stabilnosti aktuelne vlasti, političkom uticaju Andrije Mandića, ali i o aktuelnoj poziciji i planovima DPS-a.
Pojedini mediji su nedavno objavili da će Huter napustiti Demokratsku partiju socijalista jer je budvanski DPS podržao budžet, kojim se planira donacija SPC od milion eura za izgradnju hrama Svetog Marka u Budvi. Huter na to kaže da ozbiljni i odgovorni mediji ne bi trebalo da se bave plasiranjem neistinitih, netačnih i neprovjerenih informacija.
Kako ističe, nažalost, dio medijske scene funkcioni&scaron;e po drugačijim principima, svjesno proizvodeći dezinformacije s ciljem manipulacije javno&scaron;ću.
&bdquo;Smatram apsolutno nepotrebnim komentarisanje bezimenih i nepotpisanih tekstova koje plasiraju ti i takvi mediji&ldquo;, poručio je Huter.
Huter je komentarisao i nedavna de&scaron;avanja oko izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu. Nakon saop&scaron;tavanja zahtjeva DNP-a stiče se utisak da su protesti u Botunu bili politički, kao i da su građani Zete dovedeni u zabludu.
Prema riječima Hutera, de&scaron;avanja u vezi sa postrojenjem u Botunu jo&scaron; jednom su pokazala koliko je neodgovorno instrumentalizovati pitanja od vitalnog značaja za životnu sredinu i zdravlje građana u dnevno-političke svrhe.
&bdquo;Nakon javno iznesenih zahtjeva DNP-a, jasno je da se protesti zloupotrebljavaju, a građani Botuna koriste kao sredstvo političkog pritiska. Time se nanosi &scaron;teta građanima Zete i Podgorice, ali i ukupnim interesima Crne Gore&ldquo;, kazao je on.
Huter smatra da je evidentno da ti zahtjevi nijesu autonomni, već da reflektuju interese, kako kaže, dobro poznatih regionalnih centara moći koji preko svojih političkih ispostava u Crnoj Gori poku&scaron;avaju da ugroze koncept građanskog dru&scaron;tva i uspore evropski put države.
&bdquo;Ukoliko Vlada prihvati da pitanja službenog jezika, državljanstva i državnih simbola postanu dio njene zvanične agende, to bi značilo institucionalizaciju blokade procesa evropskih integracija&ldquo;, upozorava Huter.
On dodaje da, uprkos činjenici da su dosada&scaron;nja uslovljavanja često rezultirala novim ministarstvima i kadrovskim rje&scaron;enjima, ne isključuje mogućnost novih preslaganja na državnom nivou.
&bdquo;Ne treba se iznenaditi ako mjera privremenog prolongiranja ovog galimatijasa budu opet nove fotelje i nova podmirenja. Nije isključeno da aktuelna de&scaron;avanja dodatno zakomplikuju situaciju, pa možda dobijemo jo&scaron; neko ministarstvo ili makar desetak savjetnika&ldquo;, istakao je Huter.
Odgovarajući na pitanje da li smatra da će aktuelna vlast opstati do 2027, Huter ocjenjuje da je sada&scaron;nja vlast već u prvim danima ove godine, po ko zna koji put, potvrdila svoju nefunkcionalnost i &scaron;tetnost po interese Crne Gore.
&bdquo;Unutra&scaron;nje podjele, odsustvo kapaciteta za upravljanje ključnim procesima, kao i kontinuirani pad povjerenja javnosti ukazuju da je njen politički kraj blizu. Usudio bih se i da prognoziram &ndash; izvjestan u 2026. godini&ldquo;, smatra on.
Prema njegovim riječima, Crnoj Gori je potrebna snažna, stabilna i proevropska Vlada koja će dosljedno &scaron;tititi državne interese, a takva Vlada bez DPS-a, kako ističe, nije moguća.
&bdquo;Danas imamo vlast koja se hvali rekordnom većinom u Skup&scaron;tini, ali ta većina nije odraz volje građana. Odnosi snaga su se promijenili &ndash; to pokazuju istraživanja i lokalni izbori u najvećim gradovima. Da se danas održe parlamentarni izbori, okosnica ove vlasti &ndash; PES, Demokrate i koalicija ZBCG &ndash; ne bi imala 50 odsto podr&scaron;ke&ldquo;, kaže Huter.
Dodaje da je potpuno razumljivo &scaron;to aktuelna većina ne želi da provjeri legitimitet na izborima, već se, kako navodi, krije iza &bdquo;tro&scaron;nog legitimiteta iz 2023. godine&ldquo;.
&bdquo;Drže građane zarobljene u pro&scaron;losti, dok se sada&scaron;njost raspada pred na&scaron;im očima. Posljedice takve politike osjećamo svakog dana, kroz stalne sukobe unutar vlasti i krize koje eskaliraju. Situacija u Botunu samo je jedan u nizu dokaza da ova vlast ne može da upravlja ni sobom, a kamoli državom&ldquo;, naglasio je on.
Huter smatra za konstataciju da Crnom Gorom vlada Andrija Mandić nijesu potrebni ni posebna politička intuicija ni iskustvo.
&bdquo;Dovoljno je sagledati tok dono&scaron;enja ključnih odluka i odnose unutar parlamentarne većine. Od načina formiranja većine, izbora predsjednika Skup&scaron;tine, uslovljavanja podr&scaron;ke zakonima, pa do otvorenih priznanja o političkom uticaju na izbor najvažnijih pravosudnih funkcija, uključujući izbor vrhovnog državnog tužioca, jasno je ko je gazda parlamentarne većine&ldquo;, poručio je Huter.
Huter je kazao da podržava otvorene liste.
&bdquo;Naravno da podržavam&ldquo;, rekao je poslanik DPS-a.
On obja&scaron;njava da bi otvorene liste omogućile građanima da neposredno biraju kandidate kojima vjeruju.
&bdquo;Time bi se jačala odgovornost izabranih predstavnika, povećalo povjerenje u politički sistem i unaprijedio demokratski karakter izbornog procesa&ldquo;, istakao je on.
U razgovoru za CdM Huter je komentarisao i tvrdnje analitičara, civilnog sektora, &nbsp;kao i članova opozicionih partija da je DPS u posljednje vrijeme &lsquo;nevidljiv&rsquo; i bez energije.
Huter navodi da je prirodno da najveća politička partija bude pod posebnom pažnjom analitičke javnosti, civilnog sektora i političkih konkurenata.
&bdquo;DPS se fokusira na ostvarenje svojih programskih ciljeva. Kao građanska, proevropska i državotvorna partija, u ovim izazovnim vremenima posvećeni smo jačanju evropskih integracija, ekonomskom razvoju, građenju stabilnih institucija i očuvanju crnogorske državnosti&ldquo;, rekao je on u odgovoru na pitanje CdM-a &scaron;ta DPS trenutno radi.
Prema njegovim riječima, energija i vidljivost DPS-a ogledaju se u konkretnim aktivnostima koje dugoročno donose rezultate građanima i državi.
&bdquo;Bilo da smo u vlasti ili opoziciji, DPS ostaje najjači &scaron;tit odbrane nacionalnih interesa Crne Gore&ldquo;, zaključio je Huter.
On ističe da DPS, za razliku od političke konkurencije, kontinuirano radi na jačanju svojih kadrovskih i organizacionih kapaciteta.
&bdquo;Na&scaron; cilj nije vlast radi vlasti, već preuzimanje odgovornosti kako bismo zaustavili dalje nazadovanje države i Crnu Goru vratili na put stabilnosti, razvoja i evropskog prosperiteta&ldquo;, zaključio je Huter u razgovoru za CdM.

Huter: Građani se dovode u zabludu, krize se rješavaju novim foteljama, vlast bez legitimiteta

OCJENJUJE POSLANIK DPS-A

Situacija u Komarnici je naizgled mirnija, ali u su&scaron;tini je duboko zabrinjavajuća i daleko od stabilne.
Voda se povukla, ali su ostale posljedice koje se ne mogu ignorisati &ndash; o&scaron;tećena putna infrastruktura, naru&scaron;ena sigurnost terena uz rijeku i možda najvažnije, osjećaj neizvjesnosti kod ljudi koji ovdje žive. Mje&scaron;tani Komarnice danas ne strahuju samo od posljedica nedavnih poplava, već i od spoznaje da ne postoji trajno, sistemsko rje&scaron;enje koje bi ih za&scaron;titilo.
Najveći problem u ovom dijelu op&scaron;tine nije sama priroda, već odsustvo dugoročnog odgovora države na ponavljajuće rizike &ndash; poručio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Op&scaron;tine &Scaron;avnik Jugoslav Jakić.
PREPU&Scaron;TENI SEBI
Komarnica se, kako je objasnio Jakić, godinama suočava sa ekstremnim vremenskim uslovima, a lokalna samouprava, sa ograničenim resursima, primorana je da iznova sanira &scaron;tetu umjesto da se problem rije&scaron;i u korijenu. Jakić smatra da takav pristup iscrpljuje zajednicu i &scaron;alje poruku da ljudi u ovom kraju treba da se naviknu na vanredno stanje kao na normalnost.
On ukazuje da je problem Komarnice i poplava samo simptom dubljeg problema - dugogodi&scaron;nje zapostavljenosti sjevera i ruralnih područja.
Osim za&scaron;tite od nepogoda, &Scaron;avniku je, ističe Jakić, neophodna ozbiljna podr&scaron;ka u razvoju putne infrastrukture, komunalnih sistema i osnovnih uslova za život. Bez toga, smatra, nema ni ekonomskog razvoja, ni ostanka stanovni&scaron;tva, niti održivog kori&scaron;ćenja prirodnih resursa koje ova op&scaron;tina ima.
- Ovdje se ne traže privilegije, već osnovni uslovi za normalan život. Ako država želi ravnomjeran regionalni razvoj, onda mora biti prisutna i tamo gdje su izazovi najveći, a kapaciteti najmanji. U suprotnom, rizikujemo da čitavi prostori ostanu prazni, a da se o njima govori tek kada se dogodi neka elementarna nepogoda.
U konačnom, bez državne pomoći u ovim oblastima, lokalne zajednice ostaju prepu&scaron;tene same sebi. A kada selo nestaje, nestaje i država u tim krajevima &ndash; kazao je prvi čovjek Op&scaron;tine &Scaron;avnik.
On ponavlja da Komarnica nije samo lokalno pitanje Op&scaron;tine &Scaron;avnik, kako se to ponekad poku&scaron;ava predstaviti, već državno pitanje par excellence. I zato je, prema riječima Jakića, izostanak interesovanja sa državnog nivoa dodatno zabrinjavajući. On navodi da se nakon posljednjih poplava niko nije interesovao za stanje u Komarnici, niko iz Vlade nije do&scaron;ao da obiđe teren, niti je poku&scaron;ao da sagleda razmjere problema i potrebe ljudi koji žive u &Scaron;avniku.
TERET PROBLEMA NA LOKALNOJ SAMOUPRAVI
To je, kako kaže, posebno neshvatljivo ako se zna da je Komarnica zakonski i institucionalno pod vi&scaron;estrukom za&scaron;titom države.
- Ovo područje je progla&scaron;eno Parkom prirode &bdquo;Dragi&scaron;nica i Komarnica&ldquo;, 2018. godine, radi očuvanja prirodnih vrijednosti i održivog razvoja. Istovremeno, Komarnica je dio &bdquo;Emerald mreže&ldquo;, &scaron;to znači da je Crna Gora preuzela međunarodnu obavezu za&scaron;tite ovog prostora kroz Bernsku konvenciju, a prepoznata je i kao potencijalno &bdquo;Natura 2000&ldquo; područje, koje će imati poseban značaj u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Uz sve to, važe i jasna zakonska ograničenja po Zakonu o za&scaron;titi prirode, koja podrazumijevaju odgovornost države za upravljanje i za&scaron;titu ovog prostora &ndash; decidan je Jakić.
U takvim okolnostima, potpuno je nelogično, kako nagla&scaron;ava, da se teret problema prebacuje na lokalnu samoupravu. Jakić kaže da &Scaron;avnik ne bježi od odgovornosti - naprotiv.
&nbsp;Lokalna samouprava je, kako je objasnio, uradila ono &scaron;to je u njenoj moći - pripremila je projektnu dokumentaciju za izgradnju mosta, kao jednog od ključnih infrastrukturnih rje&scaron;enja, koje bi značajno unaprijedilo bezbjednost i funkcionalnost ovog područja. Međutim, on dodaje da realizacija takvog projekta prevazilazi finansijske i tehničke kapacitete male op&scaron;tine i zahtijeva direktno uključivanje države.
- Iskustvo iz pro&scaron;le godine dodatno potvrđuje ovu potrebu. I tada je pomoć sa državnog nivoa izostala u najkritičnijem trenutku. Tek nakon nekoliko dana, kada je lokalna uprava već preduzela sve raspoložive mjere i praktično zaustavila dalju eskalaciju poplava, uslijedila je posjeta predsjednika države i angažovanje Vojske Crne Gore. Želim da naglasim da je tada&scaron;nja uloga načelnika General&scaron;taba Vojske Crne Gore, generala Zorana Lazarevića, bila izuzetno važna i profesionalna, ali to ne mijenja su&scaron;tinu problema &ndash; reakcija je kasnila.
Zato je sasvim legitimno očekivanje da neko iz brojne vladine administracije dođe u Komarnicu, vidi stanje na terenu i preuzme dio odgovornosti. U suprotnom, stvara se utisak da se pomoć države pruža selektivno, po političkoj liniji, a ne prema zakonskim obavezama i stvarnim potrebama - kazao je Jakić.
On je ukazao i da su pro&scaron;logodi&scaron;nje poplave ogolile stvarno stanje sistema. Pokazale su, prema njegovim riječima, koliko lokalna zajednica može biti brza i solidarna kada je suočena sa krizom, ali i koliko je taj sistem krhak kada izostane pravovremena i koordinisana podr&scaron;ka države. Takođe su pokazale da se problemi poput ovog u Komarnici ne mogu rje&scaron;avati povremeno i simbolično.
- Ako iz tih iskustava nijesmo izvukli pouku, onda rizikujemo da se svake godine vraćamo istim temama, sa sve većom &scaron;tetom i sve manjim povjerenjem ljudi da će se stvari promijeniti. Na kraju, želim jasno da poručim: u &Scaron;avniku žive građani Crne Gore. Njih ne treba posmatrati kroz partijsku ili političku boju, već kao ljude kojima država duguje sigurnost, za&scaron;titu i ravnopravan tretman &ndash; naglasio je Jakić.

Jakić: Pomoć države selektivna, politički motivisana i zanemaruje potrebe građana

PORUČUJE PREDSJEDNIK OPŠTINE ŠAVNIK

Crna Gora je među pet država Zapadnog Balkana za koje Sjedinjene Američke Države (SAD) privremeno obustavljaju obradu imigracionih viza.
Na listi su i, kako prenosi Anadolija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija.
Ta mjera, koja će stupiti na snagu 21. januara, predstavlja dio &scaron;ireg plana američke administracije za suzbijanje useljavanja osoba za koje se procijeni da bi mogli postati &ldquo;javni teret&rdquo; (public charge), odnosno zavisiti od socijalne pomoći i javnim benefitima SAD-a, prenosi Anadolija.
Prema internom memorandumu Stejt Dipartmenta, pauza u izdavanju viza trajaće na neodređeno, sve dok nadležne službe ne provedu detaljnu ponovnu procjenu procedura provjere i sigurnosnog vetinga.
Među zemljama za koje SAD privremeno obustavljaju obradu imigracionih viza su i Somalija, Rusija, Afganistan, Brazil, Iran, Irak, Egipat, Nigerija, Tajland, Jemen.
U novembru pro&scaron;le godine, depe&scaron;a Stejt Dipartmenta upućena diplomatsko-konzularnim predstavni&scaron;tvima &scaron;irom svijeta naložila je strogu primjenu novih pravila provjere na osnovu tzv. odredbe o javnom teretu u imigracionom zakonodavstvu.
Smjernice nalažu konzularnim službenicima da odbijaju vize kandidatima za koje se procijeni da bi se mogli oslanjati na javnu pomoć, uzimajući u obzir &scaron;irok raspon faktora, uključujući zdravstveno stanje, starost, poznavanje engleskog jezika, finansijsko stanje, pa čak i potencijalnu potrebu za dugoročnom medicinskom njegom.
Izuzeci od nove obustave biće &ldquo;vrlo ograničeni&rdquo; i mogući samo nakon &scaron;to podnosilac zahtjeva prođe procjenu u vezi s mogućim oslanjanjem na javnu pomoć.

Crna Gora među zemljama za koje SAD privremeno obustavljaju obradu imigracionih viza

NA LISTI 75 ZEMALJA

Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić&nbsp; zajedno sa američkim i izraelskim kolegama nominovao je predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa za ovogodi&scaron;nju Nobelovu nagradu za mir.
"Osjećam se ponosno &scaron;to je delegacija mog kabineta, zajedno sa generalnim sekretarom Skup&scaron;tine, juče u svetom gradu Jerusalimu uručila moj potpis na zajedničku nominaciju predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa za ovogodi&scaron;nju Nobelovu nagradu za mir, koju su, zajedno sa mnom, inicirali predsjednik Kongresa SAD Majk Džonson i predsjednik Kneseta Amir Ohana",&nbsp;&nbsp;naveo je Mandić &nbsp;u objavi na mreži X.&nbsp;
Kako je istakao, sigurni su da će i brojni drugi predsjednici parlamenata zemalja svijeta podržati njihovu inicijativu.

Mandić: Osjećam se ponosno, nominacijom Trampa za Nobelovu nagradu šaljemo poruku da je svijetu najpotrebniji mir

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK CRNOGORSKOG PARLAMENTA

Sluganski odnos prema Hrvatskoj ne mogu da gledam, sramota me predaka i biće me sramota moga sina, poručio je lider DNP-a Milan Knežević gostujući u jednoj TV emisiji.
On je dalje govoreći o bilateralnim pregovorima sa Hrvatskom otkrio da je bilo raznih ideja u vezi spornog broda "Jadran", rekav&scaron;i da se čak i&scaron;lo do toga da je predlagano da se on digne u vazduh.
-Znate li, kada smo pravili konsultacije oko broda Jadran, kakvih je ideja bilo. Od toga da je to drvenarija i da im se to da bez problema. Vjerujete li da je bila ideja da se Jadran digne u vazduh jedne noći. Neću da kažem čija je ideja, ali ako me budu načepili u narednom periodu, reći ću, kazao je Knežević na TV Adria.
On je odbio da kaže ko je to navodno predlagao.
Kazao je da je ideja do&scaron;la iz parlamentarne većine, preciznije iz redova Vlade.
-Bila je to ideja, da dignu Jadran u vazduh, naveo je lider DNP-a,

Knežević tvrdi da je neko iz Vlade predlagao da se "Jadran" digne u vazduh

"NEĆU DA KAŽEM ČIJA JE IDEJA, ALI AKO ME BUDU NAČEPILI U NAREDNOM PERIODU, REĆI ĆU"

&Scaron;ef poslaničkog kluba Bo&scaron;njačke stranke Amer Smailović reagovao je povodom snimka koji je dospio u javnost, a na kojem se, kako tvrdi, vidi i čuje direktor Srednje elektro-ekonomske &scaron;kole u Bijelom Polju Velibor Karličić kako pjeva četničke pjesme.
Smailović je poručio da je riječ o &ldquo;ozbiljnom alarmu za dru&scaron;tvo, a posebno za obrazovni sistem&rdquo;.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Famer.smailovic%2Fposts%2Fpfbid02zLVSu9BpHFFVkv2sJD92ELHsadtjsmErGGKwSngcDBmNdYYcRKvt1My6CPnZANUxl&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="250" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
 "Riječ je o pjesmama koje veličaju ideologiju odgovornu za te&scaron;ke zločine i masovna stradanja na ovim prostorima. Pozivam ministarku prosvjete, Anđela Jak&scaron;ić - Stojanović da se hitno uključi i ispita ovaj slučaj, te da se javno izjasni da li smatra da je direktoru koji javno pjeva takve pjesme mjesto među mladim ljudima koji treba da grade budućnost ove države", kazao je Smailović, prenosi Portal Analitika.
On je dodao da evropski put Crne Gore i obrazovni sistem ne mogu ići zajedno sa veličanjem četničke ideologije.
 "Posebna odgovornost leži na onima koji rukovode &scaron;kolama, jer upravo oni svojim pona&scaron;anjem &scaron;alju poruku mladim ljudima kakve su vrijednosti poželjne i prihvatljive", poručio je Smailović u objavi na mreži Facebook.

Smailović: Direktor škole u Bijelom Polju pjeva četničke pjesme, tražim hitnu reakciju ministarke

"OZBILJAN ALARM ZA DRUŠTVO"

Sjednica organizacionog odbora za razgraničenje Op&scaron;tine Tuzi sa Podgoricom zakazna je za danas. Kako je za &bdquo;Dan&ldquo; kazao Naim Đokaj, predsjednik organizacionog odbora, očekuje da će se obje strane u postupku razgraničenja odazvati pozivu za sjednicu.
&ldquo;U cilju nastavka aktivnosti organizacionog odbora za razgraničenje između Glavnog grada Podgorice i Op&scaron;tine Tuzi, za srijedu sam zakazao sjednicu tog tijela. Na dnevnom redu biće razmatranje narednih koraka u vezi sa dinamikom procesa razgraničenja kao i druga otvorena pitanja. Očekujem da će sjednici prisustvovati i predstavnici Glavnog grada i Op&scaron;tine Tuzi. Razmotrićemo razrje&scaron;avanje situacije koja je trenutno, izgleda moguća samo arbitražom. Vjerovatno će se i to pitanje otvoriti sjutra&rdquo;, rekao je Đokaj.
Tokom pro&scaron;le godine odbor nije imao nijednu sjednicu. Kako je rekao Đokaj, imali su samo sastanke stručne komisije za podjelu imovine.
Inače, sredinom septembra pro&scaron;le godine Naim Đokaj najavio je da će Vladi predložiti da donese odluku o arbitraži.
&ldquo;Tražim inatitucionalnu odgovornost Glavnog grada po pitanju razgraničenja Podgorice sa Op&scaron;tinom Tuzi, a ukoliko uskoro ne dobijemo odgovor od njih da li im je prihvatljiva podjela imovine u vrijednosti od 15 odsto pokrenućemo proces arbitraže&rdquo;, rekao je u septembru Đokaj.
On je tada istakao da proces razgraničenja Podgorice i Tuzi predugo traje te da mu je cilj bio, kada je izabran za predsjednika, da sve bude efikasnije. Naveo je i da je najveći problem podjela imovine.
&ldquo;Poku&scaron;ao sam da ih okupim da razgovaraju o podjeli imovine. Na prvom sastanku nije bilo konkretnih zahtjeva. Na drugom sastanku tražio sam zahtjeve obje strane. Op&scaron;tina Tuzi dostavila je svoje i tražila, po svojoj formuli, 15 odsto imovine Glavnog grada. Glavnom gradu sam dao rok, ali ni do danas nijesu odgovorili. Slao sam dopise da bi stranke proces shvatile ozbiljno&rdquo;, kazao je ranije Đokaj.
Odluka o privremenom razgraničenju između Op&scaron;tine Tuzi i Podgorice donijeta je 2021. godine. Ova odluka između ostalog propisuje i da se prenose prava i obaveze Glavnog grada na Op&scaron;tinu Tuzi kada je u pitanju KIC &bdquo;Malesija", da će Služba za&scaron;tite i spasavanja obavljati poslove na teritoriji Tuzi za nadoknadu od 3.000 eura, na preduzeće Vodovod Tuzi prenose se vlasnička prava na infrastrukturu i instalacije na teritoriji op&scaron;tine, a preduzeće Pijace preuzima zaposlene od Tržnica i pijaca koji su obavljali poslove u Tuzima. Takođe, Op&scaron;tina Tuzi će besplatno na deponiji &bdquo;Livade" deponovati otpad do konačne raspodjele imovine...
Inače, zbog nezavr&scaron;enog procesa razgraničenja Podgorice i Tuzi stopirano je razgraničenje Glavnog grada i Op&scaron;tine Zeta. To je odluka Ministarstva javne uprave.
Obje ove op&scaron;tine odvojile su se od Podgorice političkim odlukama, odnosno promjenom zakona. Za oba procesa presudna je bila politička volja DPS-a koji je tada imao većinu za odlučivanje.
Skup&scaron;tina je 27. aprila 2017. godine izmijenila Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore po kome Tuzi dobijaju samostalnost od 1. septembra 2018. godine. Zeta je sa druge strane postala samostalna izmjenama Zakona o teritorijalnoj organizaciji u ljeto 2022. godine bez prelaznog roka.

Đokaj zakazao sjednicu za danas: Novi pokušaj razgovora o povlačenju granica Podgorice sa Opštinom Tuzi

STOPIRAN PROCES RAZGRANIČENJA

Predsjednik DNP-a Milan Knežević izjavio je za Adria TV da je &nbsp;ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, u nekoliko navrata, slao poruke da država mora da pokaže snagu u Botunu.
&bdquo;Sada otvoreno sumnjam da je ambasador Satler u značajnoj mjeri doprinio akciji policije u Botunu. Mislim da će prvo morati da se obave konsultacije sa Satlerom, pa tek onda da se donese odluka da li da se uvaže zahtjevi Predsjedni&scaron;tva DNP-a&ldquo;, kazao je Knežević, prenosi Antena M.

Knežević: Sumnjam da je ambasador Satler uticao na policijsku akciju u Botunu

"U NEKOLIKO NAVRATA, SLAO PORUKE DA DRŽAVA MORA DA POKAŽE SNAGU U BOTUNU"

Demokratska narodna partija (DNP) bliža je izlasku iz Vlade nego ostanku.To je rekla potpredsjednica DNP-a i ministarska saobraćaja Maja Vukićević, nagla&scaron;avajući da to potvrđuju pokrenute partijske inicijative koje će ona, i partijski joj kolega u izvr&scaron;noj vlasti Milun Zogović, predložiti Vladi na prvoj sljedećoj sjednici, najvjerovatnije u četvrtak naredne sedmice.
 "Za ove teme je potreban dijalog i niko nije krenuo da nasilno mijenja Ustav ili državne simbole. Ono &scaron;to očekujemo je da se dio na&scaron;eg izbornog programa realizuje, da vidimo da li je to moguće kroz uče&scaron;će u ovoj Vladi", rekla je Vukićević gostujući u emisiji Reflektor na Televiziji Vijesti.
DNP neće u nedogled čekati odgovor Vlade o prihvatanju njihovih inicijativa o identitetskim pitanjima, srpskom jeziku kao službenom, trobojci, kao narodnoj zastavi i dvojnom državljanstvu.
"Vidjećemo kakav će biti odgovor premijera (Milojka) Spajića, ali svakako inicijative ćemo izložiti i očekujemo da se o njima može diskutovati. Jasno nam je da su ovo pitanja koja traže &scaron;iri dru&scaron;tveni konsenzus. Ne očekujemo da se o njima diskutuje naredne dvije godine ili do početka mandata neke nove Vlade, već da se ona rije&scaron;e u određenom roku. Koji će to rok biti, vidjećemo u narednom periodu, vidjećemo kakav će biti odgovor Vlade", kazala je Vukićević.
Za ministarku Vlada nije krvava, kako je to rekao njen &scaron;ef partije tokom prekida protesta u Botunu.
"Imam mandat od gospodina Kneževića da kažem da on i dalje stoji pri tome da su određeni elementi Vlade, kako on kaže, krvavi. - &Scaron;ta to znači? - Pa to se odnosi na Upravu policije."
Vukićević odbacuje mogućnost da su identitetska pitanja važnija od evropskog puta, ali i od Botunjana, u ovom trenutku. Njihovo uključivanje, uz priču o Botunu, ne vidi kao manevar DNP-a da &scaron;to duže ostane u vlasti.
Ministarka međutim prećutkuje detalje razgovora o Botunu koje su vodili predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić, premijer Milojko Spajić i predsjednik DNP-a Milan Knežević, zbog kojih je prekinut protest 31. decembra u Zeti.
"Tu mandat imaju građani Zete i predstavnici Botuna. Oni treba da odrede &scaron;ta je to &scaron;to je mjera prihvatljivog za njih."

Vukićević: DNP bliži izlasku iz Vlade nego ostanku

"NEĆEMO UNEDOGLED ČEKATI NA ODGOVOR VLADE"

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a komentarisao je blokade saobraćajnica u Podgorici, koje organizuju mje&scaron;tani Botuna u znak protesta zbog izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
&ldquo;Ne tako davno je većina poku&scaron;ala antievropskim predlozima zakona da ugu&scaron;e javna okupljanja&rdquo;, navodi Mugo&scaron;a u objavi na mreži&nbsp;X.
Tada su im, kako ističe, smetale blokade puta Podgorica &ndash; Cetinje.
&ldquo;Jer su po njima ugrožavale turističku sezonu i 'sve i sva&scaron;ta'. Danas, kod njih licemjerni tajac&rdquo;, zaključuje Mugo&scaron;a.

Mugoša: Danas licemjerni tajac, većini ne smetaju blokade, a htjeli su da ih zabrane