Politika

Glavni odbor Socijalističke narodne partije (SNP) jednoglasno je donio odluku da za ministra sporta i mladih kandiduje Zorana Jojića.
"Glavni odbor je jednoglasno donio odluku da to mjesto pripadne Op&scaron;tinskom odboru SNP Berane, kao potvrda povjerenja u kadrove tog odbora i njihov dosada&scaron;nji rad. U skladu sa tim, GO SNP, je za ovu funkciju, na predlog beranskog odbora, kandidovao Zorana Jojića, dosada&scaron;njeg Generalnog direktora Direktorata za sport u Ministarstvu sporta i mladih", navode u saop&scaron;tenju.
Glavni odbor SNP-a je na sjednici izabrao Zorana Terzića, Slađanu Kaluđerović, Milosavu Paunović, Mitra Baraća i Krsta Rađenovića za potpredsjednike partije.
Osim toga, za generalnog sekretara imenovan je Dragan Vukić, dok je za direktora partije izabran Bogdan Božović.

GO SNP: Kandidat za ministra sporta i mladih Zoran Jojić

JEDNOGLASNA ODLUKA

Novo odgađanje izbora sudija Ustavnog suda dovelo je u pitanje kredibilitet Crne Gore i predstavlja novu propu&scaron;tenu &scaron;ansu za jačanje vladavine prava, ocijenio je savjetnik crnogorskog predsjednika za evropske poslove Milo&scaron; Radonjić.&nbsp;
Poslanici crnogorskog parlamenta nijesu danas glasali o predlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević, već su samo usvojili dnevni red vanredne sjednice Skup&scaron;tine.
Radonjić je u reagovanju naveo da je novo neizglasavanje kandidata za sudiju Ustavnog suda jo&scaron; jedan korak koji usporava tempo realizacije zacrtanog strate&scaron;kog cilja - punopravnog članstva u Evropskoj uniji (EU) do 2028.&nbsp;
&bdquo;Dragocjena dru&scaron;tvena energija koju bi trebalo usmjeriti na reforme i izgradnju moderne i uspje&scaron;ne države kroz pristupne pregovore neodgovorno se tro&scaron;i na političku trgovinu u procesu sudija Ustavnog suda kojem se ne vidi kraja&ldquo;, kaže se u reagovanju, prenosi agencija Mina.
Radonjić je rekao da je izbor sudija Ustavnog suda najvažnija &bdquo;plava zastavica&ldquo;, koja zbog odnosa parlamentarne većine postaje kamen spoticanja na evropskom putu Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;Zato neizglasavanje sudija Ustavnog suda, umjesto &bdquo;plave&ldquo;, postaje &bdquo;crvena zastavica&ldquo; koja zabrinjava kompletnu crnogorsku javnost&ldquo;, naveo je Radonjić.
Kako je istakao, funkcionalan i kompletiran Ustavni sud jedan je od stubova ustavno-pravnog poretka Crne Gore, ali i jedna od najvažnijih obaveza na putu približavanja EU.&nbsp;
&bdquo;Svi znamo da nam odsustvo odgovornosti u Skup&scaron;tini i svijesti o značaju popunjavanja najvažnije sudske instance, u godini kada treba da zavr&scaron;imo pristupne pregovore, nanosi nepopravljivu &scaron;tetu. Novo odlaganje izbora sudija dovelo je u pitanje kredibilitet Crne Gore&ldquo;, kaže se u reagovanju.
Navodi se da je te&scaron;ko pronaći političke ili pravne razloge koji mogu opravdati činjenicu da u zavr&scaron;noj fazi pregovora Crna Gora nema kompletiran sastav Ustavnog suda, a istovremeno pretenduje da postane naredna članica EU. &nbsp; &nbsp;&nbsp;
&bdquo;Naimenovanje sudija Ustavnog suda jedna je od ključnih preporuka u posljednjem Izvje&scaron;taju Evropske komisije, uz jasno najnovije upozorenje da stalna ka&scaron;njenja u imenovanjima mogu ozbiljno ugroziti ambiciju Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine. I pored takvih upozorenja, parlamentarna većina je ignorisala poruke na&scaron;eg evropskog partnera&ldquo;, rekao je Radonjić.&nbsp;
Evropska budućnost Crne Gore, kako je naglasio, ne smije biti talac dnevno-političkih kalkulacija.&nbsp;
&bdquo;Parlamentarna većina snosi najveću odgovornost da omogući nesmetano funkcionisanje ključnih institucija i jasno pokaže da su vladavina prava i evropska integracija iznad partikularnih interesa&ldquo;, istakao je Radonjić.

Radonjić: Novo odgađanje izbora sudija dovelo u pitanje kredibilitet Crne Gore

OCIJENIO SAVJETNIK CRNOGORSKOG PREDSJEDNIKA ZA EVROPSKE POSLOVE

Iz Ministarstva javne uprave (MJU) jo&scaron; jednom poručuju da je upravni nadzor dao pravno utemeljene smjernice za postupanje Skup&scaron;tine op&scaron;tine Kotor, uz podsjećanje da je izbor predsjednika op&scaron;tine u roku od 30 dana od konstituisanja skup&scaron;tine predstavlja imperativnu zakonsku obavezu.
&bdquo;Ovo nije presedan niti novi pravni stav Ministarstva. Identična pravna situacija postojala je tokom 2023. godine u vi&scaron;e op&scaron;tina, uključujući Bar, Bijelo Polje i Budvu, i Ministarstvo je zauzelo isti pravni stav&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Reakcija je uslijedila nakon izjave predsjednika Op&scaron;tine Kotor Vladimir Jokić da su službenici Ministarstva javne uprave (MJU) i kotorskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u saradnji tumačili zakone u vezi sa lokalnim parlamentom za račun i u interesu DPS-a.
Ministarstvo ističe da poku&scaron;aji političkih interpretacija i insinuacije o &bdquo;tumačenju zakona s nekim&ldquo; neosnovane i &scaron;tetne, te da se radi isključivo o primjeni zakona radi očuvanja stabilnosti sistema lokalne samouprave.
"Prema nalazu Ministarstva, predsjednik op&scaron;tine Kotor, izabran od strane prethodne Skup&scaron;tine čiji je mandat istekao, nema pravo da nastavi obavljanje funkcije nakon konstituisanja nove Skup&scaron;tine. Postavlja se ključno pitanje: kojoj skup&scaron;tini taj predsjednik op&scaron;tine odgovara za svoj rad? Skup&scaron;tini koja vi&scaron;e ne postoji&ldquo;, nagla&scaron;ava Ministarstvo, podsjećajući da bi neprimjenjivanje ovog pravila direktno obesmislilo izbor građana.
Ministarstvo takođe upozorava da bi prihvatanje stava da nije potrebno birati predsjednika nakon konstituisanja nove skup&scaron;tine dovelo do &bdquo;potpunog uru&scaron;avanja sistema lokalne samouprave&ldquo; i naru&scaron;avanja odnosa između predstavničkog i izvr&scaron;nog organa", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&Scaron;efovi lokalnih institucija i politički akteri pozvani su da po&scaron;tuju nalaz nadzora, jer Ministarstvo javne uprave, kako ističu, ostaje dosljedno primjeni zakona i za&scaron;titi demokratskog legitimiteta organa lokalne samouprave.
&bdquo;Ko to ne razumije ili ne želi da primijeni, suočiće se sa pravnom odgovorno&scaron;ću za svoje postupke&ldquo;, poručuju iz Ministarstva.

Ministarstvo o situaciji u SO Kotor: Štitimo sistem lokalne samouprave, a ne pojedinačne mandate predsjednika opština

"PREDSJEDNIK OPŠTINE ODGOVARA ZA RAD SKUPŠTINI KOJA VIŠE NE POSTOJI"

"Kada sam se zalagao za radnu nedjelju bile su drugačije okolnosti", kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović&nbsp; Anteni M nakon predstavljanja Izvje&scaron;taja o mapiranju govora mržnje u Muzičkom centru.
S obzirom na to da se ranije kao ministar ekonomskog razvoja zalagao za ukidanje neradne nedjelje, a sada predlaže izmjene Ustava kako bi neradna nedjelja bila zagarantovana, Milatović je podsjetio da je ta izjava iz decembra 2020. bila data u potpuno drugačijim okolnostima.
"To je bila jedna ideja koja se tada razmatrala, sada naravno u potpuno drugačijim okolnostima kao predsjednik države mislim da sam predložio jedinu ustavno moguću stvar nakon presude Ustavnog suda kako bismo za&scaron;titili prava radnika. Mislim da je to bilo i prirodno da uradim", poručio je Milatović u izjavi za Antenu M.
Milatović je dodao da je bio ministar ekonomskog razvoja u specificnom razdoblju za na&scaron;u ekonomiju, tačnije tokom Covid pandemije.&nbsp;
Smatra da rje&scaron;avanje problema zakonom nije dugoročno održivo s obzirom na to da se Ustavni sud već izjasnio o neustavnosti ove norme.&nbsp;
Istakao je da je jedino trajno rje&scaron;enje ovo koje je predložio (da se Ustavom garantuje slobodna nedjelja).

Milatović: Kada sam se zalagao za radnu nedjelju bile su drugačije okolnosti

"RJEŠAVANJE PROBLEMA ZAKONOM NIJE DUGOROČNO ODRŽIVO "

Poslanici crnogorskog parlamenta nijesu danas glasali o predlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević, već su samo usvojili dnevni red vanredne sjednice parlamenta, prenosi agencija Mina.
Vanrednu sjednicu Skup&scaron;tine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević, zakazao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Dnevni red za dana&scaron;nju sjednicu usvojen je glasovima 50 poslanika.
Mandić je kazao da je 50 poslanika i vi&scaron;e nego dovoljno da se izabere sudija Ustavnog suda.
&ldquo;Usvojili smo dnevni red, a o ovom predlogu naknadno ćemo se izjasniti. O nastavku sjednice bićete blagovremeno obavije&scaron;teni&ldquo;, rekao je Mandić.
Nakon toga, predsjednik parlamenta je dao pauzu kako bi nastavili sa sjednicom Prvog vanrednog zasijedanja.
Milatović je predlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skup&scaron;tini 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podr&scaron;ku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.
U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podr&scaron;ka, odnosno najmanje 49 glasova

Poslanici će se naknadno izjasniti o Krstonijeviću

IPAK SE NEĆE IZJAŠNJAVATI O KANDIDATU USTAVNOG SUDA

Ministarstvo javne uprave (MJU) utvrdilo je da su se stekli uslovi da Skup&scaron;tina op&scaron;tine (SO) Kotor donese odluku o skraćenju mandata.
MJU je u nalazu upravnog nadzora nad primjenom člana 56 Zakona o lokalnoj samoupravi, koji je dostavljen danas odborničkim klubovima u kotorskom parlamentu, ukazalo da je Op&scaron;tina Kotor bila dužna da izabere predsjednika Op&scaron;tine najkasnije u roku od 30 dana od konstituisanja novoizabrane Skup&scaron;tine op&scaron;tine.
Inicijativa za skraćenje mandata SO Kotor koju je podnio opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS), a koju je potpisalo 11 odbornika DPS-a, Evropskog saveza i Hrvatske građanske inicijative, u petak nije usvojena jer nije dobila potrebnu većinu za izglasavanje.
Istovremeno, Ministarstvu javne uprave je upućen zahtjev za hitno sprovođenje inspekcijskog nadzora nad zakonito&scaron;ću rada organa lokalne samouprave, kako bi se nedvosmisleno utvrdilo da li je izbor predsjednika Op&scaron;tine izvr&scaron;en u skladu sa važećim pravnim okvirom.
U nalazu, u koji je Pobjeda imala uvid, između ostalog se navodi da se mandat predsjednika op&scaron;tine, iako vremenski definisan na period od četiri godine, mora posmatrati kao funkcionalno vezan za konkretan saziv skup&scaron;tine koji ga bira, pri čemu svaki novoizabrani saziv ima ustavnu i zakonsku obavezu da izvr&scaron;i izbor predsjednika op&scaron;tine, čime potvruje ili uspostavlja izvr&scaron;nu vlast u skladu sa sopstvenim demokratskim legitimitetom.
Prema ocjeni MJU, privatanje suprotnog tumačenja otvorilo bi prostor za ozbiljne i sistemske zloupotrebe koje bi dovele do uru&scaron;avanja ustavnog koncepta lokalne samouprave.&nbsp;
&ldquo;Time bi se omogućilo da jedna ista skup&scaron;tina, koristeći se formalnim istekom ili prekidima mandata, faktički kontroli&scaron;e izvr&scaron;nu vlast u periodu znatno dužem od četiri godine, li&scaron;avajući novoizabranu skup&scaron;tinu njenog su&scaron;tinskog prava da bira predsjednika op&scaron;tine i da nad njim vr&scaron;i političku kontrolu&rdquo;, navodi se u nlazu MJU.
&nbsp;Takav ishod bi, dodaju, značio priznavanje vlasti koja ne proističe iz aktuelne izborne volje gradana, čime bi se direktno povrijedio član 2. Ustava Crne Gore.
MJU je navelo da se primjenom načela proporcionalnosti dodatno potvrđuje opravdanost ovakvog tumačenja.&nbsp;
&ldquo;Obaveza da novoizabrana skup&scaron;tina bira predsjednika opstine ima legitiman cilj - očuvanje demokratskog legitimiteta i odgovornosti izvr&scaron;nog organa,predstavija pogodnu i neophodnu mjeru za ostvarenje tog cilja i ne dovodi do nesrazmjernog zadiranja u prava pojedinaca, već služi za&scaron;titi ustavnog poretka i osnovnih demokratskih principa&rdquo;, pi&scaron;e u nalazu MJU.
Taj resor je naveo da je nedvosmislen zaključak da novoizabrana skup&scaron;tina op&scaron;tine ima ustavnu i zakonsku obavezu da, u roku od 30 dana od dana konstituisanja,izabere predsjednika op&scaron;tine, bez obzira na činjenicu da je prethodna skup&scaron;tina, kojoj je mandat istekao ili koja je djelovala van redovnog četvorogodi&scaron;njeg mandata, izabrala predsjednika opstine na period od četiri godine.
&ldquo;Svako suprotno tumačenje predstavlja povredu Ustava, obesmi&scaron;ljavanje izborne volje gradana i uru&scaron;avanje sistema lokalne samouprave zasnovanog na demokratskoj odgovornosti&rdquo;, navodi se u nalazu MJU.
U dokumentu je ukazano i na raniju praksu skup&scaron;tina op&scaron;tina, koji su u istim pravnim situacijama, primjenjivali odredbu člana 56 Zakona o lokalnoj samoupravi.
&ldquo;Imajući u vidu sve navedeno, Ministrstvo javne uprave ukazuje Skup&scaron;tini Op&scaron;tine Kotor da su se stekli uslovi za primjenu odredbi člana 56, stav 4 Zakona o lokalnoj samoupravi, odnosno da donese Odluku o skraćenju mandata SO Kotor&rdquo;, zaključuje se u nalazu.
Aktuelnog predsjednika Op&scaron;tine Kotor Vladimira Jokića je na toj funkciji 6. marta pro&scaron;le godine izabrao stari skup&scaron;tinski saziv zbog blokada lokalne samouprave koja je uslijedila zbog nezavr&scaron;enog izbornog procesa u Kotoru.
Nakon progla&scaron;enja rezultata lokalnih izbora, novi saziv kotorskog parlamenta konstuisan je 23. decembra.&nbsp;
Jokić, međutim, ima drugačije tumačenje ,kako je ranije Pobjedi kazao,da taj član zakona kaže da se predsjednik Op&scaron;tine bira 30 dana od dana konstituisanja Skup&scaron;tine, ali da se bira ukoliko ne postoji predsjednik Op&scaron;tine.
&nbsp;On je kazao da bez obzira &scaron;to ga je na tu funkciju izabrao stari saziv kotorskog parlamenta, Zakon o lokalnoj samoupravi predviđa &nbsp;jasno i precizno da se predsjednik bira na mandat od četiri godine.

Kotorskom parlamentu dostavljen nalaz Ministarstva, traži se skraćenje mandata

NALAZ KOJI POTPISUJE MARAŠ DUKAJ DOSTAVLJEN ODBORNIČKIM KLUBOVIMA

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da ne smatra da bilo ko treba da podnese ostavku povodom aktuelne situacije u vezi sa primjenom mjera nadzora, navodeći da je riječ o sistemskom problemu, a ne o pitanju individualne odgovornosti.
&bdquo;Ja iskren da budem i ne mislim da treba. Moje mi&scaron;ljenje je da zaista niko personalno ne može u ovom momentu da snosi, pogotovo ne taj vid odgovornosti ako imamo jedan sistemski problem koji rje&scaron;avamo, kažem, već unazad godinu dana&ldquo;, rekao je Božović odgovarajući na pitanje novinara, prenosi portal Vijesti.&nbsp;
Dodao je da, po njegovom mi&scaron;ljenju, ni eventualno podno&scaron;enje ostavki ne bi imalo efekta.
&bdquo;Mislim da samo tim činom, ovo je sad moj stav, podno&scaron;enje ostavke od bilo koga apsolutno ne bismo imali nikakve koristi&ldquo;, kazao je Božović.
Nakon sastanka bezbjednosnog sektora i pravosuđa Božović je dao izjavu novinarima.
&nbsp;

Božović: Ne mislim da iko treba da podnese ostavku

SAOPŠTIO MINISTAR PRAVDE

Ministar pravde Bojan Božović izjavio je nakon sastanka čelnika bezbjednosnog sektora i sudstva kod premijera Milojka Spajića da je postignut dogovor o hitnom formiranju zajedničkog radnog tima koji će se baviti rje&scaron;avanjem zastoja u sudskim procesima.
Ključni fokus biće na efikasnijoj primjeni mjera nadzora (elektronske narukvice) i izmjenama Zakonika o krivičnom postupku, kako bi se spriječilo da visokopozicionirani članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu zbog neizricanja presuda u zakonskom roku.
Sastanku u zgradi Vlade prisustvovali su, pored premijera i ministra pravde, i ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, direktor Uprave policije, kao i čelnici sudstva.
Povod za hitno okupljanje bila je zabrinutost zbog učestalih slučajeva u kojima optuženi za te&scaron;ka krivična djela napu&scaron;taju pritvor jer sudovi ne donose prvostepene presude u roku od tri godine.
Ministar Božović je naglasio da je sastanak bio konstruktivan i da je identifikovana potreba za boljom koordinacijom između policije i sudstva.
- Konstatovali smo određene nedostatke koje unutar sistema imamo i saglasili smo se da ćemo kroz izuzetno intenzivnu saradnju prevazilaziti izazove. Želim da istaknem da ćemo formirati veoma brzo radni tim koji će se baviti pitanjima od izuzetnog značaja za ovu temu - naveo je Božović.
Jedna od glavnih tema bila je i finalizacija sporazuma o elektronskom nadzoru, koji bi trebao da rastereti pritvorske jedinice, ali i osigura da se mjere zabrane kretanja strogo po&scaron;tuju.
- Danas smo finalizovali potpisivanje sporazuma između Ministarstva unutra&scaron;njih poslova i Ministarstva pravde u pitanju elektronskog nadzora, takozvanih nanogica i na&scaron;a saradnja će i na taj način biti na vi&scaron;em nivou. Takođe, konstatovali smo da smo jo&scaron; u junu 2024. godine predložili izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku, a tekst je već poslat Evropskoj komisiji na mi&scaron;ljenje - istakao je ministar.
Božović je zaključio da je sistem jedinstven u namjeri da se izbori sa izazovima koje donose kompleksni sudski procesi protiv pripadnika organizovanih kriminalnih grupa.
Poručio je da će se raditi na jačanju vladavine prava na "dodatno i jo&scaron; efikasniji način", uz očekivanje da će prvi rezultati ovih dogovora biti vidljivi već u narednim danima.

Održan sastanak kod Spajića: Božović najavio radne timove i stroži nadzor

U VLADI

Najrealnija varijanta u Podgorici je da gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović, uz političku podr&scaron;ku PES-a, nastavi da obavlja vlast tako &scaron;to će sjednice lokalnog parlamenta biti odgađane, odnosno biti u blokadi dok se ne steknu uslovi za prinudnu upravu &ndash; kaže za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar, ističući da je opozicionim odbornicima riskantno da podrže Mujovića.
Kalezić je kazao da je nesporno da izlazak DNP-a iz vlasti jedino pravi objektivni, su&scaron;tinski problem na nivou Glavnog grada.
- Njihov izlazak iz Vlade nema refleksiju na njenu stabilnost, dok u Glavnom gradu ima direktne reperkusije koje mogu proizvesti nestabilnost. S obzirom na to da je Skup&scaron;tina kroz izmjene i dopune izbornih zakona usvojila rje&scaron;enje da se svi izbori održavaju u jednom danu, te&scaron;ko je očekivati da se bilo kome od političkih aktera i sa jedne i sa druge strane ide na izbore sad, a onda opet za manje od godinu. To je scenario koji bih isključio i koji je samo teorijski moguć &ndash; istakao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, najrealnija varijanta je da gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović, uz političku podr&scaron;ku PES-a, nastavi da obavlja vlast tako &scaron;to će sjednice lokalnog parlamenta biti odgađane, odnosno biti u blokadi dok se ne steknu uslovi za prinudnu upravu, kada bi Vlada zadržala kontrolu nad Glavnim gradom i na taj način bi dočekali izbore.
Rizik
- Spekuli&scaron;e se da neki opozicioni odbornici pređu na stranu vlasti. To je, vjerujem, za sve njih vrlo riskantno. To bi bilo realno da ova lokalna uprava ima ful mandat, ali sumnjam da će neko posezati za tako riskantnim potezima, znajući da će građani sud o tome da daju relativno brzo. Zbog toga sam sklon da vjerujem da će gradonačelnik Mujović po sistemu &ndash; dok traje, traje poku&scaron;ati da održava privid vlasti sve dok se ne steknu uslovi za uvođenje prinudne uprave &ndash; kazao je Kalezić.
Istakao je da će sve to da &bdquo;plate&ldquo; građani.
- Oni nijesu ni glasali za ovu koaliciju, jer sjetićemo se da je velika većina građana glasala za promjenu vlasti na čelu sa Oliverom Injac, jo&scaron; manje je volja građana da oni vladaju u ovim nestabilnim okolnostima. Kad nema većinu, ovo je onaj &bdquo;viseći&ldquo; parlament koji opstaje samo zahvaljujući institucionalnom vakuumu ili tome &scaron;to u Crnoj Gori nema političke odgovornosti. Kad bi postojala politička odgovornost, sam gradonačelnik bi tražio preispitivanje svoje podr&scaron;ke. Kad izgubite većinu unutar svoje koalicije, ili tražite partnere među opozicijom, &scaron;to je isključeno, bar je tako rekao, ili preispitujete svoju podr&scaron;ku, pa ako je nemate, idete kući. To je u civilizovanom, demokratskom svijetu. Ovdje se ni jedno, ni drugo neće desiti, nego će neko poku&scaron;ati nekim metodama izigravanja institucionalnog poretka da ostane na vlasti &scaron;to duže, ne bi li se domogao novih lokalnih izbora 2027. godine &ndash; kazao je Kalezić.
Na pitanje da li kad govori da je za opozicione odbornike riskantno da podrže Mujovića misli i na DPS, s obzirom da su se druge partije opozicije već izjasnile da nemaju takvu namjeru, Kalezić je rekao da ne vidi &scaron;to bi DPS dobio podr&scaron;kom Mujoviću.
- To bi u kontinuitetu bio vrlo problematičan potez iz perspektive jedne opozicione stranke. Osim ako ih gradonačelnik Mujović ne pozove u koaliciju. Onda je to sasvim druga priča. Ali, ne vjerujem da će DPS-u da se isplati da &bdquo;bajpasuje&ldquo; na način &scaron;to će otvoreno da podržava Mujovića. Razumijem i mislim da je za DPS najgora varijanta uvođenje prinudne uprave, da Vlada preuzme upravljanje, ali opet govorimo o jednoj vrsti institucionalnih pukotina koje mogu da proizvedu različite efekte. I dalje ne možemo da predvidimo, jer nemamo puno iskustva sa ovakvim situacijama. Potrebno je prevazići period do izbora. DPS-u se ne isplati da ga održava na vlasti jer bi to kompromitovalo njihovu opozicionu poziciju, ali je pitanje &scaron;to bi za tu partiju i opoziciju značila prinudna uprava &ndash; istakao je Kalezić.
Rekao je da moraju da izvagaju &scaron;to je manje &scaron;tetno po njihovo opoziciono biračko tijelo.
Na pitanje da li će, nakon odluke Andrije Mandića da ostaje u vlasti ali i u koaliciji &bdquo;Zajedno za budućnost Crne Gore&ldquo;, lider DNP-a Milan Knežević dovesti u pitanje opstanak koalicije, Kalezić je kazao da očekuje strate&scaron;ko, odnosno taktičko udaljavanje koje treba da &bdquo;porodi&ldquo; pro&scaron;irenje biračke baze.
- Ne treba velika politička pamet da se zaključi &scaron;to je strategija &ndash; kazao je Kalezić, dodajući da bi njihov razlaz značio gubitak za obje strane.
- To je jedina koalicija koja su&scaron;tinski pravi sinergiju i ne vjerujem da će oni dovesti do potpunog rastakanja toga. Oni iz neke federacije partija prelaze u jednu vrstu konfederalnog oblika, metaforički rečeno, gdje će puno autonomnije da nastupaju. Ali, neće kidati veze jer bi to značilo gubitak sinergije koju su ostvarivali. Oni žale da zadrže sinergiju koalicije, ali istovremeno da pro&scaron;ire biračku bazu na način &scaron;to će Mandić da ide umjerenije prema centrističkom biračkom tijelu, odnosno da vodi tzv. konzervativnu desnu politiku, dok će Knežević i njegovi partijski drugovi da vode jednu ekstremnu, tradicionalnu velikosrpsku politiku koja se hvali odnosima sa Srbijom i Vučićem. Ta politika u Crnoj Gori ima svoje biračko tijelo, te&scaron;ko je procijeniti koliko, a dobar dio tog biračkog tijela su razočarani velikosrpski nacionalisti koji smatraju da je pobjeda 2020. trebalo puno brže da promijeni neke stvari u Crnoj Gori. Oni ne zamjeraju Mandiću, doskoro i Kneževiću &scaron;to oni ne rade, nego &scaron;to ne rade dovoljno brzo &ndash; rekao je Kalezić.
Simboličan čin
Komentari&scaron;ući politički potez DNP-a, odnosno napu&scaron;tanje vlasti iako od njih ne zavisi opstanak većine na državnom nivou, Kalezić je kazao da prvi segment odgovora zahtijeva razumijevanje Kneževićeve uloge u crnogorskoj politici.
- On je eksponent režima u Beogradu i on, za razliku od nekih drugih partija, nema potrebu za klijentelističkom mrežom. Tu je odgovor na drugi dio pitanja. Njemu je izlazak iz vlasti bio potreban kao simbolički čin demonstriranja principijelnosti, pogotovo jer je suvi&scaron;e rigidno u&scaron;ao u priču o Botunu. Da bi pokazao svoju principijelnost, on napu&scaron;ta pozicije vlasti iako, kao &scaron;to nikad nije bio otvoreno vlast dok je bio u vlasti, on se kao vlast pona&scaron;ao opoziciono, tako i sad, ne pona&scaron;a se kao potpuno opozicija. Da bi htio zaista da bude istinska opozicija, sam bi inicirao preispitivanje podr&scaron;ke Mujoviću ili bi raskinuo koalicije u lokalnim samoupravama gdje od njega stvarno zavisi ta vlast. To bi bila opoziciona borba. Ovako, sve je u svrhu &scaron;irenja tog opozicionog korpusa i simbolička demonstracija političke principijelnosti &ndash; istakao je Kalezić.
Na pitanje &scaron;to bi se desilo na izborima ukoliko bi se, ipak, raspala koalicija ZBCG, Kalezić je rekao da bi jedan i drugi, kao i svi konstituenti, izgubili sinergijski efekat koji su ostvarivali.
- Kad bi napustili koaliciju, a bore se za isto biračko tijelo, morali bi da uđu u konflikt. To bi pasivizovalo birače. Otvorenim sukobom dio birača bi apstinirao. Oni poku&scaron;avaju da dovedu tzv. win-win situaciju, da zadrže sinergiju koalicije i animiraju apstinente iz srpskog korpusa &ndash; rekao je Kalezić.

Kalezić: Blokada lokalnog parlamenta do prinudne uprave, opoziciji riskantno da podrži Mujovića

OCIJENJUJE DA JE NAJREALNIJE DA GRADONAČELNIK PODGORICE NASTAVI DA OBAVLJA VLAST ODGAĐAJUĆI ZASIJEDANJA SO

Crnoj Gori je potrebna pouzdana proevropska Vlada, koja će sistematski pristupiti akumuliranim problemima i dovr&scaron;iti integracioni proces, kazala je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč, dodajući da DPS neće praviti &scaron;tetne političke aranžmane i oportunističke kompromise zarad privida vlasti.
Vuković Kuč je u intervjuu za Pobjedu rekla da su raznih atraktivnih ponuda već imali i da ih to apsolutno ne zanima ako nije paket za stabilizaciju i sigurnu evropsku integraciju Crne Gore.
Ona je navela da sve &scaron;to se de&scaron;ava potvrđuje ozbiljnu krizu parlamentarne većine na svim nivoima.&nbsp;
&bdquo;Podsjetiću vas da postoji kriza vlasti u Tivtu, da u Kotoru ne postoji većina za izbor predsjednika op&scaron;tine, a da je vlast u Glavnom gradu i faktički pala napu&scaron;tanjem Demokratske narodne partije (DNP) i Slobodne Crne Gore&ldquo;, navela je Vuković Kuč.
Ona je ocijenila da se i Vlada, iako i dalje ima neophodne brojeve, nalazi u ozbiljnoj krizi koja svakodnevno emituje nove probleme.&nbsp;
&bdquo;Dijagnoza je jasna i na nju upućujemo već duže vrijeme &ndash; ovo je disfunkcionalna parlamentarna većina koja navikava dru&scaron;tvo na stanje trajne krize i koja ne može uvesti državu u Evropsku uniju (EU)&ldquo;, rekla je Vuković Kuč.&nbsp;
Prema njenim riječima, to je većina koja je razvila kakistokratiju kao oblik vladavine, nepotizam, klijentelizam i negativnu selekciju kao izvor podr&scaron;ke, ucjenjivačkom paradigmom djelovanja zarobila institucije.&nbsp;
&bdquo;Ovo je većina koja je demonstrirala koliko je lo&scaron;e po državu i dru&scaron;tvo kad je ona u parlamentu &bdquo;pokrivena&ldquo; podr&scaron;kom 54 poslanika, pa joj se čini da je sve moguće i dozvoljeno, da se od velikog pokrivača neće viđeti njena nepočinstva&ldquo;, navela je Vuković Kuč.&nbsp;
Kako je kazala, &bdquo;rijaliti većina sa mnogo buke i skoro bez sadržaja&ldquo; sigurno je prolazna faza u razvoju političke i demokratske kulture Crne Gore, u kojoj će građani izgraditi negativan odnos prema normalizaciji neozbiljnosti, političkom blefiranju i uru&scaron;avanju ideolo&scaron;ko-moralne vertikale crnogorskog dru&scaron;tva.
&bdquo;I odgovor na ovu dijagnozu je nedvosmisleno jasan &ndash; Crnoj Gori je potrebna pouzdana i postojana proevropska Vlada koja će sistematski pristupiti akumuliranim problemima, dovr&scaron;iti integracioni proces i pokrenuti fazu intenzivnog razvoja nakon petogodi&scaron;nje stagnacije&ldquo;, poručila je Vuković Kuč.&nbsp;
Ona je kazala da je jasno da takve Vlade nema bez DPS-a i njihovih tradicionalnih partnera.&nbsp;
&bdquo;Da li će biti zrelosti i odgovornosti sa druge strane da do takvog dogovora dođe, ostaje da se vidi&ldquo;, navela je Vuković Kuč.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje da li DPS u tome &scaron;to su je DNP napustio Vladu i podgoričku vladajuću većinu, vidi priliku za ulazak u izvr&scaron;nu vlast ili smatraju da je u ovom trenutku odgovornije ostati u opoziciji, ona je kazala da je sigurno da DPS neće praviti &scaron;tetne političke aranžmane i oportunističke kompromise zarad privida vlasti.&nbsp;
Ona je poručila da im nije cilj vlast, nego su&scaron;tinski preobražaj Crne Gore, njena sigurna EU luka u 2028.&nbsp;
&bdquo;Raznih atraktivnih ponuda smo već imali i to nas apsolutno ne zanima ako nije paket za stabilizaciju i sigurnu evropsku integraciju Crne Gore. Bili smo glavni akter evropskog puta Crne Gore i uprkos velikoj destrukciji doveli ga do kraja, nećemo u fini&scaron;u pristati da budemo dio političke trgovine i ucjene&ldquo;, navela je Vuković Kuč.
Odgovarajući na pitanje da li poruku Nove srpske demokratije, da je ostanak u parlamentarnoj većini neophodan kako bi se spriječio povratak DPS-a na vlast, vidi kao političku strategiju, poku&scaron;aj homogenizacije sopstvenog biračkog tijela ili kao priznanje da bez DPS-a nema stabilne evropske alternative, Vuković Kuč je rekla da ona jeste i priznanje da bez DPS nema stabilne evropske vlasti ni funkcionalne države.
Vuković Kuč je rekla da je to i potvrda da su i dalje najsnažniji politički motiv i ključni takmac svim njihovim oponentima, naročito onima koji su bili i ostali protivnici sopstvene države, njenog suvereniteta, nacionalnog identiteta i evropske budućnosti.&nbsp;
&bdquo;Andrija Mandić bolje nego iko zna da je na&scaron;a pobjeda ujedno i trijumf Crne Gore, kao &scaron;to zna i da sa devet poslanika ne može nanijeti ozbiljnu &scaron;tetu evropskim integracijama države. Zato se grčevito drži evropskog broda i ne pu&scaron;ta ga&ldquo;, navela je Vuković Kuč.

Vuković-Kuč: Imali smo raznih atraktivnih ponuda, nećemo u finišu evropskog puta biti dio političke trgovine

"AKTUELNA VEĆINA RAZVILA KAKISTOKRATIJU KAO OBLIK VLADAVINE"

Na predlog predsjednika SO Žabljak kao i svih odbornika Nove srpske demokratije( NSD) Žabljak u lokalnom parlamentu usvojena inicijativa za isticanje trobojke na zgradi lokalne samouprave i svih preduzeća čiji je osnivač Skup&scaron;tina op&scaron;tine Žabljak, saop&scaron;teno je iz NSD-a.
Isticanje trobojke su, navode, jednoglasno podržali i koalicioni partneri, Durmitorska inicijativa (PES) i Demokratska Crna Gora.
- Ovo je poruka i vlasti na državnom nivou, da nađu zajednički jezik oko identitetskih pitanja, kao &scaron;to je uradila vlast na Žabljaku. Sa Žabljaka su često kretale dobre, inicijalne odluke koje su podržane u na državnom nivou, neka to bude primjer i ovoga puta, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Iz Koalicije za budućnost Žabljaka ističu da su ponosni &scaron;to su upravo oni "poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala".&nbsp;
- Po posljednjem popisu Srbi su većina u Žabljaku i imaju zagarantovano pravo da se njihov simbol trobojka vijori na svim institucijama. Zastava je uvijek bila simbol snage, kulture, tradicije jednog naroda. Danas se u javnom prostoru Crne Gore nameće povr&scaron;na teza a to je da je trobojka isključivo simbol jednog naroda ili čak se ide dotle da je ona "uvezeni" simbol. Takva interpretacija nije samo istorijski netačna, već je i nepravedna prema samoj crnogorskoj državi. Trobojka nije samo srpski simbol već je ona, prije svega, vjekovni simbol Crne Gore kao države, navode, između ostalog u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Na predlog predsjednika SO Žabljak i odbornika NSD usvojena inicijativa za isticanje trobojke