Politika

Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec kazao je&nbsp;da su Vlada i Skup&scaron;tina Crne Gore u proteklom periodu ubrzano radile na procesu integracija, &scaron;to je, dodaje, za svaku pohvalu, ali upozorava da "sporedna zbivanja u dru&scaron;tvu predstavljaju ozbiljan problem."
-Ono &scaron;to nije za pohvalu u cjelokupnoj situaciji zemlje jesu, kako da kažem, sporedna zbivanja. Priče koje slu&scaron;amo i gledamo u vezi nacionalnosti, crkve, istorijskog revizionizma, vode Crnu Goru od ideala koji bi trebalo da bude moderna evropska građanska država - rekao je &Scaron;arec u intervjuu za Dan.
Ocijenio je da Crna Gora ima realnu &scaron;ansu da ubrzo zaključi proces pregovora sa Evropskom unijom, ali da ključni izazovi nijesu samo tehničke prirode već i dru&scaron;tvene.
Kako je istakao, pitanja vezana za vladavinu prava, po&scaron;tovanje državnih simbola, te odnos prema crkvi i nacionalnim pitanjima, u velikoj mjeri određuju tempo evropskog puta zemlje.
-Crna Gora, odnosno njene institucije, trenutno rade na zatvaranju poglavlja. Ne možemo reći da se već može govoriti o postizanju cilja, jer ipak mnogo toga jo&scaron; predstoji na tom putu. Lično mislim da svaki nosilac vlasti treba da po&scaron;tuje državu u kojoj je tu poziciju postigao. To znači po&scaron;tovanje simbola, obraćanje građanima povodom svih praznika koje Crna Gora slavi i po&scaron;tovanje evropskih vrijednosti &ndash; rekao je &Scaron;arec, dodajući da su pitanja vladavine prava, nezavisnosti institucija i po&scaron;tovanja zakona i dalje centralni izazovi.
Na pitanje kada bi mogao biti potpisan Sporazum o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, &Scaron;arec je rekao da "jo&scaron; nije vrijeme za konkretne rokove", ali da bi, ako trenutni tempo reformi bude održan, priprema sporazuma mogla početi i prije formalnog zavr&scaron;etka pregovora.

Šarec: Evropska unija ne trpi dvostruku politiku

PORUČUJE STALNI IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA ZA CRNU GORU

Predsjednik države Jakov Milatović pokrenuo je, kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, u susret obilježavanju 20 godina nezavisnosti Crne Gore, inicijativu za obnovu istorijskog lokaliteta Žabljak Crnojevića, jednog od najvažnijih simbola crnogorske državnosti i kulturnog identiteta.
&bdquo;Milatović će pokrenuti proceduru da nadležne institucije, uključujući Prijestonicu, Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, započnu aktivnosti na ovom projektu&ldquo;, saop&scaron;tili su iz Kabineta predsjednika države.&nbsp;
Projekat će, kako su naveli, imati i obrazovni karakter, kroz &scaron;kolske posjete i tematske programe koji će učenike upoznati sa istorijom dinastije Crnojevića i razvojem crnogorske državnosti.
&bdquo;Kabinet predsjednika Crne Gore uputiće i formalnu inicijativu nadležnim institucijama radi pokretanja aktivnosti na sprovođenju ovog projekta, kako bi bio realizovan tokom naredne godine i uvr&scaron;ten u program obilježavanja dvadesetogodi&scaron;njice obnove crnogorske nezavisnosti&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Milatović pokrenuo inicijativu za obnovu Žabljaka Crnojevića

U SUSRET OBILJEŽAVANJU 20 GODINA NEZAVISNOSTI CRNE GORE

Posthumna dodjela najvi&scaron;eg državnog ordena i podizanje spomenika Amfilohiju Radoviću nastavak je istorijskog revizionizma i ima za cilj da zamaskira istinu o katastrofalnom petogodi&scaron;njem upravljanju Crnom Gorom, ocijenio je &scaron;ef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
"Vlast koja je formirana pod pokroviteljstvom Srpske pravoslavne crkve, izgubila je svaki autoritet, i sad joj je palo na pamet da iskoristi lik Amfilohija Radovića kako bi skrenuli fokus sa svoje nesposobnosti i ključnih problema koji opterećuju dru&scaron;tvo", rekao je Nikolić agenciji Mina.
On je dodao da se vlast dodvora biračkom tijelu, jer vjeruju da je i dalje politički unosno klanjati se kultu Amfilohija Radovića, iako, kako je naveo, sami da je njegovo nasljedje kontroverzno i neprihvatljivo.&nbsp;
"Umesto da jačaju zajedni&scaron;tvo u državi, predsjednik Crne Gore i vlada Crne Gore opredijelili su se da normalizuju ekstremni nacionalizam i produbljuju podjele. To je lo&scaron;a poruka za sve ljude gradjanskog usmjerenja", kazao je Nikolić.
On je rekao da je &nbsp;Amfilohije, dok je bio živ, bio kritikovan zbog ksenofobičnih, homofobnih i nacionalističkih izjava, a posebno zbog toga &scaron;to je podržavao velikodržavnu ratnu politiku devedesetih, negirao genocid u Srebrenici i &scaron;to je slavio ratne zločince.
"Međutim, apsurd dana&scaron;nje Crne Gore je da najvi&scaron;i crnogorski državni orden i spomenik, treba da dobije neko ko je negirao Crnogorce kao naciju", zaključio je Nikolić.

Nikolić: Orden i spomenik Amfilohiju za dodvoravanje biračima

OCJENUJE POSLANIK DPS-A

Direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ističe kako ne vjeruje da aktuelna parlamentarna većina može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju.
Činjenica da se ponegdje pominje kako će na&scaron;a država i Albanija ući u &lsquo;paketu&rsquo; u Evropsku uniju, prema mi&scaron;ljenju Uljarević, ukazuje da je Crna Gora u nekim krugovima izgubila ulogu predvodnice o procesu pristupanja.
&ldquo;Mislim da je EU dala izvanrednu priliku i Crnoj Gori i Albaniji. No, Albanija to očito mnogo bolje koristi, a mi rizikujemo da budemo rekorderi &ndash; ne samo po broju godina tokom kojih pregovaramo, već i po broju propu&scaron;tenih &scaron;ansi&rdquo;, kazala je ona gostujući na televiziji E.
Uljarević smatra kako dio mogućih rizika po na&scaron; evropski put dolazi iz Beograda, ali da se dio odnosi na unutra&scaron;nje probleme, poput vladavine prava, Ustavnog suda, bezbjednosnog sektora i drugih.
Čini joj se, dodaje, kako se aktuelna većina ne sjekira mnogo povodom toga.
&ldquo;Oni su postali politički taoci jedni drugih, tako da mislim da neće biti njene prekompozicije. Ali ne vjerujem da ova većina može uvesti Crnu Goru u EU&rdquo;, ističe Uljarević.
O podacima iz posljednjeg istraživanja CEDEM-a, odnosno o rezultatima koji se odnose na političke partije, ona navodi kako su odnosi unutar većine davno prekomponovali.
"Ti odnosi su se davno prekomponovali. Andrija Mandić se pozicionirao kao vje&scaron;t i iskusan političar koji upravlja procesima. Dok sa jedne strane svojim 'tumačenjima' želi da održi partnere samozadovoljnima, sa druge ulazi u njihovo biračko tijelo. Mandić ide ka tome da 2027. bude mandatar ili da ga sam određuje, kao i 2028. predsjedničkog kandidata. U toj većini jedinu ideologiju ima NSD, a ostali gledaju kako da zadrže svoj dio kolača", navela je ona.
"Milatovićev potez - doprinos besprizornom revizionizmu"
Misli kako je Milatovićeva odluka o odlikovanju biv&scaron;eg mitropolita SPC Amfilohija njegov poku&scaron;aj da se dopadne dijelu biračkog tijela.
"Razočaravajuć potez. Ovo vidimo kao doprinos jednom besprizornom revizionizmu i prekrajanju novije istorije - mnogo je otvorenih pitanja povodom toga, od pravnih do kontroverznog i spornog nasljeđa Amfilohija Radovića. Imao je ksenofobne, homofobne i mizogine izjave, u vrijednosnom okviru bio je anti-građanski usmjeren. Čini mi se da je neprihvatljivo da crnogorski orden dobija neko ko nije priznavao crnogorsku naciju", dodala je ona.

Uljarević: Mandić ide na to da 2027. bude mandatar ili da ga sam odredi

NE VJERUJE DA AKTUELNA PARLAMENTARNA VEĆINA MOŽE UVESTI CG U EU

&Scaron;vedska je potvrdila povjerenje i podr&scaron;ku Crnoj Gori na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović nakon sastanka sa kraljem &Scaron;vedske Karlom XVI Gustavom.
Taj susret, u okviru prve zvanične posjete crnogorskog predsjednika &Scaron;vedskoj od obnove nezavisnosti, potvrđuje da su odnosi dvije zemlje prijateljski i saveznički, usmjereni na stabilnost Evrope, vladavinu prava i uspjeh politike pro&scaron;irenja, navodi se saop&scaron;tenju iz Kabineta Milatovića.
Kako je saop&scaron;teno, u fokusu razgovora bile teme jačanja bilateralnih odnosa, pro&scaron;irenja EU, kao i bezbjednosna politika Evrope.&nbsp;
&bdquo;Zaključeno je da je &Scaron;vedska podr&scaron;ka politici pro&scaron;irenja i reformskoj agendi Crne Gore od ključne važnosti, jer pro&scaron;irenje jača i Uniju i region&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Milatović je pozvao &scaron;vedskog kralja da posjeti Crnu Goru.&nbsp;
Zahvalio je &Scaron;vedskoj na dosada&scaron;njoj ekspertskoj i političkoj podr&scaron;ci, naglasiv&scaron;i da je Samit EU-Zapadni Balkan, koji će biti održan 1. juna naredne godine u Crnoj Gori, prilika da se istakne uspjeh države na evropskom putu.
Milatović je podsjetio da je tokom dana imao i izvanredan razgovor sa predsjednikom i članovima &scaron;vedskog Parlamenta, iz svih partija političkog spektra u toj zemlji.
On je istakao da je u fokusu posjete bilo i snaženje ekonomske saradnje između dvije zemlje.
Milatović smatra da treba mnogo vi&scaron;e raditi na tome da &scaron;vedske kompanije vi&scaron;e ulažu u Crnu Goru.&nbsp;
&bdquo;Znate da je ovo zemlja koja je u svijetu poznata po kompanijama H&amp;M, Volvo, Saab i Ericsson, koji sam danas posjetio. Poslao sam poruku da je Crna Gora otvorena za &scaron;vedske kompanije&ldquo;, kazao je Milatović.
Prema njegovim riječima, i crnogorska Vlada mora mnogo vi&scaron;e da radi na istinskom privlačenju kredibilnih investitora u Crnu Goru.&nbsp;
&nbsp;

Milatović sa kraljem Karlom XVI Gustavom: Podrška Švedske članstvu Crne Gore u EU do 2028.

POZVAO ŠVEDSKOG KRALJA DA POSJETI CRNU GORU

Iz Demokratske partije socijalista najavili su novi skup koji će biti održan u op&scaron;tini Berane.
&ldquo;Svi zajedno se moramo suprotstaviti povampirenju četničke ideologije u Beranama. Antifa&scaron;ističko i građansko Berane nas treba. Vidimo se&rdquo;, navodi se u objavi DPS-a na mreži X.
Podsjetimo, prethodni skup pod sloganom &ldquo;Bori se za Pljevlja, bori se za Crnu Goru&rdquo; održan je 9. oktobra u Pljevljima.

DPS najavio novi skup 30. oktobra u Beranama

"SVI ZAJEDNO SE MORAMO SUPROTSTAVITI POVAMPIRENJU ČETNIČKE IDEOLOGIJE"

Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da Godi&scaron;nji konsolidovani finansijski izvje&scaron;taj Građanskog pokreta &bdquo;URA&ldquo; za 2024.&nbsp; nije sastavljen i prezentovan u skladu sa važećim propisima.
Kako je navedeno na sajtu, DRI&nbsp; je izdala uslovno mi&scaron;ljenje na finansijski izvje&scaron;taj i negativno mi&scaron;ljenje na pravilnost poslovanja te partije
- Nadležni Kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: predsjedavajuća Senatom DRI, članica Senata Vesna Mihailović &ndash; rukovoditeljka Kolegijuma, i član Senata dr Milan Dabović - član Kolegijuma, izrazio je uslovno mi&scaron;ljenje na Godi&scaron;nji konsolidovani finansijski izvje&scaron;taj i negativno mi&scaron;ljenje na pravilnost poslovanja Građanskog pokreta &ldquo;URA&rdquo; za 2024. - pi&scaron;e u Izvje&scaron;taju.
Kako je precizirano, finansijskom revizijom utvrđeno je da Godi&scaron;nji konsolidovani finansijski izvje&scaron;taj Građanskog pokreta &ldquo;URA&rdquo; za 2024. godinu nije u svim bitno materijalnim aspektima sastavljen i prezentovan na fer i objektivan način u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvje&scaron;tavanja.
"Revizijom pravilnosti su utvrđene neusklađenosti poslovanja Građanskog pokreta &ldquo;URA&rdquo; koje se odnose na nedosljednu primjenu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (čl. 14, 24, 48 i 49), Zakona o obligacionim odnosima, Pravilnika o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne djelatnosti i druga pravna lica, Pravilnika o načinu i rokovima za vr&scaron;enje popisa imovine i obaveza pravnog lica, internog Pravilnika o potro&scaron;nji goriva i internog Pravilnika o tro&scaron;kovima poslovne reprezentacije", navedeno je u Izvje&scaron;taju.
Osim toga, kako je saop&scaron;teno iz DRI, revizijom je utvrđeno da je partija u poslovnim knjigama evidentirala tro&scaron;kove u iznosu od 4.620,61 eura koje nije dokumentovala, dok je u Izvje&scaron;taju o prihodima, imovini i rashodima političkog subjekta prihode iskazala u manjem iznosu za 18.807,64 eura.
"U poslovnim knjigama partije iskazane su neizmirene obaveze po osnovu lokalnih izbora u Podgorici u iznosu od 33.432,30 eura, koje nijesu izmirene do zatvaranja izbornog žiro računa. Takođe, partija nije obezbijedila vođenje računovodstvenih evidencija o prihodima, imovini i rashodima po porijeklu, visini i strukturi prihoda, imovine i rashoda, dok tro&scaron;kove u ukupnom iznosu od 40.119,09 eura nije evidentirala na odgovarajuća konta, a utvrđene su nepravilnosti i u dijelu evidentiranja i popisa imovine".
U odnosu na sedamnaest izdatih preporuka, Građanski pokret &ldquo;URA&rdquo;, kao subjekt revizije, dužan je da do 16. novembra 2025. godine izradi i dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 16. aprila 2026. godine Izvje&scaron;taj o realizaciji preporuka iz Izvje&scaron;taja o reviziji, navvedeno je u izvje&scaron;taju DRI.
Kako je zaključeno, zbog izraženog negativnog mi&scaron;ljenja i utvrđenih nepravilnosti, konačan izvje&scaron;taj o reviziji Godi&scaron;njeg konsolidovanog finansijskog izvje&scaron;taja Građanskog pokreta &ldquo;URA&rdquo; za 2024. godinu dostavljen je Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu Skup&scaron;tine Crne Gore, a shodno Protokolu o saradnji između Agencije za sprječavanje korupcije i Državne revizorske institucije, i Agenciji za sprječavanje korupcije &ndash; na upoznavanje.

DRI: Negativno mišljenje na pravilnost poslovanja GP URA

PRIHODE PRIKAZALI MANJIM SKORO 19 HILJADA

Na kontrolnom saslu&scaron;anju o slučaju &bdquo;Telekom&ldquo; nisu se pojavili vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i postupajuća tužiteljka Ana Perović Vojinović. Vlast i opozicija osudili su takvav potez, uz ocjenu da je posrijedi udar na parlament. Opozicija smatra da je za takvo postupanje nosilaca pravosudnih funkcija odgovorna vladajuća većina.
Kako je pisalo u najavi, na dnevnom redu Odbora za politički sistem, pravosuđe i uprave bilo je kontrolno saslu&scaron;anje &nbsp;na temu: &bdquo;Aktivnosti tužila&scaron;tva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje biv&scaron;eg državnog preduzeća &bdquo;Telekom&ldquo;.
Inicijativu za kontrolno saslu&scaron;anje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa Sad Vasilije Čarapić, Darko Dragović i Dražen Petrić.
Poslanik Nikola Zirojević kazao je da je "očigledno da niko nije htio da učestvuje u ovom cirkusu".
"Očigledno je da ni ODT ni SDT nisju htjeli da kupe kartu za ovj cirkus i da učestvuju u njemu. Mislim da je zaista sramno da ovaj Odbor ne dobije nikakvo obavje&scaron;tenje od troje ljudi koji su pozvani da dođu na ovu sjednicu, nosilaca ozbiljnih funkcija", naveo je Zirojević dodajući da je ovaj pristup nekorektan i neprofesionalan, ali ga ne čudi.
"Sada je sasvim jasno da ni ODT ni SDT nemaju hrabrosti da se suoče sa nekim stvarima. Postoji nezadovoljsto njihomim radom i ljudi iz parlamentarne većine", kazao je Zirojević.
Poslanik Jovan Vučurović kazao je da su očekivali da dođu oni koji su pozvani.
"Mi iz NSD a smo saop&scaron;tili da je skandalozno to da je afera Telekom zastarjela. U najmanju ruku je nekorektno da nisu do&scaron;li, jer ovo pokazuje njihov odnos prema poslanicima. Neshvatljivo je da nas nisu obavijestili makar nekim dopisom", naveo je Vučurović.
On je kazao da nije neki , kako je rekao, "obožavalac njihovog rada".
"Mislim da će ovo imati i određene implikacije naročito kada na dnevnom redu budu pojedini izvje&scaron;taji", naveo je on.
Poslanik Andrija Nikolić kazao je da "sad kusate ono &scaron;to ste sami zakuvali".
"Kada tužila&scaron;tvu date ovakvu moć, kakvu ste mu vi dali kao parlamentarna većina, da praktično preuzme ulogu političkog aktera ili vrhovnog političkog abitra na političkoj sceni onda je logično da oni procijene da ne moraju ni da odgovaraju u Skup&scaron;tini", ukazao je Nikolić, dodajući da ovo vidi kao zajedničku odgovornost parlamentarne većine i tužilačke organizacije.
Nakon kratke pauze predsjednik odbora Vladislav Bojović je saop&scaron;tio da, s obzirom na to da se pozvani nijesu odazvali pozivu Odbora, da je posrijedi udar na Skup&scaron;tinu.
"Željeli su da podriju samu kontrolu ulogu parlamenta, nesumljivo je da se pona&scaron;aju kao da su četvrta grana vlasti", naglasio je Bojović.
Bojović je odredio pauzu u cilju, kako je rekao, dodatnik konsultacija, prije svega unutar parlamentarne većine.

Marković i Novović nijesu došli na kontrolno saslušanje o slučaju Telekom

VLAST I OPOZICIJA OSUDILI TAKAV POTEZ

Zvanična statistika pokazuje da su cijene zakupa stanova u Crnoj Gori u istom tom periodu porasle vi&scaron;e od 80 odsto, dok su cijene kvadrata za kupovinu gotovo udvostručene, pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa RSE.
Povezujući stanje na trži&scaron;tu nekretnina i zapo&scaron;ljavanja sa velikim prilivom stranaca, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je pro&scaron;log mjeseca na uvođenje odgovornije migracione politike.
Naime, u Crnoj Gori &ndash; u kojoj živi oko 620.000 stanovnika &ndash; trenutno boravi oko 100.000 stranih državljana, uglavnom iz Srbije, Rusije, Ukrajine, Turske..
&ldquo;Vrijeme je da imigraciona politika bude odgovorna, da na&scaron;e trži&scaron;te rada bude pravedno, da stanove i poslove prvo obezbijedimo na&scaron;im ljudima&rdquo;, kazao je Milatović.
Iz Kabineta predsjednika su za RSE kazali da sprovode detaljnu analizu postojećeg stanja, kako bi definisali mjere koje će predložiti Vladi u cilju za&scaron;tite standarda građana Crne Gore.
Crna Gora je tradicionalno zemlja visoke stope odseljavanja (emigracije), ali u posljednjoj deceniji bilježi i visoku stopu doseljavanja (imigracije), poja&scaron;njava za RSE direktorica Centra za migracione politike i multikulturalizma Dragana Ota&scaron;ević.
&ldquo;Ovaj fenomen ukazuje da se migracioni tokovi u potpunosti mijenjaju. Takva promjena zahtijeva i prilagođavanje postojeće migracione politike novim dru&scaron;tveno &ndash; ekonomskim okolnostima.&rdquo;
Smatra da cilj Crne Gore treba da bude balansirana migraciona politika koja će voditi računa o interesima građana i trži&scaron;ta, uz puno uvažavanje prava stranaca i promovisanje njihove integracije u dru&scaron;tvo.
Iz Međunarodne organizacije za migrante su za RSE kazali da su spremni da podrže sve buduće institucionalne aktivnosti države u ovoj oblasti koje su usklađene sa okvirom Globalnog dogovora o migracijama.
Crna Gora je potpisnica vi&scaron;e međunarodnih konvencija i drugih akata koji se tiču za&scaron;tite prava migranta.
Kako &lsquo;za&scaron;tititi&rsquo; domaću radnu snagu
Iz Ministarstva rada ističu da Vlada ima mehanizam za&scaron;tite domaćeg stanovni&scaron;tva u oblasti zapo&scaron;ljavanja kroz takozvanu godi&scaron;nju kvotu za strance.
Kvotom se utvrđuju djelatnosti u kojima se stranci mogu zapo&scaron;ljavati &ndash; građevinarstvo, ugostiteljstvo&hellip;
U posljednjih pet godina je godi&scaron;nja kvota za zapo&scaron;ljavanje stranaca povećana sa oko 20.500 na nepunih 29.000.
Međutim, stranci se zapo&scaron;ljavaju i u oblastima na koje se ove kvote ne odnose.
Tako je pro&scaron;le godine, prema odgovorima Ministarstva za RSE, privremenu dozvolu za rad dobilo vi&scaron;e od 38.000 stranih državljana.
Uglavnom je riječ o državljanina zemalja regiona, Rusije, Turske i Azerbejdžana.
Ota&scaron;ević obja&scaron;njava da su uvijek postojali poslovi koje domaće stanovni&scaron;tvo ne želi ili ne može da radi, a koje prihvataju strani radnici koji u Crnu Goru dolaze u potrazi za boljim uslovima života.
&ldquo;Trebamo da prihvatimo realnost da Crna Gora nije privlačna samo imućnim inostranim investitorima već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja, uključujući i potomke na&scaron;ih iseljenika&rdquo;.
Dodaje i da je Crna Gora već započela proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama trži&scaron;ta rada.
Tako je izmjenama Zakona o strancima predviđeno njihovo zapo&scaron;ljavanje u tri prioritetne oblasti &ndash; IT sektor, zdravstvo i domaćinstva.Rente porasle za preko 80 odsto U cilju za&scaron;tite standarda domaćeg stanovni&scaron;tva, predsjednik Milaović je ukazao na probleme u sektoru kupovine ili iznajmljivanja nekretnina.
Cijena iznajmljivanja stanova je od 2020. do avgusta 2025. godine porasla za preko 80 odsto, podaci su Uprave za statistiku Crne Gore.
Vi&scaron;e od toga su rasle cijene kupovine nekretnina &ndash; sa oko 1.150 eura iz 2020. do sada&scaron;njih 2.200 eura po kvadratu.
Nije poznato koliko se nekretnina nalazi u vlasni&scaron;tvu stranih državljana, jer na to pitanje nisu odgovorili iz Uprave za nekretnine.
Ne postoje podaci o broju podstanara stranih državljana.
Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković za RSE kaže da država ne raspolaže efikasnim mjerama koje bi za&scaron;titile građane od naglog rasta cijena stanova i kirija.
&ldquo;To se pokazuje u praksi. Građani svakodnevno trpe posljedice neuređenog trži&scaron;ta &mdash; kirije se slobodno povećavaju, ugovori se raskidaju bez zakonske za&scaron;tite, a mnoge porodice tro&scaron;e i do 60 odsto prihoda samo na kiriju.&rdquo;
Smatra da treba donijeti Zakon o pravima podstanara, koji bi definisao prava i obaveze zakupodavaca i zakupaca, uveo ograničenja rasta kirija i spriječio proizvoljno izbacivanje iz stanova.
Premijer Milojko Spajić je uoči pro&scaron;logodi&scaron;njih izbora u Podgorici obećao povoljne stanove u glavnom gradu. Međutim, gradnja jo&scaron; nije počela, uprkos obećanju da će prvi stanovi biti dostupni od sredine 2026.
Pomoć dijelu podstanara nudi Grad Podgorica, u vidu nadoknade od 100 eura mjesečno.
Poreske stope i kontrola trži&scaron;ta
Za povećanje cijene stanova odgovorna je i težnja Crne Gore da se pozicionira kao turistička i investiciona destinacija, poja&scaron;njava Ota&scaron;ević.
&ldquo;Pa mnogi crnogorski građani imaju pote&scaron;koće da pronađu pristupačan stan za najam ili kupovinu. Pote&scaron;koće imaju i stranci koji sa porodicama žive od minimalne ili prosječne plate.&rdquo;
Zato važnim smatra razvijanje uravnoteženog i održivog pristupa migracionoj i stambenoj politici.
To podrazumijeva da država jasno defini&scaron;e uslove pod kojima stranci mogu kupovati nekretnine i unaprijedi stambenu politiku za domaće stanovni&scaron;tvo.
Sugeri&scaron;e uvođenje progresivnog poreza na skuplje nekretnine u vlasni&scaron;tvu stranaca, koji bi se usmjerio u izgradnju stanova za dugoročni najam i subvencionisano stanovanje za mlade i ranjive kategorije stanovni&scaron;tva.
Smatra da je neophodno uspostaviti i jasan sistem praćenja i regulacije trži&scaron;ta nekretnina i ograničiti prekomjernu spekulaciju na trži&scaron;tu.
Iskustvo Hrvatske
Rast cijena nekretnina nije zaobi&scaron;ao ni susjednu Hrvatsku, najmlađu članicu Evropske unije.
Iz agencije za nekretnine &ldquo;Bili&scaron;kov&rdquo; su za RSE kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu 2020. bila oko 2.000, a sada ide i do 3.200 eura.
Najam garsonjere, koji je prije pet godina ko&scaron;ta 300&ndash;400 eura mjesečno, danas je porastao na 500 do 700 eura.
Rast cijena najma stanova u Hrvatskoj djelimično je povezan s povećanim prilivom migranata, ali ne i sa uvećanjem cijena nekretnina za prodaju, ističe za RSE Snježana Gregurović sa zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija.
Kada je riječ o najmu stambenog prostora za stane radnike, u Hrvatskoj oni uglavnom bivaju smje&scaron;teni u stanove koje im plaća poslodavac.
Ona obja&scaron;njava da je porast cijena nekretnina dijelom povezan s liberalizacijom tog trži&scaron;ta i činjenicom da državljani EU mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj po gotovo jednakim uslovima kao domaći građani.
&ldquo;Osim za odmor, velik broj stranaca kupuju nekretnine za iznajmljivanje ili investicije, &scaron;to utiče na povećanje cijena. Tome pridonosi i domaće stanovni&scaron;tvo, koje nekretnine jo&scaron; uvijek smatra sigurnom investicijom.&rdquo;
Gregurović nagla&scaron;ava da svaka država treba da donosi kvalitetnu i sveobuhvatnu migracionu politiku.
Kao pozitivne primjere integracije migranata u lokalnu zajednicu navodi Dansku, Finsku, Nizozemsku, Njemačku, Portugal i &Scaron;vedska.
&ldquo;Pokazalo se da su kvalitetna jezična obuka, brzo uključivanje na trži&scaron;te rada i profesionalna edukacija ključni u borbi protiv segregacije i stvaranja &lsquo;paralelnih dru&scaron;tava&rsquo;.&rdquo;
Da bi se izbjegla segregacija u Kopenhagenu se, na primjer, migranti smje&scaron;taju u socijalne stanove u kvartovima gdje živi mje&scaron;ovita populacija, a sličnih primjera ima i u Njemačkoj i Nizozemskoj.
Prava stranaca u Crnoj GoriZakon o strancima uređuje uslove za njihov ulazak, boravak, rad i kretanje.
Oni mogu ostvariti privremeni ili stalni boravak, uz ispunjenje određenih uslova. Za zapo&scaron;ljavanje, potrebno je pribaviti odgovarajuću dozvolu za boravak i rad.
Mogu kupovati nekretnine.
Stranci sa boravi&scaron;em u Crnoj Gori mogu se prijaviti na zdravstveno osiguranje.
Djeca stranaca imaju pravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanje.
Zakonom o visokom obrazovanju propisano je da stranac ima pravo upisa na studije pod jednakim uslovima kao i crnogorski državljani.

Da li boravak 100 hiljada stranaca u Crnoj Gori ‘traži’ promjenu migracione politike

KAKO JE PRILIV STRANACA PROMIJENIO USLOVE NA TRŽIŠTU NEKRETNINA I ZAPOŠLJAVANJA?

Nove zemlje bi mogle da se pridruže Evropskoj uniji bez punog prava glasa, pi&scaron;e Politico, navodeći da bi to mogao biti potez koji bi mogao učiniti da lideri, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, lak&scaron;e prihvate priključenje Ukrajine bloku.
Predlog za promjenu pravila o članstvu u EU je u ranoj fazi i morao bi da bude odobren od svih postojećih članica, naveli su za Politico tri evropska diplomata i jedan zvaničnik EU upoznat sa raspravama.
Ideja je, kako pi&scaron;e, da bi novi članovi stekli puna prava tek nakon &scaron;to Unija sprovede reformu svog funkcionisanja, kojom bi se otežalo pojedinačnim državama da stavljaju veto na zajedničke politike.
Ovo je najnoviji poku&scaron;aj vlada koje podržavaju pro&scaron;irenje EU, poput Austrije i &Scaron;vedske, da &bdquo;udahnu novi život&ldquo; procesu pro&scaron;irenja koji trenutno blokiraju Budimpe&scaron;ta i jo&scaron; nekoliko prestonica, pi&scaron;e ovaj medij, zabrinutih da bi ono moglo donijeti nepoželjnu konkurenciju na lokalnim trži&scaron;tima ili ugroziti bezbjednosne interese.
Ova inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu, poput Crne Gore, da uživaju mnoge pogodnosti članstva u EU, ali bez prava veta &ndash; instrumenta koji su vlade država članica oduvijek smatrale ključnim sredstvom za sprječavanje sprovođenja politika Unije koje im se ne dopadaju, pi&scaron;e u tekstu ovog medija.
Ideja koja stoji iza ovog predloga &ndash; o kojem se, prema riječima istih diplomata i zvaničnika, trenutno neformalno razgovara među državama članicama EU i Evropskom komisijom &mdash; jeste da bi prijem novih zemalja bez prava veta, makar u početnom periodu članstva, omogućio njihov ulazak pod fleksibilnijim uslovima, bez potrebe za sveobuhvatnim izmjenama osnovnih ugovora EU, &scaron;to mnoge vlade smatraju neprihvatljivim, pi&scaron;e ovaj medij.
Plan da nove članice uđu u EU bez punih prava glasa &bdquo;osigurava da ostanemo sposobni za djelovanje čak i u pro&scaron;irenoj EU&ldquo;, rekao je Hofrajter. &bdquo;Iz razgovora sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana dobijam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i izvodljivim.&ldquo;
Zahtjevanje da nove zemlje ne mogu postati članice dok EU ne sprovede unutra&scaron;nje reforme rizikuje da Unija &bdquo;kroz sporedna vrata zaustavi proces pro&scaron;irenja&ldquo;, dodao je.
Ova inicijativa dolazi u trenutku rastuće frustracije u istočnoevropskim i zapadnobalkanskim zemljama kandidatima, koje su sprovele opsežne unutra&scaron;nje reforme, ali su i dalje daleko od članstva, godinama nakon podno&scaron;enja zahtjeva. U slučaju Crne Gore, pregovori o pristupanju EU počeli su jo&scaron; 2012. godine.
&bdquo;Poslednja zemlja koja je u&scaron;la u EU bila je Hrvatska prije vi&scaron;e od deset godina &ndash; a u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju&ldquo;, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Politico. &bdquo;Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, ali i da se oživi ideja EU kao kluba koji jo&scaron; uvek ima privlačnu snagu.&ldquo;

EU mijenja pravila: Crna Gora bi mogla biti bez prava glasa nakon članstva?

PIŠE POLITICO

Već pet godina slu&scaron;amo bajke o dolasku &ldquo;vodećih imena&rdquo; Japana, a za to vrijeme se prodaju avioni, brodovi, aerodromi, plaže, sve &scaron;to nije za nebo okačeno, napisao je Mirko Stanić, predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza u objavi na mreži "X".
"Inflacija izvlači posljednji euro iz džepova građana, a Vlada smi&scaron;lja nove poreze, akcize i namete. Bajke će nas skupo ko&scaron;tati", smatra Stanić.
On je reagovao na objavu premijera Milojka Spajića, u kojoj je poručio: "Kawasaki, Toshiba, Mitsubishi, Hitachi - samo su neke od vodećih japanskih kompanija koje su danas u Londonu, na okupljanju posvećenom investicijama u Crnu Goru, iskazale interesovanje za ulaganje i &scaron;irenje poslovanja na na&scaron;u zemlju".

Stanić: Pet godina slušamo bajke o dolasku “vodećih imena” Japana, a za to vrijeme prodato je sve što nije za nebo okačeno