Politika

Vlada Crne Gore sazvaće uskoro sjednicu lokalne skup&scaron;tine u Budvi, ali termin jo&scaron; nije određen, pi&scaron;e RTCG.
To će biiti nova sjednica nakon &scaron;to je prethodna prekinuta od osoba koke su upale u skup&scaron;tinsku salu.
Dio odbornika budvanskog parlamenta osporava mogućnost da ponovo predsjedava Savo Medigović, kao najstariji odbornik.
Odbornici saveza "Za budućnost Budve", Demokratske Crne Gore i PES kazali su u petak, kada je sjednica prvi put održana, da ne dozvoljavaju da se održi sjednica lokalnog parlamenta na kojoj bi se birao njegov novi predsjednik, ističući da je u pitanju gruba zloupotreba procedure.
Konstitutivnu sjednicu SO Budva obilježile su ozbiljne tenzije, pa je tokom pauze umalo do&scaron;lo do fizičkog obračuna između predstavnika liste "Za budućnost Budve" i grupacije "Budva na&scaron; grad", Mladena Mikijelja i Nikole Jovanovića.
Ne&scaron;to posle 18 časova u petak, u skup&scaron;tinsku salu su u&scaron;le pristalice saveza "Za budućnost Budve", i Demokrate-PES, zauzeli su odborničke klupe i naveli da neće dozvoliti održavanje sjednice. U jednom dijelu zgrade Op&scaron;tine Budva, navodno su viđene i pristalice liste "Budva na&scaron; grad".
Na prvoj sjednici Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Budva potvrđen je mandat novoizabranim odbornicima. Kandidat za predsjednika lokalnog parlamenta biće Petar Odžić iz SDP/Evropski savez. Njega je predložilo 11 odbornika iz grupacije "Budva na&scaron; grad", te Evropskog saveza i GP URA.
Nakon prekida prve sjednice, predstavnik liste "Budva na&scaron; grad" Nikola Jovanović zatražio je da se u Budvi uvede vanredno stanje, navodeći da BI lica u op&scaron;tini kao taoce drže dio odbornika. S druge strane, Mikijelj je rekao da su naoružani simpatizeri Jovanovića upali u kabinet predsjednika op&scaron;tine Budva.
Mikijelj i Krsto Rađenović (SNP) rekli su tokom skup&scaron;tinske rasprave u petak popodne da je Savo Medigović, kao najstariji odbornik koji je predsjedavao sjednicom, već podnio ostavku i da stoga ne treba da bude na čelu parlamenta. Oni su kazali da je očigledno da je do&scaron;lo do saradnje liste "Budva na&scaron; grad", kojoj pripada Medigović, i DPS-a. Mikijelj je zatražio da Rađenović bude predsjedavajući, podsjeća RTCG.

Vlada će sazvati novu sjednicu Skupštine Opštine Budva

NOVI POKUŠAJ USPOSTAVLJANJA LOKALNE VLASTI

U&scaron;li smo u godinu u kojoj nas čekaju lokalni izboru u Nik&scaron;iću, Herceg Novom, Mojkovcu, Petnjici i Cetinju, a to znači da parlamentarni Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ima jo&scaron; malo vremena da zauzme stav &ndash; da svi lokalni izbori budu održavani istovremeno, poručuje ministar javne uprave Mara&scaron; Dukaj.&nbsp;
Dukaj podsjeća da su jo&scaron; u maju 2024. i formalno dostavili Odboru Inicijativu za direktan izbor predsjednika op&scaron;tina i održavanje lokalnih izbora u istom danu, a i danas su spremni da pruži stručnu pomoć u sprovođenju ove važne reforme.
"Odlukom o istovremenom održavanju lokalnih izbora Odbor bi ispunio jedan od najvažnijih zadataka zbog kojih je obrazovan. U 2024. godini smo imali sedam izbornih ciklusa, ali Odbor obrazovan 23. decembra 2023, na to nije mogao da utiče. Sada može i treba.
Dono&scaron;enjem odluke po na&scaron;oj Inicijativi, koja je u skladu s evropskim standardima, rje&scaron;ava se problem poput onoga u &Scaron;avniku kao i većina izazova konstituisanja vlasti u vi&scaron;e op&scaron;tina. Dodatno, Odbor bi na djelu opravdao razloge svog postojanja", smatra Dukaj.
Nedono&scaron;enje ove odluke dokazalo bi da političari nijesu spremni da na djelu pokažu evropske standarde i evropske vrijednosti i da ovakav Odbor predstavlja političku i institucionalnu mimikriju koja tro&scaron;i vrijeme građana i dezavui&scaron;e demokratsko upravljanje, zaključuje Dukaj.

Dukaj: Odbor ima još malo vremena da zauzme stav da se svi lokalni izbori održavaju istovremeno

PORUČUJE MINISTAR JAVNE UPRAVE

Evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos naglasila je da će poruka jedinstva biti &bdquo;u srcu&ldquo; njene poruke tokom posjete Crnoj Gori.
Pred Vanjskopolitičkim odborom Evropskog parlamenta (AFET), Kos je istakla da je ta posjeta zasnovana na principu zasluga, kako bi se proslavila dostignuća Crne Gore.
&bdquo;Neposredno prije Božića Crna Gora zatvorila je tri poglavlja. Ohrabriću ih za dalji napradak tokom poljskog predsjedavanja Savjetom EU&ldquo;, kazala je Kos.
Kos je naglasila da su Crnogorci sebi postavili visko ambiciozan cilj da zatvore pregovore do kraja 2026.&nbsp;
&bdquo;Za to će morati da nastave da rade na ostalim poglavljima sa odlučno&scaron;ću. To može da bude urađeno, ali će zahtijevati konsenzus &scaron;irom političkih partija kako bi se brzo sprovele predložene reforme i zakonodavne incijative iz evropske Reformske agende nakon usagla&scaron;avanja sa EK. Poziv na jedinstvo biće u srcu moje poruke tokom boravka u Podgorici&ldquo;, naglasila je komesarka Kos.
Komesarka je istakla da će tokom posjete Crnoj Gori putovati i van glavnog grada kako bi se povećala vidljivost projekata koje je finansirala EU, kulturnom događajima, kao i da će imati sastanke sa predstavnicima civilnog dru&scaron;tva i uticajnim ženama.
Kako je najavljeno iz Evropske komsije, Kos će se sastati i sa predstavnicima Regionalne &scaron;kole za javnu administraciju (RESPA). Evropska komesarka za pro&scaron;irenje posjetiće i naselje Dobra Voda, gdje će prisustvovati predstavljanju nedavno zavr&scaron;enog projekta o pomorskoj bezbjednosti.

Kos: Poziv na jedinstvo biće u srcu moje poruke tokom boravka u Crnoj Gori

PORUKA EVROPSKE KOMESARKA ZA PROŠIRENJE

Ukupna dugovanja podgoričkih preduzeća Vodovod i Čistoća iznose oko 12 miliona eura, po &scaron;est miliona eura pojedinačno, kazao je gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović.
Prema njegovim riječima, dugovi su u najvećoj mjeri izazvani neustavnim granskim kolektivnim ugovorom koji je donesen za vrijeme mandata VladeDritana Abazovića, a prema kojem su, kako kaže, tro&scaron;kovi poslovanja, odnosno tro&scaron;kovi plata zaposlenih u Vodovodu porasli 1,1 milion eura, a kod Čistoće je to jo&scaron; drastičnije, dva miliona eura.
On ukazuje na jo&scaron; jedan značajan problem koji je detektovao odmah nakon stupanja na dužnost gradonačelnika.
"Značajan problem su ogroman broj bolovanja. Konkretno, u Vodovodu, od 551 zaooslenog, svakog mjeseca je oko 23 odsto ljudi na bolovanjima. Kod Vodovoda, postoji veliki problem dugovanja po osnovu prevoza zaposlenih, pa čak i za period iz 2008. godine. Kod Vodovoda imalo veliki problem vi&scaron;ka administrativnog osoblja, a nedostatak niskokvalifikovane radne snage", navodi Mujović.
Mujović je za CdM govorio i o jednom od najznačajnijih projekata za Glavni grad, a to je izgradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
Kako ističe, postrojenje je previđeno da se izgradi u Botunu i dodajeda postoji negodovanje mje&scaron;tana tog područja zbog najavljene izgradnje.
"Tom negodovanju ja prilazim sa najvećom dozom opreza i uvažavanja zahtjeva tih ljudi.
Poku&scaron;aću da vidim da li se može pronaći neko kompromisno rje&scaron;enje, jer za ovaj projekat postoje sredstva. Već je do sada uloženo oko 31 milion. Imamo grant od Svjetske banke u iznosu od 35 miliona eura, a takođe je 35 miliona eura iznos kredita koji je potpisan sa KFD bankom iz Njemačake. Očekuje se da kompletna izgradnja postrojenja ko&scaron;ta oko 100 miliona eura. Moramo dati sve od sebe da se iznađe mehanizam kako bi se to postrojenje realizovalo, jer je ono nasu&scaron;na potreba Podgorice", zaključio je Mujović.

Mujović: Vodovod i Čistoća duguju oko 12 miliona eura, problem bolovanja, višak administrativnih radnika…

SAOPŠTIO GRADONAČELNIK

Bilateralne konsultacije između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske o rje&scaron;avanju otvorenih pitanja počeće 27. januara, najavili su &scaron;efovi diplomatija dvije države Ervin Ibrahimović i Gordan Grlić Radman.
Ibrahimović je razgovarao danas u Baru sa Grlićem Radmanom, koji boravi u Crnoj Gori povodom obilježavanja Dana hrvatskog naroda.
Ibrahimović je ugostio hrvatskog kolegu i na &scaron;kolskom brodu &ldquo;Jadran&rdquo;, koji se trenutno nalazi u barskoj luci radi redovnog, godi&scaron;njeg, održavanja.
Grlić Radman je nakon sastanka ponovio stav da je brod &ldquo;Jadran&rdquo; vlasni&scaron;tvo Hrvatske.
&ldquo;Mi smatramo &scaron;kolski brod hrvatskim, budući da je bio upisan u luku Split i da je ovdje bio poslat na remont 1991. godine, ali nikad vi&scaron;e nije bio vraćen u matičnu luku&rdquo;, rekao je Grlić Radman.
On je kazao da su razgovarali i o drugim otvorenim pitanjima.
&ldquo;Za 14 dana državni sekretari dvije države koordiniraće sva otvorena pitanja među kojima je od&scaron;teta logora&scaron;ima, vraćanje imena bazenu u Kotoru, kao i pitanja granice. Pitanje razgraničenja na moru ćemo rje&scaron;avati bilateralno s Crnom Gorom, kao i pitanje sukcesije i vojne imovine&rdquo;, rekao je Grlić Radman.
On je dodao da ga raduje &scaron;to će Dom kulture &ldquo;Josip Marković&rdquo; u Donjoj Lastvi, u kojem djeluje Hrvatsko nacionalno vijeće i sva udruđenja hrvatskog naroda u Crnoj Gori, biti ustupljeno Hrvatskoj.
Govoreći o odnosima dvije zemlje, Grlić Radman je poručio da Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore.
&ldquo;Nama je važna sigurnost, stabilnost, prosperitet Crne Gore kao buduće članice Evropske unije (EU) i Hrvatska će pomoći u &scaron;to bržem ostvarenju tog evropskog cilja&ldquo;, rekao je Grlić Radman.
On je istakao da je Hrvatska najiskreniji zagovornik evropskog puta.
&ldquo;Crna Gora, koja pokazuje veliki interes i zanimanje za rje&scaron;avanje ovih pitanja, može računati na ispruženu ruku&rdquo;, poručio je Grlić Radman.
Ibrahimović je kazao da Crna Gora vidi Hrvatsku kao prijateljsku i savezničku državu.
&ldquo;Vjerujemo da ćemo, uz na&scaron;eg prijatelja kao &scaron;to je Hrvatska, u vrlo kratkom periodu postati punopravna članica EU. Mislim da Hrvatska vidi Crnu Goru u Uniji&rdquo;, rekao je Ibrahimović.
On je kazao da su odnosi između Crne Gore i Hrvatske prijateljski i da je to dobra poruka da mogu da se njeguju dobri odnosi bez obzira na određena pitanja.
&ldquo;Taj na&scaron; odnos je garant na&scaron;e posvećenosti dijalogu. Kao ozbiljni ljudi daćemo odgovor na sva pitanja tiču obje države, na obostrano zadovoljstvo&rdquo;, naveo je Ibrahimović.
On je kazao da će 27. januara početi političke bilateralne konsultacije između dva ministarstva vanjskih poslova na nivou državnih sekretara.
To će, prema riječima Ibrahimovića, biti jo&scaron; jedan snažan zamajac u unapređenju odnose Crne Gore i Hrvatske.
&ldquo;Crna Gora će raditi i na jačanju i održavanju dobrih bilateralnih odnosa, ali nećemo to da bude na riječima, nego i na djelu&rdquo;, poručio je Ibrahimović.
On je rekao da Crna Gora i Hrvatska dijele iste demkratske vrijednosti, iste strate&scaron;ke pravce i da ne smiju dozvoliti da bilo ko stane na putu daljeg unaprjeđenja odnosa.
&bdquo;Moramo intenzivirati komunikaciju i dijalog kako bismo bili partneri u EU, kao &scaron;to smo u NATO-u&ldquo;, zaključio je Ibrahimović.

Konsulatacije Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja počeće 27. januara

NAJAVILI  ŠEFOVI DIPLOMATIJA DVIJE DRŽAVE ERVIN IBRAHIMOVIĆ I GORDAN GRLIĆ RADMAN

Službenici budvanskog Odjeljenja bezbjednosti podnijeli su prekr&scaron;ajne prijave protiv tri osobe zbog posljednjih de&scaron;avanja u Skup&scaron;tini op&scaron;tine (SO) Budva, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
Kako navode, Odjeljenju bezbjednosti Budva podnesene prijave povodom de&scaron;avanja na sjednici lokalnog parlamenta, o čemu su policijski službenici upoznali Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Kotoru.
"Tužioci su se izjasnili da se u radnjama prijavljenih osoba ne stiču elementi krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, već je ocijenjeno da u tri slučaja postoji prekr&scaron;aj, te su protiv M.M., B.M. i T.G. podnijete prekr&scaron;ajne prijave&ldquo;, navodi se u sao&scaron;tenju.
Ističu i da su M.M. i T.G. procesuirani zbog prekr&scaron;aja iz člana 10 stav 2 Zakona o javnom redu i miru, a B.M. zbog prekrsaja iz člana 7 stav 2 istog Zakona.
&bdquo;Uprava policije će i u narednom periodu nastaviti da sprovodi aktivnosti iz svoje nadležnosti nepristrasno, objektivno, transparentno, politički neutralno i isključivo u skladu sa zakonom, u cilju očuvanja bezbjednosti i stvaranja povoljnog ambijenta za život i rad svih dru&scaron;tvenih aktera i građana&ldquo;,zaključeno je&nbsp; u saop&scaron;tenju.

Prekršajne prijave protiv tri osobe zbog dešavanja u SO Budva

SAOPŠTENO IZ UPRAVE POLICIJE

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu biće blokiran sve dok parlamentarna većina ne prestane da radi protiv Ustava i države, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i kopredsjedavajući tog skup&scaron;tinskog tijela, Nikola Rakočević.
On je kazao da je Ustavni odbor Skup&scaron;tine preuzeo nadležnosti Ustavnog suda, a da se onda postavlja pitanje kada će se početi sa redovnim sup&scaron;tinskim procedurama.
&bdquo;Onog trenutka kada se sve političke partije, u ovom slučaju parlamentarna većina, vrate po&scaron;tovanju Ustava. Do tada, suspendovan je rad u Odboru za izbornu reformu&ldquo;, rekao je Rakočević u intervjuu agenciji Mina.
Upitan da prokomentari&scaron;e najavu drugog kopredsjedavajućeg Odbora, Vasilija Čarapića, da će Pokret Evropa sad tražiti drugi model funkcionisanja tog skup&scaron;tinskog tijela ukoliko opozicija ne prestane sa bojkotom, Rakočević je odgovorio da je to poruka da se nastavlja sa antidemokratskim pona&scaron;anjem u Crnoj Gori.
&bdquo;U trenutku kada neko po&scaron;alje poruku da će se izborna reforma sprovoditi kako vlast to radi i sa svim drugim odlukama, iza zatvorenih vrata, u krugu parlamentarne većine, to je poruka da se nastavlja putem antidemokratskog pona&scaron;anja u Crnoj Gori&ldquo;, rekao je Rakočević.
On je preporučio partijama da razmisle na koji način treba dijalogom da isprave sve neustavne, nedemokratske i antidržavne poku&scaron;aje aktualne parlamentarne većine, jer je to preduslov za vraćanje radu Odbora.
Govoreći o političkoj volji za sprovođenje izborne reforme u Crnoj Gori, on je podsjetio da je ohrabrivao javnost da postoji volja u samom Odboru, ali i upozoravao da postoje elementi u parlamentarnoj većini kojima nije stalo do evropskih vrijednosti i integracija.
&bdquo;Pa će koristiti svaki mogući poligon da osujete i uspore na&scaron; evropski put, a izborna reforma je idealan teren za tu vrstu opstrukcije i upravo se to desilo&ldquo;, istakao je Rakočević.
Prema njegovim riječima, značajan dio parlamentarne većine povlači poteze koji usporavaju sve evropske procese, uključujući reformu izbornog zakonodavstva.
&bdquo;Politička volja za reformu izbornog zakonodavstva će se ogledati u tome koliko su partije u parlamentu spremne da po&scaron;tuju Ustav, zakone, evropske vrijednosti i sopstvenu državu&ldquo;, dodao je Rakočević.
Upitan kako međunarodni partneri vide blokadu Odbora za izbornu reformu, on je kazao da se treba osvrnuti na reagovanja Evropske unije (EU) i ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) povodom kr&scaron;enja Ustava, kao dva ključna partnera Crne Gore.
&bdquo;EU je ocijenila da se mora vratiti po&scaron;tovanje Ustava. Obratite pažnju na saop&scaron;tenje Evropske komisije (EK) u kojem je iskazala svoju zabrinutost zbog de&scaron;avanja na Ustavnom odboru, a slično i SAD&ldquo;, rekao je Rakočević.
Kako je naveo, to je potvrdilo ono &scaron;to je opozicija tvrdila - da je Ustav prekr&scaron;an, zražen i bačen pod noge parlamentarne većine.
&bdquo;I da jedino kako se možemo vratiti redovnom političkom životu i daljim reformama na na&scaron;em putu članstva u EU jeste povlačenje neustavne odluke&ldquo;, dodao je Rakočević.
On je upozorio da bi bilo krajnje neodgovorno da se nastavi takvo uru&scaron;avanje pravnog sistema Crne Gore.
&bdquo;Očekujemo da će ipak razumijeti te poruke i da ćemo se vratiti za sto, nastaviti redovan politički život i usvajanje reformskih zakona, jer je Crnoj Gori potrebno jedinstvo i vlasti i opozicije ne bi li usvojili tako važne standarde potrebne da država iskoristi &scaron;ansu koja je otvorena pred njom&ldquo;, rekao je Rakočević.
On je naglasio da ta &scaron;ansa nije otvorena zbog velikih pregnuća u posljednje četiri godine, već zbog potrebe EU da pokaže svoju relevantnost na globalnoj mapi time &scaron;to će držati politiku pro&scaron;irenja živom.
&bdquo;A Crna Gora je, kao mala država koja ni demografski, ni ekonomski ne utiče na konture EU, idealan primjer uz, naravno, postignute rezultate da može postati članica EU&ldquo;, dodao je Rakočević.
Govoreći o ključnim izazovima na evropskom putu, on je kazao da su, osim reformskih napora Crne Gore da usvaja zakone u skladu sa pravnom tekovinom EU, dva ključna problema potpuno ugrožen međunarodni imidž države i bezbjednosni sektor.
&bdquo;Imali protestnu notu iz BiH, svađu sa Hrvatskom, imamo svađu sa Kosovom, mi smo ugrozili na&scaron;e dobrosusjedske odnose. Istovremeno, ugrozili smo i međunarodni imidž Crne Gore, jer nijesmo u posljednje četiri godine u kontinuitetu bili kredibilan NATO partner&ldquo;, rekao je Rakočević agenciji Mina.
On je kazao da Crna Gora vi&scaron;e nije država koja ima usagla&scaron;enu politiku s EU, iako je ima na papiru.
&bdquo;Radi se na tome da se ru&scaron;i mukotrpno građena supstanca - da Crna Gora bude kredibilan partner, da bude Zapad na Balkanu, predvodnik evropskih demokratskih procesa na Zapadnom Balkanu. To Crna Gora vi&scaron;e nije&ldquo;, naglasio je Nikolić.
Kako je naveo, drugi problem je bezbjednosni sektor, jer svaka kredibilna članica NATO-a i EU mora imati stabilan bezbjednosni sektor usmjeren na odbranu i za&scaron;titu nacionalnog interesa države koja je dio kolektivnog sistema bezbjednosti Zapada.
&bdquo;Danas to Crna Gora nije, danas su službe bezbjednosti ugrožene sa svih strana interesima drugih antievropskih snaga, antievropskih sistema&ldquo;, naglasio je Rakočević.
On je rekao da zbog toga Crna Gora, ukoliko želi da ide naprijed i istinski postigne rezultate koji su potrebni za članstvo u EU, mora da osnaži ta dva stuba &ndash; bezbjednosti i međunarodne ozbiljnosti, kao i da nastavi da reformi&scaron;e zakone u skladu sa pravnim tekovinama EU.
Govoreći o Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Rakočević je pohvalio napore poslanika u Odboru, iz vlasti i iz opozicije, koji su do, kako je naveo, antiustavnog djelovanja parlamentarna većine, radili na tom zakonu.
On je podsjetio da je izrada nacrta tog zakona bila potpomognuta dobrim savjetima i preproukama od međunarodnih adresa, koje su zatražli kao Odbor.
Rakočević je naveo da je taj nacrt trebalo da ide kratko na javnu raspravu, koja nije ni bila potrebna, ali su htjeli da je organizuju kao mjeru pune transparentnosti, nakon čega je trebalo da se &scaron;alje Briselu na odobrenje i na kraju na usvajanje crnogorskom parlamentu.
&bdquo;Velika &scaron;ansa je ispu&scaron;tena. Upozoravao sam da može doći do toga da dio parlamentarne većine povuče radikalne poteze koji će gurnuti opoziciju u odbranu temeljnih vrijednosti Crne Gore i Ustava, na način da će blokirati, ne samo Odbor za izborno zakonodavstvo, nego i redovno održavanje sjednica Skup&scaron;tine&ldquo;, kazao je Rakočević.
On je naglasio da se ne mogu praviti da je sve u redu "dok gori Ustav", jer to ne bi bilo odgovorno pona&scaron;anje.
Kako je naveo Rakočević, Ustav &bdquo;gori od onih koji su obećavali da će goreti" ako budu dio parlamentarna većine.
&bdquo;Upravo se de&scaron;ava da se realizuju svi temeljni programski zadaci i ciljevi dijela parlamentarna većine koji su zapisani jo&scaron; prije obnove crnogorske nezavisnosti i koji su se kosili sa svim na&scaron;im strate&scaron;kim i nacionalnim i međunarodnim ciljima&ldquo;, rekao je Rakočević.
On je poručio da će Odbor za izbornu reformu biti suspendovan dok parlamentarna većina konačno ne odluči da se zaustavi pred Ustavom i počne po&scaron;tovati građane i Crnu Goru.
&bdquo;Vjerujem da ćemo tada nastaviti rad i prvi zadatak bi bio upravo da dovr&scaron;imo to malo posla &scaron;to je ostalo na radu povodom zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, da imamo makar jedan pozitivan pomak u radu Odbora&ldquo;, dodao je Rakočević.
Govoreći o potencijalnom održavanju lokalnih izbora u jednom danu, on je ocijenio da bi takvo rje&scaron;enje moglo mnogo doprinijeti stabilizaciji političke klime i smirivanju političkih tenzija.
&bdquo;Bez političke stabilnosti nema ni ekonomskog, ni socijalnog, ni svakog dugog napretka bilo koje države, pa tako i Crne Gore&ldquo;, rekao je Rakočević.
Zato bi, prema njegovim riječima, lokalni izbori u jednom danu bili jedan od preduslova da se ne diže politička pra&scaron;ina i političke tenzije na svaka dva ili tri mjeseca.
&bdquo;Vjerujem da postoji politička većina u Crnoj Gori da se takvo rje&scaron;enja donese&ldquo;, kazao je Rakočević.
On je naglasio da bi takvo rje&scaron;enje podrazumijevalo da se moraju skratiti mandati određenih lokalnih samuprava, jer se ne mogu produžiti.
&bdquo;Morale bi se praviti neke korekcije na bazi političkog dogovora, ne bi li se tada i&scaron;lo na lokalne izbore u jednom danu&ldquo;, rekao je Rakočević.
On smatra da bi tada bilo svrsishodno razmi&scaron;ljati i o koraku prema otvorenim listama, &scaron;to je sudbina koja Crnu Goru čeka kada uđe u EU.
&bdquo;Vjerujem da treba razmisliti o tome, opozicija je otvorena i spremna za dijalog na sva ova pitanja. Bez obzira &scaron;to mi možda imamo na&scaron;e viđenje podvodom određenih aspekata, prihvatamo da postoje druga mi&scaron;ljenja i spremni smo da pravimo kompromise&ldquo;, poručio je Rakočević.
On je ocijenio da je za građane važno da imaju otvorene liste i direktan izbor predsjednika op&scaron;tina i gradonačalnika, kao i da imaju lokalne izbore u jednom danu.
Upitan da li će opozicija dozvoliti održavanje sjednice Skup&scaron;tine 21. januara, na čijem dnevnom redu je predlog budžeta za ovu godinu, Rakočević je odgovorio da neće, jer, kako je naveo, sprečavaju redovan politički život u parlamentu dok se ne počne po&scaron;tovati Ustav.
On je naglasio da crnogorska opozicija ne bojkotuje parlament, već da će biti u parlamentu i da će institucionalno, ali i vaninstitucionalno, braniti nacionalne interese i Ustav.
&bdquo;Dakle, do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skup&scaron;tinu, jer je bojkotom prepu&scaron;tamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu&ldquo;, rekao je Rakočević.
On je objasnio da nije riječ o bojkotu, već o akciji za&scaron;tite Ustava koji je parlamentarna većina zgazila kao uvod u sve ostale akcije izmjene najvi&scaron;eg pravnog akta i karaktera Crne Gore.
&bdquo;Zbog toga sprečavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne po&scaron;tovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar&ldquo;, rekao je Rakočević.
On je naglasio da odgovornost za to leži na onima koji su zgazili Ustav.
&bdquo;I sada poku&scaron;avaju, nevje&scaron;tom manipulacijom, valjda postaviti pitanje da li je važnije usvajanje budžeta, ili je važnija od toga država, demokratija i Ustav. A mi odgovaramo - važna je država, Ustav, demokratija i budžet države&ldquo;, naveo je Rakočević u intervjuuu agencija Mina.

Rakočević: Odbor će biti blokiran sve dok većina ne počne da poštuje Ustav

SAOPŠTIO POSLANIK DPS-A

Situacija koja se de&scaron;avala u večeri između petka i subote u Budvi je bila izuzetno zabrinjavajuća i alarmantna, ocijenio je kandidat za predsjednika Skup&scaron;tine Op&scaron;tine Budva iz Evropskog saveza Petar Odžić.
"Potpuni je spin da je u Kabinetu predsjednika Op&scaron;tine bilo bezbjednosno interesantnih lica, jer i mi smo bili u tom Kabinetu pa znam da nije.
Sa druge strane, zgrada je u tom trenutku bila prepuna BI lica koja su, po na&scaron;im informacijama, i naoružana, sa kapuljačama. Pritom, simptomatično je i to &scaron;to su ta lica uvođena uz prisustvo državne sekretarke MUP, Dragane Kažanegre Stani&scaron;i",&nbsp; kazao je Odžić u Drugačijoj radio vezi na Anteni M.
Sjutradan su, te iste osobe, kaže Odžić, napustile samostalno zgradu Op&scaron;tine, jer policija nije reagovala, već je tek tokom vikenda, jednog po jednog, privodila na razgovor.
Odžić navodi da je to bila jedna vrsta talačke krize.
Nastavak zasijedanja onemogućili su simpatizeri koalicija &bdquo;Za budućnost Budve&ldquo;, PES-a i Demokrata koji su u&scaron;li u skup&scaron;tinsku salu i zauzeli odbornička mjesta.
Odžić dodaje i da policija ima operativne podatke u svojim zabilje&scaron;kama da su te večeri bila prisutna BI lica, naoružana. On tvrdi da je to informacija koju treba provjeriti, jer policija o tome ne želi, svjesno, da govori, s obzirom na to da te večeri nije reagovala.
"Policija kao da je svjesno pu&scaron;tala da dođe do potpuno nenormalnog stanja gdje neko može biti povrijeđen. Vidjeli ste da je bilo i na limitu tuče između samih odbornika, a &scaron;to bi bilo da smo htjeli da pored 30-ak takvih lica željeli da nastavimo sa svojom demokratskom aktivno&scaron;ću, eventualno da uzmemo svoje stvari koje smo u sali ostavili. Policija je sačekala u maricama ispred zgrade Op&scaron;tine, da mi bezbjedno uđemo u vozila, jer je ispred bilo nekoliko desetina ljudi koji su bili spremni da prave haos. Čim smo mi u&scaron;li u vozila i krenuli kućama, oni su upalili marice i krenuli ka stanici", rekao je Odžić.

Odžić: Policija nije reagovala u Budvi, u večeri između petka i subote je bila neka vrsta talačke krize

OCIJENIO KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE OPŠTINE BUDVA IZ EVROPSKOG SAVEZA

Odbornici Glavnog grada usvojili su na dana&scaron;njoj sjednici odluku o privremenom finansiranju.
Za tu odluku glasala su 33 odbornika, 31 je glasao za dok su dva odbornika bila uzdržana.
Predlog odluke o potvrđivanju Odluke o privremenom finansiranju Glavnog grada Podgorica odnosi se za prvi kvartal, odnosno od 1. januara do 31. marta.
Na dana&scaron;njoj sjednici potvrđene su ostavke odbornika Evropskog saveza Borisa Mugo&scaron;e, Vuka Žižića (Za budućnost Podgorice) i Igora Radusinovića sa liste "I riječju i djelom - dr Nermin Abdić".&nbsp;
Za nove odbornike izabrani su Milo&scaron; Đuričković (Evropski savez), Igor Milić (ZBPG) i Adi Jakupović (DPS).&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/P2xnd_SYAt4" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Glavni grad: Usvojena odluka o privremenom finansiranju

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Atak parlamentarne većine na Ustavni sud kreiran je sa idejom da se isprovocira institucionalna kriza u zemlji, jer oni koji su zloupotrijebili parlament da bi preuzeli ovla&scaron;ćenja Ustavnog suda znali su da će to dovesti do parlamentarne krize. Neće biti redovnog rada Skup&scaron;tine Crne Gore, dok god se vlast ne pokori Ustavu &ndash; kazao je u intervjuu za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika DPS-a.
Nikolić je rekao da kriza parlamenta može imati ozbiljne implikacije na evropski put Crne Gore. Istakao je i da &bdquo;zbog ustupaka koje Spajić i Milatović čine prema Mandiću, odnosno Vučiću, Crna Gora danas vodi inferiornu politiku u odnosu na Srbiju i svađalačku politiku sa drugim susjedima - Hrvatskom, BiH i Kosovom. Nikolić je poručio da sve ukazuje na to da će premijer i predsjednik Crne Gore, koji, kako je kazao, radikalno gube podr&scaron;ku građana, nastaviti da kupuju sebi vrijeme podilaženjem nezajažljivim apetitima velikosrpskog nacionalizma.
Opozicija je pozvala parlamentarnu većinu da povuče odluku na Ustavnom odboru o penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović. Dok se to ne desi blokirali ste rad Skup&scaron;tine. Možete li nam reći kakvi su dalji planovi DPS-a, ako ne bude povlačenja odluke? Hoćete li organizovati proteste i kad?
NIKOLIĆ: Na&scaron;a država je bačena u te&scaron;ku ustavnu i političku krizu jer su pučisti iz dijela parlamentarne većine posredstvom Ustavnog odbora Skup&scaron;tine Crne Gore preuzeli nadležnosti Ustavnog suda i uspostavili političku kontrolu nad tom institucijom. U prevodu: Vlada i Skup&scaron;tina su u zavjereničkoj akciji sru&scaron;ili sistem podjele vlasti u Crnoj Gori, i suspendovali ustavno pravo Ustavnog suda da kontroli&scaron;e sve tri grane vlasti.
Nakon toga, vi&scaron;e ni&scaron;ta ne može biti isto. Na dnevnom redu je odbrana ustavnog poretka, i to ćemo braniti institucionalno i vaninstitucionalno. I u Skup&scaron;tini, i na protestima sa savjesnim građanima. Protestovaćemo na svakom mjestu. Ne bih u ovom trenutku licitirao sa repertoarom pripremljenih akcija, ali ono &scaron;to svi treba da znaju &ndash; redovnog stanja u Skup&scaron;tini neće biti dok se ta odluka ne stavi van snage. Crvene linije su pređene, a sve u potrebi da se vlada bez izbora, i da se ustavnost žalbi i zakona koje budu donosili, ne može preispitivati pred Ustavnim sudom. Jasno je svima da ova vlast nezaustavljivo gubi rejting i nećemo normalizovati situaciju u kojoj ni po koju cijenu ne pu&scaron;taju svoje fotelje i ukidaju izbore putem ru&scaron;enja Ustavnog suda. To neće proći i &scaron;to prije shvate da ne mogu tako da se poigravaju sa državom, biće bolje za njih.
Dakle, neće biti redovnog rada Skup&scaron;tine Crne Gore, dok god se vlast ne pokori Ustavu.
&nbsp;Kako će se takva politička i ustavna kriza odraziti na dalji evropski put Crne Gore?
NIKOLIĆ: Mi danas živimo svojevrsni politički apsurd prema kojem EU sa vi&scaron;e entuzijazma radi na uspjehu Crne Gore u evropskim integracijama, nego &scaron;to to radi crnogorska vlast. Da je drugačije, zar bi na&scaron;e vlasti insistirale na kvarenju odnosa sa najbližom članicom EU, gurajući joj prst u oko dono&scaron;enjem rezolucije o genocidu u Jasenovcu, i to sa svije&scaron;ću da će time isprovocirati probleme u pregovorima sa EU. I to se desilo.
Hrvatska je blokirala zatvaranje poglavlja 31, i danas imamo krizu u odnosima sa tom članicom EU. S druge strane, atak parlamentarne većine na Ustavni sud, kreiran je sa idejom da bi se isprovocirala institucionalna kriza u zemlji. Oni koji su zloupotrijebili parlament da bi preuzeli ovla&scaron;ćenja Ustavnog suda, znali su da će to dovesti do krize u radu parlamenta. Jednako kao &scaron;to znaju da kriza parlamenta, može imati ozbiljne implikacije na evropski put Crne Gore. Međutim, nezainteresovanost izvr&scaron;ne vlasti i parlamentarne većine da otklone problem koji su sami kreirali, govori o tome da se njima ne žuri sa sprovođenjem evropske agende.
Vanredna sjednica parlamenta biće 21. januara zbog usvajanja budžeta. Planirate li da ni tad ne dozvolite usvajanje budžeta? Kakve će to imati posljedice?
NIKOLIĆ: To nije pitanje za parlamentarnu opoziciju. Budžeta nema zbog antiustavnog djelovanja parlamentarne većine. Oni su zgazili Ustav i obesmislili Ustavni sud. Sve &scaron;to sad rade, predstavlja prebacivanje krivice i potcjenjivanje inteligencije građana. Pred građane su stavili dilemu: hoćete li budžet i pare ili Ustav i demokratiju? I jedno i drugo, po njima, ne ide ruku pod ruku. Na takvo ponižavanje niko ne nasijeda.
Znali su kakva će biti na&scaron;a reakcija ako preuzmu nadležnosti Ustavnog suda sa ciljem da ukinu ili blokiraju izbore. Dakle, namjerno su to uradili da bi paralisali državu. S druge strane, dobro je &scaron;to parlamentarne stranke manje brojnih naroda iz vlasti nijesu učestvovale u ru&scaron;enju Ustava i &scaron;to su zaključak Ustavnog odbora o penzionisanju sudija Ustavnog suda okarakterisale kao neustavan.
Kako komentari&scaron;ete formiranje vlasti u Podgorici? Je li Vas odluka Jakova Milatovića i Pokreta za Podgoricu iznenadila i &scaron;to mislite, zbog čega je odlučio da ipak formira vlast sa PES-om, DCG i ZBCG, uprkos brojnim međusobnim optužbama i uvredama? Je li bilo pritiska iz Beograda?
NIKOLIĆ: Nakon svega &scaron;to je viđeno tokom pregovora o formiranju vlasti u glavnom gradu, ne treba se čuditi građanima koji smatraju da je većina političara li&scaron;ena morala i dostojanstva.
Normalni i pristojni građani Podgorice neće zaboraviti i oprostiti bagatelisanje njihove izborne volje sa prethodnih izbora. Lično, nijesam naročito ni vjerovao u dogovor o formiranju vlasti u Podgorici, pa se nijesam mogao previ&scaron;e ni razočarati Milatovićevim zaokretom. Međutim, neprijatno je &scaron;to zarad vlasti svjedočimo javnoj degradaciji integriteta pojedinih ljudi i politika. Ne želim da nagađam da li je Milatović bio izložen pritiscima Beograda, Srpske pravoslavne crkve ili Miholjskog zbora.
Činjenica je da zbog ustupaka koje Spajić i Milatović čine prema Mandiću, odnosno Vučiću, Crna Gora danas vodi inferiornu politiku u odnosu na Srbiju, i svađalačku politiku sa drugim susjedima (Hrvatska, BiH i Kosovo). &Scaron;to je jo&scaron; gore, sve ukazuje na to da će premijer i predsjednik Crne Gore, koji radikalno gube podr&scaron;ku gra&scaron;ana, nastaviti da kupuju sebi vrijeme podilaženjem nezajažljivim apetitima velikosrpskog nacionalizma.
Kakve reforme očekuju partiju na predstojećem Kongresu?
NIKOLIĆ: Deseti Kongres Demokratske partije socijalista treba da označi finale procesa unutarpatijskih reformi koje su započete na prethodnom Kongresu prije četiri godine. Očekuje se izbor novog sastava glavnog odbora &scaron;to će posljedično dovesti i do izbora novog predsjedni&scaron;tva stranke i generalnog sekretarijata. Pored izvjesnih kadrovskih promjena, na predstojećem Kongresu će se usvojiti i novi program koji će na temelju osmogodi&scaron;nje vizije razvoja Crne Gore u svim oblastima, biti ponuđen crnogorskoj javnosti. Takođe, Statutom stranke će biti propisan i izbor počasnog predsjednika stranke. Kongres će najaviti i novu organizaciju rada partije na operativnom nivou kako bi stranka jo&scaron; efikasnije odgovorila na izazove koje pred Crnu Goru postavlja aktuelna parlamentarna većina.
Velika tragedija zadesila je Crnu Goru 1. januara. Drugi masakr na Cetinju za dvije i po godine i 13 žrtava, među kojima su dvoje djece, a ostavki ni ovoga puta nema. &Scaron;to nam sve ovo govori o sektoru bezbjednosti u državi? Hoćete li tražiti odgovornost nadležnih i kojim putem?
NIKOLIĆ: Obaveza države, odnosno funkcionera koji u njeno ime koordiniraju bezbjednosnim sektorom, jeste da bezbjednosne snage organizuju tako da se u skladu sa profesionalnim standardima sprečava ponavljanje istih obrazaca nasilja. Usljed izostanka sistemskog pristupa i katastrofalne procjene nadležnih, Cetinje je 1. januara obezbjeđivalo samo devet službenika policije, uprkos izjavi premijera da u tom gradu boravi 120 pripadnika OKG i uprkos činjenici da je tokom posljednje godine prijestonica bila epicentar obračuna zaraćenih kriminalnih klanova.
Odluka da Cetinje kobnog datuma ostane sa jednocifrenim brojem policajaca, omogućila je ubici da nesmetano ubija na čak pet lokacija te da satima sije strah po crnogorskoj prijestonici. Ono &scaron;to tu odluku čini dodatno nepromi&scaron;ljenom jeste i činjenica da se ni&scaron;ta nije naučilo iz gotovo identičnog zločina koji se prije dvije godine desio na Cetinju. Sve to, kao i okolnost da su novogodi&scaron;nji praznici, te da je Cetinje među najposjećenijim gradovima, za nadležne nije bilo dovoljno da pojačaju prisustvo policije. Kako je ta procjena zavr&scaron;ila - nažalost imali smo prilike da vidimo.
Činjenica je da policija nije bila spremna, da je brza reakcija izostala, te da su samo brojali žrtve za ubicom. Nakon tragedije na Cetinju, prvi čovjek sektora bezbjednosti Aleksa Bečić i ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović trebalo je da podnesu ostavke i saop&scaron;te da je riječ o moralnom činu kojim žele da vrate povjerenje u bezbjednosni sektor. Na taj način bi pokazali da su istinske demokrate i da žele da ojačaju uru&scaron;eni integritet sektora bezbjednosti koji ima zadatak da &scaron;titi državu i građane.
S obzirom na to da ostavki nema, i po svoj prilici neće ih ni biti, na potezu je premijer Spajić. Vidjećemo ima li hrabrosti da uvaži apele građana, nevladinih organizacija, strukovnih udruženja, univerzitetskih profesora, kulturnih radnika i ostalih, i hoće li inicirati smjenu čelnih ljudi bezbjednosnog sektora. Ukoliko sve ostane kao &scaron;to je bilo, jasno je da Spajić samo statira na mjestu premijera i da je prihvatio na sebe ulogu saučesnika u ovom i svim budućim propustima bezbjednosnog sektora.
&nbsp;Demokrate tvrde da DPS stoji iza protesta koji organizuje &bdquo;Kamo śutra&ldquo;, tražeći smjene ključnih ljudi u bezbjednosnom sektoru. Kakav je Va&scaron; odgovor?
NIKOLIĆ: Takvim klevetama, dodatno nanose &scaron;tetu sebi. Takođe, nanose &scaron;tetu i demokratiji, jer bez dokaza etiketiraju i kriminalizuju studente, građanske aktiviste i sve druge koji ih kritikuju i traže njihovu odgovornost. Primjećuje se velika nervoza u njihovim javnim reagovanjima. Preuzeli su na svoja pleća veliko breme odgovornosti i sad vide da ne mogu da se nose sa tim. Zato srljaju iz gre&scaron;ke u gre&scaron;ku i dodatno okreću javnost protiv sebe. Na kraju, bilo bi korisno da napokon čujemo od kad aktuelna vlast preuzima odgovornost za stanje u državi i kad će DPS koja je si&scaron;la sa vlasti prije pet godina, prestati da bude izgovor za njihovu nesposobnost.
Kako komentari&scaron;ete onemogućavanje sjednice i nasilje u budvanskom parlamentu, &scaron;to se tamo de&scaron;ava?
NIKOLIĆ: Crna Gora ne funkcioni&scaron;e kao država, već kao teritorija bez efektivne vlasti u kojoj vlada bezakonje. Umjesto da državni organi omoguće red i poredak u državi, oni žmure ili čak asistiraju u poku&scaron;aju blokade života u Crnoj Gori. Podsjetiću vas da ni policija ni tužila&scaron;tvo nijesu ni&scaron;ta uradili povodom činjenice da je mjesecima grupa nasilnika upadala na biračka mjesta u &Scaron;avniku, lomila kutije i prekidala izborni dan. Takođe, zabili su glavu u pijesak i kada su neovla&scaron;ćena lica prekidala sjednice Skup&scaron;tine op&scaron;tine Andrijevica, sprečavajući izbor čelnika lokalne vlasti. U Budvi smo u direktnom prenosu imali nasilni upad bezbjednosno interesantnih lica u zgradu Skup&scaron;tine op&scaron;tine i opstrukciju konstituisanja vlasti. Reakcija tužila&scaron;tva i policije opet je izostala.
Postavlja se pitanje čemu služe izbori, ako računanje istorije za &bdquo;oslobodioce&ldquo; počinje od 30. avgusta?! Čemu izbori ako država nije u stanju da garantuje osnovna prava i slobode izabranim predstavnicima građana. Ne možete očekivati od ljudi koji su zgazili Ustav, da se povinuju zakonima ove države. Kome nije jasno da imamo posla sa nasilnicima koji vlast neće predati mirnim putem, taj je ili naivan ili nedobronamjeran. Sjutra će raditi isto u Nik&scaron;iću ili nakon nepovoljnog rezultata na vanrednim parlamentarnim izborima. Na svu destrukciju i anarhiju koju podstiču djelovi parlamentarne većine, imamo premijera Spajića koji obja&scaron;njava kako je koaliranje sa biv&scaron;im DF-om recept za uspjeh na evropskom putu. To samo govori da živimo beskrupulozno vrijeme potpune političke simbioze Mandića, Spajića i Bečića.&nbsp;

Nikolić: Neće biti redovnog rada Skupštine dok se vlast ne pokori Ustavu

PORUČIO POSLANIK DPS-A

Velike tenzije na sjednici budvanskog lokalnog parlamenta. Kako prenosi RTCG, umalo je do&scaron;lo do tuče između predstavnika liste "Za budućnost Budve" i saveza "Budva na&scaron; grad", u prvom redu, Mladena Mikijelja i Nikole Jovanovića.
<blockquote class="twitter-tweet">
Borba je velika za fotelje👇 <a href="https://t.co/kCVXTrBmVd">pic.twitter.com/kCVXTrBmVd</a>
&mdash; &ETH;etić (@KonteZanovic) <a href="https://twitter.com/KonteZanovic/status/1877757438302076966?ref_src=twsrc%5Etfw">January 10, 2025</a></blockquote>
Služba obezbjeđenja Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Budva htjela je da onemogući funkcionerima i pristalicama saveza "Za budućnost Budve" da uđu u prostorije parlamenta. Kako prenosi portal RTCG, na ulazu je do&scaron;lo do žestoke rasprave predstavnika ove koalicije i službe obezbjeđenja. Nakon kraće rasprave, ipak su u&scaron;li u hol lokalne skup&scaron;tine.
Kako prenose Vijesti odbornica koalicije "Za budućnost Budve" Bojana Pićan je povrijeđena, kako tvrde u toj koaliciji, obezbjeđenje joj je nanijelo povrede ruke.
Medigović je, kako prenose Vijesti, odredio pauzu do 18.30 časova jer odbornica Pićan želi da slučaj prijavi policiji.
Održavanje nastavka sjednice Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Budva, zakazano za 19:40 praktično je nemoguće, jer su u salu u&scaron;li simpatizeri koalicija "Za budućnost Budve" i Demokrate-Pokret Evropa sad i zauzeli odbornička mjesta.
Oko 30 simpatizera tih koalicija u&scaron;lo je u salu budvanskog parlamenta.
<div class="ads ">
<div id="protag-vij-w-a04" class=" protag-vij-w-a04-loaded protag-vij-w-a04-loaded">
<div id="/3495036/vij-w-a04" data-google-query-id="CMLk9afh64oDFfEPogMd8osbTw"></div>
</div>
</div>
&nbsp;

Tenzije u SO Budva, umalo došlo do tuče Mikijelja i Jovanovića