Društvo

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo do pretežno oblačno, na sjeveru uglavnom suvo, a na jugu se ponegdje očekuje povremena i uglavnom slaba ki&scaron;a.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti najče&scaron;će slab do umjeren, južni i istočni.
Jutarnja temperatura od jedan do 12, najvi&scaron;a dnevna od sedam do 17 stepeni.

Sjutra oblačno, do 17 stepeni

UGLAVNOM SUVO

Laboratorije IJZ registrovale su 19 novopozitivnih, dok je analizirano 455 uzoraka.
Tokom jučera&scaron;njeg dana nije bilo preminulih od koronavirusa.
"Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučera&scaron;njeg dana (subota 03.12.2022. godine) zavr&scaron;ile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 455 uzoraka na novi koronavirus", saop&scaron;teno je iz IJZ-a.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po op&scaron;tinama:
<table style="border-collapse: collapse; background-color: #F1C40F;">
<tbody>
<tr>
<td>
Op&scaron;tina
</td>
<td>
Novopozitivni slučajevi&nbsp;
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Podgorica
</td>
<td>
7
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Nik&scaron;ić
</td>
<td>
6
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Andrijevica
</td>
<td>
2
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Budva
</td>
<td>
1
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Cetinje
</td>
<td>
1
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Danilovgrad
</td>
<td>
1
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Pljevlja
</td>
<td>
1
</td>
</tr>
<tr>
<td>
UKUPNO
</td>
<td>
19
</td>
</tr>
</tbody>
</table>
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 03.12.2022. godine iznosio je 4.18 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 790.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 9 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi&nbsp;228.
Od početka epidemijskih de&scaron;avanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je&nbsp;283 818.
Trenutno aktivni slučajevi po op&scaron;tinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
<table style="border-collapse: collapse; background-color: #F1C40F;">
<tbody>
<tr>
<td>
Op&scaron;tina
</td>
<td>
Trenutno aktivni slučajevi
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Podgorica
</td>
<td>
103
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Nik&scaron;ić
</td>
<td>
25
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Herceg Novi
</td>
<td>
19
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Pljevlja
</td>
<td>
16
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Budva
</td>
<td>
14
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Bar
</td>
<td>
9
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Kotor
</td>
<td>
6
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Tivat
</td>
<td>
6
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Andrijevica
</td>
<td>
5
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Danilovgrad
</td>
<td>
5
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Cetinje
</td>
<td>
4
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Bijelo Polje
</td>
<td>
3
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Rožaje
</td>
<td>
3
</td>
</tr>
<tr>
<td>
&Scaron;avnik
</td>
<td>
3
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Ulcinj
</td>
<td>
3
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Berane
</td>
<td>
1
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Kola&scaron;in
</td>
<td>
1
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Plužine
</td>
<td>
1
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Tuzi
</td>
<td>
1
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Gusinje
</td>
<td>
0
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Mojkovac
</td>
<td>
0
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Petnjica
</td>
<td>
0
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Plav
</td>
<td>
0
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Žabljak
</td>
<td>
0
</td>
</tr>
<tr>
<td>
Crna Gora
</td>
<td>
228
</td>
</tr>
</tbody>
</table>

IJZ: Još 19 novih slučajeva, bez preminulih

NAJNOVIJI PODACI

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i klizavim putevima, a vidljivost je mjestimično smanjena po kotlinama i duž rijeka, saop&scaron;teno je iz Auto moto saveza Crne Gore (ASMCG).
Oni su upozorili da su duž klisura i usjeka mogući su sitniji odroni.
Vozačima se savjetuje oprezna vožnja prilagođena uslovima na putu i po&scaron;tovanje pravila saobraćaja.
Upotreba zimskih guma obavezna je za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
&ldquo;Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni naredbom postoje zimski uslovi, na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu, na svim točkovima&rdquo;, kazali su iz AMSCG.
Minimalna dubina &scaron;are na gumama koje se koriste u tom periodu je četiri milimetra.
Na auto putu posjedovanje zimske opreme je zakonski obavezno za sva vozila.
Na magistralnom putu M-5, dionica Rožaje &ndash; &Scaron;piljani, saobraćaj će zbog rekonstrukcije biti obustavljen od devet do 15 sati.
Na magistralnom putu M-3, dionica &Scaron;ćepan Polje-Nik&scaron;ić, zbog sanacije dva klizi&scaron;ta saobraćaj je obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Zbog rekonstrukcije dijela magistralnog puta M-4, dionica centar Tuzi - od skretanja za &Scaron;ipčanik do planiranog kružnog toka, saobraćaj je obustavljen za sva vozila. Za vrijeme totalne obustave vozila će saobraćati lokalnim putevima.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-3, dionica Pljevlja-Metaljka, saobraćaj je obustavljen za sva vozila od 12 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Zbog sanacije potpornog betonskog zida na magistralnom putu M-1, dionica Debeli Brijeg-Meljine, lokalitet Sutorina, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni od osam do 17 sati.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nik&scaron;ić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Iz AMSCG-a su kazali da se na auto putu saobraća bez izmjena i apelovali na vozače da voze oprezno u skladu sa ograničenjima brzine i uz propisano rastojanje između vozila.

AMSCG: Oprezno zbog mokrih i klizavih puteva

VIDLJIVOST JE MJESTIMIČNO SMANJENA

Ljekarska komora Crne Gore je predstavila javnosti sveobuhvatni dokumentarni film o istorijatu crnogorske zdravstvene kulture sa fokusom na ljekarsku profesiju. Svečana projekcija je održana u subotu veče na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a iste večeri je imala i televizijsku premijeru na Javnom servisu.
Uz podsjećanje na Hipokrata koji je, između ostalog, rekao da &ldquo;svaki ljekar mora znati &scaron;ta ljekari prije njega otkri&scaron;e, ispita&scaron;e i zasnova&scaron;e&rdquo;, predsjednica Ljekarske komore, dr Žanka Cerović je naglasila značaj dokumentarca o razvoju medicine u Crnoj Gori jer, kako je navela, poznavanje tradicije jeste preduslov za uspje&scaron;an profesionalni i kulturolo&scaron;ki napredak.
Medicina je imala različite pravce razvoja na prostoru dana&scaron;nje Crne Gore. Primorje s Kotorom ostvarivalo je evropski nivo zdravstvene za&scaron;tite već od 14. vijeka, kada su u tom gradu radili ljekari, hirurzi i apotekari sa diplomama fakulteta iz Italije, tada rukovodeće države u medicini. Sredi&scaron;nji dio Crne Gore je sve do druge polovine 19. vijeka poznavao samo narodnu medicinu, dok je sjeverni dio Crne Gore sve do 1912. godine, pored narodne medicine, imao zastupljenu i islamsko arapsku medicinu.&nbsp;
&ldquo;Ovaj dokumentarac je važan jer će nam predočiti i vrijeme kada Crna Gora napu&scaron;ta narodnu medicinu i usvaja savremene medicinske standarde. Posebno se izdvaja vrijeme knjaza i kralja Nikole kada u Crnu Goru dolaze prvi stalni &scaron;kolovani ljekari koji su sticali diplome u najeminentnijim svjetskim zdravstvenim centrima. U tom periodu bilježimo dolazak doktora Milana Jovanovića Batuta, Jovana Kujičića, a na&scaron;, crnogorski najistaknutiji ljekar, koji zavr&scaron;ava pravo u Beogradu, pa medicinu u Moskvi, dr Petar Miljanić postaje prvi načelnik saniteta i upravnik bolnice Danilo I. Osim &scaron;to kao država, prvi put, stvaramo svoj medicinski kadar, otvaraju se i prve bolnice i to u Nik&scaron;iću, Podgorici i Orjoj Luci&rdquo;, navela je dr Cerović.
Ona je naglasila da su tada&scaron;nji ljekari u Crnoj Gori bili cijenjeni vi&scaron;e od okružnih sudija, da su profesionalno slobodno djelovali i da su imali najveća primanja u zemlji.
Kada su prva zvanična dokumenta u pitanju, 1891. godine usvaja se prvi Zbornik pravila, propisa i naredaba u sanitetskoj službi Kneževine Crne Gore.&nbsp;
&ldquo;Njime se prvi put reguli&scaron;e javno-zdravstveni aspekt i zabranjuje vidarima i travarima da se bave liječenjem&rdquo;, kazala je Cerović.&nbsp;
U Zborniku se, kako je istakla, između ostalog, jo&scaron; navodi: &ldquo;Bolnica je za bolesne ljude, i u nju će se primati bonici, imućni i siromasi, bez razlike vjere, pola, uzrasta i narodnosti&rdquo;.&nbsp;
&ldquo;Dakle, i formalno, na&scaron;a država zvanično zabranjuje diskriminaciju, a jačanju te svijesti posebno doprinosi medicina. To je, između ostalog, dokaz da zdravstvena kultura spaja, ona ne zna za podjele po bilo kom osnovu, a jačanje takve svijesti nasu&scaron;no je potrebno i nama dana&scaron;njima u Crnoj Gori&rdquo;, napomenula je predsjednica Ljekarske komore.
Dokumentarac približava i podatke o prvoj vakcinaciji u Crnoj Gori krajem 19. vijeka koja je, prema dostupnim informacijama, bila 100 odsto uspje&scaron;na.&nbsp;
&ldquo;To je početak razvoja zdravstvene kulture u na&scaron;oj zemlji&rdquo;, kazala je dr Cerović.
Za Ljekarsku komoru kao krovnu organizaciju svih ljekara Crne Gore je značajno &scaron;to dokumentarac prati začetak i razvoj inicijative za formiranje crnogorskog ljekarskog udruženja. Ta ideja je obznanjena 30. avgusta 1903. godine u &ldquo;Glasu Crnogorca&rdquo;.
&ldquo;Zato će dana&scaron;nja Ljekarska komora predložiti da se 30. avgust posebno godi&scaron;nje obilježava, po&scaron;tujući savremenu ideju i trud prvih crnogorskih ljekara&rdquo;, najavila je dr Cerović.&nbsp;
Ljekarska komora Crne Gore danas je, kako je dodala, nezavisna, stručna i krovna organizacija čiji su članovi svi ljekari Crne Gore. Zadatak Ljekarske komore je podizanje nivoa zdravstvene za&scaron;tite i zdravstvene kulture građana, ali i za&scaron;tita profesionalnih interesa ljekara Crne Gore. U posljednjih godinu, komora može biti ponosna na činjenične, ostvarene rezultate, smatra ona.
&ldquo;Učestvovali smo u regulisanju statusa doktora medicine kroz inovirani Zakon o zaradama u javnom sektoru, a i u segmentu krivičnog zakonodavstva kojim se napad na doktore smatra krivičnom djelom&rdquo;, posebno je naglasila predsjednica Ljekarske komore.
Osim toga, Ljekarska komora aktivno učestvuje u svim aktivnostima Ministarstva zdravlja, a trenutno je fokus na izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj za&scaron;titi.&nbsp;
Takođe, Ljekarska komora je prvi put od osnivanja, formirala elektronsku bazu podataka koja je neophodna za planiranje zdravstvene za&scaron;tite u cijeloj državi.
Formirane su i brojne komisije, među kojima se posebno ističe komisija za mlade doktore.&nbsp;
&ldquo;To je trenutno vodeća i na&scaron;a najvažnija inicijativa čiji je cilj zadržavanje mladih ljekara u zemlji&rdquo;, kazala je dr Cerović.
Autor filma je Mitar Miranović, a prijatelj filma je &nbsp;&ldquo;Glosarij&rdquo;.
Sagovornici u filmu su mr. sci dr Tamara Bajić, mr sci. dr Žanka Cerović, dr Danojla Dakić, dr Tea Dakić, prof. dr Mihailo Kuli&scaron;, prim. dr Milenko Lainović, dr Ljiljana Radulović, prof. dr Miodrag Radunović, mr sci. dr Aleksandra Ražnatović, prof. dr sci. dr Novica Vujo&scaron;ević, arhitekta Pavle Popović i istoričar Srđa Martinović.
Svečanoj projekciji, između ostalih, prisustvovali su državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, &nbsp;Vladimir Obradović, direktorica Kliničkog centra, dr Ljiljana Radulović, dekan Medicinskog fakulteta, dr Miodrag Radunović, prethodna ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore, Miodrag Lekić, savjetnik predsjednika Crne Gore, Amer Halilović, predstavnici različitih esnafskih udruženja, otpravnica poslova ambasade Srbije, Jelisaveta Čolanović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo, Milka Tadić Mijović i drugi.

Ljekarska komora predstavila dokumentarni film o razvoju medicine u Crnoj Gori

POZNAVANJE TRADICIJE PREDUSLOV ZA PROFESIONALNI I KULTUROLOŠKI NAPREDAK

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa ki&scaron;om, a najvi&scaron;a dnevna temperatura biće 16 stepeni.
U južnim i centralnim predjelima očekuju se intenzivnije padavine, mjestimično pljuskovi sa grmljavinom, a na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku znatno manje padavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti južnih smjerova, mjestimično umjeren do pojačan, na udare ponegdje i jak, a krajem dana i tokom noći će oslabiti.
Jutarnja temperatura od dva do 12, najvi&scaron;a dnevna od pet do 16 stepeni.

Danas moguće obilnije padavine i jak vjetar

U JUŽNIM I CENTRALNIM PREDJELIMA

Koliko god roditelji poku&scaron;avali da za&scaron;tite svoju djecu od svih vrsta zastra&scaron;ujućih, opasnih događaja, ponekad i po život, realnost je takva da se oni ne mogu uvijek izbjeći.
Čak i kada djeca nijesu fizički ugrožena, ona se i dalje mogu boriti sa mentalnom i emocionalnom traumom, koja ponekad može da ostane sa njima tokom cijelog života, kaže psihijatar iz Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Podgorica Branka Purlija, za na&scaron; portal.
Na&scaron;a sagovornica najprije podsjeća da Nacionalna mreža za traumatski stres kod djece (NCTSN) defini&scaron;e traumatski događaj kao svaki zastra&scaron;ujući, opasan ili nasilan događaj koji predstavlja prijetnju po fizičku bezbjednost, dobrobit ili tjelesni integritet djeteta.
Ponekad, obja&scaron;njava, traumatski događaji mogu direktno uključiti dijete, a u drugim slučajevima, uključuju i roditelja ili staratelja.
&ldquo;Ta iskustva mogu izazvati snažne fizičke i emocionalne reakcije, koje mogu trajati dugo nakon &scaron;to događaj prođe. Neka djeca razvijaju dječji traumatski stres: visceralni odgovor na traumu iz detinjstva koja može uticati na njihov svakodnevni život i emocionalno blagostanje godinama ili čak decenijama nakon događaja koji je pokrenuo. Dijete može doživjeti niz potencijalno traumatskih događaja, uključujući sljedeće: zlostavljanje (seksualno, fizičko, psihičko), nesreće ili bolesti opasne po život, nasilje u &scaron;koli ili zajednici, maltretiranje, nasilje u porodici, nacionalne katastrofe, krize javnog zdravlja kao &scaron;to je koronavirus, gubitak voljene osobe, posebno kada je iznenadan ili nasilan, izbjegličko ili ratno iskustvo kao i zanemarivanje&rdquo;, navodi Purlija.
Obja&scaron;njava da su mnoga djeca u nekom trenutku izložena traumatičnom događaju, i dok ti incidenti obično rezultiraju barem trenutnim stresom, neka djeca se vraćaju normalnom funkcionisanju za kratko vrijeme.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/dom zdravlja 1 - igor milić.jpg" alt="" width="652" height="436" />Foto: Igor Milić/Dnevno.me
&ldquo;Znakovi trauma variraju u zavisnosti od uzrasta djeteta&rdquo;
Ipak, u najekstremnijim slučajevima, traumatski događaj može dovesti do posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
&ldquo;Prema Nacionalnom centru za PTSP, do 15 odsto djevojčica i &scaron;est odsto dječaka razvije PTSP nakon traumatskog događaja. Roditelji, nastavnici i medicinski radnici treba da budu oprezni na znakove i simptome traume u djetinjstvu. Ti znaci mogu varirati u zavisnosti od uzrasta djeteta. Znaci traume u djetinjstvu kod djece pred&scaron;kolskog uzrasta su strah od odvajanja od roditelja ili staratelja, noćne more, lo&scaron;e navike u ishrani i nagli gubitak težine, uporni plač ili vrisak.
Kada su posrijedi znaci traume kod djece u &nbsp;osnovnim &scaron;kolama to je osjećaj krivice i stida, upla&scaron;enost ili uznemiren, problemi sa spavanjem, pote&scaron;koće sa koncentracijom. A, kod djece u srednjoj &scaron;koli, znaci traume u su depresija, osećanje otuđenosti, poremećaji u ishrani i pona&scaron;anje samopovređivanja&rdquo;, navodi Purlija.
Kako se na najbolji način izboriti sa traumama?
Na&scaron;a sagovornica kaže da izlaganje traumi može dovesti do komplikovanih problema mentalnog zdravlja, ali da su na sreću, dostupne opcije liječenja koje pomažu pacijentima svih uzrasta, kako da se nose sa dugotrajnim posljedicama.
Jedan od načina kako se suočiti sa traumom iz djetinjstva jeste najprije razgovorati sa psihijatrom, psihologom ili psihoterapeutom.
&ldquo;Oni koji su pro&scaron;li kroz traumu često internalizuju krivicu, &scaron;to potencijalno dovodi do niskog samopo&scaron;tovanja. Rad sa psihijatrom i psihologom može pomoći pacijentima da razviju vje&scaron;tine potrebne za samosaosjećajnost i da nauče druge vje&scaron;tine da se nose sa te&scaron;kim ili komplikovanim emocijama&rdquo;, ističe Purlija.
Treba imati na umu da je važno povećati svijesti o sada&scaron;njem trenutku, za razliku od stalnog zadržavanja na pro&scaron;losti da bi se pobolj&scaron;ale sposobnost pojedinca da se samoreguli&scaron;e - to jest, sposobnost da zadrži svoje emocije pod kontrolom, kaže sagovornica portala Dnevno.me.
&ldquo;Psihijatar može preporučiti lijekove koji će pomoći u suočavanju sa nekim od efekata traume u djetinjstvu. Lijekovi protiv anksioznosti i antidepresivi mogu biti održive opcije, u zavisnosti od specifičnih simptoma pacijenta&rdquo;, navodi Purlija.
Oba&scaron;njava nam i koje vrste trauma je teže liječiti, a to su u prvom redu, posljedice neposredne izloženosti stresu ili teža klinička slika, koja podrazumijeva trajne izmjene ličnosti, poremećaji ličnosti kao i posttraumatski stresni poremećaj.
&ldquo;Sa druge strane, u većini slučajeva lak&scaron;e je liječiti blaže posledice traumatskog događaja u odnosu na teže, kao &scaron;to su posttraumatski stresni poremećaj. Intervencije lak&scaron;ih simptoma se fokusiraju na zdraviju obradu stresnog događaja, metode relaksacije i razvijanja kontrole snažnih negativnih emocija. Dok djeca sa PTSP-om mogu imati niz težih simptoma, uključujući bijes i povećanu agresiju, izraženu anksioznost, depresivnost, otuđenje, suicidalne misli i samopovrjeđujuća pona&scaron;anja koja traže složeniji pristup i medikamentozna terapiju&rdquo;, ističe Purlija.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/nasilje u &scaron;kolama printscreen.jpg" alt="" width="618" height="373" />Foto: Screenshot/Youtube
&ldquo;Ljudi skloniji da traže mi&scaron;ljenje &ldquo;vračara&rdquo; nego ljekara&rdquo;
Iako djeca mogu proći različite mjere pomoći koje im pruža centar za socijalni rad, stručna osoba ili sigurna kuća, ne postoji ni&scaron;ta &scaron;to bi garantovalo da će njihov &ldquo;novi početak&rdquo; biti olak&scaron;an.
Purlija kaže da i iako je sve veći broj ljudi koji se samoinicijativno obraćaju psihijatru i psihologu, čak i preventivno, i dan danas dominiraju predrasude kada govorimo o posjeti onima koji mogu pružiti stručnu pomoć.
&ldquo;U na&scaron;em dru&scaron;tvu je, nažalost, i dalje prisutan izražen strah od stigme. Ljudi će biti skloniji da traže mi&scaron;ljenje raznih alternativnih priučenih izvora kao &scaron;to su npr. vračare u cilju liječenja nego &scaron;to bi se obratili ljekaru. Neki, pak, od straha zbog sramote i osude koju bi mogli osjetiti od dru&scaron;tva, drugi zbog proste skepse prema medicini. Takav pristup može biti značajno lo&scaron; po razvoj bolesti, &scaron;to može dovesti do značajnih komplikacija i da se iz lak&scaron;e tretiranih simptoma neuroze razviju i psihotični simptomi, te da je nekad za pacijenta neophodna i hospitalizacija&rdquo;.
Nagla&scaron;ava da je rana i brza intervencija ključna u liječenju mentalnih poremećaja.
Tvrdi i da, između ostalog, globalne promjene u zemlji, okolina, dru&scaron;tvena i politička de&scaron;avanja značajno utiču kako na pojedinca tako i na njihovu djecu.
Sa druge strane, podsjeća da nacionalne katastrofe, te krize javnog zdravlja kao &scaron;to je koronavirus, značajno doprinose naru&scaron;avanju mentalnog zdravlja.
&ldquo;Posljedice su egzistencijalna ugroženost, briga za zdravlje, lo&scaron;a materijalna situacija, nezaposlenost, otuđenost&hellip;&scaron;to dovodi do nezadovoljstva životom, osjećaja bespomoćnosti kao i izražene anksioznosti, te potencijalnog razvoja drugih ozbiljnijih mentalnih poremećaja&rdquo;, zaključuje Purlija za Dnevno.me.

Psihijatar za Dnevno: I dan danas ljudi skloniji da traže mišljenje “vračara” nego ljekara

“ZNAKOVI TRAUMA VARIRAJU OD UZRASTA DJETETA”

Na dana&scaron;nji dan, prije dvije godine, je formirana 42 Vlada koja je smijenila autokratski sitem vladavine DPS-a i njegovih satelita, podsjetio je u autorskom tekstu biv&scaron;i premijer Vlade Crne Gore, Zdravko Krivokapić.&nbsp;
On je, između ostalog, poručio da je potrebno okrenuti se ka cjelovitoj, integralnoj Crnoj Gori.
"Ako to nije mjera svih nas, onda ne treba nikome ova Vlada. Ja se moram osvrnuti na ne&scaron;to &scaron;to je apsolutno možda nepotrebno, ali moram da se vratim na taj 30.8. Tog 30.8. su građani pobjedili, jer narod na jedan, jedinstven način u na&scaron;oj istoriji pokazao da može olovkom da se pobijedi, da može glas naroda da nadvlada sve moguće političke korupcije, koje su dokazive i za koje svi znamo.
Ako je to tako, onda ova brojka 41 nije brojka &bdquo;jedan vi&scaron;e&ldquo;, ona je mnogo vi&scaron;e. &Scaron;ta je validacija svega toga? Validacija su građani koji brane po prvi put u istoriji: jedan vi&scaron;e ne može da bude preletač. To je ono &scaron;to mi iskazujemo, to je ono &scaron;to mi validujemo. &nbsp;To je snaga građana, i ako to ispustimo ovoga puta, kad ćemo vi&scaron;e moći da izađemo čista obraza pred tim građanima", upitao je Krivokapić.&nbsp;
U svom tekstu on kaže da je formirana eksperstska Vlada da bi se bavila promjenama, a ne zamjenama.
"Vladu čini kompeteni članovi od kojih: skoro pola ima &nbsp;doktorat, jedna trećina su dame, polovina sa velikim iskustvom iz inostranstva, a veći dio Vlade je mladji od 40 godina. Kompetentna i znavena 42. Vlada usmjerena je bila na dobrobit svih gradjana. Na&scaron;a mjera nije bila jedna ili druga politika, već najbolje re&scaron;enje za najveći broj gradjana. Na&scaron; moto nije partijski službenik, već ba&scaron; onaj koji je državni. Spoj mladosti i iskustva, znanja i mudrosti, entuzijazma i želje za promjenama je garantovao uspjeh", kazao je Krivokapić.&nbsp;
Poručio je i da su uradili sve &scaron;to je bilo u mogućnostima, "a na kraju ispadasmo krivi svima i svakome."
"Moje i opredeljenje 42 Vlade je isključivo i samo po&scaron;tovanje Ustava i Zakona, Sporazuma od 8.09.2020 i istrajavanju na Programu datom u Ekspozeu i Programima rada Vlade za 2021. i 2022. Desila se demokratija (prva smejna vlasti) i sloboda. Nakon toga se otkrivaju sve bolesti prethodnog režima i zarobljene države. Sve slabosti Ustava i zakona, problemi u ekonomiji, socijalnoj politici, finansijama, zdravstvu, pravosudju ... sada su vidljive i imaju drugačiju dimenziju. Ali, sve je ovo i kriza demokratije i njene porodjajne muke, jer političke vrhu&scaron;ke su naučile da oni budu svje i svja, a ne građani", kazao je on.
Bez obzira na te&scaron;ko stanje koje je zatekla i, kako dodaje, brojne opstrukcije sa kojima je bila suočena, 42. Vlada je ostvarila značajne rezultate na svim poljima.
"U aprilu 2021. smo odlučili da programima pobijedimo politiku. Iako je kao najveći uspjeh Vlade projekt Evropa sad, on je bio samo jedan od 5 programa koji su trebali da se realizuju u 2022. godini sa osnovnim ciljevima: izdizanje kvaliteta života, infrastrukturno povezivanje Crne Gore, dobro upravljanje državnim preduzećima I državnom imovinom, ukrupnjavanje, udruživanje, automatizaciju I modernizaciju malih gazdinstava I ubrzano usladjivanje sa pravilima, zakonima I standardima EU."
Krivokapić, između ostalog navodi da se u Crnoj Gori sve pra&scaron;ta, osim uspjeha.
"Da sam želio da pravim kompromise sa biv&scaron;im režimom i radim po nalozima centara moći van Crne Gore, bio bih i danas premijer. Da sam bio prepreka dogovora pobjednika od 30.08., oni bi se dogovorili nakon moga odlaska", ističe on.&nbsp;
Navodi i da "ova Vlada, tvrdim sredinom oktobra 2021., mora da padne" jer:
1. Jer je demokratska i građanska i ru&scaron;i koncept ultra nacionalnog pristupa, 2. Zato &scaron;to ostvaruje izuzetne rezultate ne samo u ekonomsko i finansijskoj sferi, koji su respektabilni za čitavu Evropu, nego i u svim drugim oblastima 3. Prije izbora u Srbiji, jer treba poslati poruku da takve Vlade nemaju dugotrajnost 4. Zbog nerazumijevanja i nedostatka podr&scaron;ke većine koalicionih partija Za budućnost CG i njihovog destruktivnog djelovanja 5. Jer ne prihvata apriori Open Balkan 6. Zato &scaron;to želi da potpi&scaron;e Temeljni ugovor isključivo i samo u skladu sa Ustavom i Zakonom, koji je neoboriv i koji &scaron;titi i državu i MCP i ostale eparhije 7. Zbog ogromne &scaron;tete koja je nane&scaron;ena &scaron;vercu, tj organizovanom kriminalu I dogovorenim poslovima 8. Zato &scaron;to brine o siroma&scaron;nim i time smanjuje uticaj politike na kupovinu glasova 9. Jer pokazuje da programi mogu biti značajniji od političkih igara. 10. Zato &scaron;to nema mentora, a to je prevedeno na na&scaron;ki moćnog za&scaron;titnika ni u CG, a niti izvan CG 11. Jer se napokon dokazalo da građani mogu direktno da utiču na de&scaron;avanja, &scaron;to ne odgovara partijskoj logici 12. Ovaj, po meni, najuspe&scaron;niji koncept Vlade dovodi u pitanje predstavnički sistem parlamentarizma 13. Zato &scaron;to većina medijskog prostora i jednog dijela NVO imaju nekorektan i vrlo negativni stav prema ovoj Vladi i 14. Jer je medjunarodna zajednica progutala izmi&scaron;ljenu formulu, lansiranu nakon ustoličenja Mitropolita od strane DPSa i njegovih satelita, da je Mitropolija Crnogorsko primorska= Crkva Srbije=Ruska Crkva=Rusija", dodao je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, formirana je uz konstantne ucjene većine političkih snaga koje su je &bdquo;podržavale&ldquo; i bila jedino moguće re&scaron;enje u tom trenutku. Ru&scaron;enje Vlade, kaže Krivokapić, kreće i prije njenog izglasavanja. Zavr&scaron;ni čin, nakon usvajanja Budžeta za 2022. I prve samostalne zaplene kokaina, prevashodno zahvaljući podpresjedniku Abazoviću.
Centri moći sihronizovano odlučuju da je najbolji put izglasavanja nepovjeranja 42-oj Vladi kolektivna politička korupcija (promjena izborne volje gradjana), dodao je.
"Krenuo je proces izglasavanja nepovjerenja 42-oj Vladi, &scaron;to je potpuno ustavno, a zatim slijedi neustavni čin (sa političkim obrazloženjem pravne analogije, iako je jasno da se iz ranijeg neprava ne može se izvoditi isto pravo) kojim se uspostavlja stav: Za politiku i političare u Crnoj Gori je sve moguće i Ustav ne važi. Nisam se, iako mi je sugerisano, žalio Venecijanskoj komisiji. Mnogo puta sam ukazivao na činjenicu kada sve postane ni&scaron;ta, onda umre upravljivost", kaže Krivokapić.
On dodaje da je pronađen model za "novu neustavnu vladu, koja mora da sru&scaron;i sve principe I bez tolerancije svede sve na sledećo stav".
"Sada je sve moguće, jer principi ni elementarne logike ne funkcioni&scaron;u. Projekat neustavne I neproceduralno formirane Vlade, je rezultat potpune podr&scaron;ke DPSa (direktna saradnja URA I SNP-a sa DPS-om), tihog odobravanja od strane DF-a (na&scaron;e ne dirajte), a sve uz blagoslov odredjenih medjunarodnih institucija i scenarija koje je prezentirao po modelu 49", poručio je on.&nbsp;
Tako, Krivokapić izlaz iz trenutne situacije u kojoj se Crna ora nalazi, vidi u sledećem:&nbsp;
"Izglasavanje svih sudija Ustavnog suda i istovremeno organizovanje i predsjedničkih i vanrednih parlamenrtarnih izbora &scaron;to prije",&nbsp;
Prema njegovim riječima, koraci za zajednički uspjeh Crne Gore su dono&scaron;enje zajedničke Strategije Crne Gore sa glavnim akcentom na razvoj za sledećih 30 godina i izrada novog izbornog zakonodavstva sa promjenom sistema u kojem neće dominantni biti političari nego stručni ljudi sa reputacijom u dru&scaron;tvu.
"Do tada: U pamet se političari. Narod pobjedjuje", zaključio je on.

Krivokapić: Da sam želio da pravim kompromise sa bivšim režimom i dan danas bih bio premijer

"42. VLADA PALA JER NIJE APRIORI PRIHVATALA OPEN BALKAN"

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je u 20 sati i 16 minuta registrovao zemljotres manje jačine sa epicentrom na 11 km istočno od&nbsp;Ulcinja.
Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žari&scaron;tu) iznosila je 2.6 jedinica Rihterove skale, &scaron;to odgovara epicentralnom intenzitetu od IV stepena Merkalijeve skale (MCS). Žari&scaron;te ovog zemljotresa locirano je na dubini od 11 km.
Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne &scaron;tete u epicentralnom području.

Zemljotres kod Ulcinja

OKO 20 SATI I 16 MINUTA

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno sa ki&scaron;om, a najvi&scaron;a dnevna temperatura biće 16 stepeni.
U južnim i centralnim predjelima očekuju se intenzivnije padavine, mjestimično pljuskovi sa grmljavinom, a na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku znatno manje padavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti južnih smjerova, mjestimično umjeren do pojačan, na udare ponegdje i jak, a krajem dana i tokom noći će oslabiti.
Jutarnja temperatura od dva do 12, najvi&scaron;a dnevna od pet do 16 stepeni. &nbsp;&nbsp;

Sjutra oblačno sa kišom

NAJVIŠA DNEVNA 16 STEPENI

Zbog planiranih radova na mreži, &nbsp;u utorak 06. decembra, bez napajanja električnom energijom će ostati:
Podgorica
- u terminu od 9 do 15 sati: Beri, Gornji Kokoti i &Scaron;teke;
- u terminu od 9 do 15 sati - dio Tolo&scaron;a u okolini Groblja;
- u terminu od 8 do 15 sati - dio Stare Zlatice.
Danilovgrad
- u terminu od 8 do 15 sati: Ždrebaonik, Vučica, Međice, Gorica, Počijevka, Sige, Kru&scaron;čica, Ljututuk, Jama Žarića, Farma koka, Klanica, Donje Selo, &Scaron;abov Krug, Luke, Jelenak, Kula Lakića, Potkraj &Scaron;aranovića, Slatina, Dolovi Kovački (kratkotrajna isključenja);
- u terminu od 8 do 15 sati: Poljica, Ivanj Uba, Jablan, Bzo, Studeno, Donji Martinići-Kiro Radović, Prentina Glavica i dio Donjeg Zagarača.
Tuzi
- u terminu od 8 do 17 sati: Ak&scaron;abanovići, Vulevići, Gornji i Donji Milje&scaron;, Tu&scaron;ki Rogami, Kr&scaron;evo, Gureč, dio Kakaricke gore, Omerbožovići, Kuće Rakića, Dino&scaron;a, Seli&scaron;te, Prifte, Pikalje, Tergija, dio oko Cijevne, Stanaj Adžaj i Ljuljanovići.
Cetinje
- u terminu od 8 do 16 sati: područje Katunske nahije (Cuce, Bjelice, Čevo, Velestovo, Markovina, Ubli, Bijele Poljane, Ćeklići, Resna i područje Lastve Čevske).
Nik&scaron;ić
- u terminu od 8 do 15 sati: &Scaron;kolska ulica, Gračanička, Trgovačka, dio Kličeva, Bulevar 13. jula, ul. Stubička, Velimlje i Dolovi.
Plužine
- u terminu od 8 do 15 sati: Mratinje selo, Repetitor Mratinje i Borkovići.
Herceg Novi
- u terminu od 7 do 15 sati: Mojdež, Tijesni Klanac i Kulinovići;
- u terminu od 8 do 14 sati - Modra Ploča;
- u terminu od 8 do 15 sati - Kamenari-Jo&scaron;ica.
Kotor
- u terminu od 9 do 12 sati &ndash; Jugodrvo &ndash; Čikić;
- u terminu od 10 do 13 sati &ndash; Morinj;
- u terminu od 9 do 12:30 sati - Zlatne Njive i Mečerov Brijeg;
- u terminu od 9 do 12 sati - Markov Rt (područje oko Instituta Vrmac).
Budva
- u terminu od 8:30 do 13:30 sati - dio naselja Čelobrdo.
Bar
- u terminu od 8 do 14 sati: Vučkovići, Ribnjak, Maksim, Bo&scaron;kovići i Su&scaron;ara;
- u terminu od 9 do 14 sati - naselje Ilino i Donje Zaljevo;
- u terminu od 7:30 do 18 sati - naselje Go&scaron;ići (Brca). &nbsp; &nbsp; &nbsp;
Ulcinj
- u terminu od 8 do 15 sati: dio naselja Kolomza, Pistula, Gač, Zoganje, Darza, Briska Gora, Sveti Đorđe, Ćurke, Sutjel i Brdela.
Pljevlja
- u terminu od 8:30 do 17 sati: Katun, Bo&scaron;činovići, Odžak, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Uremovići, Gornje Selo, Crnobori, Javorak, Čau&scaron;ević, Potpeć, Laz, Njivice, Mijakovići, Kosanica, brenta Petrović, Paćevina, repetitor Mrčajevac, Ski lift, Zajdni Do, Varine, Bujaci, Borova, Gradina, Vodno, Pu&scaron;onjski Do, Čavanj, Selac, Premćani, Bandijer, Va&scaron;kovo, Pandurica, Kotlajići, Bare Visibabe, Krupice, pilana Potpara, Rzav, Gusino Brdo, Bitine, Palež, Zaglavak, Lever Tara, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalu&scaron;ići, Ograđenica, repetitor Kutu&scaron;a i Đurđevića Tara;
- u terminu od 9 do 17 sati: Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Gradac, Pupovići, Kordovina i Maoče (moguća kratka isključenja na početku i kraju radova);
- u terminu od 9 do 17 sati: Odžak, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, &Scaron;ljuke, Zahum, Meljak i Vi&scaron;njica.
Žabljak
- u terminu od 9 do 17 sati: Milović, Razvr&scaron;je, Leković, Usijek, Kovačević, ruske vikendice u Motičkom Gaju, Motički Gaj, Motički Gaj &Scaron;arović, Stijepović CHF, restoran Izvor, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Po&scaron;ćenski Kraj, Pa&scaron;ina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić i Provalija.
Bijelo Polje
- u terminu od 8 do 14 sati - Osmanbegovo selo;
- u terminu od 8 do 12 sati - Ravna Rijeka;
- u terminu od 11 do 14 sati &ndash; Ostrelj;
- u terminu od 9 do 17 sati &ndash; Dobrakovo;
- u terminu od 9 do 16 sati: Ravna rijeka (izvod Sopljače), Pavino Polje, Nedakusi, Orahovica, Kru&scaron;evo i Pripčići;
- u terminu od 7 do 17 sati: Cerovići, Muslići, Selakovići, Drndari, Pape, Skočigorina, Grančarevo, Ujniče, Toma&scaron;evo, Potrk, Obod, Žaljevo, Lijeska, Galica, Sokolac, Pisana jela, &Scaron;ljemena, Barice, Nedakusi-Lelo, Vinilplast, Kisela voda, Sljepa&scaron;nica, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kukulje, Dubrave, Livadice, Sela, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbreže, Metanjac, Dobrakovo, Granični prelaz, Kumanica, Kanje, Mioče, Dobro brdo, Dobrinje, Oluja, Gubavač, Voljavac, Bijedići, Rodijelja, Brčve, U&scaron;anovići, Pećarska, Žiljak, Boturići, Mirojevići, Hasanbegovići, Bistrica, Kostenica, &Scaron;olje, Mojstir, Jablanovo i Požeginja.
Kola&scaron;in
- u terminu od 8 do 16 sati: Kos 1, Kos 2, Dulovine, &Scaron;ljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbu&scaron;a, Bijeli Potok, Planinica, Mate&scaron;evo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora i Vranje&scaron;tica;
- u terminu od 8 do 15 sati: Smira, Rogobore, Bakovići, Trebaljevo, Fabrika vode 'Suza', mHE Bukovica i Sjerogo&scaron;te;
- u terminu od 8 do 17 sati: Biočinovići, Drpe, Seli&scaron;ta, Rijeka Mu&scaron;ovića, Ski centar 1450 i Paljevinska.
Mojkovac
- u terminu od 8 do 15 sati: Ulo&scaron;evina, Lojanice, Lepenac, Žari, Gornja Polja, Ambarine, Prži&scaron;ta, Matovine i Seli&scaron;ta;
- u terminu od 9 do 14 sati &ndash; Kaludra&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Andrijevica
- u terminu od 9 do 14:30 sati - Kru&scaron;evo i Glavaca.
Petnjica
- u terminu od 9 do 14:30 sati - dio sela Vrbica.
Plav
- u terminu od 9 do 14:30 sati - dio sela &nbsp;Brezojevice i &Scaron;arkinovića Lakat.
Rožaje
- u terminu od 11 do 14 sati: Zeleni, Žute Litice i Županjica i preduzeća Autoservis, Dekor, Fabrika ma&scaron;inskih djelova, Tofi i Ibar Mont. &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;

Deset i po sati bez struje: U utorak najavljena nova isključenja

SAOPŠTENO IZ CEDISA

Zbog planiranih radova na mreži, iz CEDIS-a su kazali da će u subotu 26. novembra, bez napajanja električnom energijom ostati:
Podgorica &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;
-u terminu od 13:00 do 15:00 sati: &scaron;kola &Scaron;tampar Makarije i zgrada preko puta igrali&scaron;ta
Nik&scaron;ić &nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 18:00 sati: Kuta, Vasiljevići, Bjelo&scaron;evina, Dučice, Morakovo, Dolovi Dučićki, Zabran Kralja Nikole, Vodovod Morakovo
Žabljak
-u terminu od 7:00 do 17:00 sati: dio sela Suvodo
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju lo&scaron;ih vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

Djelovi pojedinih opština u subotu deset sati bez struje