Mještani Botuna ne mogu se izjasniti o predlogu Vlade koji se odnosi na gradnju kolektora i puštanje u pogon Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, dok taj dokument ne dobiju u zvaničnoj, pisanoj formi, saopštio je mještanin Botuna Slavko Vukčević, pišu Vijesti.

Vlada Crne Gore je danas, na sjednici, usvojila garancije date mještanima Botuna za puštanje u pogon postrojenja, a predlog je javnosti predstavljen putem medija.

Vukčević je kazao da su mještani o predlozima izvršne vlasti informisani isključivo iz medija.

“Očekujemo da dokument dobijemo u pisanoj formi, kako bismo vidjeli koje su nadležnosti mjesne zajednice, odnosno građana Botuna u domenu odlučivanja, a koje su nadležnosti Opštine Zeta. Do sada nismo dobili ništa zvanično, sve je bilo isključivo medijski”, rekao je Vukčević.

On je naveo da su sa dijelom predloga upoznati tokom razgovora sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, ali da to, prema njegovim riječima, ne može zamijeniti zvaničan akt.

Vukčević je poručio da mještani mogu razgovarati o tehnologiji i eventualnoj budućoj lokaciji postrojenja tek nakon sanacije svih crnih ekoloških tačaka u Botunu, prije svega otpada u krugu Kombinata aluminijuma i bazena crvenog mulja, ali da gradnja spalionice, kako ističe, ne dolazi u obzir.

“Nažalost, svjedoci smo da je, uprkos brojnim garancijama i prethodnim vladama, bazen crvenog mulja ostao nesaniran. Nije napravljen ni zaštitni pojas, niti su obeštećena poljoprivredna domaćinstva pogođena zagađenjem”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, iz onoga što je predstavljeno u medijima, Vlada ne daje čvrste garancije, već preporuke.

“Preporučuje se ministarstvima i Glavnom gradu, ali se niko ne obavezuje. To je ogroman rizik kada se donosi odluka koja utiče na buduće generacije u Botunu i cijeloj Zeti”, naglasio je Vukčević.

Odgovarajući na pitanje da li bi mještani, pod bilo kojim uslovima, dozvolili gradnju na predloženoj lokaciji, Vukčević je kazao da je to teško zamisliti.

“Gradonačelnik govori samo o uticaju ovog postrojenja, a ne o kumulativnom uticaju na životnu sredinu. Botun već ima ogroman stepen zagađenosti. Sanacija ne znači da ćemo doći do nultog stepena, što bi trebalo da bude preduslov za gradnju ovakvog postrojenja”, rekao je on.

Vukčević je podsjetio da evropski standardi predviđaju da vrijednost čestica u vodi bude između 30 i 50, dok su, kako tvrdi, u Botunu ti parametri znatno viši.

“Ispred gotovo svakog domaćinstva imamo nalaze državnih institucija sa vrijednošću od 80. To znači da je zagađenje već prekomjerno, a svaki dodatni zagađivač, čak i u promilima, nanosi štetu”, kazao je.

On je dodao da je iz predloga Vlade shvatio da bi Glavni grad i Opština Zeta upravljali postrojenjem, dok bi kontrolu vršila Agencija za zaštitu životne sredine.

Vukčević je postavio i pitanje zbog čega se, ukoliko je tehnologija kako se tvrdi najbolja na svijetu, predviđa mogućnost zatvaranja postrojenja nakon dvije godine rada.

“Ako je tehnologija dobra, zašto se ostavlja mogućnost zatvaranja? To govori da ni sami nijesu sigurni da postrojenje može ispuniti standarde. Takođe, postavlja se pitanje kako postrojenje za 230.000 ekvivalent stanovnika, u slučaju kvara, može preusmjeriti otpadne vode na postojeće postrojenje kapaciteta 55.000 stanovnika, koje je već u kolapsu. To je tehnički nemoguće”, rekao je on.

Na pitanje da li se onda može zaključiti da predlog Vlade nije prihvatljiv, Vukčević je ponovio da mještani još nijesu dobili zvaničan dokument niti su organizovali zbor građana.

“Ne znamo stav svih mještana, a odgovornost bi bila ogromna. Dio nadležnosti ima i Opština Zeta. Na primjer, ne možemo prihvatiti prekapanje oko sto kilometara asfaltiranih puteva radi kanalizacione infrastrukture bez saglasnosti Opštine Zeta. To je njihova nadležnost i veliki rizik, jer ispod puteva već postoje elektro, vodovodne i druge instalacije”, zaključio je Vukčević.