Ekonomija

U Crnoj Gori će od ponoći biti skuplje sve vrste goriva, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Tako će BMB 98 poskupiti četiri centa i ko&scaron;taće 1.49 eura po litru, dok će BMB 95 biti skuplji pet centi po litru i ko&scaron;taće1.46 eura.
Eurodizel će poskupiti tri centa, na 1.34 eura.
Lož ulje će, takođe, poskupiti tri centa, tako će za litar biti potrebno izdvojiti 1.31 eura.
Naredni obračun biće četvrtog novembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od petog novembra, zaključujeno je u saop&scaron;tenju.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

SAOPŠTENO IZ RESORNOG MINISTARSTVA

Cnogorska komercijalna banka (CKB) spremna je da proda akcije u Plantažama, ukoliko za njih dobije odgovarajuću ponudu, kazao je u intervjuu Televiziji Crne Gore predsjednik i glavni izvr&scaron;ni direktor OTP grupe &Scaron;andor Čanji.
CKB ima 9,2 odsto vlasni&scaron;tva u Plantažama, državnoj kompaniji koja već duže vrijeme posluje u minusu.
"Spremni smo za prodaju, naravno, ako dobijemo odgovarajuću cijenu, ali ako moramo da zadržimo akcije, zadržaćemo ih. Nemamo strategiju za to, nego čekamo priliku da rije&scaron;imo ovo pitanje", rekao je Čanji, ističući da je svjestan pote&scaron;koća na trži&scaron;tu vina &scaron;irom Evrope, ne samo u Crnoj Gori i Mađarskoj, prenosi portal RTCG.
&nbsp;

CKB spremna da proda akcije u Plantažama

"NARAVNO, AKO DOBIJEMO ODGOVARAJUĆU CIJENU"

Plastične kese i plastika za jednokratnu upotrebu od danas su zabranjeni u Crnoj Gori, shodno Zakonu o upravljanju otpadom.
Za nepo&scaron;tovanje ove zakonske odredbe predviđene su kazne od hiljadu od 40 hiljada eura.
Zakon o upravljanju otpadom stupio je na snagu 20. aprila, a primjena njegovih pojedinih odredbi, među kojima i onih koje se odnose na plastične kese i plastiku za jednokratnu upotrebu, predviđena je nakon &scaron;est mjeseci od stupanja na snagu.
Prema zakonu, zabranjena je upotreba laganih plastičnih kesa za no&scaron;enje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, na prodajnom mjestu robe ili proizvoda.
Za kese debljine zida vi&scaron;e od 50 mikrona posladavci će plaćati naknadu od 0,03 eura.
Pored plastičnih kesa, biće zabranjene plastične slamčice, ali i plastični pribor za jelo i određene kutije za pakovanje hrane.
Zakon predviđa i posebne naknade za odlaganje mije&scaron;anog komunalnog otpada, jer je cilj da se smanji odlaganje otpada na deponijama.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera su ranije kazali da je cilj dono&scaron;enja Zakona stvaranje čistije i ekolo&scaron;ki održive Crne Gore.
Kako su naveli iz tog resora, Zakon u skladu sa najvi&scaron;im evropskim standardima, i donosi moderan, efikasan i održiv okvir za upravljanje otpadom.

Od danas zabrana upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu

ZA NEPOŠTOVANJE ZAKONA KAZNE I DO 40 HILJADA EURA

Trećina građana Crne Gore je u kreditima i njihov ukupni dug prema bankama je gotovo dvije milijarde eura. Najče&scaron;će se, kažu u Centralnoj banci Crne Gore, traže stambeni krediti, a oko osam odsto čine refinansirajući. Građani kažu da se ne može preživjeti bez kredita, dok savjetnici za finansije pozivaju na oprez.
Zbog stalnog rasta cijena sve je teže upravljati kućnim budžetom, pa je trećina građana Crne Gore u kreditima.
Da će povećanje plata kroz program Evropa sad 2 značiti i nova zaduženja, smatra Maja Aleksić - savjetnica za lične finansije.
"To se pokazalo i kod Evrope sad 1. Moj savjet je da to ljudi ne rade, živimo u periodu jake inflacije", poručuje Aleksić.
Anketirani građani kažu da se bez kredita danas vrlo te&scaron;ko može, ako hoćete pristojan život. Neki od anketiranih nijesu imali samo svoj kredit, već participiraju i recimo u kćerkinom, sinovljevom...
Građani moraju biti dobro informisani o uslovima podizanja i vraćanja kredita, o kamatnim stopama i tipovima kredita, ali nemaju mnogo izbora, smatra Aleksićeva.
"Banke na trži&scaron;tu imaju slične kamatne stope, pa se građani odlučuju za banku koja im je najbliža i koja ima najbržu proceduru, to je realnost u Crnoj Gori", kaže ona.
Podizanje kredita je najrizičnije kada su nam finansije već poljuljane, a rizik zavisi i od namjene kredita.
"Ako su to krediti koje ulažemo u pokretanje privatnih biznisa posebno ako prije toga nismo odradili biznis plan koji će nam dati procjenu rizika za taj poduhvat, onda može biti rizično", obja&scaron;njava Aleksić.
Stara zaduženja vraćaju novim kreditima, a refinasiranje je opradano samo kada se njime smanjuje kamata i ukupan dug, no to uglavnom nije razlog za refinasiranje kredita, zaključuje savjetnica za lične finasije.
"Kod refinansiranja kredita vi&scaron;e puta plaćate kamatu na istu osnovicu, time &scaron;to svaki put imate novi ugovor, na istu osnovicu plaćate kamatu, nikako da izađete iz zaduženja", kaže Aleksić.

Trećina građana Crne Gore u kreditima

DUG PREMA BANKAMA GOTOVO DVIJE MILIJARDE

Isplata septembarskih penzija počeće danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Iz Fonda PIO su naveli da prosječna septembarska penzija, bez obračunate razlike, iznosi 502,92 eura.
&ldquo;Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za septembar iznosi 520,3 eura&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Za isplatu septembarskih penzija, kako se dodaje, neophodno je 62,67 miliona eura.

Danas počinje isplata penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PIO

Nakon tri godine snažnog rasta nakon pandemije očekuje se usporavanje ekonomskih aktivnosti, procjenjuju u Svjetskoj banci. U ovoj godini prognoziraju usporavanje ekonomskog rasta u Crnoj Gori na 3.4 odsto, saop&scaron;tio je ekonomista SB za Crnu Goru Milan Lakićević.
Glavni razlog je pad prihoda u turizmu i pad izvoza.
Stopa nezaposlenosti je 11.6, iako je najvi&scaron;a na Zapadnom Balkanu, ipak na istorijskom minimumu.
&bdquo;Inflacija &nbsp;je usporila, ali bazna koja isključuje promjenu cijena iznad je prosjeka EU kao i u svim državama Zapadnog Balkana&ldquo;, kazao je Lakićević.
Prema procjenama SB, stopa realnog rasta crnogorske ekonomije u 2025. godini biće 3,5 odsto, a 2026. 3,2 odsto. &nbsp;
Saop&scaron;tili su da će primjena programa Evropa sad 2 imati uticaja na javne finansije.
Očekuje se da će deficit budžeta biti 4,1 odsto, a da će se javni dug kretati od 61 do 64 odsto BDP-a. Očekuju blaži uticaj na inflaciju zbog rasta plata kroz program Evropa sad 2.

Svjetska banka prognozira usporavanje ekonomskog rasta u CG na 3.4 odsto

GLAVNI RAZLOG PAD PRIHODA U TURIZMU I PAD IZVOZA

Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) je u svojstvu Skup&scaron;tine EPCG-Željezara Nik&scaron;ić izabrao novi sastav tog tijela kćerke-kompanije.
Novi sastav Odbora direktora EPCG-Željezara Nik&scaron;ić čine: Svetozar Golubović, Milinko Čvorović, Lidija Nikolić, Ivan Čolaković, Marko Vučinić, Dalibor Vukotić i Bo&scaron;ko Sarić, pi&scaron;u Vijesti.
"Shodno Statutu EPCG-Željezara Nik&scaron;ić, Odbor direktora je kolektivni organ, pa je prethodna ostavka članice tog tijela, Gordane Đukanović, značila ostavku cijelog Odbora&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Na taj način je, kako je obja&scaron;njeno, Odbor direktora EPCG, u svojstvu Skup&scaron;tine EPCG-Željezara Nik&scaron;ić, bio u obavezi da izabere novi sastav Odbora direktora kćerke-kompanije.
Na konstitutivnoj sjednici novoimenovanog Odbora direktora EPCG-Željezara Nik&scaron;ić biće izabran predsjednik tog organa.

Izabran novi Odbor direktora EPCG-Željezara Nikšić

NA KONSTITUTIVNOJ SJEDNICI

Svi relevantni evropski avio-prevoznici izrazili su želju da razgovaraju sa Aerodromima Crne Gore (ACG), saop&scaron;tio je njihov izvr&scaron;ni direktor Roko Tolić i dodao da ih to stavlja u poziciju da poku&scaron;aju da postignu dogovore o povećanju prometa i pružanja usluga.
&bdquo;Zbog toga sam izuzetno zadovoljan&ldquo;, poručio je Tolić u intervjuu Pobjedi.
On je kazao da želi da građani Crne Gore ne odlaze na konkurentske aerodrome, poput Tirane ili Dubrovnika, već da tu ponudu dobiju u svojoj državi.
&bdquo;Na taj način povećavamo konkurentnost. Uz nekoliko pametnih inicijativa, možemo postići mnogo. Tirana ima prednosti poput efikasnog aerodroma, iseljeničkog stanovni&scaron;tva i lak&scaron;eg pristupa kapitalu, &scaron;to im olak&scaron;ava dono&scaron;enje odluka&ldquo;, rekao je Tolić.
On je dodao da ono &scaron;to su obećali, to i rade, te da su otvorili &scaron;iroku komunikaciju sa gotovo svim avio-prevoznicima.
&bdquo;Ovo je trenutak kada se zaključuje jedna sezona, a pregovara se o narednoj&ldquo;, kazao je Tolić.
On je podsjetio da su predstavnici Aerodroma nedavno učestvovali na konferenciji Routes World u Bahreinu, gdje su imali 19 direktnih sastanaka sa avio-kompanijama koje imaju realni trži&scaron;ni potencijal naleta prema Crnoj Gori.
Tolić je saop&scaron;tio da sada pripremaju konkretne poteze u skladu sa onim &scaron;to partneri očekuju.
&bdquo;Sigurno ćemo biti konkurentniji. Ono na &scaron;ta ću apelovati, a o čemu ne mogu odlučivati, jeste segment podr&scaron;ke koji se očekuje ili od strane države kroz ministarstva ili kroz Privrednu komoru. U tome leži konkurentnost aerodroma u regionu&ldquo;, rekao je Tolić.
On je kazao da je nažalost stvorena slika da su ACG nekonkurentni zbog cijena aerodromskih usluga, ali da to nije tačno.
&bdquo;Na&scaron; cjenovnik je povoljniji od nekih uspje&scaron;nih konkurenata. Oni su, međutim, uspjeli, jer su ostvarili sinergetski efekat sa drugim učesnicima privreda svojih zemalja. U tom smislu i Crna Gora može napraviti korak naprijed&ldquo;, poručio je Tolić.
Kada je u pitanju Wizz Air, on je kazao da će taj avio-prevoznik tokom zime imati linije za Milano, Memingen, Dortmund i Budimpe&scaron;tu.
&bdquo;Wizz Air i drugi prevoznici imaju nekoliko desetina aviona koji su trenutno prizemljeni zbog problema sa motorima i servisima. Jednostavno, veliki broj aviona ostao je van flote, ne samo kod njih. Pokazali su po&scaron;tovanje prema nama kao trži&scaron;tu, i to je ne&scaron;to &scaron;to ćemo pozdraviti&ldquo;, rekao je Tolić.
On je dodao da je Wizz Air najavio i da će povećavati broj letova kako im se avioni budu vraćali u flotu.
&bdquo;Možemo pomenuti da u na&scaron;em okruženju, na primjer u Beogradu i Zagrebu, Wizz Air ima baze, pa je, ipak, do&scaron;lo do značajnog smanjenja naleta upravo zbog ove situacije. Jako mi je drago da prema nama nijesu smanjivali ni&scaron;ta tokom sezone, već su potvrdili pro&scaron;logodi&scaron;nji broj letova i linija&ldquo;, saop&scaron;tio je Tolić.
On je naveo da su Aerodromi jo&scaron; u pregovorima sa Ryanairom, te da nije sigurno da li će njihova ponuda biti dovoljna da taj avio-prevoznik napravi iskorak.
&bdquo;Njihova ranija odluka je donesena kao posljedica drugih faktora koji su protumačeni kao nekonkurentnost. Ne bih rekao da je razlog bezbjednosna taksa, jer je ona toliko minimalna (3,25 EUR) da je opet značajno niža nego kod konkurencije. Očigledno je da na nekim drugim destinacijama dobijaju &scaron;iru podr&scaron;ku i odlučuju se da lete ka njima, &scaron;to je sasvim legitimno&ldquo;, objasnio je Tolić.
On je podsjetio da je Ryanair otkazao ovu zimu jo&scaron; ranije i da nije bilo načina da se to ispravi, jer sada nije pravi trenutak.
&bdquo;Sada planiramo narednu ljetnju sezonu, a onda ćemo razgovarati i o 2026. Njihovu trži&scaron;nu snagu po&scaron;tujem, ali na&scaron; komercijalni model nastoji obuhvatiti sve vidove avio-prevoznika na duži održivi rok partnerstva&ldquo;, saop&scaron;tio je Tolić.
On smatra da Crna Gora svojim kapacitetima, prirodnim ljepotama, turizmom, nacionalnim parkovima, gastronomijom i svim &scaron;to nudi zaslužuje minimalno punu IATA ljetnju sezonu, a to je sedam mjeseci, od kraja marta do kraja oktobra.
&bdquo;To je jedan od na&scaron;ih prvih ciljeva i drago mi je &scaron;to nas na tom putu prate određeni prevoznici. Konkretno, EasyJet, koji će sa pet destinacija letjeti ka Tivtu tokom cijele ljetnje sezone naredne godine. Smatram da je to velika &scaron;ansa i dobitak. Onog trenutka kada počnemo da adekvatno popunjavamo te avione, to će nam biti oslonac da od avio-prevoznika tražimo da lete tokom cijele godine&ldquo;, rekao je Tolić.
On je dodao da je to korak broj jedan na putu prema stabilnom i smislenom organskom trži&scaron;nom rastu.
&bdquo;Mi ćemo tu dobru volju na&scaron;ih avijacijskih partnera nagraditi tako &scaron;to ćemo implementirati posebne podsticaje za takozvani ,,off-peak&ldquo;. Već smo se dogovorili da ćemo to prepoznati i stimulisati letove van glavne sezone&ldquo;, naveo je Tolić.
On je za naredno ljeto najavio nekoliko letova na liniji Madrid &ndash; Podgorica, koje će realizovaće &scaron;panski nacionalni prevoznik, Iberia.
&bdquo;Da budemo jasni, iskreni i prizemni u ovoj najavi, nagla&scaron;avamo da je riječ o čarter letovima. Ukoliko gosti u početnoj seriji letova budu zadovoljni, otvorićemo vrata za pregovore o sezonskoj liniji&ldquo;, objasnio je Tolić.
On je kazao da su razgovarali i sa predstavnicima &scaron;panske niskobudžetne kompanije Vueling, kao i da se razmi&scaron;lja o otvaranju linije za Barselonu.
&bdquo;To je ne&scaron;to &scaron;to traže i na&scaron;i stanovnici. &Scaron;panci su, to vidimo iz okolnih destinacija, jako dobri gosti&ldquo;, rekao je Tolić.
On je saop&scaron;tio i da je britanska nacionalna avio-kompanija, British Airways tražila sastanak sa ACG.
&bdquo;Velike avio-kompanije, odnosno mrežni prevoznici, poput British Airwaysa, Lufthanse, Austrian Airlinesa ili Turkish Airlinesa su važne za Crnu Goru, jer nas one vode u svaki kutak svijeta. British Airways istražuje potencijal Crne Gore za transatlantske konekcije sa jednim stopom bez dužeg zadržavanja. Trenutno, za nas je Beč, na krilima Austrian Airlinesa, najbliže čvori&scaron;te za sve letove ka Zapadu, a Turkish Airlines preko Istanbula za Istok i naravno, posredno čitav svijet. Uz to, na ACG je prisutan i Pegasus Airlines koji povezuje Podgoricu sa istanbulskim aerodromom Sabiha Gokčen (SAW) koji se nalazi u azijskom dijelu grada, ali i sa Ankarom i Izmirom&ldquo;, rekao je Tolić.
On je dodao da su vođeni pregovori i o otvaranju linije sa Hamburgom, ali je problem &scaron;to je aerodrom u tom gradu najavio povećanje cijena svojih usluga, pa je izvjesno da jedan dio avio-prevoznika neće &scaron;iriti operacije. S druge strane, i dalje su otvoreni pregovori o novim linijama ka Hanoveru i Amsterdamu.
&Scaron;vajcarska avio-kompanija Edelweiss najavila je da će tokom naredne ljetnje sezone produžiti period letjenja na liniji Tivat - Cirih u odnosu na dosada&scaron;nji nalet. Tolić je podsjetio da tu liniju u Podgorici tokom cijele godine održava Air Montenegro.
Istovremeno, izraelska nacionalna avio-kompanija El Al je najavila da će linije iz Tel Aviva za Crnu Goru od ove zime postati cjelogodi&scaron;nje.
&bdquo;Takođe očekujemo da avio-kompanija SunExpress, koja je po 50 odsto u vlasni&scaron;tvu Lufthansa grupe i Turkish Airlinesa, otvori liniju iz Podgorice za Antaliju. Imamo podr&scaron;ku Ministarstva saobraćaja, a vjerujem da će biti prepoznat i &scaron;iri kontekst. Smatram da bi ova destinacija bila jako interesantna turistima iz Turske, ali i građanima Crne Gore&ldquo;, saop&scaron;tio je Tolić.
Tokom novembra se, prema njegovim riječima, očekuje dolazak delegacije EasyJeta u Crnu Goru.
Kada su u pitanju koncesije na aerodrome, Tolić smatra da je Vlada pokazala zrelost i odgovornost u smislu međunarodno preuzetih obaveza.
&bdquo;Proces nije počeo odlukom ove Vlade, ali je korektno &scaron;to je kazala da će barem procesno dovesti tu temu do kraja. Ono &scaron;to je dobro jeste da će u drugom krugu biti relevantni ponuđači, ali ja ne mogu da prejudiciram koliko će te ponude zadovoljiti očekivane benefite od ciljane dobrobiti čitavog postupka. Ono &scaron;to sigurno znam jeste da ne treba zanemariti činjenicu da postoji dovoljno domaće pameti koja može izvesti taj zadatak mimo koncesije&ldquo;, kazao je Tolić.
On smatra da je napravljen sasvim logičan potez i vrlo su objektivne ocjene koje politički vrh ističe u posljednje vrijeme da je koncesija mogućnost, ali ne i prijeka nužnost.
&bdquo;Kao menadžeru mi je izuzetno važno da su zaposleni mirni jer rade dobar posao, da je firma stabilna, da imamo svoje planove i da ćemo se u njihovoj ročnosti znati postaviti po dono&scaron;enju odluke o koncesiji u ovom ciklusu. Bilo bi iluzorno od nas sada očekivati velike izmjene master planova ili da planiramo budućnost u narednih deset, 15 ili 20 godina ukoliko će te odluke dopasti nekog drugog. Ipak, ne sjedimo skr&scaron;tenih ruku već radimo na realizaciji kratkoročnih planova da bismo tokom predstojeće zimske sezone unaprijedili na&scaron;u infrastrukturu za, to je već sada jasno, najavljeni povećani promet tokom narednog ljeta&ldquo;, zaključio je Tolić.

Tolić: Dogovaramo nove linije za narednu godinu

SAOPŠTIO IZVRŠNI DIREKTOR AERODROMA CRNE GORE

Biv&scaron;a direktorica Solar gradnje Valerija Saveljić fingirala je rezultate poslovanja, saop&scaron;tio je ministar energetike Sa&scaron;a Mujović.
&ldquo;Ministarstvo nije obavijestila, iako je imala uvid u to, da je dobila negativni izvje&scaron;taj interne revizije, i prikazala je dobit preko 600.000 eura za neke fakture koje je interna revizija definisala da su neprihvatljive i da se ne mogu naplatiti. Ona je predstavila Ministarstvu da je u velikom plusu, a su&scaron;tina je da je ostavila firmu u dugovanju 346.000 eura&rdquo;, kazao je Mujović u Bojama jutra na TV Vijesti.
On je rekao da Odbor direktora Solar gradnje nije prekr&scaron;io zakon kada je u avgustu smijenio Saveljić.
&ldquo;Odbor Solar gradnje je postupio prema zakonu i prema onome &scaron;to mu daju za pravo članovi 174 i 302 Zakona o privrednim dru&scaron;tvima. Oni imaju mogućnost da u bilo kom trenutku razrije&scaron;e izvr&scaron;nog direktora preduzeća, čak i da ne daju bilo kakvo obrazloženje&rdquo;, kazao je Mujović.
On je na dan kada je Saveljić smijenjena, od Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) tražio da pokrenu postupak smjene Odbora direktora Solar gradnje.
Mujović je danas kazao da je tada tako reagovao iz razloga &scaron;to je smatrao da takav njihov gest nije dobar za elektroenergetski sistem, odnosno da je to atak na jednu dobru atmosferu i režim povjerenja koji su uspostavili između njega kao ministra i menadžmenta svih kompanija elektroenergetskog sektora.
&ldquo;Na&scaron; usmeni dogovor je bio da se o radu bilo kog kandidata ne raspravlja prije zavr&scaron;etka godi&scaron;njih odmora, krajem mejseca avgusta. Zahtijevao sam da sve kompanije dostave svoj izvje&scaron;taj o poslovanju&rdquo;, rekao je Mujović.
On je rekao da Odbor direktora EPCG zamjera Saveljić indolentno pona&scaron;anje i takozvanu nezainteresovanost za rad.
&ldquo;Veliki broj dana odsustva sa radnog mjesta, nečinjenje ni&scaron;ta po pitanju toga da se valorizuje potencijal Solar gradnje, da se promovi&scaron;e aktivnost Solar gradnje.
Projekat Solaris plus na sjeveru je mrtvo slovo na papiru. Kad ste pasivni, ne koristite potencijal svoje kompanije, svjesno stvarate gubitak. Saveljić je postupala suprotno aktima koje je donio Odbor direktora EPCG, majke kompanije Odbora direktora Solar gradnje.
U smislu, Odbor direktora je napravio plan razvoja solarne energije za period od 2023. do 2027. godine. Prema tom planu, nivo aktivnosti Solar gradnje u prvom kvartalu 2024. godine morao je da bude pet megavata, dakle svakog mjeseca da Solar gradnja instalira pet megavata. Saveljić i Odbor direktora je tu odluku preinačio, napravio novi poslovno-finansijski plan bez odobrenja Odbora direktora EPCG po kojem oni sebi daju za cilj da mjesečno umjesto pet megavata instaliraju 1,5. Nedopustivo. Solar gardnja da bi bila na nuli mora mjesečno makar 2,5 megavata da gradi&rdquo;, poručio je Mujović.
&nbsp;

Mujović: Saveljić fingirala rezultate poslovanja, prikazala 600.000 dobiti, ostavila dug od 346.000 eura

SAOPŠTIO MINISTAR ENERGETIKE

Podgoričko preduzeće Vodovod i kanalizacija neće umanjiti oktobarske račune, kao nadoknadu za to &scaron;to građani vi&scaron;e od 10 dana kupuju vodu, s obzirom na to da je vodoizvori&scaron;te Mareza bilo zamućeno.
Direktor tog preduzeća Aleksandar Ni&scaron;avić kazao je Vijestima da je voda &ldquo;sve vrijeme bila bakteriolo&scaron;ki i hemijski ispravna na sva tri vodoizvori&scaron;ta&rdquo;.
&ldquo;Napominjem da se, za sve ostale potrebe građana i privrede, voda sve vrijeme koristi sa sva tri vodoizvori&scaron;ta. Samim tim, zakonski nijesmo u obavezi da obezbijedimo cisterne za vodu, kao ni da korigujemo račune&rdquo;, kazao je Ni&scaron;avić.
Vodovod je obavijestio četvrtog oktobra potro&scaron;ače da su tada&scaron;nje analize vode pokazale značajno povećanje mutnoće na izvori&scaron;tu &ldquo;Mareza", a nakon obilnih padavina. Oni su, tada, upozorili i da se voda ne smije koristiti za piće ni nakon prokuvavanja.
Ni&scaron;avić je podsjetio da je poremećen &ldquo;jedino parametar mutnoće na jednom vodoizvori&scaron;tu koje tretira jedan dio grada&rdquo;.
&ldquo;Građani dijela grada koristili su vodu za piće nesmetano, dok je korisnicima sa vodoizvori&scaron;ta Mareza savjetovano prokuvavanje vode prije pića, a shodno pravilniku i preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IZJCG)&rdquo;, rekao je on.
To preduzeće preporučilo je pro&scaron;le sedmice korisnicima vode sa vodoizvori&scaron;ta Mareza da je prokuvavaju prije upotrebe.
&ldquo;Ili da koriste bezbjedne alternative, tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (fla&scaron;irane vode, na odgovarajući način dopremljenu zdravstveno sanitarnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvori&scaron;ta i sl.)&rdquo;, saop&scaron;tili su iz Vodovoda.
Prema riječima Ni&scaron;avića, služba laboratorije redovno i vi&scaron;e puta na dan prati kretanje svih parametara zamućenja.
&ldquo;I o tome obavje&scaron;tavamo javnost. Trenutno je parametar mutnoće blizu referentne vrijednosti, te samim tim očekujemo da voda sa Mareze bude dostupna i za piće bez preporuke o prokuvavanju&rdquo;, rekao je on.
Kako su Vijestima ranije kazali iz Vodovoda, vodoizvori&scaron;te Mareza je na specifičnom terenu, zbog čega i dolazi do zamućenja.
Rje&scaron;enje bi bilo izgradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje vode, ali, kako je objasnio Ni&scaron;avić, to i nije optimalna solucija.
Kako je kazao, mali je broj dana godi&scaron;nje kada se dogodi zamućenje vodoizvori&scaron;ta, zbog čega &ldquo;izgradnja postrojenja nije optimalno rje&scaron;enje&rdquo;.
Ni&scaron;avić je precizirao da je crpna stanica Mareza zamućena približno 10 dana godi&scaron;nje, a da bi postrojenje moralo raditi tokom cijele godine.
&ldquo;To, s tehničke strane, ne predstavlja optimalno rje&scaron;enje&rdquo;, kazao je.
On je tada obećao pomoć domaćinstvima tokom takvih dana.
&ldquo;Kao &scaron;to smo naveli, u pitanju je u prosjeku do 10 dana u toku godine, &scaron;to, složićete se, nije predug period. Dodatno, uglavnom je u pitanju samo parametar mutnoće, dok su ostali mikrobiolo&scaron;ki parametri u dozvoljenim granicama, te je i u ovom periodu uz prokuvavanje vode sa česme istu moguće koristiti. Ipak, potrudićemo se da nađemo rje&scaron;enje i u ovim danima, obezbjeđivanjem cisterni pitke vode na određenim lokacijama ili na neki drugi dostupan način u datom trenutku&rdquo;, naglasio je Ni&scaron;avić.

Oktobarski računi za vodu neće biti umanjeni

IAKO VIŠE OD DESET DANA VODA SA MAREZE NIJE ZA PIĆE

Kao &scaron;to je ranije i najavljeno u Crnoj Gori je poskupila kafa. Od prije dva dana u crnogorskim marketima pakovanje kafe od 100 i 200 grama je skuplje od 10 do 20 centi, &scaron;to je oko 20 odsto.
Donedavno je 100 grama kafe u marketima u prosjeku ko&scaron;talo oko 1,20 eura.
Ovo poskupljenje krajem juna najavili su pojedini vlasnici firmi koji se bave prodajom ovog proizvoda.
Cijenu diktira poskupljenje sirove kafe na svjetskom nivou, poručuili su tada prodavci i uvjeravali da su prinuđeni na taj korak.
Sirova kafa brodovima stiže iz Indije, Brazila i Vijetnama, a ove godine zbog vremenskih prilika tamo bilježe slabu berbu. Sve je to uticalo na rast cijena ove sirovine na berzi za gotovo 100 odsto.

Kafa poskupila oko 20 odsto