Ekonomija

Na predlog Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) juče je u Podgorici održan sastanak sa predstavnicim Luke Kotor, radi sagledavanja rije&scaron;enja problema vezanog za poslove pilotaže, kazali su iz Luke Kotor.&nbsp;
Prema njihovim riječima, Luka nije stvorila problem, nego je bila fer učesnik u jednom tenderskom postupku, pa ne vidi ni kako bi ona mogla da ga rije&scaron;i, zbog čega je njihov jedini zahtjev bio da ih MKI službeno i pismeno obavjesti da je Ugovor o pilotaži, raskinut (koji je Luka Kotor nakon tri godine trajanja procesa okončanja &bdquo;tendera,2020 godine potpisala sa nadležnim organima MKI).
<a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/ekonomija/-/mki-zakon-jednak-za-sve-pa-i-za-privredna-drustva-u-vecinskom-vlasnistvu-drzave-25-03-2023-14-20-00">MKI: Zakon jednak za sve, pa i za privredna dru&scaron;tva u većinskom vla&scaron;ni&scaron;tvu države</a>
Kako su kazali, službenom potvrdom da je postojeći Ugovor &bdquo;ni&scaron;tavan&ldquo;, Luka Kotor stiče pravnu sigurnost po kojoj prestaje pravni osnov za dobijenje Rije&scaron;enja za naplatu koncesione naknade za pilotažu od 250.000 eura godi&scaron;nje.
"Ne žele, da se ponovi situacija, po kojoj MKI putem medija ističe da je Ugovor postao &bdquo;ni&scaron;tavan&ldquo; presudom Upravnog suda (april mjesec 2022 godine), a onda dostavlja Rije&scaron;enje za naplatu koncesije i naplaćuje je u oktobru mjesecu 2022 godine po tom istom &bdquo;ni&scaron;tavnom&ldquo; Ugovoru. Iz tih razloga, i &bdquo;&scaron;irokog&ldquo; tumačenja pravnih osnova, Luka Kotor insistira na dobijanje zvaničnog stava Ministarstva Kapitalnih investicija (MKI), i ne vidi za&scaron;to se to ne uradi", istakli su u saop&scaron;tenju.
Međutim, kažu da možda razlog takvog postupanja MKI leži u činjenici da bi pri zvaničnom raskidanju Ugovora doveli u ozbiljan problem uslugu &bdquo;pilotaže&ldquo;.
"Jer Zakon o lukama ne dozvoljava da se iko može baviti poslovima pilotaže u luci osim onog ko ima potpisani koncesioni Ugovor za tu vrstu usluge. Pored niza lučkih usluga koja se u luci pružaju i usluga &bdquo;pilotaže &bdquo; spada u te usluge a Zakon o lukama eksplicitno navodi:&ldquo;Pružanje lučkih usluga u luci mogu vr&scaron;iti domaća i strana pravna i fizička lica koja su registrovana u Crnoj Gori na osnovu zaključenog Ugovora o koncesiji&ldquo; i dalje: Rije&scaron;enja /odobrenja koje resorno ministarstvo izdaje pravnim licima u skladu sa čl.36 Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe ne može se smatrati aktom kojim je dodijeljeno pravo na obavljanje djelatnosti u luci", istakli su iz kotorske luke.
Kazali su da onog trenutka kada dobiju zvaničan stav da je postojeći koncesioni Ugovor raskinut, ni Luka Kotor ali ni svi ostali subjekti neće moći da vr&scaron;e poslove pilotaže u luci Kotor.
"U protivnom svi učesnici će kr&scaron;iti Zakon. Međutim, ako se želi izbjeći prethodni epilog i obzirom da je Državna komisije za koncesije, u ponovljenom postupku (nakon presude Upravnog suda), donijela istu Odluku odnosno Rije&scaron;enja br.01/714 od 19.07.2022 godine (na koju se opet Boka Pilot uložila žalbu i proces je u toku), MKI ne preostaje ni&scaron;ta drugo nego da predloži Vladi Crne Gore, dono&scaron;enje Odluke o potpisivanju Anex-a Ugovora sa izabranim ponudjačima iz pomenutog Rije&scaron;enja", zaključili su u saop&scaron;tenju.

Luka Kotor: Ako je Ugovor o pilotaži ništavan, neka nas MKI o tome službeno obavijesti

"BILI SMO FER UČESNIK U TENDERSKOM POSTUPKU"

Crna Gora i Francuska mogle bi unaprijediti spoljnotrgovinsku razmjenu poljoprivredne proizvodnje, kao i saradnju u oblasti vinarstva, veterine i ruralnog razvoja, saop&scaron;teno je iz Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodopriovrede.
Ambasador Francuske Krististijan Timonije, zajedno sa regionalnim savjetnikom za poljoprivredu i prehrambenu industriju za Zapadni Balkan, Aleksandrom Martinezom, razgovarao je sa državnim sekretarom Stevanom Gajevićem i predstavnicima tog Vladinog resora o aktuelnim temama i mogućnostima unapređenja saradnje Crne Gore i Francuske u poljoprivrednom sektoru.
"Razgovarano je o nizu tema koje su od značaja za dalji razvoj saradnje dvije prijateljske zemlje. Sagovornici su ukazali na mogućnost unapređenja spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredne proizvodnje, uvezivanja i saradnje u oblasti vinarstva, veterine i ruralnog razvoja, kao i na podr&scaron;ku francuskih eksperata prilikom apliciranja za grantove Evropske unije (EU)", navodi se u saop&scaron;tenju tog resora.
Martinez je naglasio važnost uloge koju poljoprivreda može imati u razvoju cjelokupne ekonomije i izrazio spremnost za pružanje ekspertske podr&scaron;ke Crnoj Gori u ovoj oblasti.
Posebna pažnja posvećena je, kako dodaju, pitanjima bezbjednosti hrane i važnosti uvezivanja i pružanja podr&scaron;ke u ovom smjeru.
Razmatrane su mogućnosti saradnje u vidu razmjene studenata i edukacije stručnog kadra, &scaron;to bi dodatno doprinijelo jačanju odnosa Crne Gore i Francuske u poljoprivrednom sektoru.
"Istaknuto je da je Ministarstvo je u potpunosti posvećeno daljem unapređenju saradnje sa EU, te da su projekti u poljoprivredi u Crnoj Gori od velikog značaja za na&scaron;u zemlju", dodaje se u saop&scaron;tenju.
Kroz implementaciju projekata u saradnji sa zemljama EU, Ministarstvo će, kako su najavili, nastaviti da radi na stvaranju povoljnog okruženja za poljoprivrednike i proizvođače hrane u Crnoj Gori.

"Jačanje saradnje sa Francuskom u poljoprivrednom sektoru"

GAJEVIĆ - TIMONIJE

HE &bdquo;Piva&ldquo; je siguran snabdjevač energijom i nakon četrdesetsedam godina intenzivne eksploatacije. U prva tri mjeseca 2023. godine ova velika hidroelektrana akumulacionog tipa ostvarila je gotovo 40 odsto ukupno projektovane proizvodnje za ovu godinu. HE &bdquo;Piva&ldquo; u svojoj skoro poluvjekovnoj istoriji predstavljala je čvrst oslonac u energetskom, finansijskom i svakom drugom smislu, za na&scaron;u kompaniju i elektroenergetski sistem Crne Gore, ali i za op&scaron;tinu Plužine i Crnu Goru u cjelini, navode iz ove kompanije.
Predsjednik Odbora direktora EPCG&nbsp;Milutin Đukanović, naveo je da HE Piva pokazuje da smo nekada imali kalibar da gradimo grandiozne objekte, &scaron;to, kako je kazao, &nbsp;obavezuje i na&scaron;u i buduće generacije da se uloži trud kako bi se energetski sistem osavremenjavao:
&bdquo;Na&scaron;a je želja da gradimo hidroelektrane &bdquo;Komarnicu&ldquo; i &bdquo;Kru&scaron;evo&ldquo;, &scaron;to bi nas učinilo veoma moćnim energetskim sistemom i u regionalnom i evropskim okvirima. Na&scaron;e kočnice u privredi generalno jesu komplikovane regulative, nesređeni javni registri i manjak stručnog kadra. Potrebno je uvezivanje svih dru&scaron;tvenih činilaca, jer se samo tako mogu realizovati projekti od op&scaron;teg interesa&ldquo;. &nbsp;Đukanović je izrazio zadovoljstvo dosada&scaron;njom realizacijom projekta SOLARI, zahvaljujući kojem smo nakon četdeset godina dobili prve kilovat sate električne energije iz novog izvora.&nbsp;
HE &bdquo;Piva&ldquo;, i kad se suočava sa objektivnim okolnostima koje ne dozvoljavaju da radi punim kapacitetom, uspijeva da opravda očekivanja. To najprije zahvaljujući izuzetnom kolektivu i zaposlenima čija posvećenost, odgovornost i doprinos i u HE &bdquo;Piva&ldquo;, kao i u ostalim djelovima EPCG, garantuju da će se u djelo sprovesti sve ideje i planovi sa osnovnim ciljem prevazilaženja energetskog deficita i stvaranja uslova za intezivniji razvoj.
Izvr&scaron;ni direktor Nikola Rovčanin istakao je da svaki kilovat sat treba cijeniti, jer je zlata &nbsp;vrijedan i najavio da se sa velikim ambicijama razmi&scaron;lja o revitalizaciji i modernizaciji ovog, ali i svih ostalih energetskih objekata u sastavu EPCG. Nesporan je značaj ovog energetskog objekta za Plužine, a EPCG će nastoji da se adekvatno i oduži za kori&scaron;ćenje resursa:
&bdquo;Namjerili smo takođe da gradimo i nove izvore zelene energije. Cilj nam je da smanjimo energetski deficit i obezbijedimo energiju prijeko potrebnu za intenzivan i stabilan razvoj na&scaron;eg privrednog sistema i dru&scaron;tva u cjelini. Siguran sam da ćemo dobro promi&scaron;ljenim potezima, uz optimalno raspolaganje postojećim resursima u tome i uspjeti i da ćemo u narednim godinama obezbijediti nove megavat sate iz obnovljivih izvora energije zahvaljujući pametnoj valorizaciji ogromnih solarnih, vjetro i hidro potencijala&ldquo;, istakao je Rovčanin.
Direktor HE Piva, Nikola Daković, podsjetio je na istorijat hidroelektrane odajući zahvalnost svima koji su učestvovali u njenoj gradnji, ali i onima koji su radili i danas rade u njoj. &bdquo;Hidro akumulacija HE &bdquo;Piva&ldquo; na početku 2023. godine raspolagala je potencijalom za proizvodnju 236.127 GWh električne energije, &scaron;to je na nivou 87,45 odsto energetske vrijednosti maksimalne zapremine. &nbsp;Od početka godine, zaključno sa 27. martom, uspjeli smo da proizvedemo 288.603,75 MWh električne energije, &scaron;to je 38,5 odsto ukupno projektovane godi&scaron;nje proizvodnje&ldquo;, naveo je Daković.&nbsp;
Delegacija EPCG u sastavu Milutin Đukanović, Nikola Rovčanin i Nikola Daković položili su vijenac na spomenik i minutom ćutanja odali po&scaron;tu radnicima koji su poginuli tokom izgradnje HE &ldquo;Piva&rdquo;.
HE "Piva" je velika hidroelektrana akumulacionog tipa sa jednom od najvi&scaron;ih betonskih lučnih brana u svijetu. Akumulacija HE "Piva" duga je oko 40 km, korisne zapremine 746 miliona metara kubnih vode. Kao pribransko postrojenje sa velikom korisnom zapreminom akumulacije, HE "Piva" je ﬂeksibilan izvor energije i snage. Zbog speciﬁčnih topografskih karakteristika terena kompletno postrojenje urađeno je ispod &nbsp;povr&scaron;ine zemlje. Može se upotrijebiti u bilo koje vrijeme i za bilo koju od potreba elektroenergetskog sistema u punom iznosu raspoložive količine vode u akumulaciji.

EPCG: HE Piva spremno ulazi u 48. godinu rada

SAOPŠTENO IZ TE KOMPANIJE

Krajem prethodne sedmice, na račun državnog trezora uplaćeno je 27 miliona eura iz paketa podr&scaron;ke Evropske komisije koji je namijenjen najugroženijim kategorijama stanovni&scaron;tva zemalja Zapadnog Balkana, u cilju prevazilaženja energetske krize. Penzioneri i najugroženija kategorija stanovni&scaron;tva, kako su nam kazali iz Ministarstva finansija, pomoć će dobiti prije naredne penzije.
Iz Ministarstva finansija navode da su preduzeli sve aktivnosti kako se ne bi čekao rebalans budžeta, tako da će sredstva svim korisnicima biti isplaćena iz budžetske rezerve, čim se defini&scaron;e neophodni aranžman, odnosno metodologija isplate, na relaciji Penziono-invalidskog fonda i Ministarstva rada i socijalnog staranja.
"Očekivanje je da sredstva budu opredijeljena krajnjim korisnicima, u najkraće mogućem roku, a svakako prije naredne penzije", kazali su nam iz Ministarstva finansija.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je, kada je postalo jasno da uplate neće biti do 20. marta, da ne moraju čekati ni narednu penziju, već mogu isplatiti i vanredno "kada legnu sredstva".
Kroz ovaj paket, pomoć od 150 eura dobiće 40,55 hiljada korisnika najniže penzije, 219 korisnika privremene nadoknade Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) i 454 korisnika novčane nadoknade materijalnog obezbjeđenja boraca.
Takođe, 6,35 hiljada porodica, koje su korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, dobiće po 350 eura.
Za unapređenje energetske efikasnosti u domaćinstvima i sektoru privrede opredijeljeno je 13 miliona eura, a predviđena je i podr&scaron;ka malim i srednjim preduzećima u dijelu energetske efikasnosti.

Ministarstvo finansija za Dnevno: Isplata pomoći uskoro, prije naredne penzije

NA RAČUN DRŽAVNOG TREZORA UPLAĆENO 27 MILIONA

Crnogorska ekonomija će ove godine rasti po stopi od oko dva odsto, odnosno mnogo sporije u odnosu na prethodnu, saop&scaron;tili su iz Centra za ekonomske i evropske studije (CEES) i naglasili rizik preno&scaron;enja budžetskih izazova na bankarski sektor.
&bdquo;Crnogorska ekonomija će ove godine rasti po stopi od oko dva odsto, odnosno mnogo sporije u odnosu na realnu stopu rasta od 6,1 odsto u pro&scaron;loj godini, &scaron;to je u skladu sa ranijom procjenom CEES-a o ekonomskom rastu u pro&scaron;loj godini&ldquo;, navodi se u najnovijem Pregledu ekonomskih indikatora koji je uradio CEES.
Oni su naveli da su razlozi sporijeg ekonomskog rasta u ovoj godini očekivana stagnacija ili pad najvažnijih komponenti bruto domaćeg proizvoda (BDP) i to potro&scaron;nje domaćinstava koja je počela da se smanjuje od druge polovine prethodne godine zbog smanjenja realnog dohotka, kao i investicija koje su počele da padaju, uz očekivani dalji pad u ovoj godini.
Prema procjenama CEES-a, očekuje se da će prihodi od turizma biti na otprilike istom nivou kao pro&scaron;le godine, s obzirom na sporiji globalni rast i visoke prihode u prethodnoj godini.
Iz CEES-a su saop&scaron;tili da će nastavak povećanja kamatnih stopa na međunarodnom trži&scaron;tu, u cilju smanjenja stope inflacije, uticati na poskupljenje kredita za građane i privredu u Crnoj Gori, &scaron;to će se odraziti na smanjenje ekonomske aktivnosti.
&bdquo;Nedavna najava države da će emitovati domaće obveznice radi finansiranja budžeta, uticaće na smanjenje sredstava u bankama koja mogu biti opredijeljena za kreditiranje privrede i građana. Zato je izvjesno da bankarski sektor, u postojećem okruženju, neće moći značajnije da podrži rast investicija u ovoj godini&ldquo;, smatraju u CEES-u.
Takođe, imajući u vidu &bdquo;potrese&ldquo; u bankarskom sektoru u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Evropi, veoma je važno da emisija obveznica na domaćem trži&scaron;tu ne ugrozi likvidnost crnogorskog bankarskog sektora.
&bdquo;Bankarski sektor je likvidan i stabilan, ali je važno da Vlada doprinese njegovom jačanju, na način da konsoliduje javne finansije i poveća njihovu kredibilnost. Ovo je važno iz razloga &scaron;to jedino tako Vlada može obezbijediti povoljniji pristup međunarodnom trži&scaron;tu, kako bi se prikupila potrebna nedostajuća sredstva za isplatu budžetskih obaveza, naročito zbog značajnog povećanja rashoda bruto zarada u ovoj godini&rdquo;, poručili su iz CEES-a.
Imajući u vidu rast kamatnih stopa kao i visoku inflacionu osnovu u prethodnoj godini, u CEES-u očekuju da će stopa inflacije u Crnoj Gori padati u narednim mjesecima ove godine.
&bdquo;Ukoliko ne bude daljih eksternih i internih &scaron;okova, prosječna stopa inflacije u ovoj godini bi mogla biti oko deset odsto. Svakako, visoka stopa inflacije početkom ove godine uticala je na smanjenje realne zarade u januaru za 5,1 odsto, &scaron;to je smanjilo kupovnu moć građana&ldquo;, zaključili su iz CEES-a.

CEES: Usporavanje ekonomskog rasta u ovoj godini

PO STOPI OD OKO DVA ODSTO

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, kroz Agrobudžet za ovu godinu, objavilo je danas javni poziv za dodjelu sredstava podr&scaron;ke za dostizanje standarda dobrobiti životinja u stočarstvu.
Iz Ministarstva je saop&scaron;teno da je ukupno 60 hiljada eura na raspolaganju poljoprivrednim gazdinstvima koja ispune uslove javnog poziva, koji je otvoren do 5. maja.
&bdquo;Kvalifikovana za dobijanje sredstava podr&scaron;ke su ona poljoprivredna gazdinstva koja u trenutku podno&scaron;enja zahtjeva za odobrenje projekta po ovom javnom pozivu, posjeduju najmanje tri uslovna grla, odnosno 30 ovaca, 30 koza, tri krave/bika, &scaron;est junica, &scaron;est krmača i drugo, registrovanih u Registru za identifikaciju i obilježavanje životinja i Registru poljoprivrednih gazdinstava, a nad kojim su sprovedene mjere po Programu obaveznih mjera zdravstvene za&scaron;tite&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kvalifikovana za dobijanje sredstava podr&scaron;ke za nabavku boksova za obradu papaka su, kako se dodaje, ona poljoprivredna gazdinstva koja u trenutku podno&scaron;enja zahtjeva za odobrenje projekta po ovom javnom pozivu, posjeduju najmanje deset uslovna grla odnosno deset krava/bikova ili 20 junica, registrovanih u Registru za identifikaciju i obilježavanje životinja i Registru poljoprivrednih gazdinstava, a nad kojim su sprovedene mjere po Programu obaveznih mjera zdravstvene za&scaron;tite.
Maksimalno prihvatljiva investicija iznosi pet hiljada eura uz budžetsku podr&scaron;ku do 50 odsto vrijednosti prihvatljive investicije, odnosno do 2,5 hiljada eura.
&bdquo;Pored iznosa podr&scaron;ke od 50 odsto jo&scaron; dodatnih deset odsto, odnosno ukupno 60 odsto za poljoprivredne proizvođače upisane u Registar subjekata u organskoj proizvodnji, zaključno sa 31. decembrom pro&scaron;le godine. Dodatnih deset odsto ostvaruju žene nosioci poljoprivrednog gazdinstva&ldquo;, navodi se u pozivu.
Minimalna prihvatljiva investicija iznosi 500 eura.
&bdquo;Sredstva podr&scaron;ke se isplaćuju nakon zavr&scaron;ene investicije u skladu sa uslovima i kriterijumima javnog poziva, a nakon administrativne i kontrole na licu mjesta&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
O svim uslovima i specifičnim kriterijuma prihvatljivosti za ovu vrstu podr&scaron;ke zainteresovani se mogu informisati kroz javni poziv koji se može preuzeti sa sajta Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede.

Podrška za dostizanje standarda dobrobiti životinja u stočarstvu

NA RASPOLAGANJU 60.000 EURA

Ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović kazao je u emisiji "Dobro jutro Crna Goro" da je Vlada akcijom Stop inflaciji pogodila metu. Ističe da su ovim potezom zadovoljni oni kojima je akcija bila namijenjena i potrebna, te da je ona državu ko&scaron;tala nula eura.
Đurović je jutros poručio da su se akciji pridružila jo&scaron; dva lanca marketa Marteks i Mitros, te da je na sniženju vi&scaron;e od 35 proizvoda.&nbsp;
"Zadovoljni su oni kojima je akcija bila namijenjena i potrebna. Imate ljudi koji su uvijek nezadovoljni, ali njima nije ni potrebno. Nama nije bila namjera da ograničimo cijene Roleksa i Luj Vitona, nama je bila namjera da ograničimo osnovne životne namirnice i da pro&scaron;irimo tu listu", kazao je on.&nbsp;
Istakao je da samo zlonamjerni ne mogu da podrže tu akciju.&nbsp;
"Samo da se zna da je ovo državu ko&scaron;talo nula eura, sav teret su za sada preuzeli trgovački lanci", naglasio je Đurović.&nbsp;
Interesovanje, prema njegovim riječima, je veliko.&nbsp;
"Ne radi se o lo&scaron;em kvalitetu, već o drugim brendovima i nazivima. Ja sam probao i to &scaron;to sam kupio, ja sam zadovoljan", kazao je ministar.&nbsp;
On je za kraj maja najavio nove korekcije cijena.&nbsp;

Đurović: Akciji "Stop inflaciji" pridružila se još dva lanca marketa

"DRŽAVU SVE OVO KOŠTALO NULA EURA"

U periodu od početka jula do kraja septembra pro&scaron;le godine, sa glavnog računa Državnog trezora prinudno je isplaćeno ukupno 3.943.102 eura, pokazali su podaci Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Direktorata državnog trezora. U pitanju su tro&scaron;kovi dijelom zbog nepravilne primjene koeficijenata u obračunu zarade i izdataka po rje&scaron;enjima o naknadama advokata.
U izvje&scaron;taju objavljenom na sajtu Vlade, koji potpisuje Za&scaron;titnica imovinsko pravnih interesa, Bojana Ćirović, pi&scaron;e da sudstvo bilježi veliki odliv koji se odnosi na potraživanje pripravnika u vidu manje isplaćane zarade zbog nepravilne primjene koeficijenata u obračunu zarade, na ime godi&scaron;njih odmora, te izdataka po rje&scaron;enjima o naknadama advokata, tumača, vje&scaron;taka...
&ldquo;Tužila&scaron;tvo bilježi odliv koji se uglavnom odnosi na nepostupanje po rje&scaron;enjima tumača, vje&scaron;taka, te iznos na ime službenih odbrana advokatima, a oni se u velikom procentu izvr&scaron;avaju prinudno, pa se odliv sredstava uvećava&rdquo;, navodi se u dokumentu.
U četvrtom kvartalu pro&scaron;le godine, Za&scaron;titnik je primio ukupno 785 tužbi kojima su pokrenuti parnični postupci pred osnovnim sudovima u Crnoj Gori, Privrednim sudom Crne Gore i Vrhovnim sudom Crne Gore.
Od ukupnog broja primljenih tužbi, najvi&scaron;e ih je bilo u Podgorici - 385, zatim Kotoru 139, Bijelom Polju 261 tužba.
&ldquo;U izvje&scaron;tajnom periodu, pred Centrom za alternativno rje&scaron;avanje sporova prikupljeno je 1.183 predmeta. Apelujemo na sve državne organe u cilju smanjenja tro&scaron;kova postupaka, da postupaju po računima i fakturama, pravosnažnim sudskim presudama i izvr&scaron;nim rje&scaron;enjima, kako bi se izbjegla prinudna naplata i nepotrebno uvećavanje tro&scaron;kova&rdquo;, predloženo je u dokumentu.
Budžetskim jedinicama je savjetovano da na vrijeme plaćaju naknade koje zaposlenima pripadaju i tako spriječe dodatne tro&scaron;kove kako u sudskim, tako i u postupcima izvr&scaron;enja.
&ldquo;Da uredno vode evidencije o prisustvu na radu, noćnom radu, danima iskori&scaron;ćenih godi&scaron;njih odmora&rdquo;, predloženo je u dokumentu.

Za tri mjeseca prinudno isplatili skoro četiri miliona eura

DRŽAVNI TREZOR

Od ponoći je litar eurodizela jeftiniji &scaron;est, a benzina jedan cent, saop&scaron;teno je iz Ministarstva kapitalnih investija MKI.
Litar BMB 98 ko&scaron;ta 1,60 eura, a BMB 95 1,56 &nbsp;eura.
Za litar eurodizela vozači će plaćati 1,44 eura.
Litar lož ulja od danas ko&scaron;ta 1,40 eura, &scaron;to je sedam centi manje nego sad.
&ldquo;Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 10. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 11. aprila&rdquo;, zaključuju u MKI.
<blockquote class="twitter-tweet">
Nove cijene goriva <a href="https://t.co/olucboJ3wy">pic.twitter.com/olucboJ3wy</a>
&mdash; Ministarstvo kapitalnih investicija (@minkicg) <a href="https://twitter.com/minkicg/status/1640318173399449600?ref_src=twsrc%5Etfw">March 27, 2023</a></blockquote>

Od danas niže cijene goriva

DIZEL JEFTINIJI ŠEST CENTI

Zahvaljujući programu Evropa sad i benefitima koje su osjetili građani Crne Gore, uticali smo da glavna tema političkih kampanja bude ekonomija, poručio je predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić.
&ldquo;Obećavaju zarade u visini od 1500 eura upravo oni koji su godinama držali minimalnu zaradu na iznos od 193 eura. Prazna obećanja moraju biti iza nas, zajedno s partijama pro&scaron;losti&rdquo;, naveo je Spajić na Tviteru.
<blockquote class="twitter-tweet">
Obećavaju zarade u visini od 1500&euro; upravo oni koji su godinama držali minimalnu zaradu na iznos od 193&euro;. Prazna obećanja moraju biti iza nas, zajedno s partijama pro&scaron;losti. <a href="https://t.co/LLltruUMYA">pic.twitter.com/LLltruUMYA</a>
&mdash; Milojko Spajić (@MickeySpajic) <a href="https://twitter.com/MickeySpajic/status/1640369352527544326?ref_src=twsrc%5Etfw">March 27, 2023</a></blockquote>
&nbsp;

Spajić: Uticali smo da glavna tema političkih kampanja bude ekonomija

"PRAZNA OBEĆANJA MORAJU BITI IZA NAS ZAJEDNO SA PARTIJAMA PROŠLOSTI"

Kroz tunel Sozina je u periodu od 10. do 16. marta pro&scaron;lo 47,93 hiljade vozila, većinom automobila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio 499,98 hiljada vozila.
U pro&scaron;loj godini kroz tunel je pro&scaron;lo 3,07 miliona vozila, 2021. njih 2,61 milion vozila, a u 2020. njih 1,95 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja ko&scaron;tala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo skoro 48 hiljada vozila