Premijer Milojko Spajić je prije dvana dana predstavljajući program Evropa sad 2, odnosno Fiskalnu strategiju, kazao da će minimalac za srednjoškolce iznositi 600, a visokoškolce 800 eura, rekavši da će prosječna minimalna zarada biti 700 eura. Upotreba termina “prosječna minimalna zarada" izazvala je dosta polemike, jer ekonomisti kažu da je to nepostojeća kategorija i da minimalna zarada može biti jedna, nikako ne može biti prosječna.

Da prvi put čuje za “prosječnu minimalnu zaradu” kaže za CdM ekonomski analitičar Mirza Mulešković.

Objašnjava to ovako – prosječna minimalna zarada kao institut ne postoji, jer ne može postojati prosjek od nečega što je minimum. Genaralno, prema predstavljenom, minimalna zarada biće 600 eura, jer je to najmanja zarada koju će neko moći da prima.

“Ako govorimo o dvije zarade posebno prema školskoj spremi, moram da kažem da ne znam za takvo iskustvo, ni u regionu, ali ni u EU. Mislim da je to trebalo izbjeći. Ne bi trebalo da razdvajamo minimanu zaradu prema školskoj spremi već prema radu. Trebalo bi da imamo jednu minimalnu zaradu, jer ona po definiciji treba da obezbijedi minimalne uslove za zaposlenog za pristojan život, i to bez obzira na to da li ima srednju ili visoku školsku spremu”, kaže Mulešković.

Sa najavljenim, dodaje, se gubi i sam pojam i svrha postojanja minimalne zarade.

Ocjenjuje da treba biti obazriv sa ovakvim povećanjem minimalnih zarada posebno kada govorimo o malim preduzećima, i posebno o preduzećima na sjeveru gdje su dominantno niže zarade, te kaže da će mala preduzeća na sjeveru teško moći da izdrže ovakav udar.

I iz Unije slobodnih sindikata su juče poručili da su Vladi saopštili da je neprihvatljiv model uvođenja dvije minimalne zarade.

Neravnopravan položaj poslodavaca

Kao važnu stavku koja se čula na predstavljanju Fiskalne strategije, Mulešković izdvaja poruku koja se čula da ovo neće povećati troškove poslodavaca već da će ono imati uštede.

“Tačno je da će poslodavci koji zapošljavaju radnike sa platom iznad 550 eura neto imati određene uštede, ali svi oni poslodavci koji zapošjavaju radnike do 550 eura imaće trošak jer se podiže minimalna zarada”, objašnjava on.

Podvlači da bilo koje povećanje zarada koje nije nastalo iz stvaranja novih ekonomskih vrijednosti kao što je ovdje slučaj, dovodi do povećanja cijena i to su osnovi ekonomije.

“Znamo da kada imamo povećanu potrošnju što se dešava sa ovakvim modelima, dolazi do rasta cijena i infacije”, istakao je Mulešković.

Rast zarada uzrokovaće i nova poskupljenja

Poručuje da ono što zabrinjava jeste i to da, ako se odlučimo i za  model markiranja goriva, da će doći do rasta cijena goriva, a najavjeno je da će doći do rasta cijena električne enegije u 2025, pa se mora voditi računa o tome da će sve to uticati na cijene.

“Tako da, uz rast zarada, možemo očekivati i rast cijena u Crnoj Gori”, poručuje ekonomski analitičar.

Markiranje vodi ka poskupljenju goriva

On je pojasnio da se markiranje goriva radi isključivo u zemljama gdje postoji nelegalna trgovina gorivom.

“To u Crnoj Gori ne postoji već decenijama. Markiranje goriva iziskivaće ogromne troškove za državu. Da bi se krenulo u markiranje, država će morati vjerovatno da uloži više od dva miliona eura kako bi instalirala sve laboratorije i ostalo. Osim toga, treba naglasiti da će to markiranje povećati i cijenu goriva”, zaključio je Mulešković u izjavi za CdM.