Na TikToku sve je više objava u kome se hormon kortizol krivi za razne bolesti. Naučnici upozoravaju kako je riječ o pojednostavljivanju problema. Kortizol nam nije neprijatelj.

Kortizol, poznat i kao hormon stresa, hemikalija je koja pomaže našem tijelu da reguliše stres. “To je hormon koji povezuje um i tijelo”, objasnio je za New York Times Martin Picard, vanredni profesor bihevioralne medicine na Univerzitetu Columbia.

“Gotovo svaki organ ima receptor koji reaguje na kortizol. Od ključne je važnosti da nam pomogne da funkcionišemo tokom dana, bilo regulisanjem krvnog pritiska ili borbom protiv upala“, dodao je Picard.

“Kortizol je dar evolucije koji nam pomaže da mobilizujemo energiju potrebnu da se suočimo s opasnošću ili da pobjegnemo od nje. To djelimično čini povećanjem količine glukoze u krvi. Takođe reguliše naš metabolizam. Naši nivoi fluktuiraju tokom dana, rastu kada se prvi put probudimo i padaju dok tonemo u san. Kortizol je vaš prijatelj, sve dok ga ne bude previše”, objasnio je.ljekar Gregory Fricchione, pomoćnik šefa psihijatrije u Opštoj bolnici Massachusetts i profesor psihijatrije na Harvardu.

Neravnoteža kortizola zaista može uzrokovati umor i razdražljivost. Neke psihičke bolesti, uključujući depresiju i posttraumatski stresni poremećaj, povezana su upravo s neravnotežom kortizola, rekao je Raza Sagarwala, ljekar na odjeljenju za psihijatriju Medicinskog centra Univerziteta Vanderbilt koja je proučavala učinke nefarmakoloških tretmana na nivoe kortizola.

No stručnjaci odbacuju teze, poput onih na društvenim mrežama, gdje se kortizol krivi za sve, od prištića, do srčanih udara.

“Nije teško testirati nivo kortizola, ali je vrlo teško protumačiti”, napomenuo je Mihail Zilbermint, vanredni profesor kliničke medicine specijalizovan za endokrinologiju na Johns Hopkins Medicine.

U rijetkim slučajevima, ljudi koji razviju prekomjerne količine kortizola mogu oboljeti od Cushingovog sindroma, koji se manifestuju masnom grbom na stražnjoj strani vrata; neki se ljudi debljaju, osjećaju umor i imaju problema sa spavanjem. Po tijelu im se pojave modrice, a nivo šećera u krvi i krvni pritisak takođe im porastu.

Neka istraživanja sugerišu da bi joga i meditacija mogle pomoći u snižavanju nivoa kortizola. Doktor Sagarwala, tvrdi da bi čak i odvajanje pet minuta dnevno za opuštanje i resetovanje uma moglo biti korisno.

“Ne trebamo stres shvatati kao nešto strašno. Sama činjenica da smo živi, znači da ćemo doživjeti stres”, zaključio je Gregory Fricchione.