Visok krvni pritisak (hipertenzija) stvara dodatni pritisak na unutrašnje organe poput srca, mozga i bubrega. Loš san može biti znak visokog krvnog pritiska, otkrilo je novo istraživanje. Nedostatak dubokog sna posebno je snažan indikator, piše Psyblog.

Bez dubokog sna tokom noći, ljudi se često ne osjećaju toliko svježe iako spavaju sedam do devet sati. Visok krvni pritisak stvara dodatni pritisak na unutrašnje organe poput srca, mozga i bubrega, što onemogućava miran san.

Nedostatak sna, otežava tijelu regulisanje hormona stresa, što dovodi do visokog krvnog pritiska. Znakovi lošeg sna uključuju njegovo kraće trajanje, više buđenja tokom noći i apneju za vrijeme spavanja koja uzrokuje plitko disanje ili prekid disanja na nekoliko sekundi tokom spavanja.

Ovi zaključci proizlaze iz istraživanja koje je sprovedeno na 784 muškarca starijih od 65 godina koji su praćeni u prosjeku 3,5 godine. Rezultati su pokazali da su muškarci koji su mnogo manje vremena provodili u najdubljoj fazi sna imali značajno veću vjerovatnoću kasnijeg razvoja visokog krvnog pritiska.

"Naša studija po prvi put pokazuje da loš kvalitet sna, koji se odražava smanjenim dubokim spavanjem, izlaže pojedince značajno povećanom riziku od razvoja visokog krvnog pritiska. Čini se da je taj efekat nezavisan o uticaju pauza disanja tokom spavanja", rekla je koautorka studije profesorka Suzan Redlajn.

Ona je istakla i da iako žene nisu bile uključene u studiju, rezultati bi za njih vjerovatno bili isti.

"Ljudi treba da shvate da su san, ishrana i tjelesna aktivnost ključni za zdravlje, uključujući zdravlje srca i optimalnu kontrolu krvnog pritiska. Iako starije osobe često imaju loš san, naše istraživanje pokazuje da takav nalaz nije benigan. Loš san može da bude snažan prediktor nepovoljnih zdravstvenih ishoda. Inicijative za poboljšanje sna mogu da pruže nove pristupe za smanjenje opterećenja hipertenzijom", rekla je prof. Redlajn.

Povišeni krvni pritiska se naziva još i "tihi ubica", a osim lošeg sna, na njega ukazuju i brojni drugi simptomi. Sistolički pritisak sa vrijednostima između 120 i 140 spada u prethipertenziju, a vrijednosti iznad toga u hipertenziju.

Do pojave prvih simptoma i postavljanja dijagnoze povišenog krvnog pritiska prosječno prođe deset godina, a u nekim slučajevima i više. Vrlo je važno da redovno kontrolišete krvni pritisak kako bi se što ranije otkrila bolest, napominju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Prvi simptomi koji se najčešće javljaju su: jutarnje glavobolje u području zatiljka, krvarenje iz nosa, vrtoglavica, umor, promene vida, zujanje u ušima, malaksalost, nepravilan srčani ritam itd.

No, u slučaju ignorisanja ovih prvotnih simptoma, dolazi do zdravstvenih komplikacija. Visok krvni pritisak krvne vene čini manje elastičnima, a zbog toga smanjuje se protok krvi i kiiseonika do srca i mozga.

Simptomi koji upućuju na teška zdravstvena stanja su: bol u grudima (angina pectoris), srčani udar, zastoj srca, moždani udar i bubrežna bolest. Kod srčanog udara dolazi do blokade opskrbe srca krvlju i odumiranja srčanog mišića. Nadalje, kada srce ne može da pumpa dovoljno krvi za ostale organe u tijelu dolazi do zastoja srca. Takođe, imajte u vidu da je zabilježen veći rizik za pojavu hronične bubrežne bolesti kod ljudi sa hipertenzijom.