Kefir sadrži nekoliko važnih sojeva dobrih bakterija, kojih nema u jogurtu, pa se zato smatra i da je za nijansu zdraviji od njega. 

Kada se radi o zdravoj ishrani, mnogi nutricionisti ističu da je važan balans i da nema potrebe izopštavati nijednu grupu namirnica, pa tako ni mliječne proizvode.

Nutricionistkinja Marija Đurković ističe da su kefir i jogurt važni u našoj ishrani, a da je kefir ipak za nijansu zdraviji:

"Kefir se dobija fermentacijom mlijeka, ali iz nekog razloga on nema takvu popularnost kakvom se može pohvaliti jogurt. Većina ljudi će reći da je to zbog njegovog jačeg i pomalo čudnjikavog ukusa, ali vrijedno je znati da se iza tog ukusa krije nešto što ga čini malo zdravijim proizvodom od jogurta, premda su oba izuzetno korisna i zdrava",  navodi Marija i dodaje:

"Kefirna zrnca od kojih nastaje ovaj zdrav i osvježavajući napitak, sastavljena su od mliječne i ugljene kisjeline, bakterija, streptokoka, mikrokoka, gljuvica i nešto alkohola. Sada je možda jasnije odakle dolazi taj specifičan ukus kefira i osjećaj peckanja u grlu kada ga pijete, a primjetićete i da pomalo peni kada se sipa u čašu, što je takođe "posljedica" alkohola. Ako duže stoji otvoren, nakon 5-6 dana količina alkohola će se povećati do 1 odsto.

Glavna razlika u odnosu na jogurt

Kefir sadrži nekoliko važnih sojeva dobrih bakterija, kojih u jogurtu nema. Neke od njih kontrolišu i eliminišu destruktivne, patogene kvasce iz organizma, poput ešerihije koli, a preporučljivo je da ga pijete i uvijek kada ste na antibiotskoj terapiji.

Bogat je izvor fosfora, koji je drugi metal po učestalosti u našem organizmu, pomaže u boljoj iskoristivosti ugljenih hidrata, masti i proteina, bogat je vitaminima K, B1, B12 i biotinom, koji pomaže tijelu da asimilira ostale vitamine B grupe, kao što su folna i pantenonska kisjelina - završava nutricionistkinja.