Kalendar zdravlja

Mikroplastika, koju čine čestice manje od pet milimetara i nanoplastika, koja je znatno sitnija (čestice su manje od jednog mikrometra) nastaju razgradnjom plastičnog otpada u životnoj sredini pod uticajem sunčeve svjetlosti, vode ili raznih mikroorganizama koji se nalaze u zemlji. Kao takva, mikroplastika ulazi u životnu sredinu, ekosistem i u lanac ishrane. Čovjek je u organizam najče&scaron;će unosi putem hrane i vode, a djelimično i preko respiratornih organa, udisanjem tih čestica, kazala je u Linku Radija Crne Gore klinička toksikolo&scaron;kinja u Institutu za javno zdravlje dr Sandra Đuranović.
O &scaron;tetnom uticaju mikroplastike i nanoplastike na zdravlje govori se tek posljednjih desetak godina.
&ldquo;U prvim godinama istraživanja, utvrđeno je da se mikroplastika najvi&scaron;e taloži u jetri i bubrezima. Novije studije su pokazale da je ima i u placenti, krvi, reproduktivnim organima, plućima, a najnovijim ispitivanjima pronađena je u mozgu. Procjenjuje se da čovjek mjesečno u organizam unese količinu mikroplastike veličine jedne kreditne kartice. Dio te plastike, naročito nanoplastika, taloži se u organizmu&rdquo;, navela je dr Đuranović.
Smatra se da su insulinska rezistencija i dijabetes posljedica uno&scaron;enja plastike u organizam.
Zabrinjava, kako navodi i &scaron;to je dokazano da su neke vrste tog materijala uzroci karcinoma pluća i jajnika.
Pretpostavlja se da utiču i na pojavu neurodegenerativnih bolesti, poput Parkinsonove, Alchajmerove i drugih demencija.
Novija istraživanja su, prema njenim riječima, otkrila značajno dejstvo mikroplastike na razvoj multiple skleroze.
&ldquo;Mikroplastiku i nanoplastiku možemo povezati čak i sa određenim reumatolo&scaron;kim autoimunim oboljenjima, kao &scaron;to su lupus i reumatoidni artritis. Takođe je dokazano da ljudi koji rade sa bojama i lakovima, koji sadrže mikroplastiku, recimo autolakireri ili slikari, imaju veći rizik da obole od limfoma i akutnih leukemija. I njihovo potomstvo je u riziku, jer mikroplastika ulazi u DNK materijal&rdquo;, upozorila je dr Đuranović.
Okruženi smo plastikom, jedemo mikroplastiku, udi&scaron;emo. Ima je čak i u medu, soli, bra&scaron;nu, salati, mesu, a najvi&scaron;e u ribi i morskim plodovima. Hronično se trujemo mikroplastikom. Veoma je važno da razmi&scaron;ljamo o tome i kad god je moguće, smanjimo upotrebu plastike. Bezbjedne nema, ali, neke su boljeg kvaliteta. Imaju oznake 2, 4 i 5. ,
&ldquo;Veoma je važno da pijemo vodu sa česme i &scaron;to manje koristimo plastičnu ambalažu za vodu, sokove i druge napitke, pogotovo ako je za jednokratnu upotrebu. Takvu plastiku ba&scaron; nikad ne smijemo ponovo upotrebljavati ili u njoj ne&scaron;to zamrzavati. Činjenica je da na&scaron;e domaćice tako često zamrzavaju domaće sokove. Plastika se ne smije ni zagrijavati&rdquo;, ističe Đuranović.
Glavno je da se smanji upotreba plastičnih kesa, posuda, da se zamijene posudama od prirodnih materijala, poput stakla ili gline.
&ldquo;Naročito je &scaron;tetno toplu i kisjelu hranu držati u plastici, jer se tada plastika vi&scaron;e razgrađuje. Jako je bitno da znamo da polistirenske kutije od lakog sunđerastog materijala, koje se koriste za dostavu hrane, oslobađaju kancerogenu materiju stiren, pogotovo ako je u kutiji topla ili kisjela hrana. Ta materija, naučno je potvrđeno, uzrokuje karcinom pluća&rdquo;, istakla je Đuranović.
Savjet je da ne koristimo plastične daske za sječenje mesa, povrća i voća.
&ldquo;Posebno je važno da vodimo računa o zdravlju najmlađih. A, bebe, ne samo &scaron;to jedu iz plastičnih fla&scaron;ica, nego ih kasnije hranimo iz plastičnih tanjirića. Da ne pominjemo koliko dugo drže cuclu u ustima&rdquo;, ukazala je dr Đuranović.
Tako bebe svakodnevno progutaju milione čestica nanoplastike, &scaron;to može lo&scaron;e uticati na njihov razvoj.
&ldquo;Stoga je za zdravlje djece od velikog značaja koristiti staklene fla&scaron;ice, kao i posuđe koje nije plastično. Trebalo bi imati na umu i da mekane igračke takođe sadrže plastiku&rdquo;, ističe Đuranović.
Kako kaže, kada se djeca sa njima igraju i tresu ih, u vazduhu je mnogo čestica mikroplastike koju mali&scaron;ani udi&scaron;u.
&ldquo;Ti materijali prikupljaju i dosta pra&scaron;ine, koja pogoduje pojavi alergija i bronhijalne astme kod djece. Takođe je važno da nosimo garderobu i obuću od prirodnih materijala. Isto tako, kada opremamo stan, moramo voditi računa da tepisi, zavjese ili prekrivači budu od prirodnih materijala. Zatim, da boje na zidovima ne sadrže plastiku. Jako je bitno i da u prostoru u kojem boravimo bude &scaron;to manje plastičnog namje&scaron;taja, jer je to nezdrava sredina. Čak i malim pomjeranjem takvog namje&scaron;taja, oslobađa se veliki broj čestica mikroplastike&rdquo;, upozorila je dr Đuranović.

Stručnjaci upozoravaju: Nesvjesni  smo koliko je mikroplastika opasna, njome se trujemo svakodnevno

PROCJENJUJE SE DA ČOVJEK MJESEČNO U ORGANIZAM UNESE KOLIČINU MIKROPLASTIKE VELIČINE JEDNE KREDITNE KARTICE

Da li ste ikada pomislili da va&scaron;e misli mogu da oblikuju va&scaron;u stvarnost? Neurohirurg i neuronaučnik sa Stanforda, dr Džejms Doti, vjeruje da mogu. Gostujući u podkastu Njujork posta kod Mel Robins, podijelio je jednostavan, ali efektan način za pretvaranje želja u stvarnost. Prema njegovim riječima, pravilnim pristupom možemo da &bdquo;prekrojimo&rdquo; mozak da vjeruje kako su pozitivni ishodi ne samo mogući, već i vjerovatni, &scaron;to značajno povećava &scaron;anse za njihov ostvarenje.
Prema dr Dotiju, ključ uspjeha leži u kombinaciji naučnih principa i mentalne vježbe. Na&scaron;a podsvijest igra ogromnu ulogu u načinu na koji percipiramo svijet i kako reagujemo na izazove. Kada um osnažimo pozitivnim mislima i konkretnim koracima, stvaramo neuralne puteve koji nas usmjeravaju ka ostvarenju ciljeva.
Kako funkcioni&scaron;e proces manifestacije
Prvo treba da postavite jasnu namjeru, odnosno da jasno defini&scaron;ite &scaron;ta želite da postignete. Dr Doti nagla&scaron;ava da nije dovoljno imati samo nejasnu želju, već da je važno precizno definisati cilj i zapisati ga.
Vizualizacija uspjeha je sljedeći korak. Svakodnevno odvojite vrijeme za vizualizaciju kako bi izgledalo ostvarenje va&scaron;eg cilja. Zamislite svaki detalj - kako se osjećate, &scaron;ta vidite, čujete i doživljavate kada postignete ono &scaron;to želite.
Praktikujte zahvalnost, savjetuje dr Doti. Fokusirajte se na stvari koje već imate i na kojima ste zahvalni. Ovo pomaže u preusmjeravanju pažnje sa nedostataka na obilje i jača osjećaj zadovoljstva.
Jačajte samopouzdanje. Manifestacija nije samo mentalni proces, potrebne su i konkretne akcije. Kada preduzimate korake ka cilju, va&scaron;e samopouzdanje raste, a mozak uči da su uspjeh i pozitivne promjene mogući.
Pozitivne afirmacije poput &bdquo;Ja mogu&rdquo; ili &bdquo;Zaslužujem uspjeh&rdquo; mogu da promijene va&scaron; unutra&scaron;nji dijalog i pomognu u razbijanju negativnih obrazaca razmi&scaron;ljanja. Zbog toga svakodnevno ponavljajte afirmacije.
Nauka iza manifestacije
Dr Doti obja&scaron;njava da je ljudski mozak izuzetno prilagodljiv zahvaljujući neuroplastičnosti. To znači da na&scaron;i misaoni obrasci mogu da utiču na strukturu i funkciju mozga.
Kada fokusiramo pažnju na pozitivne misli i ciljeve, mozak stvara nove sinapse koje podržavaju ove ideje, čineći ih dijelom na&scaron;e svakodnevice.
Uz to, pozitivne misli utiču na smanjenje nivoa kortizola, hormona stresa, dok istovremeno povećavaju nivoe serotonina i dopamina, &scaron;to doprinosi osjećaju sreće i blagostanja.
Neuronaučnik ohrabruje sve da započnu ovu praksu, jer čak i mali koraci mogu da dovedu do velikih promjena.
&bdquo;Va&scaron; um je moćan alat za stvaranje stvarnosti kakve želite&rdquo;, ističe dr Doti, i podsjeća da manifestacija nije magija, već kombinacija naučno potvrđenih tehnika i lične posvećenosti.

Snaga pozitivnog razmišljanja: Kako ostvariti svoje ciljeve

SAVJETI STRUČNJAKA

Doručak je ključan obrok koji osigurava energiju za ostatak dana, no nikako nije svejedno &scaron;to ćemo prvo unijeti u organizam.
Među hranom koja se smatra naj&scaron;tetnijom za konzumaciju na prazan želudac su sva peciva koja se rade s kvascem. Prema ljekarima, takva hrana iritira želudac i uzrokuje prekomjerno stvaranje plinova. Osim toga, &scaron;ećer koji se nalazi u pekarskim proizvodima povećava nivo insulina u krvi.
Nutricionisti kafu i sendviče smatraju najgorom opcijom za doručak. Kažu da će i citrusni sokovi te voće na prazan želudac takođe imati negativan učinak jer iritiraju gastrointestinalni trakt. Naime, riječ je o hrani koja sadrži kiselinu koja iritira želučanu sluznicu, &scaron;to može dovesti do gastritisa, čira i drugih problema.
Čak je i banane &scaron;tetno jesti na prazan želudac. One povećavaju opterećenje srca te remete ravnotežu kalija i magnezija u tijelu, stoga ih je uvijek bolje pojesti nakon jela.
Jo&scaron; jedna &scaron;tetna hrana za početak dana su fermentirani mliječni proizvodi. Uprkos sadržaju bakterija važnih za tijelo, ne donose nikakvu korist. Kako poja&scaron;njavaju stručnjaci, "mikroorganizmi jednostavno umiru u klorovodičnoj kiselini koja se preko noći nakupila u želucu".

Ove namirnice ne bi trebalo jesti na prazan želudac

SAVJETI NUTRICIONISTA

Možda ovo nijeste znali, ali ako pijete terapiju bilo kod tipa, izbjegavajte da to radite uz prvu jutarnju kafu.
Ljekari tvrde da kafa i ljekovi nikako ne idu zajedno, a evo zbog čega.
Stvar je u tome &scaron;to kofein koji se nalazi u kafi bitno utiče na aktivne sastojke iz ljekova, pa čak i suplemenata. Ukoliko uzimate svoju redovnu terapiju ili samo suplemente &ndash; gledajte da to ne bude ba&scaron; uz prvu jutarnju kafu. Za zdravu osobu, 400 miligrama kofeina dnevno je potpuno bezbjedno, ali kafa može znatno izmijeniti apsorpciju ljekova. To znači da ako uzimate lijek uz kafu, efekat lijeka može postati slabiji, liječenje sporije.
U ovom kratkom periodu dok su vam medicinski preparati neophodni, poku&scaron;ajte da odgodite kafu bar sat vremena nakon terapije. Znači: doručak, poslije njega terapija (osim ako je drugačiji savjet ljekara), a kafa čitav sat kasnije.
Kako tačno kafa utiče na ljekove?
Prema rezultatima naučnih istraživanja, kafa može da smanji dejstvo nekoliko ljekova. Tu spadaju ne samo ljekovi protiv bolova, već i ljekovi koji su prepisani za liječenje hroničnih bolesti i neurolo&scaron;kih oboljenja. Zato bi bilo dobro da napravite pauzu između njih, kako ne biste usporili svoj oporavak.
Kada popijemo lijek, njegovo dejstvo jo&scaron; nije počelo. On najprije mora da se apsorbuje, odnosno da dospije u krvotok i da se potom ra&scaron;iri po na&scaron;em organizmu. Koliko dobro se lijek apsorbuje, toliko brzo ćemo ozdraviti. Kafa ometa upravo ovaj proces.
- Antidepresivi: kafa smanjuje apsorpciju. - Ljekovi koji sadrže gvožđe: kafa smanjuje apsorpciju. - Relaksanti mi&scaron;ića: kafa smanjuje apsorpciju. - Ljekovi za liječenje mentalnih bolesti: kafa smanjuje apsorpciju. - Ljekovi koji sadrže aspirin: kafa ubrzava apsorpciju. - Ljekovi za liječenje Parkinsonove bolesti: kafa ubrzava apsorpciju. - Ljekovi za liječenje problema sa &scaron;titnom žlijezdom: kafa smanjuje apsorpciju. - Vitamin D i kalcijum: kafa smanjuje apsorpciju. - Glukoza: kafa smanjuje apsorpciju. - Ljekovi koji ciljaju na Alchajmerovu bolest: kafa smanjuje apsorpciju. - Ljekovi koji sadrže paracetamol: kafa ubrzava njihovo eliminisanje iz organizma. - Minerali (kalcijum, magnezijum, natrijum itd.):kafa ubrzava njihovo izlučivanje.
Ljekovi se piju s vodom
Rje&scaron;enje je vrlo jednostavno: ljekove pijte s vodom, a kafu pijte prije ili poslije. Isto važi i za neke druge napitke, jer su istraživanja pokazala da čak i cijeđena narandža može da ometa apsorpciju lijeka, ba&scaron; kao i čajevi. Mala promjena u navikama može znatno da doprinese va&scaron;em zdravlju i efektu ljekova koje pijete.
&nbsp;

Ljekari upozoravaju: Kafa i ljekovi ne idu zajedno

MALA PROMJENA U NAVIKAMA MOŽE ZNATNO DA DOPRINESE ZDRAVLJU

Kada smo bili mlađi, kravlje mlijeko bilo je gotovo jedini izbor u prodavnicama. Danas, kad krenete u kupovinu te&scaron;ko je snaći se među toliko dostupnih opcija: kravlje, kozje, bez laktoze, sojino, bademovo...
Ako se pitate koje je mlijeko najzdravije, morate znati da odgovor nije jednostavan. Ipak, obrano ili nemasno kravlje mlijeko često je prvi izbor dijetetičara.
&ldquo;Ne postoji najzdravije mlijeko. Zavisi od va&scaron;ih individualnih potreba i prehrambenih ciljeva&rdquo;, kaže dijetetičarka Keli Tru za Parade, prenosi Index.hr.
Ona poja&scaron;njava da je kravlje mlijeko dobar izvor kalcijuma i proteina, ali ima vi&scaron;e zasićenih masnoća. Biljne alternative mogu imati manje masti, neke su bez laktoze, ali često nemaju proteina i zahtjevaju obogaćivanje kako bi odgovarale određenim nutrijentima koji se nalaze u kravljem mlijeku.
Kravlje mlIJEko je odlično za one koji ga podnose
&ldquo;Uop&scaron;teno, kravlje mleko dobar je izbor zbog svojih nutritivnih prednosti. Jedna od njegovih najznačajnijih razlika u odnosu na biljne alternative je sadržaj proteina. Proteini su neophodni za izgradnju i održavanje mi&scaron;ića&rdquo;, dodala je Tru.
Njena kolegica, Edvin Klark, saglasna je da je kravlje mlijeko odlično za one koji ga podnose.
&ldquo;Prirodno je bogato kalcijumom i fosforom, oba su ova hranjiva sastojka važna za zdravlje kostiju. Osim toga, bogat je proteinima i aminokiselinom zvanom leucin, koji su potpora izgradnji i održavanju mi&scaron;ića&rdquo;, napomenula je Klark.
&Scaron;olja obranog kravljeg mlijeka ima 80 kalorija, dok punomasno mlijeko ima 150. Dakle, ako odlučite piti kravlje mleko, birajte opcije s manje mliječne masti.
Sojino mleko je najbolja biljna alternativa
Kada je riječ o biljnim alternativama, preporuka dijetetičara je sojino mlijeko koje je na vrhu njihovih popisa najzdravijih mljiječnih alternativa.
&ldquo;Soja je jedan od rijetkih cjelovitih proteina biljnog porijekla. Odnosno, sadrži sve esencijalne aminokiseline koje na&scaron;e tijelo ne može samo da proizvede&rdquo;, tvrdi Klark.
Dijatetičarka Tru kaže da možete da povećate nutritivne prednosti sojinog mlijeka ako se odlučite za ono obogaćeno kalcijumom, vitaminom D i vitaminom A i bez dodatnih &scaron;ećera.

Postoji mnogo vrsta mlijeka: Koje je najzdravije?

SAVJETI DIJATETIČARKE

Novo istraživanje otkrilo je zabrinjavajući razlog zbog kojeg ne bi trebalo piti iz plastične fla&scaron;e.
Rezultati objavljeni u stručnom časopisu Microplastics pokazali su da pijenje iz plastičnih fla&scaron;a može povećati krvni pritisak kao rezultat ulaska mikroplastike u krvotok.
Istraživanje su sproveli naučnici iz Austrije. Utvrdili&nbsp; su da se krvni pritisak znatno smanjio kada su učesnici prestali da konzumiraju tečnost iz plastičnih fla&scaron;a i pili samo vodu iz slavine u periodu od dvije sedmice
"Na osnovu rezultata, pretpostavljamo da plastične čestice prisutne u krvotoku doprinose povi&scaron;enom krvnom pritisku", naveli su naučnici.

Razlog zbog kojeg ne bi trebalo piti iz plastičnih flaša

POSTOJI OPASNOST

Kafa je za većinu ljudi ključni dio jutarnje rutine. Uzimanje određenih ljekova uz kafu može, međutim, dovesti do nuspojava i ozbiljnih komplikacija, uključujući visoki krvni pritisaki i nekontrolisano krvarenje.
Farmaceuti su za Daily Mail otkrili ljekove koji se najče&scaron;će uzimaju i koji bi mogli stupiti u interakciju s kafom i drugim pićima s kofeinom.
Antidepresivi
Antidepresivi dolaze s dugim popisom nuspojava, a ako se uzimaju s kafom, mogu uzrokovati opasno povećanje krvnog pritiska. To se naročito odnosi na starije klase antidepresiva, kao &scaron;to su triciklički antidepresivi i inhibitori monoaminooksidaze (MAOI), koji sprečavaju tijelo da ispravno metabolizuje kofein.
Ne postoje poznate interakcije između kofeina i novijih antidepresiva.
Antipsihotici
Antipsihotici se obično propisuju za te&scaron;ka zdravstvena stanja, kao &scaron;to su &scaron;izofrenija i bipolarni poremećaj. Djeluju tako da reguli&scaron;u neurotransmitere poput dopamina i serotonina kako bi ublažili simptome poput halucinacija. Kafa može smanjiti količinu lijeka koju tijelo apsorbuje, stoga bi se osobe s maničnim epizodama trebale u potpunosti kloniti toplog napitka.
Ljekovi protiv prehlade i alergije
Ljekovi za prehladu i alergiju, koji se izdaju bez recepta, često sadrže stimulans pseudoefedrin koji sužava krvne suodve u nosnim prolazima kako bi se smanjilo oticanje i začepljenost.
Pseudoefedrin, međutim, stimuli&scaron;e stanice u mozgu koje su odgovorne za reakciju koja nas održava spremnima na bijeg kada smo pod prijetnjom. Ispijanje kafe uz takve ljekove može pogor&scaron;ati te simptome i učiniti nas &nbsp;nervoznim i tjeskobnim, prenosi Index.
Ljekovi za dijabetes
Iako insulin ne stupa u direktnu interakciju s kofeinom, nije ga dobro piti uz kafu. Naime, &scaron;ećer u krvi će nakon ispijanja kafe skočiti, &scaron;to lijek čini manje učinkovitim. Pijenje bilo čega s kofeinom može povećati nivo insulina i &scaron;ećera u krvi, prema istraživanju Američkog udruženja za dijabetes.
Antibiotici
Antibiotici mogu inhibirati metabolizam kofeina, &scaron;to dovodi do povećanja visine kofeina u krvi. To se naročito odnosi na ciprofloksacin, koji se obično prepisuje za bakterijske infekcije, kao &scaron;to su infekcije mokraćnog sistema i mokraćnog mjehura, infektivni proljev i infekcije sinusa. Uzimanje ovog lijeka s kafom može dovesti do ubrzanog rada srca i osjećaja nervoze.
Ljekovi za razrjeđivanje krvi
Kofein može spriječiti razgradnju lijeka za razrjeđivanje krvi. To je naročito opasno, jer prevelika doza lijeka može rezultirati prekomjernim krvarenjem, čak i od manjih ozljeda poput posjekotine papirom.
Ljekovi za krvni pritisak
Beta blokatori smanjuju broj otkucaja srca, a ako popijemo kafu ili napitak s kofeinom, ubrzava se broj otkucaja srca i, u konačnici, povećava krvni pritisak. Dakle, kofein nije u direktnoj vezi s lijekom, ali suzbija njegovu učinkovitost.
Ljekovi za &scaron;titnu
Studija iz 2020. pokazala je da tijelo apsorbuje manje lijeka za hipotireozu kada se on uzima s bilo kojom vrstom hrane ili vode. Konkretno, ako lijek popijete uz kofein, stopa apsorpcije smanjuje se za čak 50 odsto.
Ljekovi za Alchajmerovu bolest
Lijekovi za liječenje simptoma Alchajmerove bolesti, najče&scaron;ćeg oblika demencije, koji se nazivaju inhibitorima kolinesteraze, sprečavaju razgradnju acetilkolina, hemikalije koja pomaže u formiranju pamćenja i razmi&scaron;ljanju.
&nbsp;Uzimanje ovih ljekova s kafom međutim, steže krvno-moždanu barijeru &scaron;to otežava dolazak lijeka do mozga.
Ljekovi za osteoporozu
Slično ljekovima za &scaron;titnu, uzimanje ovih ljekova s kafom može uzrokovati da ih tijelo ne apsorbuje pravilno, čime postaju manje djelotvorni.
Ljekovi za astmu
Mije&scaron;anje bronhodilatatora poput aminofilina i teofilina s kafom moglo bi pogor&scaron;ati nuspojave lijeka, poput razdražljivosti i nemira.
Ljekovi za ADHD
Ljekovi za ADHD pomažu u regulaciji neurotransmitera, poput dopamina i norepinefrina, za pobolj&scaron;anje fokusa, pažnje i kontrole impulsa. Kada se, pak uzimaju s kafom, ljekovi su manje djelotvorni i mogu dovesti do povećane hiperaktivnosti.

Ovo su lijekovi koji se nikad ne smiju uzimati s kafom

FARMACEUTI SASTAVILI LISTU

Ako vam je krema za sunčanje istekla, ne morate je odmah baciti, jer kreme za sunčanje i dalje pružaju za&scaron;titu.
Proizvođači, međutim, garantuju 100 odsto za&scaron;titu samo do isteka roka trajanja. &Scaron;ta se de&scaron;ava poslije toga? Za&scaron;tita se može smanjiti tokom vremena.
To je zbog toga &scaron;to kiseonik ulazi u kremu za sunčanje i mijenja efikasnost sastojaka.
Savjetuje se o oprez kada koristite kreme za sunčanje koje sadrže sastojak i formulaciju sa oktokrilenom.
Oktokrilen može da formira kancerogenu supstancu zvanu benzofenon ako se čuva duže vrijeme. Međutim, ako koristite za&scaron;titu od sunca od prirodne kozmetike, ovaj rizik ne postoji.
&Scaron;ta treba uzeti u obzir kada koristite staru kremu za sunčanje od pro&scaron;le godine?
Krema za sunčanje treba da miri&scaron;e i izgleda normalno i da ima originalnu konzistenciju iz prethodne godine.
Neobičan miris ili boja ukazuje na pokvarenu kremu za sunčanje. Nanesite dvostruku količinu kreme za sunčanje na kožu kako biste obezbijedili efikasnost protiv sunca i opekotina od sunca.
Kako pravilno čuvati kremu za sunčanje?
Svake godine obično nam ostane jedna ili vi&scaron;e tuba kreme za sunčanje. Da biste mogli da koristite proizvod sljedeće godine, obratite pažnju na sljedeće. Čuvajte kremu za sunčanje na hladnom mjestu, najbolje u frižideru.
Očistite otvor nakon svake upotrebe i vodite računa da proizvod držite dalje od svjetlosti i toplote.
Mineralne organske kreme za sunčanje ne sadrže nikakve hemijske sastojke i mogu se bezbjedno koristiti čak i nakon isteka roka trajanja i zadržavaju svoja za&scaron;titna svojstva.
Koža trudnica, majki i male djece, takođe, je bezbjedno i pouzdano za&scaron;tićena mineralnom organskom kremom za sunčanje.
Savjeti kako da va&scaron;a krema za sunčanje traje duže
Toplota i vlaga mogu smanjiti efikasnost kreme za sunčanje, pa je čuvajte na hladnom mjestu, kao &scaron;to je ormarić za kupatilo.
Izbjegavajte direktnu sunčevu svjetlost. Ako koristite kremu za sunčanje na otvorenom, poku&scaron;ajte da je držite dalje od direktne sunčeve svjetlosti.
Držite bočicu u sjenci ili je čuvajte u vrećici kada ne nanosite aktivno kremu za sunčanje.
Uvjerite se da ste dobro zatvorili bocu, nakon svake upotrebe kako biste spriječili ulazak vazduha i vlage. Ovo će pomoći da krema za sunčanje traje duže.
Pravilna upotreba kreme za sunčanje
Nanesite kremu za sunčanje najmanje 30 minuta prije izlaska na sunce, jer ćete samo tako obezbijediti efikasnu za&scaron;titu od UV zraka.
Pola supene ka&scaron;ike preporučuje se za lice, u&scaron;i i vrat, ali treba izbjegavati područje oko očiju.
Ako želite da iskoristite efekat kreme za sunčanje protiv starenja tokom cijele godine, trebalo bi da koristite za&scaron;titni faktor za lice svakog mejseca kako biste spriječili fotostarenje, prenosi Novi List.
Preporučuje se ponovno nano&scaron;enje kreme za sunčanje svaka dva sata na plaži.

Koliko dugo krema za sunčanje može da se koristi?

PROČITAJE I SAVJETE ZA PRAVILNU UPOTREBU

Sa dolaskom ljeta vrebaju i opasnosti od &scaron;tetnih UV zraka, međutim, sunčeva svjetlost nam je,ipak potrebna za stvaranje vitamina D.
Vi&scaron;e od 50 odsto evropske populacije pati od nedostatka vitamina D, pokazuju istraživanja, a upotreba kreme sa za&scaron;titnim faktorom smanjuje sintezu ovog sunčevog vitamina za vi&scaron;e od 90 odsto. Bilo bi logično da se ljeto iskoristi za sunčanje. Ipak, dermatolozi upozoravaju na opasnosti.
Nedostatak vitamina D povezan je sa brojnim zdravstvenim problemima. Nekada se smatralo da vitamin D igra vitalnu ulogu u mineralizaciji kostiju i zuba, a dobro je poznato da njegov nedostatak može dovesti do rahitisa kod djece (zbog čega se naziva i vitaminom protiv rahitisa), a kod odraslih do osteoporoze.
Novija istraživanja povezuju nizak nivo vitamina D sa mnogim drugim bolestima savremenog čovjeka: gojazno&scaron;ću, dijabetesom, kardiovaskularnim i autoimunim bolestima, raznim vrstama raka, depresijom, psorijazom i neplodno&scaron;ću. Čini se da vitamin D ima veoma moćan efekat - smanjuje upalu i pobolj&scaron;ava imunitet.
S obzirom na to da danas većina nas provodi dane u zatvorenom prostoru, posebno zimi, kada je prirodno mnogo manje sunca, a ljeti smo mazani za&scaron;titnim kremama koje ne dozvoljavaju UVB zracima da prodru u kožu, vlada epidemija nedostatka "sunčevog" vitamina.
Na pitanje koliko minuta dnevno treba da provedete na suncu da biste "upili" dovoljnu količinu ovog važnog vitamina - odgovor je komplikovan. Ovo zavisi od nekoliko parametara &ndash; doba dana i godine, geografske &scaron;irine i dužine, vremenskih uslova, količine ozona u vazduhu, nadmorske visine, povr&scaron;ine na kojoj stojite, kao i boje kože.
Generalno, zimi, kada je UV zračenje znatno slabije, preporučuje se izlaganje ruku i lica suncu duže od dva sata kako bi se sintetizovalo 1000 IU vitamina D, &scaron;to je preporučena dnevna doza za odrasle. Za istu količinu, ljeti, u sezoni najjačeg sunčevog zračenja, dovoljno je samo deset minuta neza&scaron;tićenog tamnjenja lica i ruku.
Ljudi sa veoma svjetlom i reaktivnom kožom koji ne podnose sunce, kao i oni koji su se oporavili od melanoma, trebalo bi da izbjegavaju sunce i vitamin D unose hranom i suplementima.

Koliko vremena na suncu je potrebno za dnevnu dozu vitamina D?

NEDOSTATAK OVOG VITAMINA POVEZAN JE SA BROJNIM ZDRAVSTVENIM PROBLEMIMA

Svi znamo da su svježi proizvodi dobri za nas, ali voće, povrće i začinsko bilje imaju tendenciju brzo propasti ako se ne pojedu.
To je zato &scaron;to čak i nakon žetve, takvi proizvodi imaju tendenciju da nastave svoje biolo&scaron;ke procese, pi&scaron;e Science Alert.
Osim toga, svježi proizvodi, takođe, se lako kvare zahvaljujući raznim mikrobima &ndash; i bezopasnim i onima koji mogu uzrokovati bolesti.
Jednostavno bacanje stvari u frižideru neće rije&scaron;iti problem, jer će različite vrste biljaka različito reagovati na način na koji su čuva.&nbsp;
Činioci prije i nakon berbe uticaće na svježinu i kvalitet čak i prije nego &scaron;to kupite proizvod.
Činioci prije berbe su poljoprivredni, kao &scaron;to su klimatski uslovi, vrsta tla i dostupnost vode, a oni nakon berbe uključuju pranje i či&scaron;ćenje, transport i distribuciju, preradu i pakovanje te skladi&scaron;tenje.
Kao potro&scaron;ači ne možemo izravno kontrolisati te činioce &ndash; ponekad povrće koje kupujemo jednostavno neće biti tako dobro. Ali možemo paziti na stvari koje će uticati na proizvode nakon &scaron;to ih donesemo kući.
Prati ili ne prati
Ne morate prati proizvode prije spremanja, mnogo toga &scaron;to kupujemo već je oprano.
Zapravo, ako perete svoje proizvode i ne možete ih potpuno osu&scaron;iti, dodatna vlaga mogla bi ubrzati truljenje u frižideru.
Ali pranje proizvoda neposredno prije upotrebe važno je zbog uklanjanja prljav&scaron;tine i patogena.
Glavna stvar &ndash; lokacija čuvanja
Tri glavne mogućnosti skladi&scaron;tenja su na pultu, u &nbsp;frižideru ili na &ldquo;hladnom, suhom i tamnom mjestu&rdquo;.&nbsp;
Banane, luk, kompir, batat i bundeva bolje će proći u tamnoj prostoriji.
Krompir i luk nikada nemojte čuvati zajedno: luk proizvodi etilen zbog kojeg se krompir brže kvari, dok visoka vlažnost u krompiru kvari luk.
Nemojte ni zajedno čuvati voće kao &scaron;to su jabuke, kru&scaron;ke, avokado i banane, jer to voće oslobađa etilen dok sazrijeva, zbog čega voće u blizini sazrijeva (i potencijalno se kvari) mnogo brže.
Svo lisnato povrće, &scaron;argarepa, krastavci, brokula najbolje će stajati u ladici s niskom vlagom u frižideru.
Možete ih staviti u rupičaste plastične kesice kako biste zadržali vlagu, ali zadržali protok vazduha
Ali, nemojte ih stavljati u potpuno zatvorene kese, jer to može usporiti sazrijevanje dok zadržava ugljen- dioksid, &scaron;to dovodi do truljenja i neprijatnih &nbsp;mirisa.
Neko voće, takođe, će najbolje poslužiti u firžideri. Na primjer, jabuke i agrumi poput narandži, mogu duže ostati svježi u &nbsp;frižideru.&nbsp;

Kako da voće i povrće ostanu duže svježi

KORISNI SAVJETI

Nutricionistkinja Džes Kording smatra da je unos nekih namirnica izuzetno poželjan kada je na&scaron; organizam pod stresom.
1. Bobičasto voće
Ovo voće obiluje antioksidansima i flavonoidima. Istraživanje iz 2017. do&scaron;lo je do zaključka da flavonoidi u divljim borovnicama pozitivno utiču na raspoloženje. Ovo voće bogato je i vitaminom C koji igra važnu ulogu u stabilizovanju nivoa kortizola (hormona stresa).
2. Omega-3 masne kiseline
Ove kiseline umirujuće djeluju na nervni sistem. Naučno dokazano, ove korisne masti su neophodne za izgradnju membrana u moždanim ćelijama, kao i za sprečavanje inflamatornih reakcija i smanjenje oksidativnog stresa. Oni značajno pobolj&scaron;avaju pamćenje, koncentraciju i performanse.
3. Fermentisana hrana
Prirodnih probiotika ima u namirnicama poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i slično. Osim &scaron;to znatno pobolj&scaron;avaju varenje, mogu pozitivno uticati na smanjenje nivoa stresa.
Stručnjaci smatraju da hrana koja je bogata prirodnim probioticima izuzetno blagotvorno djeluje i na crijeva i na mozak.

Namirnice koje vam mogu ublažiti osjećaj napetosti

Stručnjaci upozoravaju: Nesvjesni smo koliko je mikroplastika opasna, njome se trujemo svakodnevno