Podizanje niskog krvnog pritiska može biti korisno ukoliko osjećate vrtoglavicu, umor, slabost ili imate druge simptome niskog pritiska.

Prije nego što preduzmete bilo kakve mjere, preporučuje se da konsultujete svog ljekara kako biste utvrdili tačan uzrok niskog pritiska i dobili odgovarajuće savjete.

Evo nekoliko opštih savjeta koji mogu pomoći u podizanju niskog pritiska:

Pijte dovoljno vode: Dehidratacija može doprinijeti niskom pritisku, pa je važno da pijete dovoljno vode tokom dana.

Povećajte unos soli: Ukoliko nemate problema sa hipertenzijom (visokim krvnim pritiskom), umjereno povećanje unosa soli može pomoći u povećanju krvnog pritiska. Ipak, pretjerano unošenje soli može biti štetno za zdravlje, stoga se preporučuje umjerena količina.

Ustanite polako: Ako ste skloni naglim promjenama položaja, kao što je ustajanje iz ležećeg ili sjedećeg položaja, pokušajte to raditi polako. Nagli pokreti mogu izazvati privremeni pad krvnog pritiska i vrtoglavicu.

Vježbajte redovno: Redovna fizička aktivnost može poboljšati cirkulaciju i pomoći u održavanju stabilnog krvnog pritiska.

Nosite kompresione čarape: Ako imate problema sa niskim pritiskom u stojećem položaju, nošenje kompresionih čarapa može pomoći u održavanju protoka krvi prema gornjem dijelu tijela.

Izbjegavajte duži boravak u vrućem okruženju: Visoke temperature mogu doprinijeti snižavanju krvnog pritiska. Ako je moguće, izbjegavajte produžen boravak na vrelom suncu i provodite vrijeme u hladovini.

Povećajte unos kofeina: Kofein može privremeno podići krvni pritisak. Međutim, treba biti oprezan s kofeinom, jer prekomjerno konzumiranje može izazvati druge probleme.

Izbjegavajte alkohol: Alkohol može doprinijeti dehidraciji i snižavanju krvnog pritiska, pa ga treba konzumirati umjereno ili izbjegavati ako imate problem sa niskim pritiskom.

Spavajte dovoljno: Nepravilan san može uticati na krvni pritisak, pa je važno da dobijete dovoljno kvalitetnog sna svake noći.

Ovi savjeti mogu biti korisni za privremeno podizanje krvnog pritiska, ali ako imate česte probleme sa niskim pritiskom ili se osjećate zabrinuto zbog svog zdravstvenog stanja, obavezno se obratite ljekaru kako biste dobili adekvatnu dijagnozu i tretman.

Niski krvni pritisak, poznat i kao hipotenzija, može izazvati različite simptome koji se obično javljaju kada pritisak padne ispod normalnog nivoa za osobu. Simptomi niskog pritiska mogu varirati od blagih do ozbiljnih, a neki od najčešćih simptoma uključuju:

Vrtoglavica ili osjećaj nesvjestice: To je jedan od najčešćih simptoma niskog pritiska. Može se osjećati kao da vam je glava prazna, nestabilna ili kao da ćete se onesvijestiti.

Zamagljen vid: Niski pritisak može uticati na protok krvi u očima, što može dovesti do privremenog zamagljenja vida.

Umor i slabost: Osjećaj umora i opšte slabosti je čest simptom niskog pritiska.

Gubitak ravnoteže: Osoba sa niskim pritiskom može imati poteškoća u održavanju ravnoteže i koordinacije.

Mučnina: Neki ljudi sa niskim pritiskom mogu osjećati mučninu ili nelagodnost u stomaku.

Hladna i blijeda koža: Niski pritisak može uzrokovati suženje krvnih sudova, što može dovesti do hladne i blijede kože.

Brzi ili nepravilni otkucaji srca: Nekima se srce ubrzava kako bi pokušalo nadoknaditi snižen krvni pritisak.

Gubitak svijesti: U težim slučajevima niskog pritiska, osoba može izgubiti svijest, posebno prilikom naglog ustajanja (ortostatska hipotenzija).

Važno je napomenuti da niski pritisak može biti uzrokovan različitim faktorima, kao što su dehidratacija, gubitak krvi, određeni ljekovi, srčani problemi ili hormonalni disbalans.

Ako imate česte simptome niskog pritiska posjetite lekara.