Već najavljuju žestoke toplotne talase za ljetnje mjesece, a Karin Vasić, specijalista pedijatrije i DokTok lekarka, otkriva nam kako da razlikujemo sunčanicu i toplotni udar i kako da reagujemo.

„Sunčanica i toplotni udar se u narodu koriste kao sinonimi, miješamo ih i kroz simptome i kroz priču o oporavku. Razlika je velika, a oblik problema zahteva i drugačiji pristup“, kaže dr Vasić.

Kako prepoznati sunčanicu

Sunčanica je burna reakcija organizma na prekomerno izlaganje glave suncu.

Naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem. Kako bi znojenje bilo efikasnije za vrijeme velikih vrućina kroz kožu protiče znatno veća količina krvi koja hladi tijelo i tako štiti svoje najvažnije organe, posebno mozak. Ako nesmotreno izlažemo glavu uticaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove zapremine. To utiče na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezazleni.

Sunčanica počinje opštom slabošću, jakom glavoboljom, dijete se žali na vrtoglavicu i mučninu, a nerijetko povraća. Dijete je obično orošeno znojem, ruke i noge su prvo tople, a ako se ne skloni sa sunca, postaju hladne i drhtave. Tjelesna temperatura može da bude normalna, ali je često povišena. Što je dijete manje, simptomi su izraženiji, a opasnost od komplikacija veća. Dijete može biti uznemireno ili pospano, plačljivo, disanje i puls su ubrzani, u težim slučajevima se javlja zujanje u ušima, nesvestica, pa čak i komatozno stanje.

Prva pomoć kod sunčanice

Ako posumnjate da dijete ima sunčanicu, odmah ga sklonite sa sunca i smjestitie u hladovinu ili još bolje u dobro provjetrenu i rashlađenu prostoriju i raskomotite ga. Važno je postepeno rashlađivanje, tako što ćete dijete tuširati mlakom vodom i ostavite ga da se osuši bez brisanja. Odmah započeti hidrataciju rashlađenim napicima postepeno, gutljaj po gutljaj. U slučaju povišene tjelesne temperature ili glavobolje dati lekove za snižavanje temperature, a ujedno i protiv bolova, na bazi paracetamola ili ibuprofena. Takođe je bitno da se nakon toga dijete lijepo odmori, te ga pustiti da se naspava. Sledećeg dana dijete ne bi trebalo da se izlaže suncu, najbolje je da odmara u kući uz dobar unos tečnosti. U težim slučajevima sa pojavom konfuzije, pospanosti i/ili gubitka svesti, potrebno je javiti se lekaru što pre.

Šta je toplotni udar?

Toplotni udar je stanje opasno po život, a nastaje zbog dugotrajne izloženosti prekomernoj toploti, pri čemu se osoba ne može dovoljno znojiti kako bi snizila sopstvenu telesnu temperaturu. Sunčanica može, ali i ne mora da bude uvod u toplotni udar. Direktna izloženost suncu nije preduslov za toplotni udar. Vrele prostorije, autobusi, kola koja su ostavljena na suncu i sl. mogu da budu uvod u toplotni udar. Povećana vlažnost vazduha u vreme letnjih sparina pogoduje pojavi toplotnog udara, jer je u takvim uslovima otežano znojenje. U takvim uslovima temperatura tijela neprekidno raste i doseže vrednosti i do 400C. Ovako visoka temperatura dovodi do disfunkcije centralnog nervnog sistema praćeno delirijumom, konvulzijama, pa i komom. Ukoliko ovakvo stanje potraje može doći do trajnih oštećenja i neuroloških poremećaja. Organizam se u ovakvoj situaciji brani sistemskom reakcijom, koja može prouzrokovati stanje šoka.