Dug niz godina živimo narativ o takozvanom pomirenju, a on sa sobom nosi posljedice, poručuje za politikolog Marko Savić.

- Narativ o pomirenju je zapravo ništa drugo nego još jedan u nizu narativa koji doprinose onome što nazivamo polarizacijom u Crnoj Gori. Kad imate takav vid polarizacije, koja se najčešće naziva afektivnom, gdje se smanjuje prostor za argumentovan dijalog i razmjenu mišljenja, gdje smo podijeljeni na nas i njih, gdje ne postoji sredina nego je sve crno ili bijelo, i gdje takav jedan vid aktivnosti imamo najviše kod političkih aktera - kad tako postavite situaciju, na koju se onda nakalemi i populizam sa najviših adresa vlasti - onda dobijate u balon u kojem te informacije kruže i imaju epilog poput viđenog u slučaju sa državljanima Turske, prekida projekcije filma Roda itd - naveo je Savić u  emisiju "Mentalna higijena" na Anteni M.

Najviše zabrinjava, kaže, što sa adresa i pozicija sa kojih bi trebalo mnogo više da se vodi računa o tome na koji način se plasiraju informacije, kako se one oblikuju... ustvari imamo dopuštenje da može da se kaže šta god u javnom prostoru.

- Kome god, koliko god drsko, koliko god netačno, koliko god neistinito i koliko god sa kontekstom ili u kontekstu mržnje ili u kontekstu isključivosti druge strane iz bilo koje vrste društvenog opštenja. To je zapravo, situacija iz koje se jako teško izlazi jer to podrazumijeva svijest političke elitike koliko je važno šta i kako govore - poručuje politikolog.

Politička elita, ocjenjuje, i prije 2020. ali i od 2020. vrlo konkretno i vrlo temeljno se potrudila da građanima ponudi čitav spektar razloga koje mogu da uzmu, "ne kako bi stvorili društvo tolerancije ili suživota, već kako bi se što lakše i što čvršće grupisali u društvene grupe koje su antagonističke prema svakoj drugoj grupi".

To je, smatra, proces koji se teško zaustavlja i vrlo teško popravlja.

Savić, upitan da prokomentariše slučaj Sarajevo safari, kaže da svaki put kad nove informacije, novi dokazi, novi slučajevi budu otvoreni koji se tiču rata u Bosniji i Hercegovini, to će dodatno doprinijeti rastu govora mržnje, pogotovo na internetu, odnosno na društvenim mrežama.

- Tu se zapravo najslikovitije vidi koliko su naša društva zapadnobalkanska, pala na ispitu izgradnje zdravog demokratskog društva. Tu se vidi koliko se i dalje čvrsto drže pozicije iz devedesetih. Кada je u pitanju Srbija, vidite koliko ni neki progresivni pokreti, kao što je studentski, ne uspijevaju da naprave otklon od narativa žrtve istorijske nepravde itd - kaže Savić.