Politika

&nbsp;Ruske provokacije usmjerene na baltičke države nijesu izolovani incidenti, već direktna prijetnja evropskoj i evroatlantskoj bezbjednosti, saop&scaron;teno je iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) Crne Gore.
Iz tog resora su kazali da Crna Gora najo&scaron;trije osuđuje &ldquo;neprihvatljive prijetnje, zastra&scaron;ivanje i taktike hibridnog ratovanja koje Rusija usmjerava protiv baltičkih država&rdquo;.
&ldquo;Provokacije usmjerene protiv Letonije, Estonije i Litvanije nijesu izolovani incidenti &mdash; one predstavljaju direktnu prijetnju evropskoj i evroatlantskoj bezbjednosti, kao i temeljnim principima na kojima počivaju mir i stabilnost u Evropi&rdquo;, naveli su iz MVP-a u objavi na mreži X, prenosi agencija Mina.
Kako su istakli, takvim agresivnim i destabilizujućim pona&scaron;anjem Rusija dodatno ugrožava mir i stabilnost &scaron;irom Evrope.
Iz MVP-a su kazali da je Crna Gora, kao ponosna saveznica NATO-a, u potpunosti uz Letoniju, Estoniju i Litvaniju, potvrđujući da je bezbjednost baltičkog regiona neodvojiva od bezbjednosti cijelog Saveza.
"Svaki poku&scaron;aj podrivanja suvereniteta, stabilnosti ili demokratske otpornosti savezničkih država neprihvatljiv je i naići će na jedinstvo i odlučnost&rdquo;, rekli su iz MVP-a i poručili da Crna Gora ostaje čvrsto usklađena sa Evropskom unijom i potpuno posvećena očuvanju dugoročnog mira, stabilnosti i bezbjednosti &scaron;irom Evrope.

MVP: Ruske provokacije baltičkih zemalja direktna prijetnja evropskoj bezbjednosti

"NIJE RIJEČ O IZOLOVANIM INCIDENTIMA"

Đukanović: Nijesmo prodavali Crnu Goru ni dok smo bili vlast ni kad smo postali opozicija

BIVŠI PREDSJEDNIK CRNE GORE, DUGOGODIŠNJI PREMIJER I LIDER DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA

Crna Gora danas obilježava Dan nezavisnosti i 20 godina od kada je na referendumu obnovila državnu samostalnost.
Na referendumu 21. maja 2006. godine glasalo je 419.240 građana, ili 86,5 odsto od ukupnog broja birača.
Nezavisnost države podržalo je 230.661, ili 55,5 odsto građana Crne Gore koji su iza&scaron;li na referendum, dok je za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasalo 185.002 ili 44,5 odsto.
Skup&scaron;tina Crne Gore prethodno je usvojila Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku Evropske unije. Za uspjeh referenduma bilo je potrebno da ga podrži 55 odsto iza&scaron;lih birača.
Referendumsko pitanje glasilo je - Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom.
Skup&scaron;tina Crne Gore je 2. marta, na predlog predsjednika Republike Filipa Vujanovića, donijela odluku da referendum o državno-pravnom statusu bude održan 21. maja.
Za predsjednika Republičke referendumske komisije (RRK) izabran je Slovak Franti&scaron;ek Lipka.
Pravo izja&scaron;njavanja na referendumu imali su građani koji u skladu sa propisima o izborima imali biračko pravo. Prema podacima RRK, pravo glasa na referendumu imalo je 484,7 hiljada građana.
Dan nezavisnosti obilježava se nizom svečanosti, kulturnih manifestacija i državnih ceremonija &scaron;irom zemlje, a centralni događaji biće organizovani u Podgorici.

Crna Gora obilježava 20 godina obnove nezavisnosti

DA JE VJEČNA

"Kod nas se kao posebna vijest predstavlja ono &scaron;to bi trebalo da bude potpuno normalno u demokratskoj državi. To da li će predsjednik Skup&scaron;tine čestitati Dan nezavisnosti i doći na prijem se ne bi postavljalo kao pitanje" - poručila je izvr&scaron;na direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević osvrnuv&scaron;i se na to &scaron;to je Andrija Mandić potvrdio prisustvo na prijemu povodom 20 godina od obnove nezavisnosti.
To je, kako je podvukla gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, stvar političke zrelosti, pristojnosti i odgovornosti.
- On je do sada demonstrirao odsustvo svega toga i ne mislim da se sada tu ne&scaron;to su&scaron;tinski mijenja - rekla je Uljarević.
Ona vjeruje da je to Mandićev poku&scaron;aj da se dodvori evropskim zvaničnicima koji će biti na prijemu, a koji su ga, kako je naglasila, opominjali da nije dovoljno privržen onome &scaron;to su i simbolički i drugi elementi crnogorske državnosti.
- Ne mislim da se sada su&scaron;tinski mijenja njegov stav. Vjerujem da ćemo imati potpuno suprotne primjere u kojima će pokazati drugačiji stav. Čula sam da je rekao da dolazi na Spajićev prijem, a da je izbjegao da naglasi značaj tog prijema i za&scaron;to se organizuje - naglasila je Uljarević.
Građani zreliji od onih koji ih vode
Činjenica je, kako je rekla, da &scaron;est od 25 op&scaron;tina - odnosno Andrijevica, Plužine, Zeta, Nik&scaron;ić, Pljevlja i Herceg Novi, neće imati nikakav program povodom proslave 21. maja. To, kako je podvukla, pokazuje samo da oni koji te op&scaron;tine vode nijesu uspjeli da se pomire sa činjenicom da je Crna Gora nezavisna i suverena država koja samostalno odlučuje o svojoj budućnosti i prioritetima.&nbsp;
To, kako je rekla, kaže jer smo sa druge strane imali fantastičnu reakciju građana.&nbsp;
- Oni su napravili priličan pritisak jer otvoriti jednu temu nije dovoljno ako nemate &scaron;iru podr&scaron;ku. To je spontana energija. Taj praznik je trebalo da bude cjelogodi&scaron;nji - sa bogatim, raznovrsnim programom, a u svemu se kasnilo: počev od vizuelnog identiteta do svih drugih stvari... No, to je probudilo bunt građana i građanki koji su na to odgovorili na najljep&scaron;i mogući način poku&scaron;avajući da pritisnu institucije da ne&scaron;to rade - i sada značajan broj njih to radi iako je to improvizacija i na brzinu, ali morali su pod pritiskom to da urade. U Pljevljima i Herceg Novom se organizuju neformalne proslave građana - istakla je ona uz ocjenu da se pokazuje da su građani i građanke zreliji od onih koji ih vode.
Uljarević smatra i da je to snažna opomena onima koji su poku&scaron;ali da stave 21. maj pod tepih ili da provociraju na neki drugi način.
Porazno &scaron;to Vučić nije dobio adekvatan odgovor
Uljarević se osvrnula i na izjave srpskog predsjednika Aleksandra Vučića povodom 21. maja i ocijenila da je porazno to &scaron;to nije dobio adekvatan odgovor od predsjednika, premijera, predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore, nego je samo Ministarstvo vanjskih poslova poslalo odgovor - i to nepotpisan.
- Nekako se stidljivo poku&scaron;alo odgovoriti na to da se on ne naljuti za to &scaron;to je vrijeđao Crnu Goru... A da opet ostane nekakva pisani trag. To dovoljno govori kakva nam je vlast i njihov karakter poslu&scaron;nosti prema Vučiću - rekla je Uljarević.
Rekla je i da ne misli da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić politički &nbsp;partner lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću, nego tutor.
- Tu ne postoji odnos partnerstva i jednakosti. On politički manipuli&scaron;e onim &scaron;to su činjenice - jer Crna Gora nije bila dio Srbije, ali mnogo je važnije reći da je njegova izjava poslužila kao tema pokrivalice za aferu o upletenosti &scaron;efa beogradske policije sa određenim kriminalnim grupacijama - navela je Uljarević.
Trebala mu je, dodaje ona, neka tema koja će to da prekrije onako kako to Vučić obično i radi - kroz agresivan politički pristup koji se zasniva na pasivno agresivnoj emotivnoj manipulaciji.
Posao pred nama nosiće oni koji vjeruju da je 21. maj temelj Crne Gore
Ocijenila je da je 20 godina od obnove nezavisnosti bio niz prilika.
- Neke su iskori&scaron;ćene, neke ne. Sačuvan je mir i multietnički sklad. Crna Gora je članica NATO saveza, ima vrstu tog odbrambenog &scaron;tita i najbliža je Evropskoj uniji (EU). Mnogo toga je unaprijeđeno u normativnom i civilnom smislu. Mislim da je propu&scaron;tena prilika da se dru&scaron;tvo mnogo vi&scaron;e emancipuje, da se institucije ojačaju, očuva redu dru&scaron;tvu i učine da se zakon primjenjuje jednako na sve. Trebalo je da bude jedna pravednija održivija ekonomska tranzicija - rekla je Uljarević.
Dobili smo, kako je kazala, more prilika - ali mnoga od tih očekivanja jo&scaron; nijesu ispunjena.
- I to je veliki posao koji je pred nama, a nosiće ga oni koji vjeruju da je 21. maj temelj Crne Gore - zaključila je Uljarević.

Uljarević: Mandić dolaskom na prijem pokušava da se dodvori evropskim zvaničnicima, tu se ništa suštinski ne mijenja

"VJERUJEM DA ĆEMO IMATI POTPUNO SUPROTNE PRIMJERE U KOJIMA ĆE POKAZATI DRUGAČIJI STAV"

Referendum 21. maja 2006. bio je veliki, ali samo prvi korak ka izgradnji države, a odlučnom politikom Crna Gora jača temelje nezavisnosti na svim poljima, poručio je premijer Milojko Spajić.
On je to rekao na prijemu koji je organizovao povodom 20 godina od obnove nezavisnosti.
Svečanosti prisustvuju najvi&scaron;i državni zvaničnici, među kojima su predsjednici države i Skup&scaron;tine Jakov Milatović i Andrija Mandić, biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predstavnici zakonodavne, izvr&scaron;ne i sudske vlasti, diplomatskog kora, medija, nevladinog sektora i ljudi iz javnog i kulturnog života.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/LCKeENmZdUA" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Spajić je rekao da državu jakom ne čini veličina teritorije, ni snaga vojske, niti vje&scaron;tačko jednoumlje &ndash; već sposobnost građana da različitosti pretvore u zajedničku viziju, a onda tu viziju do kraja i ispune.&nbsp;
&bdquo;Ta misao savr&scaron;eno odslikava sada&scaron;nji trenutak. Dvije decenije nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora ima ideju koja je spaja i vodi, ideju čijem ostvarenju nikada nijesmo bili bliži &ndash; a to je evropska Crna Gora i projekat ujedinjene Evrope, možda i posljednji pravi mirovni projekat na svijetu&ldquo;, kazao je Spajić.
Kako je naveo, kada je 1910. godine Crna Gora progla&scaron;ena kraljevinom, predsjednik Vlade Lazar Tomanović rekao je da Crna Gora ima pravo da zauzme mjesto među narodima &mdash; &bdquo;kao ikoja druga evropska država&ldquo;, a sada je predanim radom to mjesto izgradila i ponosno ga zauzima.
&bdquo;Referendum o formalno-pravnom statusu države bio je veliki, ali samo prvi korak ka izgradnji države. Ali iz dana u dan &ndash; odlučnom politikom konstantno jačamo temelje na&scaron;e nezavisnosti na svim poljima&ldquo;, rekao je Spajić.
On je istakao da, da bi bilo koja mala država bila vječna - mora biti izvrsna.
"A to nije moguće bez izvrsnih ljudi, koji donose izvrsne odluke, bez sloge i mira sa susjedima, bez vladavine prava i spajanja vizije onih generacija koje imaju životno iskustvo vrijedno po&scaron;tovanja sa onima koji nose nove vrijednosti i vje&scaron;tine&ldquo;, kazao je Spajić.
Kako je naveo, upravo sve to omogućava vizija evropske Crne Gore.
&bdquo;Ovaj put nije jednosmjerna ulica i nije želja Brisela &ndash; već njime želimo da idemo zbog Podgorice, Cetinja, Nik&scaron;ića, Pljevalja, Bara, Ulcinja, Plava, Berana i svih na&scaron;ih gradova u kojima ljudi žele da žive bolje, pravednije i sigurnije&ldquo;, rekao je Spajić.
Kako je naveo, Evropa nije politički cilj, niti željena destinacija.&nbsp;
&bdquo;Ona je ogledalo u kojem vidimo kakvi želimo biti &ndash; država koja &scaron;titi svoje građane, čuva vladavinu prava i po&scaron;tuje svačije dostojanstvo&ldquo;, kazao je Spajić.&nbsp;
On je naglasio da su evropski standardi u su&scaron;tini mjera spremnosti da crnogorsko dru&scaron;tvo bude uređeno dru&scaron;tvo.
&bdquo;Pred nama su godine koje će pokazati kolika je na&scaron;a sposobnost da dalje unaprijedimo kvalitet života na&scaron;ih građana, snagu institucija i nadogradimo vjeru jedni u druge&ldquo;, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima, trenutno najveći uspjeh i blagodet nezavisne Crne Gore je da se u njoj lijepo živi i ne možemo vi&scaron;e govoriti o bilo kom obliku diskriminacije.&nbsp;
&bdquo;S druge strane moramo po&scaron;tovati različita mi&scaron;ljenja, čuti i uvažiti drugačiji glas &ndash; jer ovo je dom svih nas&ldquo;, rekao je Spajić.
On je istakao da konstanta mora da bude po&scaron;tovanje svoje zemlje, koje je veće nego ikada u posljednjih 20 godina.
&bdquo;Najvažnije pitanje nije gdje smo bili prije dvije decenije &ndash; već &scaron;ta želimo postati za 20 godina. Želimo li biti dru&scaron;tvo podjela &ndash; ili dru&scaron;tvo povjerenja? Gledamo li jedni na druge kroz razlike &ndash; ili kroz ono &scaron;to nas spaja? Želimo li Crnu Goru koja se zatvara &ndash; ili Crnu Goru koja ide naprijed&ldquo;, kazao je Spajić i naveo da odgovore na ta pitanja ne daje jedan čovjek, &nbsp;ni institucije, ni sistem, već svi građani.
On je naglasio da bi, kao predsjednik Vlade, mogao da govori o programima, strategijama i reformama.&nbsp;
&bdquo;Ali želim reći ne&scaron;to jednostavnije - Vjerujem u ovu zemlju. Vjerujem u ljude koji svakog jutra ustaju, odlaze na posao &ndash; i rade ga po&scaron;teno. U one koji porodicu čuvaju kao domovinu, a domovinu doživljavaju kao porodicu&ldquo;, kazao je Spajić.
On je poručio da ova godi&scaron;njica treba da bude podsjetnik na ono &scaron;ta se može kada su svi zajedno, ali i dužnost da, kao pojedinci i kao dru&scaron;tvo, bivamo bolji, hrabriji i solidarniji nego &scaron;to smo bili.
&bdquo;Politika je služba, i jedino u toj formi je i privilegija. I kao premijer, svjestan sam posebne odgovornosti koju nosimo &ndash; mi koji smo izabrani da odlučujemo&ldquo;, rekao je Spajić.
On je poručio da &bdquo;dobrobit naroda bude najvi&scaron;i zakon.&ldquo;&nbsp;
&bdquo;To nije prazna retorika &ndash; to je imperativ kojim se vodim i na koji pozivam sve kolege u javnom životu&ldquo;, poručio je Spajić.
Kako je kazao, istorijska uloga svake generacije u Crnoj Gori bila je da vodi svoje bitke.&nbsp;
&bdquo;Ovo je na&scaron;a &ndash; bitka za evropsku Crnu Goru, za pokoljenja koja dolaze. Ona nadilazi dnevnu politiku i stranačke, identitetske i svake druge podjele. Istorija ne kuca dva puta na ista vrata i zato &ndash; otvorimo ih zajedno. Srećan Dan nezavisnosti., da je vječna Crna Gora&ldquo;, poručio je Spajić.
Evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos rekla je da je prije 20 godina Crna Gora glasala za obnovu nezavisnosti i da je odlučila da, obnovom državnosti, budućnost uzme u svoje ruke.
&bdquo;Kao neko ko je doživio put Slovenije ka nezavisnosti, znam &scaron;ta takvi trenuci znače za jednu naciju. Državnost znači dati obećanje jedni drugima. Država je vi&scaron;e od zastave ili stolice u Ujedinjenim nacijama&ldquo;, kazala je Kos.&nbsp;
Kako je navela, država prije svega podrazumijeva solidarnost i zajedničku odgovornost.
&bdquo;Dali ste obećanje da, uprkos razlikama, pripadate istoj zajednici i prihvatate odgovornost jedni za druge. Obećanje da ćete zajednički uređivati svoje živote kroz zakone. Da ćete &scaron;tititi slobodu i sigurnost jedni drugih, da će jači voditi računa o slabijima i da će rastući prosperitet koristiti svima&ldquo;, kazala je Kos.
Kos je kazala da su tokom prethodnih 20 godina udahnuli život tim obećanjima.
&bdquo;To dostignuće vrijedi proslaviti. Srećan Dan nezavisnosti, draga Crna Goro&ldquo;, poručila je Kos.
Ona je rekla da je Crna Gora prije 20 godina odlučila da ispi&scaron;e novo poglavlje u dugoj istoriji crnogorske državnosti.
&bdquo;Evropa vidi &scaron;ta ste izgradili. Evropa vidi va&scaron;a postignuća. Uskoro ćete doprinositi istoriji EU. Naredna poglavlja na&scaron;e zajedničke istorije pisaćemo zajedno&ldquo;, naglasila je Kos.
Prema njenim riječima, mjesto Crne Gore u EU sada dobija svoj oblik i izrada Ugovora o pristupanju Crne Gore već je počela.&nbsp;
&bdquo;To je jasno priznanje va&scaron;eg napretka. Kao i podsticaj da ubrzate preostale reforme potrebne da zavr&scaron;ite svoj put. Ba&scaron; kao nezavisnost, i članstvo u EU dolazi sa obećanjem solidarnosti i zajedničke odgovornosti&ldquo;, rekla je Kos.
EU, kako je kazala, ne zamjenjuje državnost, već jača sposobnosti država da za&scaron;tite građane, odbrane njihove slobode i stvaraju prosperitet u svijetu u kojem nijedna evropska država sama ne može u potpunosti oblikovati sile koje je okružuju.&nbsp;
&bdquo;Zajedno smo snažniji. Snažniji u odbrani demokratije. Snažniji u za&scaron;titi na&scaron;e sigurnosti. Snažniji u stvaranju ekonomskih prilika. Snažniji u očuvanju na&scaron;ih vrijednosti i načina života u svijetu koji sve vi&scaron;e oblikuju velike sile&ldquo;, navela je Kos.
Ona je rekla da snaga Evrope proizlazi upravo iz njene raznolikosti - iz različitih jezika, različitih istorija i tradicija, koje biraju da rade zajedno, a ne jedne protiv drugih.
Kos je navela da žele da Crna Gora postane dio sudbinski povezane zajednice.&nbsp;
&bdquo;Ne samo zato &scaron;to će to koristiti Crnoj Gori, već zato &scaron;to će prisustvo Crne Gore ojačati Evropu. Time ćemo biti korak bliže zaokruživanju na&scaron;e Unije&ldquo;, rekla je Kos.
Kako je kazala, niko ne stigne do ove faze procesa pro&scaron;irenja bez ogromnog truda i niko ne postane članica EU bez jo&scaron; veće nacionalne odlučnosti i jedinstva u zavr&scaron;nici tog puta.
Kos je istakla da Crna Gora nikada nije bila država koja čeka da se istorija dogodi i država kojoj se bilo &scaron;ta poklanja bez zasluge. &nbsp;
&bdquo;Čuvene su Njego&scaron;eve riječi: &bdquo;Blago onom ko dovijeka živi, imao se ra&scaron;ta i roditi.&ldquo; Taj duh slobode i dostojanstva vodio je Crnu Goru kroz vjekove isku&scaron;enja. I danas će je voditi nazad njenoj evropskoj porodici&ldquo;, navela je Kos.
Ona je navela da su, dok je odrastala, Slovenci i Crnogorci bili ravnopravni.&nbsp;
&bdquo;Nije bilo granica koje su nas dijelile. Zajedno smo studirali, zajedno radili, zajedno gradili prijateljstva&ldquo;; rekla je Kos.
Kako je kazala, istorija je dvije države odvela različitim putevima.&nbsp;
&bdquo;Vidjeli smo najgore lice čovječanstva. Pojavile su se nove granice, i svaka nacija je morala da pronađe sopstveni put. Ali nam danas Evropa daje mogućnost da se ponovo spojimo &mdash; mirno, slobodno, demokratski, kao ravnopravni partneri&ldquo;, kazala je Kos.
Ona je naglasila da je budućnost Crne Gore u EU, kao i budućnost svih susjeda.
&bdquo;Ujedinjena Evropa može pomoći da zacijele rane pro&scaron;losti. Kako bismo ponovo mogli da živimo zajedno, u na&scaron;em zajedničkom evropskom domu&ldquo;, zaključila je Kos.

Spajić: Crna Gora ima ideju koja je spaja i vodi, a to je evropska Crna Gora; Kos: Uskoro ćete doprinositi istoriji EU

PRIJEM POVODOM 20 GODINA OD OBNOVE NEZAVISNOSTI

Epilog slučaja državnog udara Crna Gora je poslao opasnu poruku svim svojim neprijateljima - nagrnite kad hoćete i kojim god povodom jer Crna Gora nema &scaron;tit, jer nema vlast koja je lojalna državi, kazao je biv&scaron;i premijer Crne Gore Milo Đukanović.
- To je ozbiljan alarm i ovo ponavljam da stalano razmi&scaron;ljam o tome zbog na&scaron;e budućnosti - kazao je &ETH;ukanović na panelu povodom 20 godina nezavisnosti.
Na pitanje gdje se donose odluke o Crnoj Gori Đukanović kaže da je temeljno pitanje da li vlast ima integritet da donosi odluke, preciznije da za&scaron;titite nacionalne interse.
- Danas niko ne preuzima odgovornost za dono&scaron;enje odluka, imate metež i vi nemate Vladu. Odnosno imate tri vlade, jedna brine o integracijama i onome o čemu brine Ministarstvo finansija, druga koja brine &scaron;to vi&scaron;e Crnogoraca pohapsiti i treća vlada gdje se predsjednik parlamenta bavi nacionalnim inžinjeringom - rekao je Đukanović.
Da bi se dru&scaron;tvo mijenjalo, smatra on, neophodno je liderstvo.
- Ovom nacionalzmu su građani dali legitimitet i na sljedećim izborima pamet u glavu - kazao je Đukanović.

Đukanović: Crna Gora ima tri vlade

"OVOM NACIONALZMU SU GRAĐANI DALI LEGITIMITET I NA SLJEDEĆIM IZBORIMA PAMET U GLAVU"

"Mi jo&scaron; živimo sa generacijom ljudi formiranih u jednoj ozbiljnoj državi, a to je bila Jugoslavija. Oni su bili nadahnuti jugoslovenskim, a samim tim i crnogorskim patriotizmom", kazao je biv&scaron;i premijer Milo Đukanovićna panelu &bdquo;Dvadeset godina obnove crnogorske nezavisnosti: razgovor sa protagonistima&ldquo; koji je organizovao Crnogorski helsin&scaron;ki odbor (CHO).
Ti ljudi su, kako je kazao Đukanović, bili iskreno okrenuti Jugoslaviji ali su, dodao je, zbog okolnosti koje su uslijedila mijenjali stavove.
- Imali smo odličan tim koji je funkcionisano vrlo koordinirano i koji je bio apsolutno usredsređen na cilj. Drugo je to i vrijeme bilo. Te&scaron;ko da bi smo danas mogli obezbjediti takvu atmosveru kakvu smo imali u tom vremenu. Za razliku od drugih suverenističkih pokreta u regionu koji su bili obilježeni &nbsp;jednonacionalnom energijom u Crnoj Gori je to bila građanska energija. Od prvog dana smo govorili da znamo kakva će nam budućnost biti i da će biti evropska i evroatlantska - dodao je.
Đukanović navodi i da, kada se analizira distance, taj period 2006. bio je najidealniji trenutak za taj put.
- Ne smijemo se opustiti ni na trenutak i pomisliti da će jednom ta velikosrpska pretencioznost na Crnoj Gori utihnuti. Njihovu destrukciju je moguće obezvrijediti isključivo izgradnjom u unutra&scaron;njih kapaciteta - istakao je.
Afera S.Č je, prema riječima Đukanovića, bio problem koji se pojavio sa jednom "nesrećnom ženom".&nbsp;
- Ona je odlučila da neke ljude koje je znala optuži da su nasilnici i da je trafikuju. Crna Gora je u toj aferi koju su službe iskonstruisale padala na ispitu- rekao je Đukanović na dana&scaron;njem panelu.
Naglasio je da se Beograd kroz vjekove vije&scaron;to poigravao crnogorskim "gladnim očima".
Tako su se, smatra Đukanović, nalazili potomci po Crnoj Gori za kreiranje afera.
- &Scaron;to se tiče Ranka Krivokapića ja i daljem imam po&scaron;tovanje prema SDP-u za sve &scaron;to smo zajedno pro&scaron;li. Meni je kap prelila času 2015. Sjetićete se &scaron;atorskog naselja ispred parlamenta. Ba&scaron; je to bio trenutak kada Krivokapić i SDP ulaze u oponiranje vladi čiji je dio - podsjeća Đukanović.
To je opisao kao parlamentarnu destrukciju SDP-a.&nbsp;
- Kad smo sanirali revoluciju na ulici odmah sam rekao da idemo u Skup&scaron;tinu da povjerimo povjerenje prema vladi koje smo dobili zahvaljujuci Pozitivnoj Crnoj Gori. Sve vrijeme sam znao da je takva promjena politike SDP-a bila motivisana nevjerovatnom karijerističom ambicijom - rekao je Đukanović.
Zbog toga je, tvrdi on, do&scaron;lo i do raspada SDP-a.
Biv&scaron;i crnogorski predsjednik Filip Vujanović,&nbsp;takođe, je govorio na panelu.
On je istakao da su na&scaron;e unutra&scaron;nje okolnosti bile apsolutno protiv na&scaron;e nezavisnosti.
- Imali smo jako lo&scaron;e polazi&scaron;te i snažnu emociju prema Jugoslaviji. Sa tim je trebalo pokazati da Crna Gora treba da bude nezavisna. To nije bilo lako. Smatrao sam da treba postepeno da pokazujemo da je zajednička drzava nije rje&scaron;enje. Priznanje samostalnosti u kratkom vremenu bilo je neophodno jer smo se mi kao država nalazili u velikim riziku - ocijenio je Vujanović.
Istakao je da je bio je podvig da nakon četiri nedjelje od referenduma mi budemo u OEBS-u, a nakon pet u UN-u.
- Mislim da je ubistvo Zorana Đinđića bio gubitak i za Crnu Goru i za te procese koji smo mi vodili. Mislim da bi ovaj region bio znatno drugačiji sa Đinđićem.
Većina, kazao je, kroz pitanje crkve tretira poziciju mitropolita Amfilofija.
- Ja sam u njemu vidio strate&scaron;ku liniju koja je razumijela potrebu Crne Gore i potrebu da crkva ne bude destruktivan faktor. To je bio njegov pristup. Samo pet dana nakon referenduma arhijerejski savjet donosi odluku kojom prihvata rezultate referenduma. Za mene je ta odluka bila podvig uticaja mitropolita Amfilohija. Nakon njega su sve tekovine poni&scaron;tene. Ponovo se stvaraju uslovi da se kroz crkveno pitanje napravi konfrontacija koja Crnoj Gori ne može donijeti nista dobro - ocijenio je Vujanović.
&Scaron;to se tiče crkve na Rumiji, dodao je, ni Barska nadbiskupija ni Islamska zajednica nisu bili za ru&scaron;enje te crkve.
- Moramo da razumijemo da su i oni koji su glasali za državnu zajednicu dio ovoga dru&scaron;tva - istakao je Vujanović.
Biv&scaron;i &scaron;ef diplomatije Neboj&scaron;a Kaluđerović rekao je sa smo mi u su&scaron;tini igrali tri te&scaron;ke "&scaron;ahovske partije sa ozbiljnim protivnicima".
- Postići dogovor sa Srbijom je u tom trenutku bila umjetnost - kazao je on.
Biv&scaron;i &scaron;ef crnogorske diplomatije i predsjednik CHO-a Miodrag Vlahović rekao je da bez ikakvog pretjerivanja i potrebe da podilazi, misli kako je beogradski sporazum bio majstorski velepotez Mila Đukanovica. Njegova pozicija je, kako je dodao, u tom trenutku bila vizionerska i liderska.
- Crnogorsko rukovodsto je u tom trenutku imalo nesto &scaron;to ja zovem radikalno strpljenje. Đukanović je shvatio da mi nismo imali pravo na to da izgubimo referendum. Imali smo nerazumijevanje međunarodne zajednice, ali nam je međunarodni kontekst ustvarni bio naklonjen, jer smo mi kroz to radikalno strpljenje dokazivali da je ta na&scaron;a ideja moguća i održiva - naveo je Vlahović.
Veličina Crne Gore je, kako je istakao, u tome &scaron;to smo mi imali podr&scaron;ku manjinskih naroda.

Đukanović: Ne smijemo pomisliti da će velikosrpska pretencioznost utihnuti, Vujanović: Unutrašnje okolnosti bile protiv naše nezavisnosti

PANEL „DVADESET GODINA OBNOVE CRNOGORSKE NEZAVISNOSTI: RAZGOVOR SA PROTAGONISTIMA

Nekada&scaron;nji ambasador Slovačke u Podgorici i predsjednik Republičke komisije za pripremu referenduma o državno-pravnom statusu Crne Gore 2006. godine, Franti&scaron;ek Lipka, u razgovoru za Portal ETV govori o značaju 21. maja, političkim promjenama koje su uslijedile nakon 2020. godine, ali i evropskoj budućnosti Crne Gore.&nbsp;
Dvadeset godina nakon obnove nezavisnosti, Lipka ocjenjuje da je referendum bio istorijska prekretnica koja je Crnoj Gori otvorila put ka demokratskom razvoju, NATO savezu i evropskim integracijama, ali upozorava da su posljednjih godina ozbiljno dovedeni u pitanje i građanski karakter države i njena prozapadna orijentacija.&nbsp;
Govoreći o članstvu u Evropskoj uniji, smatra da 2028. godina nije realan rok i da će ključni iskorak zavisiti od buduće, istinski proevropske vlasti nakon izbora 2027. godine.
Kako danas gledate na dan kada je Crna Gora obnovila nezavisnost? Koliko je taj događaj značajan i zbog čega?
LIPKA: Na 21. maj 2006. godine gledam na isti način kao i tada &ndash; kao na dan kada je Crna Gora u demokratskom referendumu, na miran način, obnovila svoju nezavisnost. Tada je pokazala svoju demokratsku zrelost i svoj demokratski karakter.
Danas, nakon dvije decenije, postajem jo&scaron; svjesniji značaja referenduma. Naravno, njegov najveći značaj bila je obnova nezavisnosti, ali se puni značaj tog događaja za Crnu Goru pokazao tek tokom narednih godina. Referendum je otvorio novo razdoblje u crnogorskoj istoriji i omogućio zemlji da sama uređuje svoju budućnost.
Nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora se okrenula sebi i započela reforme koje su postepeno mijenjale sliku i karakter države: izgradila je građansko i multietničko dru&scaron;tvo; uspostavila dobre odnose sa susjedima, naru&scaron;ene tokom devedesetih godina; usvojila novi državni program koji je kao glavni strate&scaron;ki cilj definisao ulazak Crne Gore u dru&scaron;tvo zapadnih demokratskih država i zajednicu zajedničkih vrijednosti putem euroatlantskih integracija. Tom cilju podredila je unutra&scaron;nju, regionalnu i vanjsku politiku, kao i svoju geopolitičku orijentaciju.
Taj zahtjevan cilj djelimično je ostvaren: Crna Gora je postala članica NATO-a, a danas se nalazi u zavr&scaron;noj fazi pristupnog procesa Evropskoj uniji.
Sve ovo ne bi bilo moguće ostvariti u zajedničkoj državi sa Srbijom.
&Scaron;ta danas, 20 godina nakon obnove nezavisnosti, mislite o Crnoj Gori?
LIPKA: U odgovoru na prethodno pitanje opisao sam pozitivnu sliku Crne Gore. Međutim, ta slika se posljednjih godina u mnogo čemu promijenila. Nakon izbora u avgustu 2020. godine nije do&scaron;lo samo do promjene vlasti, već i do promjene državnih politika.
Nacionalističke i retrogradne političke snage ponovo otvaraju identitetska pitanja, poku&scaron;avajući da destabilizuju multietničko dru&scaron;tvo. Nastoji se da se građanski koncept dru&scaron;tva zamijeni etničkim, da se promijeni karakter države i ospori rezultat Referenduma, kao i da se promijeni geopolitička orijentacija države.
Rezultat takvih politika su sve veće tenzije u dru&scaron;tvu, sve slabije institucije i sve nestabilnija država. Umjesto da se približava vrijednosnim standardima Evropske unije, Crna Gora se vrijednosno i mentalno sve vi&scaron;e vraća u balkansku pro&scaron;lost.
Međutim, zakoni fizike važe i u politici. Istorija se uvijek odvija u amplitudama koje se smjenjuju. Crna Gora nije izuzetak.
Da li je Crna Gora spremna za članstvo u Evropskoj uniji? Kada bi, po Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, mogla postati članica Unije? Da li je realna 2028. godina?
LIPKA: Mislim da 2028. godina nije realna. Nerealno je očekivati da Crna Gora do kraja ove godine, dakle za svega sedam mjeseci, zatvori jo&scaron; 19 pregovaračkih poglavlja. Jo&scaron; manje je realno da tokom 2027. godine zatvori preostala poglavlja, kako se već najavljuje iz Brisela.
Godina 2027. biće izborna godina i uoči parlamentarnih izbora, tokom izborne kampanje, niko se neće ozbiljno baviti evropskom agendom. Nakon izbora, cio proces će čekati formiranje nove vlade.
Da se Vlada Crne Gore na vrijeme oslobodila političkih mina koje nemaju veze sa pristupnim procesom, ali ga nepotrebno koče; da je na vrijeme uključila opoziciju i sve segmente dru&scaron;tva; da je ispunila barem dio Kopenha&scaron;kih demokratskih kriterijuma &ndash; Crna Gora bi možda mogla zavr&scaron;iti pregovore u planiranom roku. Međutim, danas je već kasno i nema dovoljno vremena.
Ali čak ni zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja u predviđenom roku samo po sebi ne bi otvorilo vrata Evropske unije. Glavni problem nalazi se u oblasti usvajanja zajedničkih evropskih vrijednosti, i upravo u toj oblasti Crna Gora ima najveći deficit.
Nalazimo se u paradoksalnoj situaciji: s jedne strane postoji ograničen tehnički napredak, a s druge stagnacija, pa čak i nazadovanje u oblasti preuzimanja vrijednosnih kriterijuma, odnosno u oblasti vladavine prava u naj&scaron;irem smislu te riječi.
Zbog toga ne vjerujem da bi neke liberalno-demokratske članice Evropske unije potpisale, odnosno ratifikovale, pristupni ugovor sa zemljom čija vlast ne dijeli u potpunosti zajedničke vrijednosti Unije i preuzele na sebe rizik da se nova članica jednog dana pretvori u &bdquo;trojanskog konja&ldquo; tuđih interesa.
Prema mom mi&scaron;ljenju, pristupni proces Crne Gore sa Evropskom unijom zavr&scaron;iće tek nova vlada formirana nakon izbora u junu 2027. godine &ndash; pod uslovom da bude istinski proevropska i da ispuni sve preostale tehničke i vrijednosne obaveze.
U tom slučaju, Crna Gora bi mogla postati članica Evropske unije krajem ove ili početkom naredne decenije, konkretnije 2030. ili 2031. godine.&nbsp;

Lipka: Sve što je Crna Gora postigla bilo bi nemoguće u zajednici sa Srbijom

PREDSJEDNIK REPUBLIČKE KOMISIJE ZA PRIPREMU REFERENDUMA O ZNAČAJU 21. MAJA I POLITIČKIM PROMJENAMA KOJE SU USLIJEDILE NAKON 2020.

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić najavio je da će sjutra prisustvovati prijemu koji premijer Milojko Spajić organizuje povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.
Mandić je, na otvaranju izložbe &bdquo;Evropo, vraćamo se!&rdquo; u Crnogorskoj akademiji nauka, kazao da on i stranka na čijem je čelu žele najbolje za Crnu Goru.
On je kako prenosi Portal RTCG, rekao da će sjutra sa članovima Kabineta doći na prijem koji organizuje Spajić obilježavajući 20 godina od referenduma u Crnoj Gori.
&ldquo;Želim da vidim i te poruke mladih ljudi, na&scaron;e djece, kako oni vide budućnost ove zemlje. Crna Gora je u pro&scaron;losti imala karakteristiku koju nijesu imale druge zemlje. Naime, nigdje kao ovdje stariji nijesu pratili mlađi i obrazovani nara&scaron;taj&rdquo;, naveo je Mandić.
Dana&scaron;nja Crna Gora i njena evropska budućnost, kako je rekao Mandić, ponovo je dominantno podržana od mladosti.
&ldquo;Vjerujem da ćemo u narednom periodu, u jednoj bratskoj i pozitivnoj atmosferi, naći mjeru i rje&scaron;enje i za sva ona druga pitanja koja toliko dugo opterećuju na&scaron;e dru&scaron;tvo. Stranka na čijem sam čelu i ja lično, želimo sve najbolje za ovu zemlju&rdquo;, poručio je Mandić.
Prema njegovim riječima, na referendumu 2006. nije trebalo da bude pobjednika i poraženih.
&ldquo;Na na&scaron;u veliku žalost svih nas oni građani koji su glasali za zajedni&scaron;tvo Crne Gore i Srbije do 2020. godine tretirani su kao nepodobni i nepoželjni za rad u državnim organima i preduzećima, a posebno su udaljeni sa mjesta odlučivanja. Božija je promisao bila da se ta vje&scaron;tačka zavada među na&scaron;im građanima 2020. godine prevaziđe i nakon te istorijske promjene krenemo da radimo na pra&scaron;tanju i pomirenju&rdquo;, kazao je Mandić.

Mandić prvi put na prijemu povodom 20 godina obnove nezavisnosti

"STRANKA NA ČIJEM SAM ČELU I JA LIČNO, ŽELIMO SVE NAJBOLJE ZA OVU ZEMLJU”

Skup&scaron;tina Crne Gore ponovo je danas usvojila izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, koje je predsjednik države Jakov Milatović vratio parlamentu na ponovno odlučivanje.
Za izmjene Zakona glasao je 41 poslanik, 15 ih je bilo protiv, dok uzdržanih nije bilo.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić rekao je da svi koji žele da primijene dodatni pravni lijek, mogu da se obrate Ustavnom sudu kako bi se utvrdilo da li ovaj zakon kr&scaron;i Ustav ili ne.
Odredbom člana 3 Zakona propisana je mogućnost da sudija Ustavnog suda, kome je prestala funkcija zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju ili isteka mandata, može da nastavi da vr&scaron;i funkciju do izbora novog sudije.&nbsp;
Milatović je ranije rekao da je ta odredba sporna sa aspekta usagla&scaron;enosti sa Amandmanom XVI stav 2 Ustava Crne Gore.
&bdquo;Tim amandmanom Ustav jasno i imperativno određuje da mandat sudija Ustavnog suda traje 12 godina, ne ostavljajući osnov za produženje mandata niti za vr&scaron;enje funkcije nakon njegovog isteka&ldquo;, naglasio je Milatović.
On je naveo da odredba člana 3 usvojenog zakona omogućava sudiji da nastavi sa radom i nakon isteka ustavnog roka.&nbsp;
&bdquo;Time zakonodavac u cjelosti dekonstitucionalizuje citirano ustavno određenje i derogira član 145 Ustava Crne Gore, prema kojem svaki zakon mora biti saglasan sa Ustavom&ldquo;, ocijenio je Milatović.
On je rekao i da odredba člana 3 zamjenjuje važeći član 15 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji je takođe upitan sa aspekta ustavnosti.&nbsp;
&bdquo;Poređenjem dosada&scaron;nje norme, kojom je vr&scaron;enje funkcije nakon isteka mandata bilo ograničeno na godinu, i novog rje&scaron;enja, prema kojem je ta mogućnost vremenski neogračena (odnosno traje do izbora novog sudije), može se konstatovati da se novim članom ne rje&scaron;ava postojeći problem, već naprotiv da se on dodatno usložnjava&ldquo;, navodi se u obrazloženju.
Prema riječima Milatovića, odredba člana 3 usvojenog zakona sadrži jezičke i logičke kontradiktornosti koje dovode u pitanje njenu primjenjivost.&nbsp;

Skupština ponovo usvojila izmjene Zakona o Ustavnom sudu

NAKON ŠTO IH JE PREDSJEDNIK DRŽAVE VRATIO

Riki MartinPrioritet Sjedinjenih Američkih Država u odnosima sa Crnom Gorom jeste zaključivanje međuvladinog sporazuma koji će dodatno produbiti trgovinske i komercijalne odnose između SAD-a i Crne Gore, saop&scaron;teno je iz Va&scaron;ingtona za Televiziju Crne Gore.
Kako je saop&scaron;teno, sporazum će otvoriti nove poslovne mogućnosti i stvoriti radna mjesta za građane Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.
Izjava je do&scaron;la povodom obilježavanja 120 godina bilateralnih odnosa dvije zemlje i dok Crna Gora slavi 20 godina od obnove svoje nezavisnosti.
&bdquo;Na&scaron; cilj je da omogućimo evropskim saveznicima da preuzmu primarnu odgovornost za sopstvenu odbranu. Takođe želimo da osiguramo da crnogorsko trži&scaron;te ostane otvoreno za američku robu i usluge, kao i da američki radnici i kompanije budu tretirani pravično&ldquo;, saop&scaron;teno je iz Stejt Dipartmenta.
Ovaj sporazum će, kako su naveli, otvoriti nove poslovne mogućnosti i stvoriti radna mjesta za građane Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.
&bdquo;S tim u vezi, glavni prioritet Sjedinjenih Američkih Država u odnosima sa Crnom Gorom jeste zaključivanje međuvladinog sporazuma koji će dodatno produbiti trgovinske i komercijalne odnose između SAD-a i Crne Gore&ldquo;, zaključili su iz Stejt Dipartmenta.

Stejt Dipartment: Prioritet bolji trgovinski i komercijalni odnosi sa Crnom Gorom