Društvo

Ministarstvo urbanizma saop&scaron;tilo je za Portal RTCG da je investitor na gradili&scaron;tu kolektora u Botunu započeo aktivnosti na otklanjanju nepravilnosti koje su utvrđene zapisnikom građevinskog inspektora, te da je dio nedostajuće dokumentacije već dostavljen nadležnim organima.
"U ovom trenutku možemo informisati javnost da je investitor preduzeo radnje neophodne za otklanjanje nepravilnosti konstatovanih zapisnikom postupajućeg inspektora, kao i da je dio nedostajuće dokumentacije već dostavljen", navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz tog resora ističu da postoji očekivanje da gradili&scaron;te bude otpečaćeno u najskorijem roku, ali nagla&scaron;avaju da dalji tok postupka zavisi isključivo od investitora.
"Nadamo se da će gradili&scaron;te biti otpečaćeno u najskorije vrijeme, ali dalji tok procesa zavisi isključivo od brzine kojom investitor bude kompletirao potrebnu dokumentaciju, odnosno obezbijedio preostali nedostajući dokument", poručili su iz Ministarstva urbanizma.
Ministarstvo je naglasilo da će postupati u skladu sa zakonom i nastaviti da prati ovaj slučaj, te da će javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena o svim narednim koracima.

Ministarstvo urbanizma: Investitor počeo da otklanja nepravilnosti koje je konstatovao inspektor

"NADAMO SE DA ĆE GRADILIŠTE U BOTUNU BITI OTPEČAĆENO U NAJSKORIJE VRIJEME"

Slučaj dvojice dječaka iz Nik&scaron;ića, uzrasta oko deset godina, koji su, kako je navela institucija Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda, godinama živjeli bez adekvatne roditeljske brige, redovnog &scaron;kolovanja i osnovne pravne za&scaron;tite, otvorio je pitanja o efikasnosti sistema za&scaron;tite dječjih prava u Crnoj Gori. Na ovo kr&scaron;enja prava djece ukazao je Za&scaron;titnik koji je postupao po pritužbi Centra za romske inicijative i nevladine organizacije Defendologija iz Nik&scaron;ića.
U pritužbi je navedeno da su dječaci, koji su živjeli u porodicama nastanjenim u neformalnom naselju Budo Tomović, prepu&scaron;teni sami sebi, izloženi socijalnoj isključenosti, zloupotrebama i vr&scaron;enju krivičnih djela, te da postoji ozbiljna opasnost da ugroze sopstvenu, ali i bezbjednost drugih građana.
&ldquo;Za&scaron;titnik je pokrenuo ispitni postupak i zatražio izja&scaron;njenje od JU Centra za socijalni rad Nik&scaron;ić. U svom odgovoru, Centar je naveo da je godinama sprovodio niz mjera u okviru svojih nadležnosti &ndash; od savjetodavnog rada sa djecom i roditeljima, preko uključivanja nevladinih organizacija i porodičnog saradnika, do saradnje sa &scaron;kolama, policijom i tužila&scaron;tvom. Centar je istakao da su djeca bila uključivana u dostupne servise podr&scaron;ke, ali isključivo na dobrovoljnoj osnovi, &scaron;to je, kako navode, dodatno otežalo stručni uticaj i efikasnost mjera&rdquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju koje potpisuje zamjenica Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda Snežana Miju&scaron;ković.
Nagla&scaron;eno je i da su porodice godinama bile pod nadzorom organa starateljstva, kao i da su roditelji pokazivali određeni stepen saradnje, ali bez konkretnih i trajnih rezultata.
&ldquo;Uprkos vi&scaron;estrukim poku&scaron;ajima da se djeca izmjeste u hraniteljske porodice ili ustanove socijalne za&scaron;tite, Centar za socijalni rad nije dobijao pozitivne odgovore zbog nedostatka kapaciteta i uzrasta djece. Nakon vi&scaron;e dopisa i sastanaka sa Ministarstvom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u novembru 2025. godine donesena je odluka da se dječaci smjeste u JU Centar Ljubović, &scaron;to je i realizovano 19. novembra, uz saradnju roditelja&rdquo;, pojasnila je Miju&scaron;ković.
Za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda zaključio je da su dječacima iz Nik&scaron;ića u dužem vremenskom periodu vi&scaron;estruko povrijeđena osnovna prava i to pravo na roditeljsku brigu, obrazovanje, za&scaron;titu od zloupotrebe i zanemarivanja, kao i statusna prava, uključujući pravo na lična dokumenta.
Posebno je nagla&scaron;eno da su djeca, iako mlađa od 10 godina, ispoljavala ozbiljna dru&scaron;tveno neprihvatljiva pona&scaron;anja, uključujući vr&scaron;enje krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, &scaron;to ukazuje na duboko naru&scaron;en najbolji interes djeteta. Za&scaron;titnik je ocijenio da roditelji nijesu na odgovoran način vr&scaron;ili roditeljske dužnosti, te da su djeca bila izložena zanemarivanju i potencijalnim zloupotrebama, uključujući i to da su ih odrasli navodili na izvr&scaron;enje krivičnih djela.
Iako su preduzimane brojne mjere podr&scaron;ke, konstatuje se da nadležni organi nijesu u potpunosti iskoristili sve zakonom raspoložive mehanizme, poput pokretanja postupaka za ograničenje ili li&scaron;enje roditeljskog prava.
U mi&scaron;ljenju je apostrofirano da je Za&scaron;titnik naglasio da je država dužna da obezbijedi blagovremenu i djelotvornu za&scaron;titu djece, naročito u situacijama zanemarivanja i socijalne isključenosti.
&ldquo;JU Centru za socijalni rad Nik&scaron;ić upućene su preporuke da, u saradnji sa Centrom Ljubović u Podgorici, izradi individualni plan podr&scaron;ke za dječake, sa jasno definisanim vaspitnim i razvojnim ciljevima, da pokrene dodatne porodično-pravne postupke ukoliko se roditeljsko pona&scaron;anje ne promijeni, kao i da hitno preduzme mjere radi ostvarivanja statusnih prava i prava na obrazovanje djece. Centar je obavezan da u roku od 30 dana dostavi izvje&scaron;taj Za&scaron;titniku o preduzetim radnjama, dok ovaj slučaj ostaje snažan podsjetnik na to da zaka&scaron;njela reakcija sistema može imati dugoročne posljedice po djecu, kao i po dru&scaron;tvo u cjelini&rdquo;, zaključuje se u Mi&scaron;ljenju.

Slučaj dječaka iz Nikšića: Sistem zakazao, djeca godinama bez zaštite

NA KRŠENJA PRAVA DJECE UKAZANO JE IZ INSTITUCIJE OMBUDSMANA

Dok zaposleni u razvijenim zapadnoevropskim državama u prosjeku godi&scaron;nje provedu oko 7,4 radna dana na bolovanju, zemlje regiona već godinama bilježe znatno vi&scaron;e stope odsustva s posla. Hrvatska se, prema dostupnim podacima, približava prosjeku od 13 dana bolovanja po zaposlenom, dok se za Crnu Goru, zbog nedostatka zvaničnih i metodolo&scaron;ki ujednačenih statistika, procjenjuje da ta brojka iznosi oko 15 dana, pi&scaron;e Pobjeda.
Upravo izostanak pouzdanih podataka predstavlja jedan od ključnih problema u razumijevanju i upravljanju apsentizmom u Crnoj Gori. Na to upozorava predsjednik zagrebačkog Instituta za upravljanje apsentizmom Damir Kovačević, ističući da bez jasno definisanog načina mjerenja država godinama vodi rasprave zasnovane na procjenama, a ne na činjenicama.
&ldquo;Dok nemamo pouzdane podatke, svako licitiranje brojevima ostaje u domenu nagađanja. Ipak, ako se oslonimo na iskustva Srbije i Bosne i Hercegovine, procjena od oko 15 dana bolovanja po zaposlenom u Crnoj Gori djeluje realno&rdquo;, kaže Kovačević.
On upozorava da se, usljed metodolo&scaron;kih nejasnoća, često stvara pogre&scaron;na slika o razmjerama problema, dok se odgovornost prebacuje na radnike, a u drugi plan stavljaju strukturni uzroci poput sporog i preopterećenog zdravstvenog sistema, krutog Zakona o radu i činjenice da Crna Gora ima najduži period plaćenog bolovanja o tro&scaron;ku poslodavca u regionu &ndash; čak 60 dana.
Prema njegovim riječima, kada se uz bolovanja saberu godi&scaron;nji odmori, praznici, slobodni dani i svakodnevni mikroizostanci, poslodavci u Crnoj Gori praktično plaćaju dvanaest mjeseci rada, a dobijaju efekat koji odgovara deset mjeseci stvarne produktivnosti. Takvo opterećenje, upozorava, posebno je te&scaron;ko za malu ekonomiju.
Osim direktnih tro&scaron;kova, Kovačević ukazuje i na ozbiljne indirektne posljedice: povećano opterećenje kolega, pad kvaliteta rada, veći broj gre&scaron;aka i lančani rast bolovanja. U uslovima malog i nefleksibilnog trži&scaron;ta rada, svaki izostanak ima znatno veći efekat nego u većim ekonomijama.
Poseban rizik predstavlja i demografska struktura. Crna Gora, poput drugih zemalja regiona, suočava se sa starenjem radne snage i mogućim odlaskom mlađih radnika, naročito u kontekstu budućeg članstva u EU. Iskustvo Hrvatske, gdje je broj dana bolovanja u periodu od 2013. do 2022. porastao sa 13 na vi&scaron;e od 21 milion, pokazuje kako demografske promjene mogu snažno uticati na rast apsentizma.
&ldquo;Starija radna populacija prirodno ima vi&scaron;e zdravstvenih tegoba i duže oporavke. Čak i bez drugih promjena, to vodi rastu broja dana bolovanja&rdquo;, kaže Kovačević.
On dodatno nagla&scaron;ava da se u javnim raspravama previ&scaron;e pažnje posvećuje navodnim zloupotrebama bolovanja, dok se zanemaruje ključni problem &ndash; spor i preopterećen zdravstveni sistem. Duge liste čekanja, nedostatak specijalista i spor dijagnostički proces, kako tvrdi, proizvode najveći dio ukupnih dana bolovanja, a ne sami radnici ili porodični ljekari.
Ako se trendovi ne preokrenu, upozorava Kovačević, broj dana bolovanja u Crnoj Gori će rasti brže od broja zaposlenih, čineći sistem dugoročno neodrživim.
&ldquo;Zato je važno da se problem apsentizma počne rje&scaron;avati sada, dok jo&scaron; postoji prostor za djelovanje, a ne kada posljedice postanu mnogo teže i skuplje za cijelo dru&scaron;tvo&rdquo;, poručuje on.

Bolovanje u Crnoj Gori traje dvostruko duže nego u Zapadnoj Evropi

PROCJENJUJE SE DA ZAPOSLENI U PROSJEKU GODIŠNJE PROVEDU 15 DANA NA BOLOVANJU

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Aleksandar Radović naimenovao je dr Željka Mara&scaron;a za vr&scaron;ioca dužnosti direktora Instituta za bolesti djece u Podgorici. Mara&scaron;, oftalmolog, do sada je bio zaposlen u Dječijoj bolnici u Podgorici, pi&scaron;e Dan.
To naimenovanje dolazi nakon &scaron;to je biv&scaron;i direktor Instituta, dr Velibor Majić, podnio ostavku 26. decembra pro&scaron;le godine. Majić je ranije javno upozorio na ozbiljne probleme u Dječijoj bolnici, ističući da se suočava sa masovnim odlaskom ljekara i medicinskih sestara, uključujući najiskusnije kadrove sa odjeljenja neonatologije i intenzivne njege.
On je tada naveo da je najavljen odlazak čak 90 medicinskih sestara i ukazao da ljekari rade u te&scaron;kim uslovima, bez adekvatnog odgovora na njihove zahtjeve i brojna upozorenja.
&nbsp;

Željko Maraš naimenovan za vršioca dužnosti direktora Instituta za bolesti djece

NAKON ŠTO JE VELIBOR MAJIĆ PODNIO OSTAVKU

Firma &bdquo;Glosarij&ldquo; d.o.o. povukla je sa crnogorskog trži&scaron;ta ukupno 98 pakovanja infant formule - mliječne formule namijenjene ishrani bebah pod nazivom "Aptamil AR 2", nakon &scaron;to je Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove obavijestila o sprovedenom postupku povlačenja, navedeno je u dokumentaciji objavljenoj na sajtu Vlade Crne Gore.
Kako se navodi u dokumentu, postupak povlačenja pokrenut je nakon dobijanja informacije od dobavljača, u cilju preventivnog djelovanja, a informacija je Glosariju dostavljena putem mejla 24. januara 2026.&nbsp;
&bdquo;Nakon dobijanja naloga o povlačenju navedenog proizvoda iz prometa, preduzete su i realizovane aktivnosti&ldquo;, navedeno je u dokumentu. To je učinjeno 26. januara ove godine.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fotosanitarne poslove je zbog sumnje u bezbjednost ovog proizvoda naložila da se oni povuku sa na&scaron;eg trži&scaron;ta.&nbsp;
Shodno proceduri naimenovana je osoba odgovorna za koordinaciju tokom procesa povlačenja, te je pripremljen i distribuiran dokument o hitnom opozivu proizvoda iz prometa.
U dokumentaciji je navedeno i da je izvr&scaron;en pregled stanja zaliha na lageru Glosarija, te da &bdquo;na lageru Glosarija nije bilo navedene serije proizvoda&ldquo;.
&bdquo;Relevantnim kupcima je dostavljen dokument o hitnom opozivu proizvoda Aptamil AR 2 iz prometa, putem mejla, i od njih je traženo da dostave informacije o stanju proizvoda na njihovom lageru, kao i da zatečene količine proizvoda stave u karantin, kako bi mogle biti vraćene u Glosarij&ldquo;, pi&scaron;e u dokumentu.
Navodi se i da su od kupaca dobijene povratne informacije o količinama proizvoda koje treba da se vrate Glosariju.
U ranije objavljenoj izjavi Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove navedeno je da je, u saradnji sa uvoznikom &bdquo;Glosarij&ldquo; d.o.o., sproveden postupak povlačenja infant formule Aptamil AR 2, pakovanje od 400 grama u kartonskoj ambalaži, LOT broj 111527172, rok upotrebe 01/2027, proizvođača Danone (Nutricia), zbog sumnje u bezbjednost proizvoda.
"Navedena serija je u cjelosti povučena iz prometa na teritoriji Crne Gore&ldquo;, naveli su iz Uprave.
Uprava je u okviru svojih redovnih aktivnosti, kontinuirano pratila obavje&scaron;tenja objavljena putem EU RASFF sistema za brzo uzbunjivanje, te je na osnovu njih registrovala informacije o povlačenju određenih serija infant formula u pojedinim evropskim zemljama.
Tako je u skladu sa načelom predostrožnosti, a u cilju za&scaron;tite zdravlja potro&scaron;ača, urađena provjera prisutnosti predmetnih proizvoda na domaćem trži&scaron;tu.

Sa tržišta povučeno 98 pakovanja Aptamil hrane za bebe

NALOŽENO FIRMI "GLOSARIJ"

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, a od sredine dana mjestimično se očekuje slaba ki&scaron;a.
Kako je saopteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na primorju je ki&scaron;a moguće i u jutarnjim satima, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti suvo.
Vjetar na primorju i u sjevernim predjelima biće umjeren do jak južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura minus tri do osam stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperatura tri do 14 stepeni.

Oblačno, mjestimično slaba kiša

DO 14 STEPENI

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, godi&scaron;nje se zabilježi oko 2.700 novih slučajeva raka i 1.500 preminulih, dok su mnogo gori podaci GLOBOKANA, to jest Međunarodne agencije za istraživanje raka. Procjenjuje se da u na&scaron;oj zemlji svake godine od raka oboli od 3.000 do 4.000 osoba, a da smrtnih ishoda bude oko 1.800, kazala je u programu Link Radija Crne Gore, u susret 4. februaru, Svjetskom danu borbe protiv raka, internistkinja-onkolo&scaron;kinja Instituta za onkologiju Kliničkog centra prim. dr Nada Cicmil Sarić.
&bdquo;Zabrinjava &scaron;to kontinuirano raste broj novooboljelih od raznih oblika malignih bolesti, ne samo kod nas, nego i u cijelom svijetu. Imamo i podatke Instituta za onkologiju, gdje smo na medikalnoj onkologiji u toku pro&scaron;le godine evidentirali oko 31.000 ambulantnih i oko 6.000 konzilijarnih pregleda. Napominjem i da broj dnevnih hemioterapija i drugih terapija zna da bude i do 130, a pored toga, naravno, obavljaju se i brojni kontrolni pregledi. Mislim da je to dovoljna ilustracija ozbiljnosti ovog problema i u svijetu, i kod nas&ldquo;, ukazala je dr Cicmil Sarić.
Prema njenim navodima, najče&scaron;će maligne bolesti su rak dojke, pluća i debelog crijeva, a potom rak grlića materice, prostate, dok slijede ostali oblici malignih bolesti kada su u pitanju solidni tumori.
&bdquo;&Scaron;to se tiče liječenja, ono se drastično unaprijedilo u posljednjih, da kažemo, možda desetak godina. Najveći napredak u sistemskom liječenju postignut je primjenom imunoterapije u kombinacijama sa hemioterapijom ili između različitih imunoterapeutika, odnosno primjenom ciljanih terapija, takođe u kombinacijama. Savremene terapije dovele su do toga da neke metastatske bolesti dobiju hronični tok, slično bilo kojoj drugoj hroničnoj bolesti. Uz dobar kvalitet života, pacijenti žive ne samo mjesecima, nego i godinama, a pojedini budu i u potpunosti izliječeni. Postoji i terapija održavanja. U prvom redu govorimo o karcinomu dojke, dobrim dijelom o karcinomu pluća, karcinomu debelog crijeva, a u određenoj mjeri i o drugim oblicima malignih oboljenja.
&Scaron;to se tiče melanoma, koji je bio apsolutno smrtonosan do prije deset godina, postignuti su takvi terapijski rezultati da sada imamo pacijente koji su u metastatskom stadijumu izliječeni. Primali su imunoterapiju, nakon dvije godine terapija je obustavljena i sada ih pratimo, prvo če&scaron;će, zatim postepeno. Dakle, brojne maligne bolesti, ako se blagovremeno otkriju, u potpunosti su izlječive, osobito uz primjenu novih terapija održavanja, čija lista se &scaron;iri, ne samo kod karcinoma dojke, nego i kod karcinoma jajnika, karcinoma pluća, pa čak sada i kod mokraćne be&scaron;ike.
Kao &scaron;to diabetičari dobijaju doživotno insulin ili ljudi sa hipertenzijom svoje lijekove, tako i onkolo&scaron;ki pacijenti dobijaju svoju terapiju. Naravno, to kažem samo radi paralele, a ne kao direktno poređenje&ldquo;, objasnila je dr Cicmil Sarić.
Pričala je i o zabludama koje veoma utiču na ishod bolesti, jer otežavaju liječenje. &bdquo;Njih je uvijek bilo. &Scaron;to je internet bogatiji informacijama, naopakim i nakaradnim, zablude su, čini mi se, sve veće, a u balkanskom sindromu veoma su izražene. Uvriježeno je mi&scaron;ljenje da biopsija ubrzava &scaron;irenje bolesti. Međutim, istina je da ne postoji opasnost od &scaron;irenja kancera ako se radi biopsija određene promjene. Bez biopsije je apsolutno nemoguće, a i zakonski je zabranjeno liječiti pacijenta, jer ako nemamo ime i prezime bolesti, mislim da je sada svakom jasno da to nije moguće.
Druga zabluda je da se i dalje u na&scaron;em narodu često čuje da neko boluje od najgoreg. Apsolutna većina malignih bolesti nije smrtna presuda niti takva vrsta dijagnoze. &Scaron;to se tiče drugih zabluda, među najvećima je mi&scaron;ljenje da liječenje malignih bolesti obavezno počinje hirurgijom ili da hirurgija čini jedini ili dominantan oblik liječenja. Naravno da je hirurgija veoma važna. Međutim, ako se primijeni u trenutku kada to nije potrebno ili ako nije indicirana stadijumom bolesti, rizikujemo da vi&scaron;e nikada ne dobijemo najbolji terapijski ishod ili da pogor&scaron;amo stanje drastično&ldquo;, upozorila je dr Cicmil Sarić.
Istakla je i da informacije o povremenoj nesta&scaron;ici lijekova pacijenti mogu dobiti ne od ljekara, nego u Montefarmu i Fondu za zdravstveno osiguranje.
&Scaron;to se tiče prevencije, doktorka je podsjetila da ona i dalje ostaje prvi i najvažniji korak. &bdquo;To je zapravo jedino sigurno liječenje kod trećine do polovine raznih oblika karcinoma. Nažalost, preventabilnih je samo pet, mada se sada u svijetu ta paleta pro&scaron;irila na &scaron;est: karcinom grlića materice, debelog crijeva, dojke, pluća, prostate i želuca.
Dobra prevencija podrazumijeva da vodimo računa kako živimo, &scaron;ta jedemo, koliko se krećemo, kako se odmaramo, da li na sebi radimo neke nasilne operativne zahvate koji su posljedica diktature industrije mode. Prije svega mislim ne samo na hirur&scaron;ke estetske zahvate, od kojih su brojni nesigurni i poku&scaron;avaju se proturiti kao terapijski, posebno kod karcinoma dojke, nego i na primjenu hormonske nadomjesne terapije. Brojne žene je uzimaju po ugledu na glumice i pjevačice, ne samo u 50-im, nego i u 60-im i 70-im godinama, da bi izgledale lijepo, bez bora i suvi&scaron;nih kilograma. To, nažalost, često rezultira pojavom malignih bolesti. Prevencija kroz zdrav stil života i redovne preventivne preglede je ključ svega. Dakle, bolje je spriječiti nego liječiti. I važno je ne bojati se otkrivanja bolesti, nego da ne zakasnimo&ldquo;, zaključila je dr Cicmil Sarić.
I radioterapija je posljednjih godina znatno napredovala, a dodatni iskorak napravljen je pro&scaron;le godine, kada je u Institutu za onkologiju pu&scaron;ten u rad novi linearni akcelerator, saop&scaron;tila je radijaciona onkolo&scaron;kinja Dragana Ognjenović Nikčević.
&bdquo;Time je radioterapija u Crnoj Gori dostigla evropske standarde i omogućila pacijentima liječenje savremenim, visokopreciznim metodama, kakve se primjenjuju u vodećim evropskim centrima. Do sada smo raspolagali sa dva linearna akceleratora, na kojima su već primjenjivane moderne tehnike zračenja, ali nabavkom novog uređaja dodatno smo pro&scaron;irili indikacije za radioterapiju. Danas možemo zračiti vi&scaron;e metastaza u mozgu u jednom trenutku, uz skraćeno trajanje terapije, primjenu vi&scaron;ih doza i bolju za&scaron;titu zdravog tkiva. Omogućeno je i precizno zračenje respiratorno pokretnih meta, poput tumora i metastaza u plućima, uz znatno veću po&scaron;tedu okolnog zdravog tkiva&ldquo;, pojasnila je dr Ognjenović Nikčević.
Istakla je da je vrijeme preživljavanja duže i da su smanjeni akutni i hronični toksični efekti terapije. &bdquo;To je vrlo moćna i neinvazivna metoda liječenja. Cilj je potpuno izlječenje. X-zračenje koje se proizvodi u linearnom akceleratoru usmjereno je na karcinom. Tumorske ćelije propadaju i tumor nestaje. Zračenje se može primjenjivati prije i poslije hirurgije. Preoperativno se koristi da bi se tumor iz neoperabilnog stadijuma preveo u operabilni. Nakon operacije, zračenje se često primjenjuje da se sterilizuje mjesto gdje je bio tumor i spriječi povratak bolesti.
Zračenje se koristi i kao radikalna terapija, kada ima ulogu ravnopravnu sa hirurgijom, a cilj je potpuno izlječenje. Na primjer, kod zračenja raka prostate u prvom stadijumu, rezultati su isti kao nakon hirurgije, samo su različiti neželjeni efekti. U određenim situacijama, radioterapija se primjenjuje palijativno, kada želimo ublažiti bol, spriječiti krvarenje i držati bolest pod kontrolom, čime se značajno pobolj&scaron;ava kvalitet života oboljelog&ldquo;, ukazala je dr Ognjenović Nikčević.
Objasnila je postupak kada pacijent na multidisciplinarnom konzilijumu dobije odluku da mu je potrebno zračenje. &bdquo;Nakon toga, pacijent ide na prvi pregled i CT-simulaciju. Na osnovu svih snimaka sa CT simulatora, medicinski fizičar pravi individualni plan zračenja. Planiranje je vrlo precizno i koriste se savremene tehnike kako bi tumor dobio &scaron;to veću dozu zračenja, a okolna zdrava tkiva bila maksimalno za&scaron;tićena. U radioterapijskom timu medicinski fizičari podjednako su važni kao ljekari. Oni kroz plan pretoče na&scaron;e ideje i stručna zapažanja u realnost, nastojeći da tumor bude potpuno pokriven, a zdrava tkiva po&scaron;teđena.
Trajanje procedure je kratko. Pacijent je na aparatu obično pet do deset minuta, zavisno od regije koja se zrači. Ako se primjenjuju složene tehnike, poput stereotaksične radiohirurgije, kada se kompletna doza isporuči u jednom danu, tretman može trajati i duže. Broj dana zračenja varira u zavisnosti od cilja terapije. Palijativna radioterapija traje jedan, pet ili deset dana, a radikalna do 37 radnih dana&ldquo;, kazala je dr Ognjenović Nikčević.
Navela je da se na Institutu za onkologiju dnevno u prosjeku zrači oko 90 pacijenata i da u posljednjih 12 godina nema lista čekanja. Pacijenti čekaju samo od CT-simulacije do izrade plana zračenja, a nakon toga vrlo brzo počinju terapiju, zaključila je dr Ognjenović Nikčević.

GLOBOKAN procjenjuje: Godišnje od raka oboli 3.000–4.000 ljudi, a umre oko 1.800 u Crnoj Gori

PODACI MEĐUNARODNE AGENCIJE ZA ISTRAŽIVANJE RAKA

Mladi u Crnoj Gori prvi put najče&scaron;će probaju drogu između 13. i 16. godine, a prva ponuda uglavnom dolazi od vr&scaron;njaka iz okruženja. &Scaron;kole i porodice često ne prepoznaju rane znakove eksperimentisanja mladih sa drogama, a razlozi zbog kojih se odlučuju na njenu upotrebu najče&scaron;će su povezani sa poku&scaron;ajem da se izbore sa ličnim problemima i pritiscima iz okruženja. Ne postoji podjela na &lsquo;lake&rsquo; i &lsquo;te&scaron;ke&rsquo; droge &ndash; najopasnija je ona koju prvi put probate, upozorava magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Ra&scaron;čanin Radičević. Psiholo&scaron;kinja Adriana Pejaković ističe da prvi znakovi da dijete koristi neku od psihoaktivnih supstanci dolaze suptilno, te da je "alarm" zapravo gubitak kontakta sa roditeljima, a ne samo sumnjivo pona&scaron;anje. &nbsp;Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Ra&scaron;čanin Radičević kazala je za Portal RTCG da radoznalost, pritisak vr&scaron;njaka i laka dostupnost predstavljaju neke od najče&scaron;ćih faktora koji vode ka prvom susretu mladih sa psihoaktivnim supstancama. Kako navodi, u Crnoj Gori prvi kontakt sa drogama najče&scaron;će se de&scaron;ava između 13. i 16. godine, odnosno u periodu rane i srednje adolescencije.
&bdquo;To je razvojno osjetljiv period u kojem mladi intenzivno istražuju granice, traže prihvatanje u vr&scaron;njačkim grupama i jo&scaron; nemaju u potpunosti razvijenu sposobnost procjene dugoročnih posljedica svojih odluka&ldquo;, ističe Ra&scaron;čanin Radičević.
Prema njenim riječima, razlozi zbog kojih mladi posežu za drogama su vi&scaron;eslojni i najče&scaron;će povezani sa poku&scaron;ajem da se izbore sa unutra&scaron;njim i spolja&scaron;njim pritiscima.
&bdquo;Za neke je to bijeg od porodičnih ili &scaron;kolskih problema, za druge način uklapanja u vr&scaron;njačku grupu ili izraz bunta, dok kod značajnog broja mladih postoji povezanost sa problemima mentalnog zdravlja, poput anksioznosti, depresije ili nerazrije&scaron;enih trauma&ldquo;, navodi ona.
Droga se, kako dodaje, često doživljava kao brzo i privremeno rje&scaron;enje, iako dugoročno produbljuje postojeće pote&scaron;koće.
Ne postoji podjela na &bdquo;te&scaron;ke&ldquo; i &bdquo;lake&ldquo; droge
Ra&scaron;čanin Radičević nagla&scaron;ava i da se često postavlja pitanje takozvanih &bdquo;lakih&ldquo; i &bdquo;te&scaron;kih&ldquo; droga, ali poručuje da takva podjela ne postoji.
&bdquo;Najopasnija je ona droga koju prvi put probate, jer nikada ne znate gdje vas može &lsquo;odvesti&rsquo; i kakve posljedice može ostaviti&ldquo;, upozorava ona.
Govoreći o dostupnosti, ističe da su droge mladima u Crnoj Gori relativno lako dostupne, a da prva ponuda najče&scaron;će dolazi iz neposrednog vr&scaron;njačkog okruženja &ndash; na privatnim okupljanjima, tokom izlazaka, ali sve če&scaron;će i putem onlajn komunikacije. Percepcija da je psihoaktivne supstance lako nabaviti, kako kaže, dodatno smanjuje osjećaj rizika i podstiče eksperimentisanje.
Kao jedne od čestih &bdquo;okidača&ldquo; za prvi poku&scaron;aj navodi i porodične faktore, poput emocionalne udaljenosti, konflikata, nasilja, nedostatka podr&scaron;ke ili prisustva zavisnosti u porodici. Ipak, nagla&scaron;ava da se rijetko može govoriti o djelovanju samo jednog faktora, jer su oni najče&scaron;će dio &scaron;ireg i složenijeg skupa rizika.
&Scaron;kole i porodice često ne prepoznaju rane znakove eksperimentisanja mladih sa drogama
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Ra&scaron;čanin Radičević ocjenjuje da su &scaron;kole i porodice u Crnoj Gori često nedovoljno svjesne ranih znakova eksperimentisanja mladih sa drogama. Kako ističe, prve promjene u pona&scaron;anju djece &ndash; poput povlačenja, pada &scaron;kolskog uspjeha ili promjene dru&scaron;tva &ndash; često se pogre&scaron;no tumače kao prolazna faza adolescencije.
&bdquo;Nedostatak znanja, ali i strah od stigmatizacije djeteta, dovode do toga da se reaguje kasno, tek kada problem postane ozbiljan ili dođe do razvoja zavisnosti&ldquo;, navodi ona, dodajući da sistemska podr&scaron;ka roditeljima i &scaron;kolama u ranom prepoznavanju problema i dalje nije dovoljna.
Siroma&scaron;tvo i porodični problemi povećavaju rizik, ali nijesu jedini uzrok
Govoreći o uzrocima rizičnog pona&scaron;anja, Ra&scaron;čanin Radičević nagla&scaron;ava da siroma&scaron;tvo, nezaposlenost roditelja, nasilje u porodici i problemi mentalnog zdravlja značajno povećavaju rizik, ali nijesu jedini faktori. Posebno ističe da se upotreba droga javlja u svim dru&scaron;tvenim slojevima, te da su neprepoznati problemi mentalnog zdravlja kod djece i mladih često zanemareni uzrok takvog pona&scaron;anja.
Kada je riječ o informisanosti mladih, ona smatra da su dostupne informacije često povr&scaron;ne i neusklađene sa njihovim stvarnim iskustvima. &bdquo;Poruke se uglavnom zasnivaju na zabrani i zastra&scaron;ivanju, dok se dugoročne posljedice po mentalno zdravlje, obrazovanje i odnose rijetko obja&scaron;njavaju&ldquo;, upozorava, ističući i problem relativizacije rizika takozvanih &bdquo;lakih droga&ldquo;.
Digitalni prostor i dru&scaron;tvene mreže, prema njenim riječima, imaju značajnu ulogu u normalizaciji upotrebe droga. Iako se rijetko radi o otvorenoj promociji, sadržaji koji romantizuju rizična pona&scaron;anja doprinose smanjenju percepcije rizika, naročito kod mladih koji jo&scaron; nemaju razvijene za&scaron;titne mehanizme.
Programi liječenja i rehabilitacije nijesu dovoljno dostupni niti prilagođeni mladima
Ra&scaron;čanin Radičević nagla&scaron;ava i važnost zajednice, koja može biti snažan za&scaron;titni faktor ukoliko mladima nudi kvalitetne i dostupne sadržaje. U suprotnom, nedostatak sportskih, kulturnih i edukativnih programa, kao i visoka tolerancija na rizična pona&scaron;anja, mogu dodatno povećati vjerovatnoću eksperimentisanja sa drogama.
Posebno upozorava na uticaj stigme i straha od osude, zbog kojih mladi često ne traže pomoć na vrijeme. &bdquo;Mladi se pla&scaron;e da će biti obilježeni ili kažnjeni, pa problem skrivaju i od porodice i od institucija&ldquo;, navodi ona.
Govoreći o ulozi sistema, ocjenjuje da se i dalje če&scaron;će reaguje represivno nego podržavajuće.
Iako postoje programi liječenja i rehabilitacije, oni nijesu dovoljno dostupni niti prilagođeni mladima, naročito maloljetnicima. Kako zaključuje, potreban je snažniji fokus na prevenciju, ranu intervenciju i podr&scaron;ku, uz pristup koji mlade prepoznaje kao osobe kojima je potrebna pomoć cijelog dru&scaron;tva.
Alarmi na koje roditelji treba da obrate pažnju
Psiholo&scaron;kinja Adriana Pejaković za Portal RTCG ističe da se prvi znakovi koji mogu ukazivati na to da dijete koristi neku od psihoaktivnih supstanci rijetko pojavljuju kao iznenadan i dramatičan događaj, već mnogo če&scaron;će kroz suptilne, ali uporne promjene u pona&scaron;anju i odnosima.
Roditelji tada primjećuju da dijete vi&scaron;e nije emocionalno dostupno kao ranije, da se povlači, izbjegava razgovor ili burno reaguje na naizgled bezazlene povode.
Postepeno se mijenja i svakodnevni ritam &ndash; dolazi do poremećaja sna, naglih oscilacija raspoloženja i gubitka interesovanja za stvari koje su ranije bile važne.
Mogu se javiti i izraženija tajnovitost, zatvaranje u sobu, promjene u dru&scaron;tvu, ali i u načinu komunikacije, koji ponekad uključuje vi&scaron;e laži, racionalizacija i opravdavanja.
Kako nagla&scaron;ava Pejaković, &bdquo;nije presudna jedna promjena, već njihov zbir i trajanje&ldquo;.
Ona podsjeća da djeca ne posežu za supstancama bez razloga, već da je to često poku&scaron;aj regulacije emocija koje ne znaju ili ne osjećaju da smiju da izraze.
Zato je važno, poja&scaron;njava psiholo&scaron;kinja, da roditelji ne reaguju isključivo kontrolom i ispitivanjem, već pitanjem.
&bdquo;&Scaron;ta se sa mojim djetetom de&scaron;ava iznutra. Alarm je zapravo gubitak kontakta, a ne samo sumnjivo pona&scaron;anje&ldquo;, ističe psiholo&scaron;kinja.
Psihoaktivne supstance kao prečica sa visokom cijenom
Psiholo&scaron;kinja Adriana Pejaković obja&scaron;njava da je adolescencija period snažnog razvoja mozga, identiteta i emocionalne regulacije, zbog čega je posebno osjetljiva na uticaj psihoaktivnih supstanci.
One mladima često djeluju kao brza prečica ka olak&scaron;anju, uzbuđenju ili osjećaju pripadanja, ali takvo privremeno rje&scaron;enje nosi visoku cijenu.
Psiholo&scaron;kinja poja&scaron;njava da umjesto da dijete uči kako da prepozna, podnese i reguli&scaron;e neprijatne emocije iznutra, ono stiče obrazac u kojem se nelagoda &bdquo;rje&scaron;ava&ldquo; spolja, uz pomoć supstance.
Istovremeno, supstance direktno utiču na kognitivne funkcije &ndash; pažnju, pamćenje i koncentraciju &ndash; zbog čega učenje postaje fragmentisano i povr&scaron;no, a dono&scaron;enje odluka impulsivnije, sa slabijom procjenom rizika i posljedica.
Kako upozorava Pejaković, dugoročno se otežava razvoj unutra&scaron;njih kočnica i samokontrole, pa problem ne ostaje samo na nivou &scaron;kolskog uspjeha, već zahvata samu strukturu ličnosti.
&bdquo;Formira se obrazac u kojem se mlada osoba oslanja na supstancu umjesto na sopstvene kapacitete, čime se sazrijevanje odlaže, a ponekad i ozbiljno kompromituje&ldquo;, ističe ona.
Kako rana upotreba supstanci utiče na kognitivni razvoj djece
Psiholo&scaron;kinja ističe da to da li će promjene u kognitivnom funkcionisanju biti privremene ili trajne zavisi od uzrasta djeteta, kao i od trajanja, učestalosti upotrebe i individualne osjetljivosti.
Kada se upotreba supstanci započne u ranom uzrastu, postoji realan rizik da se određene kognitivne funkcije ne razviju u punom kapacitetu.
Psiholo&scaron;kinja kaže da kod nekih mladih, uz prekid upotrebe i adekvatnu podr&scaron;ku, dolazi do oporavka i pobolj&scaron;anja funkcija poput pažnje i pamćenja.
Međutim, kod drugih promjene mogu biti dugotrajnije, naročito u domenu izvr&scaron;nih funkcija to jest planiranja, samokontrole i dono&scaron;enja odluka.
&bdquo;Važno je učiti ih da prepoznaju i imenuju ono &scaron;to osjećaju, bez stida i straha od osude. Mentalno zdravlje se gradi kroz sigurnost, granice i doslednost, ali i kroz toplinu. Mladi treba da znaju da je traženje pomoći znak snage, a ne slabosti&ldquo;, ističe Pejaković.
Začarani krug: supstance i mentalno zdravlje
Psihoaktivne supstance često ne stvaraju psihičke probleme iz ničega, već pojačavaju ono &scaron;to je već prisutno, ali jo&scaron; nije jasno izraženo.
Kod mladih sa osjetljivijim emocionalnim sklopom, upotreba droga može pogor&scaron;ati anksioznost, depresiju i dovesti do unutra&scaron;nje nestabilnosti.
Pored toga, javljaju se problemi sa spavanjem, razdražljivost, impulsivnost, a ponekad i agresivnost. Kod određenih supstanci i predisponiranih osoba mogu se javiti paranoja ili halucinacije.
Posebno je opasno, poja&scaron;njava psiholo&scaron;kinja, &scaron;to mladi često ne povezuju promjene u psihičkom stanju sa upotrebom supstanci, pa ulaze u začarani krug u kojem se droga koristi da bi se, kako ističu stručnjaci, &bdquo;liječili simptomi koje je sama pogor&scaron;ala&ldquo;.
&bdquo;Zato je važno o drogama govoriti i kao o ozbiljnom riziku za mentalno zdravlje, a ne samo kao o &lsquo;lo&scaron;oj navici'&ldquo;, ističe Pejaković.
Traženje pomoći je znak snage, a ne slabosti
Poruka koja je najvažnija kada govorimo o prevenciji i za&scaron;titi mentalnog zdravlja mladih je da prevencija ne počinje zabranama, već odnosom, autentičnim odnosom.
Psiholo&scaron;kinja kaže da djeca i mladi koji imaju osjećaj da su viđeni, saslu&scaron;ani i prihvaćeni ređe traže regulaciju emocija kroz supstance.
&bdquo;Važno je učiti ih da prepoznaju i imenuju ono &scaron;to osjećaju, bez stida i straha od osude. Mentalno zdravlje se gradi kroz sigurnost, granice i doslednost, ali i kroz toplinu. Mladi treba da znaju da je traženje pomoći znak snage, a ne slabosti&ldquo;, ističe Pejaković.
Psiholo&scaron;kinja ukazuje na to da odrasli moraju da budu svjesni sopstvenih poruka koje upućuju djeci, jer djeca uče vi&scaron;e iz onoga &scaron;to živimo nego iz onoga &scaron;to govorimo.
Prevencija podrazumijeva i realan razgovor o rizicima, bez dramatizacije, ali i bez minimiziranja.
&bdquo;Poruka koja najvi&scaron;e &scaron;titi je ona koja kaže: &lsquo;slu&scaron;am te, ti nisi sam i ne mora&scaron; sve da nosi&scaron; sam. Ja sam tu za tebe, možemo sve'&ldquo;, poručila je Pejaković.

Probaju drogu i sa 13 godina, alarm za roditelje i škole

"SIROMAŠTVO I PORODIČNI PROBLEMI POVEĆAVAJU RIZIK, ALI NIJESU JEDINI UZROK"

Vi&scaron;e od 35 odsto djece u Crnoj Gori je prekomjerno uhranjeno i gojazno, &scaron;to nas čini jednom od najgojaznijih nacija u Evropi, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje. Ni odrasli ne bilježe bolju statistiku, pa oko 50 odsto građana ima vi&scaron;ak kilograma. Stručnjaci upozoravaju da su glavni uzroci neuravnotežena i nezdrava ishrana, kao i manjak aktivnosti.
Specijalističkoj ambulanti za poremećaje ishrane, koja funkcioni&scaron;e u okviru IJZ, u toku prethodne godine javilo se 1750 novih pacijenata, od čega su 10 odsto bila djeca, najče&scaron;će uzrasta od 10 godina, kazala je za TV Podgorica dr Zorica Đorđević, specijalista higijene.
&bdquo;To je i najrizičniji period, taj predpubertetski period kada se djeca i prirodno malo poprave, ali kada je to drastičnije, da dijete ne uđe u pubertet sa gojaznoću, jer su tada i zdravstveni rizici veći, to je vrijeme kada se najče&scaron;će reaguje&ldquo;, kazala je Đorđević.
A rizici su, ističe Đorđević, brojni.
&bdquo;Veća je vjerovatnoća da imaju problema sa srcem i krvnim sudovima, visokim pritiskom, insulinskom rezistencijom, plućima zbog pritiska, astme, utiče na mentalno zdravlje, lokomotorni sistem, kičmu zglobove, sve to pravi problem i kasnije u životu. I mi smo zemlja sa učestalim dijabetesom&ldquo;, naglasila je Đorđević.
Pored lo&scaron;e ishrane, problem je i nedostatak fizičke aktivnosti, obja&scaron;njava Đorđević. Ipak, kako kaže, odgovornost nije samo na roditeljima &ndash; smatra da je u borbi protiv gojaznosti neophodno uvezati cijeli sistem.
&bdquo;Manja je dostupnost prihvatljivih i nutritivno bogatih obroka, kako u &scaron;koli, tako i na poslu, zatim reklamiranje nezdrave hrane, svuda oko nas su velike porcije nezdrave hrane, prirodno je da imamo potrebu da to konzumiramo, naročito je to izraženo kod djece. Nama svi podaci pokazuju da su djeca relativno neaktivna, da svega četvrtina ima dovoljnu aktivnost za uzrast, samim tim se lo&scaron;ije razvija lokomotorni sistem, metabolički parametri lo&scaron;i, veći rizik za gojaznost&ldquo;, kazala je Đorđević.
Mjerenjem procenta masti i mi&scaron;ića u tijelu, u ambulanti određuju stanje pacijenta i na osnovu tih podataka i medicinske dokumentacije, prave personalizovane planove, obja&scaron;njava Đorđević.
Ističe da se pregled može zakazati uputom izabranog ljekara i savjetuje građane, naročito roditelje, da problem gojaznosti rje&scaron;avaju u početnom stadijumu.

Više od 35 odsto djece i 50 odsto odraslih u Crnoj Gori prekomjerno uhranjeno i gojazno

PODACI INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE

U Zeti je danas Dan žalosti zbog smrti mladog fudbalera Fudbalskog kluba Zeta, Nemanje Ulićevića.
Odluku o progla&scaron;enju 1. februara za Dan žalosti donio je predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović.
Dan žalosti obilježiće se spu&scaron;tanjem zastava na pola koplja na zgradama Op&scaron;tine i javnim ustanovama, kao i otkazivanjem, odnosno prilagođavanjem svih javnih, kulturnih i zabavnih manifestacija.

U Zeti danas Dan žalosti zbog smrti mladog Nemanje Ulićevića

PREMINUO U 18.GODINI

U Crnoj Gori danas će biti oblačno i vjetrovito.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim predjelima povremeno se očekuje ki&scaron;a, a krajem dana i tokom noći pljuskovi i grmljavina.
U centralnim i sjevernim oblastima veći dio dana suvo, a tokom noći ki&scaron;a.
Vjetar će biti umjeren do jak, povremeno na udare i veoma jak, južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura od tri do 12 stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperatura pet do 18 stepeni.

Danas oblačno, do 18 stepeni