Ekonomija

Krajnje je vrijeme da se pristupi izmjenama Zakona o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju, da ljudi koji svakodnevno rizikuju svoje živote, često zbog neodgovornog pona&scaron;anja pojedinaca, budu za to adekvatno i nagrađeni, naveo je na mreži X poslanik SD i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić.&nbsp;
Poručio je da sa &ldquo;tap&scaron;anja po ramenu&rdquo; treba preći na sankcionisanje takvih pojava.
"I uvedimo red posebno kada su u pitanju strani državljani koji u većini situacija ne poznaju teren koji posjećuju", navodi Nenezić.&nbsp;
Nenezić je ukazao na praksu u zemljama u regionu, da oni koji rizikuju život da bi &ldquo;ispravljali&rdquo; gre&scaron;ke nečijih &ldquo;ludorija&rdquo; budu za to adekvatno i plaćeni.
"Pohvale za članove Službe za&scaron;tite op&scaron;tine Bar i jedinice UPSUL-a na jo&scaron; jednoj u nizu akcija izvedenoj u te&scaron;kim uslovima i kao i uvijek sa pozitivnom ishodom", zaključio je Nenezić.&nbsp;

Nenezić: Sa "tapšanja po ramenu" pređimo na sankcionisanje

"KRAJNJE JE VRIJEME DA SE PRISTUPI IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI I SPAŠAVANJU"

Odbor direktora EPCG AD Nik&scaron;ić 23. jula dostavio je kompaniji 8B Capital SA zvanično obavje&scaron;tenje o jednostranom raskidu Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare Nik&scaron;ić, a zbog nepo&scaron;tovanja ugovorniih obaveza.
"Kao odgovoran vlasnik značajnih resursa, EPCG je bila prinuđena da aktivira zakonske mehanizme koji joj stoje na raspolaganju, kako bi za&scaron;titila interese kompanije, ali i &scaron;ire ekonomske i energetske stabilnosti. Konkretno, do raskida ugovora do&scaron;lo je usljed vi&scaron;estrukog nepo&scaron;tovanja ugovornih odredbi od strane zakupca, pri čemu posebno ističemo izostanak redovnog izmirivanja zakupnine, kao i nepo&scaron;tovanje materijalnih obaveza u vezi sa plaćanjem po osnovu ustupanja zaposlenih", kazali su iz EPCG &nbsp;za TVCG.
Dodaju da uprkos vi&scaron;e puta izraženoj spremnosti EPCG da kroz dijalog i konstruktivan odnos prevaziđe izazove u realizaciji ugovora, dogovoreni uslovi nisu ispunjeni, &scaron;to je i dovelo do pokretanja postupka raskida.
"U narednom periodu, prioritet EPCG biće da, u okvirima zakona, za&scaron;titi svoja ugovorna i imovinska prava, uz odgovoran odnos prema daljoj sudbini proizvodnih kapaciteta, naročito Čeličane i Kovačnice. Svjesni značaja koji Željezara ima &ndash; ne samo za lokalnu zajednicu, već i za crnogorsku ekonomiju u cjelini &ndash; intenzivno ćemo raditi na pronalaženju održivog i strate&scaron;ki opravdanog modela za revitalizaciju proizvodnje. Cilj nam je da se, kroz pažljivo osmi&scaron;ljene korake, stvore uslovi za pokretanje procesa koji će omogućiti novu fazu razvoja ovog industrijskog kompleksa", navode iz EPCG.
Paralelno s tim, kažu da EPCG, zajedno sa svojim kćerkama firmama EPCG-Solar-Gradnja i EPCG Željezara Nik&scaron;ić, nastavlja da ostvaruje izuzetne rezultate u oblasti razvoja obnovljivih izvora energije, s posebnim fokusom na projekte iz oblasti solarne energije.
"Time potvrđujemo strate&scaron;ku orijentaciju ka diversifikaciji proizvodnih kapaciteta i modernizaciji energetskog sektora Crne Gore", saop&scaron;teno je iz EPCG, prenosi RTCG.&nbsp;
Podsjećamo, zakupac je imao obavezu da mjesečno plaća zakupninu u iznosu od 31 hiljadu eura, počev od 1. oktobra.
&Scaron;to se tiče broja radnika, za pola godine su morali, prema ugovoru, da preuzmu 150 zaposlenih, a zakupac nije preuzeo nijednog već su plate zaposlenima isplaćivane iz sredstava EPCG, a oni su bili angažovani na izgradnji solarnih elektrana i betonskih blokova.
Ugovor sa 8B Capital je potpisan u julu pro&scaron;le godine na period od 50 godina, a &scaron;vajcarska kompanija se obavezala da u roku od godinu od datuma potpisivanja ugovora i pokretanja proizvodnje uloži 7,75 miliona, dok će za pet godina, kako su naveli u ponudi, uložiti 36,85 miliona.

Prekinuta saradnja sa 8B Capital: EPCG traži nove opcije za Željezaru

JEDNOSTRANI RASKID UGOVORA

Deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) već je, nakon &scaron;est mjeseci, dostigao 232 miliona eura iako je fiskalnom strategijom predviđen ukupan deficit do 400 miliona. Prekoračenje od 32 miliona eura iz Fonda PIO obja&scaron;njavaju efektima Evropa sad 2, koja je povećala zarade, ali ozbiljno opteretili državnu kasu. Vjeruju, ipak, da će se situacija ublažiti tokom narednih mjeseci, ukoliko se ostvari očekivani rast broja turista i prihoda.
Rashodi prema&scaron;ili prihode
Broj penzionera raste, a fiskalni temelji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja sve su slabiji. Penzije stižu redovno, ali ne zahvaljujući doprinosima, već novcu iz državne kase. Samo u prvih &scaron;est mjeseci ove godine, rashodi su prema&scaron;ili prihode za vi&scaron;e od 230 miliona eura.
- Već je po fiskalnoj strategiji 400 miliona projektovan deficit za ovu godinu. Znači, ako smo sad na pola godine normalno je da imamo 200 miliona deficita, a on je sada 232 miliona eura. Imajući u vidu da je prvi kvartal kada se tradicionalno slabije puni budžet, a da sada imamo turističku sezonu gdje imamo 130.000 turista u Crnoj Gori, za očekivati je da će se narednih nekoliko mjeseci ispegladiti ovaj dio koji je bio lo&scaron;iji u prvoj polovini godine i očekujem da će biti u skladu sa fiskalnom strategijom ili približno tome - kazao je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
Glavne razloge za rast deficita Drobnjak vidi u realizaciji projekata Evropa sad 1 i Evropa sad 2.
- Od 1. januara 2024. godine imali smo povećanje minimalnih penzija na 450 eura. I to je ko&scaron;talo budžet ne&scaron;to vi&scaron;e od 100 miliona eura. To je bila dobra stvar za novije penzionere, ali je ko&scaron;tala državu. A druga stvar, 2. oktobra 2024. godine, primjenom Evrope sad 2, dvije stope doprinosa su se smanjile za nekih 50 odsto, &scaron;to znači da se za toliko uvećao deficit Fonda PIO - objasnio je Drobnjak.
Da će ova politika ugroziti dva osnovna stuba socijalne sigurnosti - zdravstvenog i penzionog sistema - ranije je upozoravao ekonomista Sead Čirgić, dok je bio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje. Zato sada ističe da deficit nije iznenađenje, već rezultat ekonomske politike koja se bazira na potro&scaron;nji bez pokrića, i koja je Crnu Goru dovela do dvostruko veće inflacije u odnosu na prosjek eurozone.
- U taj rizik Vlada Milojka Spajića svjesno je u&scaron;la, očekujući optimističan rast ekonomije u 2025.godini i smanjenje budžetskog deficita. Međutim, sada već sa sigurno&scaron;ću možemo reći da se u planovima podbacilo. Vi&scaron;e je nego rizično oslanjati funkcionalnost zdravstvenog i penzionog sistema na potro&scaron;nju stranaca u Crnoj Gori i naplatu indirektnih poreza, jer Crna Gora nema stabilnu ekonomiju. Populistički programi doveli su do ovolike inflacije, a, nažalost, jasno je da to nije jedini mogući negativan ishod. Zato ako želite stabilan i funkcionalan zdravstveni i penzioni sistem, budimo ljubazni prema strancima jer od njih nam u ovom momentu zavisi zdravstvena za&scaron;tita i isplata penzija - rekao je Čirgić.
Veća zaposlenost kao rje&scaron;enje
Rje&scaron;enja za obezbjeđenje većeg dotoka novca u budžet Fonda Pio, Drobnjak vidi u većoj zaposlenosti.
- Na&scaron;a ekonomija treba da bude jača. Trebaju nam nove investicije. To je nazdraviji način kada imamo vi&scaron;e zaposlenih u sistemu, da nam je ekonomija jača. Dakle, ti zaposleni će uplaćivati poreze, doprinose. To je najzdravi način - rekao je Drobnjak.
Broj penzionera u junu 2025.&nbsp; povećan je nepun procenat u odnosu na decembar 2024. Iz Fonda PIO nagla&scaron;avaju da penzioneri ne brinu i da neće kasniti penzije bez obzira na izazove.

Efekti Evrope sad 2 ozbiljno opteretili državnu kasu: Deficit Fonda PIO 232 miliona eura

RASHODI PREMAŠILI PRIHODE

Novo uvećanje poreza na dobit sa sada&scaron;njih 12 odsto na 15 odsto predlaženo je bez prethodnih analiza i konsultacija sa privredom, ocijenili su iz Privredne komore (PKCG) i dodali da se na taj način udaljavamo od evropskog standarda.
&ldquo;Umjesto da se približavamo evropskom standardu, mi se od njega udaljavamo. Ovo je poruka najvećeg broja privrednika i predstavnika kompanija koje čine okosnicu crnogorske privrede&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
U skup&scaron;tinsku proceduru predat je amandman na predlog izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kojim se uvećava stopa poreza na dobit sa sada&scaron;njih 12 odsto na 15 odsto.&nbsp;
&ldquo;Međutim, podsjećamo da se nije samo uvećao porez na dobit, to je već urađeno sa porezom na dodatu vrijednost (PDV) za sektor turizma, akcizama i drugim direktnim i indirektnim dažbinama, koje se kod nas konstantno povećavaju dok se u isto vrijeme u Evropi zadržavaju ili čak smanjuju&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina bussines.
U Privrednoj komori dijele zabrinutost privrede, strahujući da zahvatanje iz budžeta kompanija nije puko oporezivanje profita, već novi namet privredi koja u vremenu izazova i sve upitnije konkurentnosti novostvorenu vrijednost treba da ulaže u investicije, modernizaciju i tehnolo&scaron;ko unapređenje procesa rada, a ne da ona odlazi za plaćanje sve obimnijeg državnog aparata.
&ldquo;Bez ikakvog valjanog obrazloženja i analize, osim konstatacije da će se ovom mjerom u državni budžet sliti dodatnih 17 miliona EUR, uvodi se novi, neplanirani namet, koji nije predviđen ni fisklanom strategijom i time dodatno unosi nepredvidivost u crnogorski poslovni ambijent. Pitanje je do koje granice će crnogorska privreda imati snage da istrpi ad hoc rje&scaron;enja, koja donose dodatne namete, a bez konsultacije sa privredom&rdquo;, rekli su iz PKCG.&nbsp;
Oni su ponovili po ko zna koji put da je stabilno i predvidivo poslovno okruženje neophodan preduslov za dalji rast i razvoj privrede i privlačenje investicija.
&ldquo;Ovaj amandman nikako ne ide u prilog ovoj činjenici&rdquo;, smatraju u PKCG.
Crnogorski privrednici oblast poreskog sistema u analizi poslovnog ambijenta, tri godine zaredom ocjenjuju vrlo niskom ocjenom, 2,2 (na skali od jedam do pet), koja upućuje na hronično nezadovoljstvo poslovne zajednice. Ocjena za visinu stope poreza na dobit je jo&scaron; manja.&nbsp;
&ldquo;I umjesto da se adekvatnim, planskim mjerama unapređuje poslovni ambijent, donose se mjere koje ga dodatno uru&scaron;avaju. No, nadamo se da će donosioci odluka poslu&scaron;ali apel privrede i dobro razmisliti prije nego podrže predlog ovakve mjere&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;

Privredna komora: Novo uvećanje poreza na dobit bez prethodnih analiza i konsultacija sa privredom

"NA TAJ NAČIN UDALJAVAMO  SE OD EVROPSKOG STANDARDA"

Od sjutra će litar dizela biti skuplji cent, dok su cijene BMB 98 i 95 bez promjene, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.&nbsp;
Tako će u narednih 15 dana litar BMB 98 ko&scaron;tati euro i 45&nbsp; centi i BMB 95 euro i 42 centa.
Litar eurodizela biće skuplji&nbsp; cent i iznosiće euro i 37 centi.
Litar lož ulja biti skuplji dva centa i iznosiće euro i 32 centa.

Od ponoći skuplji dizel

CIJENE BENZINA NEPROMIJENJENE

Cijene kvadrata stambenog prostora na crnogorskom primorju i dalje bilježe rast, a trži&scaron;te nekretnina ostaje izuzetno dinamično.
U Bojama jutra, na Televiziji Vijesti, agent za nekretnine Mirko Vujović, ističe da su najtraženije lokacije Budva, Kotor i Tivat, dok su najskuplji kvadrati u luksuznim kompleksima poput Porto Montenegra, Porto Novog, Lu&scaron;tica Bay-a i Dukley Gardens-a, gdje cijene dosežu i do 12.000 eura po kvadratu.
&ldquo;Pro&scaron;le godine u Budvi, recimo u naselju Rozino, kvadrat je bio 2.950 eura, sada je 3.200&ndash;3.250, u zavisnosti od opremljenosti i drugih faktora. Ne očekujem pad cijena, već blagi rast, a posebno značajan porast očekujem 2028. kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju (EU)&rdquo;, poručuje Vujović.
Ulcinj i Bar i dalje drže status najpovoljnijih lokacija, sa prosječnim cijenama oko 2.500 eura po kvadratu.
Kada je riječ o zakupima, cijene su se stabilizovale u odnosu na prethodne godine. Garsonjere se izdaju za 350&ndash;450 eura, dok jednosobni stanovi ko&scaron;taju oko 500&ndash;600 eura mjesečno, a trosobni preko 1.000 eura.
&ldquo;Većina zakupaca ima notarski ovjerene ugovore koji se po&scaron;tuju, tako da nema velikih problema ni tokom sezone&rdquo;, ističe Vujović.
Kupci stanova dolaze iz cijelog svijeta &ndash; od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kanade, do Njemačke, Poljske i Turske, dok je region biv&scaron;e Jugoslavije i dalje tradicionalno prisutan.
Strani kupci uglavnom kupuju stanove radi rentiranja i povremenog boravka, dok domaći kupuju kako bi rije&scaron;ili stambeno pitanje ili investirali.

Kvadrat stana na primorju i do 12.000 eura

NAJTRAŽENIJE LOKACIJE BUDVA, KOTOR I TIVAT

Ponuđači na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome najavili su žalbe na postupak, saop&scaron;tio je ministar ekonomskog razvoj &nbsp;Nik Đeljo&scaron;aj i dodao da će sačekati kraj mjeseca kako bi imali vi&scaron;e informacija.
On je u Skup&scaron;tini odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Danijela Živkovića, podsjetio da je Tenderska komisija zavr&scaron;ila svoj rad i dokumentaciju proslijedila Ministarstvu saobraćaja.
Ministarstvo saobraćaja sada treba da pripremi Informaciju o koncesionom postupku za Vladu, koja će odlučiti da li će aerodrome dati nekom od koncesionara, ili će ih na kraju država razvijati.
Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) izabrana je za prvorangiranog ponuđača, dok je luksembur&scaron;ko-američka Corporaci&oacute;n America Airports (CAAP) drugorangirana.
&ldquo;Objavljene su na sajtu rang liste. Ukoliko ne bude žalbi, očekujemo da u prvoj sedmici, sljedećoj poslije 1. avgusta, bude na Vladi odluka o tome. Ukoliko bude žalbi, taj postupak će se jo&scaron; odužiti. U pismima koje smo dobili od ponuđača, oni su ukazali da će biti žalbi. Na&scaron;e informacije su da su sva tri ona zadnja ponuđača, koja su ostala u finalu, tražila uvid u dokumentaciju Ministarstvu saobraćaja. To je njihovo pravo, čekamo 31. jul da vidimo kako će postupak da ide dalje&rdquo;, rekao je Đeljo&scaron;aj.
On je istakao da vjeruje da aerodromi Tivat i Podgorica već pružaju maksimum i da sa ovim kapacitetima ne mogu da prime vi&scaron;e letova.
Đeljo&scaron;aj je naglasio da problem nije u menadžmentu, nego u kapacitetima.
Odgovarajući na pitanje da li je bilo korupcije, Đelo&scaron;aj je rekao da on to ne određuje.
&ldquo;Mislim da postoji inicijativa MANS-a da se nadležni organi time pozabave&rdquo;, rekao je Đeljo&scaron;aj i dodao da će kao predsjednik Tenderske komisije dostaviti sve potrebne informacije.

Đeljošaj: Najavljene žalbe u postupku koncesije za aerodrome

SAOPŠTIO MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA 

Dok iz Ministarstva turizma stižu trijumfalne poruke o realizaciji ,,polovine planiranih aktivnosti&ldquo;, zvanični Vladin izvje&scaron;taj pokazuje znatno drugačiju sliku: do kraja juna sprovedeno je tek 33 odsto obaveza, bez ijednog usvojenog zakona iz sektora. Ispod povr&scaron;ine birokratskih fraza krije se realnost u kojoj su turistički radnici prepu&scaron;teni sami sebi, a destinacija &ndash; umjesto da se strate&scaron;ki razvija &ndash; tone u stihiju, improvizaciju i institucionalnu nebrigu.
Prema ocjeni turističkog radnika Dragana Purka Ivančevića iz Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore, sezona je dočekana nespremno, bez vizije i podr&scaron;ke, a ključni stubovi ponude &ndash; kvalitet i konkurentnost &ndash; ozbiljno su uzdrmani. Zakonodavna reforma turizma ne postoji ni na papiru, a strate&scaron;ki dokumenti kasne ili su potpuno zanemareni.
Turistički radnici očajni
- U isto vrijeme, dok konkurentske zemlje jačaju partnerstva s privredom i grade imidž, Crna Gora se zatvara u ti&scaron;inu administracije i &bdquo;poklon paketiće&ldquo; po aerodromima. Umjesto upravljanja destinacijom &ndash; imamo raspad sistema. Umjesto reformi &ndash; protokolarni marketing. A umjesto partnerstva sa privredom &ndash; ti&scaron;ina - kazao je Ivančević za Pobjedu.
On dodaje da su turistički radnici očajni jer su suočeni s ogromnim problemima ove godine. Ostavljeni su da se sami bore za opstanak, bez ikakvog strate&scaron;kog upravljanja destinacijom.
- U ovako lo&scaron;e pripremljenoj sezoni, nije se moglo očekivati ni&scaron;ta bolje. Od Ministarstva turizma smo očekivali barem minimum &ndash; ne nužno proaktivnu politiku, ali makar iskrenu procjenu stanja, priznanje problema i spremnost da se o njima razgovara. Umjesto toga, suočeni smo sa ćutanjem, odsustvom komunikacije i ignorisanjem turističke privrede. Danas nas pojedini turoperatori izbjegavaju, a Crna Gora kao destinacija suočava se s ozbiljnim padom na dva ključna fronta: kvalitetu i konkurentnosti - poručuje Ivančević.
Za oba pada &ndash; i u kvalitetu i u konkurentnosti &ndash; kako tvrdi, odgovorna je država, odnosno Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo, koje nije obezbijedilo ni osnovne uslove za funkcionisanje turističkog prometa.
- Direktni akteri u turizmu &ndash; hotelijeri, ugostitelji, turoperatori i drugi &ndash; dali su sve od sebe da pripreme svoje kapacitete. Međutim, nijedna od tih komponenti ne može biti valorizovana ako nije ukomponovana u cjelinu kvalitetne destinacije. A kad govorimo o kvalitetnoj destinaciji, problemi su brojni i vi&scaron;estruki: od lo&scaron;e infrastrukture i nedostatka čistoće, preko haotične raspodjele kupali&scaron;ta, do nezaustavljive sive ekonomije. Nijedno od pitanja na koja smo ukazivali nije ozbiljno adresirano - ističe Ivančević.
Crnogorski turizam se, kako je dodao, nalazi u fazi opasne stihije.
- Ne postoji ni strategija, ni vizija, ni minimum upravljanja. Veliki evropski turoperatori, bez kojih nije moguće planirati sezonu od &scaron;est mjeseci, sve vi&scaron;e zaobilaze Crnu Goru i okreću se konkurenciji u regionu. Ako se ovakav trend nastavi, pad će biti neizbježan u narednim godinama - kaže Ivančević dodajući da se turizam ubija nestručno&scaron;ću i nečinjenjem.
- Posljedice će se osjećati godinama &ndash; jer kad jednom izgubite imidž na trži&scaron;tu, trebaće godine i ogromni napori da se on povrati. U okruženju nas dočekuje konkurencija koja je organizovana, stabilna i kvalitetna, a mi tonemo u improvizaciju i politiku ignorisanja realnosti. Bez ozbiljne državne odluke, bez partnerstva sa privredom, bez rezova i reformi &ndash; ne možemo govoriti ni o povratku Crne Gore na turističku mapu Evrope. Potrebno je hitno osmisliti drugačiji model upravljanja destinacijom, gdje će država biti garant kvaliteta i konkurentnosti, i gdje će se politika turizma prilagoditi realnim trži&scaron;nim uslovima - poručio je Ivančević.
Nema nikakve strategije
On nagla&scaron;ava da najnovije ocjene turističke sezone samo potvrđuju ono na &scaron;to mjesecima upozoravamo &ndash; ne postoji nikakva strategija vlasti, niti institucionalna podr&scaron;ka turističkoj privredi.
- Nažalost, sve ono na &scaron;to smo ranije ukazivali sada se obistinjuje. To je rezultat stihije, nepostojanja upravljanja i odbijanja da se čuju glasovi iz privrede. Zbog toga danas trpimo pad u dva najvažnija stuba turističke ponude &ndash; kvalitet i konkurentnost. A bez njih, nemamo ni razvojnu &scaron;ansu. Ako se ni&scaron;ta ne promijeni, u godinama koje dolaze postaćemo destinacija za kratke izlete i tranzitna putovanja &ndash; &scaron;to ne može biti osnova za dugoročni razvoj. Potrebno je da se hitno vratimo ozbiljnom planiranju, kako bi Crna Gora imala turističku sezonu od &scaron;est mjeseci i održiv turizam, koji je ključan za cjelokupnu ekonomiju države - zaključuje Ivančević.
U izvje&scaron;taju o realizaciji programa rada Vlade za prvi i drugi kvartal 2025. godine, s izvje&scaron;tajem o realizaciji zaključaka Vlade Crne Gore za prvi kvartal 2025. godine stoji da je Ministarstvo turizma u prvih &scaron;est mjeseci 2025. godine realizovalo samo polovinu planiranih aktivnosti, pri čemu nijedan od ključnih zakona iz oblasti turizma nije usvojen. Ovo potvrđuje slab stepen zakonodavne realizacije i ka&scaron;njenja u strate&scaron;kim planovima razvoja sektora, posebno u pogledu zakonodavnog okvira i strate&scaron;kih dokumenata koji se odnose na cjelokupni razvoj i upravljanje turističkom destinacijom.
Do kraja juna Ministarstvo turizma je ispunilo tek trećinu planiranih obaveza, odnosno četiri od 12 aktivnosti. Ovo znači da je već u tom trenutku bilo evidentno ka&scaron;njenje, posebno u normativnom dijelu, jer nijedan zakon iz oblasti turizma nije bio usvojen ni u proceduri.
Ministarstvo turizma do juna ove godine usvojilo je izvje&scaron;taj o realizaciji programa podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2024. koji obuhvata analizu efekata podsticajnih mjera prethodne godine, uključujući subvencije i projekte podr&scaron;ke. Usvojen je plan pripreme ljetnje turističke sezone 2025. u aprilu, zatim polugodi&scaron;nje informacije o realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti turizma kao i polugodi&scaron;nje informacije o realizaciji projekata na unapređenju turističke infrastrukture.
Nijedan od četiri ključna zakona (o turizmu i ugostiteljstvu, o boravi&scaron;noj taksi, o turističkim organizacijama, o planinskim stazama) nije ni bio u proceduri. Akcioni plan za razvoj ruralnog turizma, kao i izvje&scaron;taji o sprovođenju strategije razvoja turizma &ndash; nijesu bili zavr&scaron;eni.
&nbsp;

Ivančević: Umjesto upravljanja destinacijom – imamo raspad sistema

DO KRAJA JUNA MINISTARSTVO TURIZMA NIJE USVOJILO NIJEDAN STRATEŠKI DOKUMENT

Skup&scaron;tina je danas usvojila izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje su, prema riječima predlagača, tehničke prirode i neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, prenosi Mina bussines.
Rebalans budžeta usvojen je glasovima 50 poslanika, a izmjene su predložene u cilju tehničkog usagla&scaron;avanja usljed dono&scaron;enja i primjene nove Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave.
Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona.
U odnosu na prvobitni zakon, do&scaron;lo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka.
U strukturi je do&scaron;lo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada EUR. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepormijenjeni.
Kako je ranije saop&scaron;teno, projektovani prihodi, ukupni projektovani rashodi i deficit se su&scaron;tinski ne mijenjaju ovim izmjenama.
Skup&scaron;tina je danas usvojila i Predlog izmjene Zakona o koncesijama i Predlog izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima.
Usvojeni su i Predlog zakona o reviziji, Predlog zakona o računovodstvu, Predlog zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica, Predlog zakona o sanaciji investicionih dru&scaron;tava, Predlog zakona o izmjeni zakona o ličnoj karti, kao i Predlog izmjene zakona o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju.

Usvojen rebalans budžeta

PREMA RIJEČIMA PREDLAGAČA TEHNIČKE JE PRIRODE I NEĆE DOVESTI DO PROMJENE BUDŽETSKOG REZULTATA

Vlada je sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) zaključila ugovore o kreditu i o projektu za finansiranje i realizaciju projekta izgradnje druge dionice auto-puta Bar-Boljare.
U Vili Gorica, gdje je upriličena ceremonija, potpisani su neophodni akti da Crna Gora dobije 150 miliona eura bespovratnih sredstava i 200 miliona eura povoljnog kredita.
Kako je saop&scaron;teno, izbor izvođača radova druge dionice auto-puta očekuje se u septembru, nakon čega će krenuti i pripremni radovi.
Za EBRD nastavak izgradnje auto-puta predstavlja 100. projekat koji podržavaju u Crnoj Gori.

U septembru se očekuje izvođač radova za drugu dionicu auto-puta

NAKON ČEGA BI TREBALO DA KRENU I PRIPREMNI RADOVI

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović sastao se danas sa &scaron;efom Kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori Remonom Zakarijom, sa kojim je razmijenio mi&scaron;ljenja o stanju na projektima u pogledu upravljanja otpadom i pro&scaron;irenja sistema Regionalnog vodovoda.
Kako navode u saop&scaron;tenju, Zakarija je informisao ministra o dostupnosti EU fondova preko kojih je moguće ostvariti finansiranje do 70 odsto projekta, dok je preostalih 30 odsto moguće realizovati kroz pozajmicu EBRD-a, kao i modelima pristupa ovoj pomoći.
"Ministar je izrazio nadu u &scaron;to skoriju finalizaciju navedenih projekata i spremnost da se kroz zajedničku saradnju radi na razvijanju kapaciteta postojeće infrastrukture", kazali su iz tog resora.
Dogovoreno je i da se uskoro održi zajednički sastanak sa Ministrom turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimirom Martinovićem, kao i predstavnicima Regionalnog vodovoda, na kojem bi bili razmotreni dalji modaliteti saradnje.

Odović-Zakari: Dostupni EU fondovi preko kojih je moguća realizacija 70 odsto projekata