Politika

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović biće nosilac liste te stranke za lokalne izbore u Budvi, koji su zakazani za 17. novembar.
To je večeras odlučio budvanski odbor DPS-a, na sjednici na kojoj je usvojena i odbornička lista za izbore u Budvi.
Iz DPS-a su saop&scaron;tili da je na sjednici ocijenjeno da je vrijeme da se zaustavi politički haos i da Budva nakon tih izbora konačno dobije odgovornu gradsku upravu.
Milović je redovni je profesor Ekonomskog fakulteta &ndash; Univerziteta Crne Gore (UCG), za oblast Ekonomska analiza i politika, na predmetima Nacionalna ekonomija, Ekonomija Evropske unije, Zajedničko trži&scaron;te i politika konkurencije EU.
On je zvanje diplomiranog ekonomiste stekao 2003. godine, na Ekonomskom fakultetu UCG.
&bdquo;Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2007. godine, je stekao akademski stepen magistra ekonomskih nauka&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je Milović doktorsku disertaciju pod nazivom Konkurentnost privrede Crne Gore odbranio na Ekonomskom fakultetu u Podgorici 2011. godine.
On je zasnovao radni odnos na Ekonomskom fakultetu 2004. godine, kao saradnik u nastavi.
&bdquo;U zvanje docenta izabran je 2012. godine, 2017. godine u zvanje vanredni profesor, a 2022. godine je izabran u zvanje redovni profesor Univerziteta Crne Gore za oblast Ekonomska analiza i politika na Ekonomskom fakultetu&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz DPS-a su istakli da je Milović autor udžbenika iz oblasti zajedničkog trži&scaron;ta i politike konkurencije EU, tri monografije, vi&scaron;e stručnih studija, preko 50 naučnih radova u međunarodnim časopisima u kojima se bavi problematikom iz oblasti ekonomske analize i politike.
&bdquo;Član je Senata i Centra za doktorske studije Univerziteta Crne Gore, i rukovodilac katedre za Ekonomsku analizu i politiku Ekonomskog fakulteta. Od jula 2018. do avgusta 2023. bio je član Savjeta Centralne banke Crne Gore&ldquo;, kazali su iz DPS-a.
U saop&scaron;tenju se navodi da je Milović, od 2016. do 2022. godine, u dva mandata, bio dekana Ekonomskog fakulteta UCG.

Milović nosilac liste DPS-a u Budvi

IZBORI U BUDVI ZAKAZANI SU ZA 17. NOVEMBAR

Rezultati popisa stanovni&scaron;tva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, očito, nijesu zadovoljili previsoka očekivanja zvaničnog Beograda, njihovih proksija i eksponenata unutar aktuelne vlasti. Ipak, prilično sinhronizovane poruke i potezi kojima svjedočimo prethodnih dana ukazuju na nastavak političkih previranja, podstaknutih sa istih adresa.&nbsp;
Politikolo&scaron;kinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, doc.dr Nikoleta Đukanović u razgovoru za Portal Analitika ističe da je najavljena agenda usmjerena na produbljivanje polarizacije, bavljenjem identitetskim temama, umjesto fokusiranja na zabrinjavajuću statistiku, naročito u dijelu podataka vezanih za demografsku strukturu stanovni&scaron;tva.&nbsp;
Demografski podaci ukazuju da nas je sve manje&nbsp;
Govoreći o popisnim rezultatima, te njihovom uticaju na dru&scaron;tveno-političke prilike u zemlji, sagovornica Analitike napominje da je popis sprovođen u vremenu koje su obilježile izuzetne političke turbulencije, uprkos drugačijim preporukama i standardima koji defini&scaron;u tu oblast, &scaron;to je, kako ističe, prva jako značajna činjenica kada je riječ o čitavom procesu.&nbsp;
&bdquo;Samim tim, pitanje je da li su prikupljeni podaci potpuno relevantni. S obzirom na to da su u Crnoj Gori uvijek identitetske teme i podjele, nažalost, najvažnije, sigurna sam da će i ti podaci opredijeliti politike djelovanja političkih konstituenata crnogorskog parlamenta&ldquo;, ocjenjuje Đukanović.&nbsp;
Podsjeća na izjave predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića, ali i ministra Dragoslava &Scaron;ćekića iz SNP-a koji su, kako ukazuje, već prvog dana najavili agende.&nbsp;
Smatra da u tom kontekstu treba posmatrati i javni poziv MUP-a vezan za izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, a koji je raspisan 15. oktobra.&nbsp;
&nbsp;&bdquo;Nakon rezultata popisa, partije vlasti kreću u realizaciju njima ključnih zadataka, poput izmjena Zakona o državljanstvu, usvajanja Zakona o stranim agentima i sličnim opasnim idejama. Vjerujem da nije slučajno da se ba&scaron; podudarno sa objavljivanjem rezultata popisa pokreće poziv, uprkos svim reakcijama stručne javnosti na opasnost i neopravdanost te ideje&ldquo;, ukazuje Đukanović.&nbsp;
Ističe i kako je uvjerena da se donosioci ovakvih odluka dominantno rukovode obavezama prema vlastima u Beogradu, a ne prema svojim predizbornim obećanjima ili potrebama i očekivanjima građana.&nbsp;
&bdquo;Ono &scaron;to mene zabrinjava jeste da jo&scaron; nemamo nikakve naznake da će vlast u Podgorici biti brzo sastavljena, a tim odugovlačenjem guramo lokalni parlament u nove izbore, te gradske službe u privremeno finansiranje&ldquo;, upozorava Đukanović.&nbsp;
Kako nagla&scaron;ava, to znači da će i ovako lo&scaron;e stanje u brojnim lokalnim preduzećima biti jo&scaron; gore.&nbsp;
&bdquo;A na&scaron;i politički predstavnici, ono &scaron;to bi trebalo da bude statistički podatak, koriste kao srž svoje političke agende i političkog djelovanja&ldquo;, podvlači sagovornica Analitike.&nbsp;
Takođe, mi&scaron;ljenja je da najvi&scaron;e zabrinjavaju demografski podaci, koji, kako navodi, ukazuju na to da nas je, i ovako malobrojnih, sve manje.&nbsp;
&bdquo;Često čujemo tezu da će, kada se učlanimo u EU, veliki broj mladih i sposobnih osoba da napusti državu.Ja se bojim da ako ne uozbiljimo demografske politike i racionalno ne sagledamo situaciju u kojoj se nalazimo, bez obzira na političke preference, neće imati ko da ode&ldquo;, upozorava Đukanović.&nbsp;
Zakon o stranim agentima ključni stepenik ka otvorenoj autokratiji&nbsp;
Upitana očekuje li da će se, uprkos protivljenju ostatka vlasti, prijedlog Zakona o agentima stranog uticaja ipak naći u skup&scaron;tinskoj proceduri, Đukanović ukazuje da navedena inicijativa koalicije ZBCG predstavlja ključni stepenik za prelazak iz jedne nekonsolidovane demokratije u otvorenu autokratiju.&nbsp;
&bdquo;Ambijent u kojem se razvija na&scaron;e civilno dru&scaron;tvo je vrlo nepovoljan. Aktuelna vlast ne razumije da je jako civilno dru&scaron;tvo neophodno za demokratski razvoj, a kritika se gotovo ne trpi&ldquo;, napominje sagovornica Analitike.&nbsp;
Stoga je, kako ističe, ovaj poku&scaron;aj u stvari namjera da se kritičari onemoguće u svom radu, da se ugu&scaron;i slobodna riječ, te poput autokratskih režima osudi i zabrani svako ko je protiv aktuelnih vlasti.
&bdquo;Imajući u vidu prirodu partija ZBCG, mislim da im je ova ideja i vi&scaron;e nego bliska, i da će i u narednom periodu tražiti način kako da do njene realizacije dođu. Izuzev toga &scaron;to istinski ne podržavaju razvoj slobodne misli, ove partije gotovo da ni ne razumiju osnovne postulate demokratije i principe sloboda koje takvi sistemi građanima garatuju&ldquo;, podvlači Đukanović.&nbsp;
Mandić suvereno vlada parlamentarnom većinom&nbsp;
Đukanović nagla&scaron;ava da je samoinicijativna promjena skup&scaron;tinskog logotipa novi pokazatelj da Andrija Mandić ne po&scaron;tuje nikakve procedure.&nbsp;
&bdquo;Već sam ranije kazala da je ovaj čin samo jo&scaron; jedna u nizu aktivnosti gospodina Mandića u cilju ostvarivanja svog partijskog zadatka zadovoljavanja interesa vlasti u Beogradu, raspirivanja podjela i dalje radikalizacije crnogorskog dru&scaron;tva. Takođe, ovaj postupak za mene nije ni&scaron;ta drugo do svojevrsna provokacija, usmjerena na omalovažavanje crnogorske države&ldquo;, izričita je Đukanović.&nbsp;
Kako dodaje, aktuelna većina se često ne suprotstavlja njegovim odlukama jer im je računica jasna, zadržati vlast po svaku cijenu.&nbsp;
&bdquo;Tako posljednjih mjeseci vidimo da većinom suvereno vlada Mandić, te da ostali konstituenti ni ne pomi&scaron;ljaju na neku vrstu otpora ili neprihvatanja njegovih ultimatuma&ldquo;, ukazuje Đukanović.
Vučić Crnu Goru gleda kao svoju teritoriju&nbsp;
Đukanović ističe da nije iznenađena izostankom reakcije državnog vrha nakon skandaloznog performansa predsjednika Srbije tokom samita Brdo-Brioni procesa u Tivtu.&nbsp;
&bdquo;Uostalom, Vučić je, ipak vrlo autoritaran lider koji ne bi dozvolio reakciju negodovanja svojih poslu&scaron;nika u Crnoj Gori&ldquo;, nagla&scaron;ava Đukanović.&nbsp;
Prema njenim riječima, sve je očiglednija teza da vlasti u Beogradu ne mogu da istrpe činjenicu da Crna Gora brže napreduje na putu integracije u evropsku porodicu naroda, te da na sve načine, preko svojih eksponenata u crnogorskoj vlasti, ali često i neposredno poku&scaron;avaju da destabilizuju procese u na&scaron;oj državi, ne bi li pred svojim građanima mogli da prikažu da su oni lideri u regionu i na taj način održali podr&scaron;ku za dalje upravljanje političkim procesima u svojoj državi.&nbsp;
&bdquo;Ono &scaron;to govori u prilog ovoj tezi, jeste i činjenica da nakon svakog krucijalnog napretka Crne Gore i podr&scaron;ke sa zapadnih adresa, eksponenti politike zvaničnog Beograda u na&scaron;oj državi pokreću teme koje duboko dijele crnogorsko dru&scaron;tvo. Očekivano je da su odnosi između ove dvije države sadržajniji i usmjereni na saradnju od kada su na vlast do&scaron;le partije koje su usmjerene na za&scaron;titu njihovih interesa u Crnoj Gori, ali je očigledno da napori da zadovolje Vučića nijesu dovoljni, kao i da se crnogorski političari mire sa ponižavajućim odnosom koji Vučić prema njima ima u kontinuitetu&ldquo;, podvlači Đukanović.
Sa druge strane, kako dodaje, Vučić se prema novinarima pona&scaron;ao u Tivtu onako kako se pona&scaron;a u Srbiji.&nbsp;
&bdquo;Iz čega se može izvući zaključak da Crnu Goru sagledava kao &bdquo;svoju&ldquo; teritoriju u kojoj se toleri&scaron;e takvo pona&scaron;anje&ldquo;, ukazuje Đukanović.
Spajić ne razumije potrebu da se dru&scaron;tvo vrijednosno deklari&scaron;e&nbsp;
Govoreći o nezainteresovanosti premijera Milojka Spajića za pitanja koja bi mogla ozbiljno ugroziti evropski put Crne Gore, Đukanović ocjenjuje da su pregovori i evropske integracije samo maska u odnosu na principe koje Spajić želi da uspostavi.&nbsp;
&bdquo;Po meni, on koji dolazi iz svijeta biznisa, ne razumije potrebe da se dru&scaron;tvo vrijednosno deklari&scaron;e u odnosu na određene politike, smatrajući da stabilnost dru&scaron;tvenih procesaodređuje finansijska situacija&ldquo;, nagla&scaron;ava Đukanović.&nbsp;
U tom smislu, kako napominje, Spajić se dominantno bavi ekonomskim temama, a manje drugim dru&scaron;tvenim problemima koje de facto imamo u na&scaron;em dru&scaron;tvu.&nbsp;
&bdquo;To otvara značajan prostor ostalim političkim konstituentima vlasti da ponovo na bazi identitetskih podjela grade politički kapital i da razaraju građansko tkivo države, gurajući u etar teme koje dijele crnogorsko dru&scaron;tvo, znajući da će ostati bez njegovog jasnog stava zbog kojeg bi se potencijalno ugrozila stabilnost Vlade&ldquo;, podvlači Đukanović.
Koaliranje Milatovića sa DPS vratilo bi ZBCG na irelevantnu poziciju&nbsp;
Komentari&scaron;ući sukob ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika General&scaron;taba Vojske Crne Gore generala Zorana Lazarevića, sagovornica Analitike ukazuje da nefunkcionalnost između institucija i njihovih predstavnika koja kao česta pojava na političkoj sceni podrazumijeva dominantno političke obračune, lične animozitete, pitanje ega i sujete koji se prenose i na nivo lokalne ili nacionalne vlasti.&nbsp;
&bdquo;Tako vidim i pitanje odnosa Krapovića i Lazarevića, uz napomenu da taj primjer pokazuje da ako ste vi potencijalno politički nepodobni va&scaron;e stručno znanje, kompetencije i iskustvo nijesu relevantne za rad u službi&ldquo;, ocjenjuje Đukanović.&nbsp;
Smatra da se ovakav vid odnosa koji je dobio nevjerovatne dimenzije, negativno prenosi i na pitanje funkcionalnosti vojnih struktura, naru&scaron;avanje ugleda i po&scaron;tovanja Vojske i vojnog poziva uop&scaron;te, degradaciju službe i netolerisanja profesionalizma.&nbsp;
&bdquo;Dodatno, posebno je pitanje naru&scaron;avanja ugleda Crne Gore u NATO savezu. To kakvu poruku &scaron;aljemo time &scaron;to nemamo ambasadora, &scaron;to &scaron;aljemo neadekvatne kadrove na važne sastanke u organima koji donose ključne odluke u Alijansi, ostavlja trajnu &scaron;tetu po poziciju Crne Gore i na&scaron;e odnose sa NATO-om i članicama pojedinačno&ldquo;, ukazuje Đukanović.&nbsp;
Mi&scaron;ljenja je da predsjednik Milatović ispravno postupa u ovom slučaju, te da sa pravom poku&scaron;ava da se izbori za onemogućavanje dalje politizacije onih struktura u državi koje bi trebale biti nezavisne od politike.
Osvrnuv&scaron;i se na prijetnje koalicije ZBCG upućene Milatoviću u kontekstu formiranja podgoričke vlasti, Đukanović ističe da bi eventualno koaliranje Milatovića, URE i DPS-a u velikoj mjeri ugrozilo vlast na nacionalnom nivou.&nbsp;
&bdquo;To bi ZBCG ponovo stavilo na irelevantnu poziciju, čime možemo objasniti vrlo burno reagovanje na ideju o koaliciji sa DPS-om&ldquo;, zaključuje Đukanović.

Đukanović: Donosioci odluka rukovode se obavezama prema Beogradu, Mandić suvereno vlada parlamentarnom većinom 

"ZABRINJAVA I TO ŠTO JOŠ NEMAMO NIKAKVE NAZNAKE DA ĆE VLAST U PODGORICI BITI BRZO SASTAVLJENA"

Agencija za sprečavanje korupcije dobila je osam prijava protiv sedam javnih funkcionera tokom izbora u Kotoru i Podgorici.&nbsp;
Na pitanje Antene M protiv koga su prijave podnesene, iz ASK-a su kazali da ne mogu objaviti imena funkcionera dok se postupci ne okončaju.
"Agencija za sprečavanje korupcije kontinuirano se zalaže za transparentnost i odgovornost u obavljanju javnih funkcija.
U tom kontekstu, važno je napomenuti da se svi podneseni prigovori protiv javnih funkcionera tokom izbora u Kotoru i Podgorici pažljivo razmatraju u skladu sa zakonskim procedurama.
Međutim, kako bi se očuvala nepristrasnost i integritet postupaka, Agencija trenutno ne može objaviti imena funkcionera protiv kojih su podnijeti prigovori dok se postupci ne okončaju.
Ovaj pristup osigurava fer tretman za sve učesnike i omogućava da se odluke donesu na temelju činjenica. Agencija će, po zavr&scaron;etku postupaka, u duhu otvorenosti i odgovornosti, pravovremeno obavijestiti javnost o rezultatima i odlukama koje budu donesene", kazali su iz ASK-a.
Podsjećamo, jedna prijava podnesena je protiv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da je u toku radnog vremena govorio na pres konferenciji liste &bdquo;Za bolju Podgoricu &ndash; Jakov Milatović&ldquo; i time navodno prekr&scaron;io Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Milatović je, međutim, negirao navode iz prijava Agenciji za sprečavanje korupcije, te istakao da nije prekr&scaron;io zakon.
Posebna inicijativa je podnijeta i protiv kandidata za gradonačelnika Podgorice, aktuelnog zamjenika gradonačelnice, Luke Rakčevića, koji je, kako je navedeno u prijavi, takođe prisustvao i uzeo aktivno uče&scaron;će na pomenutoj konferenciji za medije.

ASK: Osam prijava protiv sedam javnih funkcionera tokom izbora u Kotoru i Podgorici

"SVI PODNESENI PRIGOVORI PAŽLJIVO SE RAZMATRAJU U SKLADU SA ZAKONSKIM PROCEDURAMA"

Devet bezbjednosno interesantnih osoba iz organizovanih kriminalnih grupa agitovale su za Novu srpsku demokratiju (NSD), a &scaron;to se na&scaron;e liste tiče &ndash; nemamo nikakve veze sa kriminalnim grupama i kriminalcima, tvrdi nosilac liste &ldquo;Budva na&scaron; grad&rdquo;, Nikola Jovanović.
Jovanović kaže i da su članovi NSD istovremeno i članovi takozvane kriminalne &ldquo;budvanske grupe&rdquo;, koja je ogranak &ldquo;&scaron;kaljarskog klana&rdquo;.
"Tako je izvjesni Vidak Mitrović postao član Op&scaron;tinskog odbora NSD-a, a Vlada Crne Gore ga je izabrala za člana Upravnog odbora Morskog dobra. Sveukupno ih je devet i svi su oni članovi NSD-a. Ta lica su procesuirana vi&scaron;e puta za najteža krivična djela, kao &scaron;to su ubistva u poku&scaron;aju, zelena&scaron;enje, nano&scaron;enje te&scaron;kih tjelesnih povreda&hellip;Takođe su građane zastra&scaron;ivali i vr&scaron;ili ptitisak na njih da glasaju NSD",&nbsp;poručio je Jovanović u emisiji &ldquo;Link&rdquo; na Radiju Crne Gore.
Jovanović tvrdi da sve &scaron;to su iznijeli o organizovanim kriminalnim grupama, građani Budve odlično znaju.
"To je bio jedan od razloga za&scaron;to je prethodna vlast do&scaron;la do propasti. Te optužbe koje mi iznosimo baziraju se na podacima iz policijske evidencije i na raznih istragama, ali i na brojnim presudama. To je lako dokazivo lako provjerljivo od strane nadležnih organa", kaže Jovanović.

Jovanović: Devet bezbjednosno interesantnih osoba agitovalo za NSD

TVRDI DA SU TI ČLANOVI NSD ISTOVREMENO I OGRANAK “ŠKALJARSKOG KLANA”

Reakcije na rezultate Popisa stanovni&scaron;tva koji su juče objavljeni pokazale su da se popis u Crnoj Gori ne tretira kao prikupljanje statističkih podataka već se zloupotrebljava u političke svrhe i to ne samo u na&scaron;oj zemlji već i u regionu, saop&scaron;teno je CdM-u iz Digitalno forenzičkog centra DFC.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/ustav skrinshot cdm.jpeg" alt="" width="340" height="145" />
Nagla&scaron;avaju da se manipuli&scaron;e sa narativom o ugroženosti srpskog jezika, iako u Ustavu jasno pi&scaron;e da je srpski jezik u službenoj upotrebi. U DFC-u upozoravaju da otvaranje ovih tema direktno ugrožava evropski put Crne Gore.
&ldquo;Nažalost, umjesto fokusa na socio-demografska pitanja, poput podatka da je devet crnogorskih op&scaron;tina u dubokoj demografskoj starosti, pažnja se posvećuje pitanjima etničke pripadnosti, vjeroispovjesti i maternjeg jezika, odnosno pitanjima koja ne bi trebala da imaju prioritet u građanskom dru&scaron;tvu&rdquo;, ocijenili su za CdM iz DFC-a.
Posebno, nagla&scaron;avaju, zabrinjava kampanja tabloida iz Srbije i prosprskih portala u Crnoj Gori koji su se dodatno aktivirali nakon objave rezulatata Popisa.
U DFC-u smtarju da se objavama koje obiluju dezinformacionim narativima i senzacionalizmom, poku&scaron;ava uticati na percepciju javnosti i dodatno polarizovati crnogorsko dru&scaron;tvo.
&ldquo;Identičan slučaj je bio uoči i tokom trajanja prikupljanja podataka za popis stanovni&scaron;tva. DFC je na to detaljno ukazao kroz studiju Neraskidive veze ili geopolitička strategija, koja je objavljena u martu 2024. godine, a koja tretira maligni uticaj Srbije u na&scaron;oj zemlji. Kampanja za popis stanovni&scaron;tva u Crnoj Gori jasno je pokazala &scaron;irinu i sinergiju u djelovanju režima u Beogradu i njegovih brojnih proksija u Crnoj Gori&rdquo;, ističu u DFC-u.
Poja&scaron;njavaju da se djelovanje političkih, vjerskih, medijskih, kulturno-obrazovnih organizacija tokom popisne kampanje zasnivalo na naru&scaron;avanju građanskog koncepta dru&scaron;tva, negaciji crnogorskog identiteta i relativizaciji evropskih i evroatlantskih opredjeljenja države Crne Gore.
Iz Ustava CGIz Ustava CG
&ldquo;Identičnu situaciju imamo već danas, a za očekivati je da će se propagandna kampanja zastupnika rusko-srpskog uticaja u Crnoj Gori intenzivirati. Već se manipuli&scaron;e sa emocionalnim narativom o ugroženosti srpskog jezika i dezinformacijom da on nije službeni jezik u na&scaron;oj zemlji, iako u Ustavu jasno pi&scaron;e da je srpski jezik u službenoj upotrebi. U odnosu na Popis stanovni&scaron;tva iz 2011. godine procenat građana koji govori srpskim jezikom se nije značajno promijenio, &scaron;to je jo&scaron; jedan pokazatelj da kampanja koju su proksiji srpskog uticaja odmah pokrenuli za cilj ima polarizaciju i destabilizaciju crnogorskog dru&scaron;tva. Otvaranje ovih tema direktno ugrožava evropski put Crne Gore&rdquo;, zaključili su iz DFC.
Konačni rezultati Popisa, koji je organizovan u decembru pro&scaron;le godine, pokazali su da u Crnoj Gori živi 623.633 građana, od čega je 306.807 mu&scaron;karaca, &scaron;to je 49,2 odsto, i 316.826 žena odnosno 50, 8 odsto.
256.436 osoba izjasnilo kao Crnogorci, a 205.370 osoba kao Srbi. 58.956 osoba ili 9,45 odsto se izjasnilo kao Bo&scaron;njaci, a 30.978 ili 4,97 odsto kao Albanci.
Srpskim jezikom govori 269.307 osoba ili 43,18 odsto, a crnogorskim 215.299 osoba, odnosno 34,52 odsto. Bosanski jezik je maternji za 43.470 osoba, odnosno 6.97 odsto, a albanski kod 32.725 osoba ili 5,25 odsto. Ruski je maternji kod 2,36 odsto osoba, a srpskohrvatski kod 2,08 odsto.
12.824 osobe su se izjasnile kao Rusi, odnosno 2,06 odsto, a 10.162 osobe kao Muslimani, dok 17.907 osoba nije željelo da se izjasni.
443.394 građanina, ili 71,1 odsto stanovnika, izjasnilo da je pravoslavne vjere, 124.668 odnosno 19,99 odsto islamske, 20.408 ili 3,27 katoličke, dok je 14.260 ateista, &scaron;to je 2,29 odsto.
2,1 odsto građana nije željelo da se izjasni o tom pitanju.
Najveći broj stanovnika ima Podgorica i to 179 505, &scaron;to predstavlja 28,78 odsto stanovni&scaron;tva Crne Gore, zatim slijede Nik&scaron;ić i Bar. U ove tri op&scaron;tine skoncentrisano je oko 46,67 odsto ukupnog stanovni&scaron;tva Crne Gore.
Op&scaron;tine sa najmanjim brojem stanovnika su &Scaron;avnik, 1 569 stanovnika, Plužine sa 2 177 stanovnika i Žabljak sa 2 941 stanovnikom.
Od ukupnog broja stanovnika, 316 826 ili 50,80 odsto čine osobe ženskog pola a 306 807 ili 49,20 odsto su osobe mu&scaron;kog pola.
Žene u prosjeku imaju 40,90 a mu&scaron;karci 38,52 godina. Prosječna starost stanovni&scaron;tva Crne Gore je 39,73 godina. Posmatrajući po op&scaron;tinama, stanovni&scaron;tvo Plužina je u prosjeku najstarije sa 47,32 godine, a Rožaja najmlađe sa prosjekom 35,83 godina.
Posmatrajući prema starosnim grupama, djeca starosti do pet godina, koja predstavljaju pred&scaron;kolski uzrast čine 6,85 odsto od ukupnog stanovni&scaron;tva.
Osnovno-&scaron;kolskog uzrasta, starosti od &scaron;est-14 godina, ima 11,18 odsto, dok srednjo&scaron;kolskog uzrasta, starosti od 15-18 godina, ima 4,63 odsto u ukupnom stanovni&scaron;tvu. Stanovni&scaron;tvo od 0 do 14 godina starosti čini 18,03 odsto od ukupnog stanovni&scaron;tva.
Radno sposobno stanovni&scaron;tvo (od 15-64 godine) čini 65,13 odsto, dok stanovni&scaron;tva sa 65 i vi&scaron;e ima 16,84 odsto. Punoljetno stanovni&scaron;tvo čini 78,45 odsto ukupnog stanovni&scaron;tva.
&nbsp;

DFC: Rezultati Popisa se zloupotrebljavaju u političke svrhe, manipuliše sa narativom o ugroženosti srpskog jezika

UPOZORAVAJU DA OTVARANJE OVIH TEMA DIREKTNO UGROŽAVA EVROPSKI PUT CRNE GORE

Crna Gora je već pet godina pod jakom kampanjom i pritiskom iz susjedstva i cilj je promjena građanskog karaktera i nametanje novog etničkog modela, kazao je lider DPS-a Danijel Živković komentari&scaron;ući ambijent u kojem je sproveden popis stanovni&scaron;tva.
"Vlast koju predvodi Milojko Spajić treba da zavr&scaron;i posao i obračuna se sa Crnom Gorom najvi&scaron;e putem zakona o dvojnom državljanstvu. Poku&scaron;avaju zatrijeti ime Crne Gore kao demokratije i građanskog dru&scaron;tva", kazao je Živković na pres konferenciji, a prenosi Pobjeda.
Kako kaže, mogu se čuti inicijiative o promjeni Ustava i jezika.
"Govore kako je neophodno mijenjati Ustav ako se preko 50 odsto građana izjasni da govori srpskim. Oni su imali mnogo veća očekivanja od ovog popisa. Vidimo da je procenat onih koji govore srpskim isti kao 2011. godine. I &scaron;ta ćemo sad. Pričati o diskriminaciji kako je neko bio ugrožen , to pada u vodu", rekao je Živković, prenosi Pobjeda.
Kako dodaje, u Crnoj Gori imamo crnogorski jezik kao jezik države.
"Tek ćemo na bazi uporednih podataka i analize doći do drugačijih procenata od ovih danas jer su se izjasnili oni koji privremeno borave ovdje. Uzima se procenat izja&scaron;njenih nacionalnih struktura u odnosu na ukupan broj stanovnika. Ne može se mijenjati etnička slika Crne Gore ovim podacima.
To vide vlasti u Beogradu, nije im uspjela propaganda i plasiranje velikog nivoa finansija. Crna Gora je odbranila građanski karakter. Bez obzira na pritiske, postoji hiljadugodi&scaron;nja istorija nepokornosti i sve &scaron;to poku&scaron;aju je pogre&scaron;no", rekao je Živković.

Živković: Crna Gora je odbranila građanski karakter, ne može se mijenjati etnička slika

PRES KONFERENCIJA POSLANIČKOG KLUBA DPS-A

Predsjednik Op&scaron;tine Bar i poslanik DPS-a Du&scaron;an Raičević danas je podnio ostavku na poslaničku funkciju zbog nespojivosti funkcija. O tome je obavijestio predsjednika Skup&scaron;tine Andriju Mandića.&nbsp;
&ldquo;Obratio sam se Agenciji za sprječavanje korupcije i tražio mi&scaron;ljenje o tome da li u mom konkretnom slučaju postoji nespojivost funkcija, s obzirom na to da je Agencija donijela Odluku da kao predsjednik Op&scaron;tine mogu obavljati funkciju poslanika, kao i o tome da li je retroaktivna primjena Zakona o sprječavanju korupcije, pravno moguća i dopu&scaron;tena. U odnosu na navedeni zahtjev za davanje mi&scaron;ljenja, Agencija za sprječavanje korupcije dostavila je dopis od 23. jula, kojim me obavje&scaron;tava da su funkcije predsjednika Op&scaron;tine i poslanika koje obavijam nespojive shodno &nbsp;Zakonu o sprječavanju korupcije, te da sam dužan da podnesem ostavku na javnu funkciju&rdquo;, naveo je Raičević.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) poni&scaron;tila je početkom oktobra sve ranije odluke kojima je tumačeno da su funkcije predsjednika i potpredsjednika op&scaron;tine i skup&scaron;tine op&scaron;tine spojive sa funkcijom poslanika.
&nbsp;

Predsjednik Opštine Bar podnio ostavku na poslaničku funkciju

ZBOG NESPOJIVOSTI FUNKCIJA

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović negirao je navode iz prijave Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) da je prekr&scaron;io Zakon o finansiranju političkih subjekata kada je 30. septembra govorio na konferenciji za novinare izborne liste &bdquo;Za bolju Podgoricu &ndash; Jakov Milatović&ldquo;.
Prijavu ASK-u protiv Milatovića zbog kori&scaron;ćenja kancelarije predsjednika za snimanje izbornog spota kao i učestvovanja na konferenciji za novinare izborne liste &bdquo;Za bolju Podgoricu &ndash; Jakov Milatović&ldquo;, podnijela je nevladina organizacija (NVO) Mreža za afirmaciju nevladinog sektora 25. septembra.
Milatović je, kako je saop&scaron;teno iz njegovog kabineta, kazao da specifičnost obavljanja Ustavom utvrđenih nadležnosti predsjednika, podrazumijeva cjelodnevno organizovanje svakodnevnih aktivnosti, koje nije moguće uklopiti u okviru standardnog radnog vremena.
&ldquo;Ukazujem da je neposrednim izborom građana, predsjedniku države povjereno vr&scaron;enje dijela poslova izvr&scaron;ne vlasti te da se radi o izabranom a ne zaposlenom licu, bez obzira &scaron;to mu pripadaju određena prava po osnovu rada (zarada, odmor i sl)&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Milatović je dodao da stoga, radno vrijeme predsjednika nije unaprijed definisano niti propisom niti ugovorom o radu.
&ldquo;I, samim tim, nije moguće kr&scaron;enje radnog vremena na način kako se to navodi u prijavi&rdquo;, dodao je Milatović.
On je rekao da je tog, kao i svakog drugog dana, svoju satnicu organizovao u skladu sa dnevnim predsjedničkim obavezama i učestvovanje na navedenoj konferenciji za &scaron;tampu ni na koji način nije uticalo na ažurnost i kvalitet njihovog vr&scaron;enja.
&ldquo;Napominjem da na predmetnom događaju nijesam govorio kao predsjednik Crne Gore, da sam to uradio u pauzi između planiranih radnih obaveza, te da tom prilikom nisam prekr&scaron;io niti jedan propis&rdquo;, kazao je Milatović.
On je negirao i prijavu ASK-a u kojoj je navedeno da je, kao predsjednik Crne Gore, u prostorijama državne institucije imao obraćanje koje je objavljeno na You tube kanalu 24. septembra, u cilju navodnog favorizovanja liste &bdquo;Za bolju Podgoricu&ndash; Jakov Milatović&ldquo;.
&ldquo;Uvidom u sadržinu mog obraćanja, koje je javno dostupno, moguće je nedvosmisleno utvrditi da njime ni na koji način nijesam pozvao građane i građanke da glasaju određenu izbornu listu već naprotiv - da podrže one za koje smatraju da dijele njihovu viziju razvoja Podgorice&rdquo;, naveo je Milatović.
On je rekao da je na taj način, kao predsjednik Crne Gore, želio da svojim obraćanjem motivi&scaron;e građane da na proteklim izborima slobodno iskažu svoj politički stav i time doprinesu afirmaciji demokratije.
Milatović je pozdravio proaktivan pristup nevladinog sektora u praćenju izbornog procesa, ohrabrujući ga da neselektivno sprovode svoje aktivnosti.
On je, kako je saop&scaron;teno, iskazao očekivanje da će očigledni primjeri funkcionerske kampanje izvr&scaron;ne vlasti na državnom i lokalnom nivou, koji su pratili protekle izbore u Podgorici, u narednom periodu zavrijediti punu pažnju nadležnih institucija i NVO-a.

Milatović: Nijesam prekršio zakon

TVRDI PREDSJEDNIK DRŽAVE

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero, kazala je da bi svaki zakon o stranim agentima, koji bi do&scaron;ao iz zemlje kandidata morao biti usklađen sa osnovnim vrijednostima EU.
Upitani da prokomentari&scaron;u namjeru koalicije ZBCG da iniciraju ovaj zakon, iz EK komisije kažu da namjeru ne žele da komentari&scaron;u.
"Razumijemo da je ovo najava namjere da se predloži nacrt zakona. Tako da u ovoj fazi ne komentari&scaron;emo", rekla je Pisonero Pobjedi.
Ipak, napominje da bi svaki takav zakon zemlje kandidata za članstvo u EU morao biti u skladu s osnovnim vrijednostima EU.
I u skladu sa osnovnim demokratskim vrijednostima, uključujući slobodu govora i izražavanja - naglasila je Pisonero.

EK o prijedlogu ZBCG da inicira Zakon o stranim agentima: Namjere ne komentarišemo, svaki takav akt morao bi biti u skladu sa vrijednostima EU

SAOPŠTILA PORTPAROLKA EVROPSKE KOMISIJE

Premijer Milojko Spajić učestvovaće danas na samitu Berlinskog procesa u Berlinu, na poziv kancelara Njemačke Olafa &Scaron;olca.
Iz Vlade su kazali da će samitom biti obilježeno deset godina od osnivanja Berlinskog procesa, &scaron;to će biti prilika da &scaron;efovi država i vlada zemalja Zapadnog Balkana, u saradnji sa članicama Evropske unije (EU), po&scaron;alju poruku posvećenosti regionalnoj saradnji i podrže dalje napore na putu integracije regiona u Uniju.
Na samitu je, kako su naveli, planirano potvrđivanje odluka u ključnim oblastima saradnje done&scaron;enih na ministarskom nivou uoči samita, kao i predstavljanje napretka država regiona na evropskom putu.
&bdquo;Istovremeno, odobriće se planirane aktivnosti za jačanje regionalne saradnje i razgovarati o daljim koracima na planu približavanja Jedinstvenom trži&scaron;tu EU&ldquo;, pi&scaron;e u platformi za uče&scaron;će Spajića na samitu.
Kako se navodi, na samitu u Berlinu očekuje se potpisivanje Sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i upisu na studije Zapadnog Balkana, usvajanje Zajedničkog regionalnog trži&scaron;ta za period 2025-2028 i akcionog plana za njegovu implementaciju, kao i potpisivanje deklaracije o tom dokumentu.
Iz Vlade su kazali da će samit Berlinskog procesa u Berlinu biti prilika za razmjenu mi&scaron;ljenja o kori&scaron;ćenju novih instrumenata - Plan rasta za Zapadni Balkan i Instrument EU za reforme i rast, koji treba da pomognu zemljama regiona u približavanju Uniji.
Navodi se da će u fokusu diskusije na samitu biti povezanost, ekonomska integracija, saradnja sa mladima i proces prevazilaženja konflikata i pomirenja u regionu.
Kako su rekli, pored produbljivanja regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, fokus će biti na unapređenju mobilnosti i povezanosti regiona, kao i zajedničkim naporima ka prevazilaženju svih izazova na bezbjednosnom, ekonomskom i socijalnom planu.
Iz Vlade su kazali da je uče&scaron;će Spajića na samitu u Berlinu značajno u kontekstu dodatne afirmacije Crne Gore kao aktivne učesnice Berlinskog procesa, snažnog zagovornika regionalne saradnje i lidera u procesu pridruživanja EU.
Berlinski proces je regionalna inicijativa koju je pokrenula Njemačka 2014. godine sa ciljem pružanja podr&scaron;ke zemljama Zapadnog Balkana na planu evropske integracije, ekonomskog i infrastrukturnog razvoja i unapređenja regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa.

Spajić na samitu Berlinskog procesa

GODIŠNJICA OSNIVANJA

Evropska unija (EU) kompletna je samo sa Zapadnim Balakanom kao svojim dijelom, kazao je njemački kancelar Olaf &Scaron;olc.
On je to rekao na desetom Samitu Berlinskog procesa, koji je u Njemačkoj okupio lidere Zapadnog Balkana i EU.
&Scaron;olc je istakao podr&scaron;ku Njemačke članstvu zemalja Zapadnog Balkana u Uniji.
"EU je kompletna jedino sa Zapadnim Balkanom kao svojim dijelom", rekao je &Scaron;olc, prenosi Anadolija.
On je pozvao lidere iz regiona da nastave reforme i korake za unapređenje regionalne saradnje, kako bi svoje države približili članstvu u EU.
&ldquo;Danas vi, lideri zemalja Zapadnog Balkana, preduzimate dalje krupne korake ka na&scaron;em zajedničkom cilju", istakao je &Scaron;olc.
On je pohvalio deblokadu CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini, jer to, kako je rekao, omogućava aktiviranje nekoliko drugih sporazuma, poput sporazuma o radnim dozvolama i rutama e-trgovine.
&Scaron;olc je istakao značaj koraka o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova i rekao da se bilateralna pitanja moraju rje&scaron;avati u duhu saradnje.
&ldquo;Svi znamo koliko va&scaron; region jo&scaron; uvijek oblikuju sukobi iz pro&scaron;losti. Vrijeme je da prevaziđemo tu pro&scaron;lost i okrenemo pogled ka budućnosti", poručio je &Scaron;olc.

Šolc: EU kompletna samo sa Zapadnim Balkanom