Iako za manje od godinu, koliko postoji portal Dnevno.me, naš rad je postao zapažen i cijenjen, što nas dodatno motiviše da i u 2023. budemo još bolji!

U 2022. postali smo vaša dobra navika: Najzanimljivije priče portala Dnevno.me

U turbulentnoj 2022. ukazivali smo na brojne probleme, edukovali, apelovali, pravovremeno informisali, a sve u cilju stvaranja ljepšeg i pravednijeg društva.

Da smo na pravom putu, na kojem istina „koračamo“ malim, ali sigurnim koracima, pokazuje i činjenica da su naše priče stigle do velikog broja čitalaca i izazvale odlične reakcije.

U nastavku slijedi pregled priča portala Dnevno.me koje su zavrijedile najviše pažnje u 2022:

„Zavirili“ smo u različite krajeve Crne Gore prikazujući vam nevjerovatne „prizore“ kojima i te kako treba svi da se ponosimo, a posebnu pažnju zavrijedila je priča o rodnom kraju crnogorskog velikana Živka Nikolića. „Ozrinićka čuda (ne)viđena“ podsjećaju nas, ali i opominju da zasluge najvećih ne smijemo nikada predati zaboravu.  Ujedno to je piča o nestvarnim prirodnim ljepotama, kako pokazuju pojedini dostupni podaci, najvećeg sela u Crnoj Gori po površini.

Ozrinićka čuda (ne)viđena - prvi dio

Ozrinićka čuda (ne)viđena - drugi dio

Zaboravu se, takođe, ne smije prepustiti ni tradicija. Koliko je važno da je baštinimo i prenosimo s generacije na generaciju pokazuju i riječi Župljanina Milana Filipovića – narodnog guslara koji je gradu pod Trebjesom poklonio Muzej gusala. Za one koji, možda, ne znaju o kome se radi, riječ je ponosnom Crnogorcu koji je pjevao čak i doživotnom predsjednku SFRJ Josipu Brozu Titu, zatim bivšem predsjedniku SAD Ričardu Niksonu, bivšem predsjedniku Sovjetskog saveza Leonidu Brežnjevu, holandskoj kraljici, a nastupao je pred 200.000 ljudi u rodnom gradu Nikole Tesle…

Župljanin pjevao Titu, Niksonu, Brežnjevu, holandskoj kraljici: "Crna Gora dobiće prvi Muzej gusala u oktobru"

Da je Nikšić imao ljude koji su sebe utkali duboko u korijene ovog društva, a sa druge strane su opet ostali nevidljivi za sistem svjedoči još jedna priča iz grada pod Trebjesom. Zato smo i pitali: zašto nikada nijesu priznate zasluge Nikoli Čopiću - pronalazaču „crvenog blaga”, odnosno pioniru crnogorskog rudarstva. Za života živa rana Čopića, a danas njegovoj porodici je to što se rukovodstvo Rudnika boksita nije udostojilo da bar u jednoj publikaciji spomene njegovo ime kao pionira nastanka i razvoja boksitnog rudarstva u Crnoj Gori. Stoga je priča o Čopiću skromni doprinos portala Dnevno u priznanju zasluga Nikšićaninu, koji je život posvetio razvoju grada, svojoj porodici, ali i ostvarenju sna - da pokaže da u Crnoj Gori postoje vrijedna skrivena bogatstva.

Zašto nikada nijesu priznate zasluge pronalazaču „crvenog blaga"- pioniru u crnogorskom rudarstvu

A da smo u pravom smislu te riječi zemlja bogata prvenstveno ljepotom, pokazuje i priča o Rajki Kujundžijević – Budvanki koja je prije više od pola vijeka ponosno ponijela titulu najljepše žene, ne samo u Crnoj Gori, već i u Jugoslaviji.

Danas, decenijama kasnije, živi u našoj metropoli turizma mirnim porodičnim životom. Bavi se slikarstvom, ima svoju školu za umjetnike, piše... Na modne piste i minule dane podsjećaju je, kaže, samo sačuvani natpisi i naslovnice popularnog „Bazara“.

Nekadašnja dvostruka mis Crne Gore i pratilja mis Jugoslavije: Što se u životu više uzdižete, na vrhu ste usamljeniji

Osim zanimljivih reportaža o ljudima i predjelima, trudili smo se da ukažemo na probleme društva, da ih osvijetlimo iz različitih uglova, te da iz prve ruke ukažemo na rješenja i konstantnim apelima preduprijedimo loše stvari.

Svjedoci činjenice da crnogorski drumovi odnose sve više života, naročito smo nastojali da informišemo o bezbjednosti u saobraćaju, te da kroz saradnju sa stručnim institucijama zajednički apelujemo na beskompromisno poštovanje saobraćajnih propisa. Direktno sa terena donosili smo informacije iz prve ruke, pa smo tako i sa službenicima Uprave policije provjeravali kako funkcionišu takozvani „presretači“, koliko su građani disciplinovani u vožnji i koje su kazne u slučaju nepoštovanja propisa...

Portal Dnevno.me sa "presretačem": Najčešći izgovor "kasnim", na putevima zabilježene brzine i preko 200 km/h

Sa druge strane, kada govorimo o saobraćaju, godinu za nama obilježilo je otvaranje auto-puta „Princeza Ksenija“- „projekat vijeka“.

No, uporedo sa otvaranjem te saobraćajnice isplivali su i brojne činjenice o kojima ranije nijesmo razmišljali. Posebno nas je zaintrigirala ta da vozila u našoj zemlji zbog starosti ne mogu u potpunosti da isprate tip pomenute aobraćajnice i uslove na putu, koji su mnogo drugačiji od postojećih magistralnih puteva, naročito zbog izuzetno velikog uspona tokom cijelih gotovo 42 kilometra. Tako se već tokom prvog dana saobraćanja tom dionicom zapalilo čak 20 vozila, zato smo riječ dali stručnjacima:

Saobraćajni vještak za Dnevno: Dobili smo modernu saobraćajnicu koju većina naših vozila ne može da isprati

U fokusu naše pažnje bila su i pitanja koja se tiču mladih. Osvrnuli smo se na kvalitet obrazovanja, ali i sumornu realnost koja svjedoči sve većem urušavanju sistema edukacije. Kvalitet je zamijenila hiperprodukcija kadrova, a do koje smo tačke došli možda i ponajbolje svjedoči primjer da su čak i studenti medicine spremni da ispite polažu uz „puškice i bubice“.  Stoga i naša priča o tome koliko je izražen taj problem, kako ga riješiti, te zašto bi u obrazovanje trebalo uvrstiti i test ličnosti...

Preko bubice do "studenta za primjer"; Backović: Studenti uče samo za diplomu, potrebno uvesti i test ličnosti

Da su nemale opasnosti koje vrebaju našu omladinu pokazuje i primjer sve veće dostupnosti i češće konzumacije snusa, za koji stručnjaci kažu da nije ni droga, a ni cigareta, već mljeveni duvan upakovan u kesice poput onih za čaj. U Crnu Goru se od 2012. uvozi kao nikotinski, a ne duvanski proizvod. S obzirom na to da je dostupan u slobodnoj prodaji, najpodložniji su mu tinejdžeri.

Opasnost kojoj su sve više izloženi i tinejdžeri u CG: Šta sve (ne)znamo o snusu?

Svijet se tokom 2022. suočavao sa brojnim nedaćama, a mnoge nijesu zaobišle ni Crnu Goru. S obzirom na to da je ekonomska kriza, naročito podstaknuta ratom u Ukrajini, postala nova normala na globalnom nivou, u godini za nama bavili smo se i finansijskim aspektima. Tako smo istraživali i koliko banke u Crnoj Gori naplaćuju građanima osnovne usluge.

Pogodnosti i dobiti elektronskog i mobilnog bankarstva u CG: Provizije niže i do 50 odsto nego na šalterima

Sa druge strane, kroz naše priče ukazivali smo i na načine na koje sugrađani u vrijeme duboke krize mogu da uštede, te smo posebno pojašnjavali prednosti mobilnog bankarstva, uz koje su provizije niže čak i do 50 odsto.

Pogodnosti i dobiti elektronskog i mobilnog bankarstva u CG: Provizije niže i do 50 odsto nego na šalterima

Osim ekonomskim, bavili smo se i brojnim drugim temama. Svjesni značaja zaštite životne sredine, a u želji da doprinesemo očuvanju crnogorske prirode objavili smo seriju tekstova  o zagađenju rijeke Zete!

Fotografije sa Zete opominju; Opština Danilovgrad: Nemamo informaciju o zagađenju, proslijedićemo nadležnima da ispitaju

Serijom tekstova natjerali smo nadležne da preduzmu konkretne poteze:

Za Dnevno inspektor Vujačić: Izašli smo na teren, narednih dana rezultati o analizi otpadnih voda u Zeti

Kada smo već kod voda, pisali smo i o tome koliko Crna Gora proizvode vode na godišnjem nivou, koliko izveze a koliko uveze. Tako najnoviji podaci pokazuju da je u proteklih deceniju i po proizvodnja vode porasla više od pet puta. Ipak, kapaciteti se evidentno ne koriste dovoljno, dok je i izvoz veoma slab, uprkos velikim potencijalima. O tome, ali i podacima koliko je vode prodato na inostranom tržištu mogli ste da čitate u našim pričama:

Najnoviji podaci: Crna Gora u prošloj godini proizvela skoro 33 miliona litara vode, a uvezla 41 milion

Od 2010. proizvedeno 263,57 miliona litara vode, na inostranom tržištu prodato „samo“ 13,35 miliona

Kroz našu uređivačku politiku nastojimo da prostor damo, takođe, svim onim koji poštenim radom marljivo stvaraju i koji i te kako zaslužuju pohvalu društva. Među njima je i jedan od najmlađih obućara u Podgorici Elmin Radončić, koji se trudi da očuva porodičnu tradiciju dužu od pola vijeka. Zanat je, kaže, još kao “osnovac” pekao uz oca. A kako danas jedna starinska radnja opstaje u urbanoj podgoričkoj sredini mogli se da čitate u priči portala Dnevno.me:

Čuveni obućar iz Podgorice: Mladi nijesu zainteresovani za zanat, a ja bih mogao da radim i po 15 sati, da se ne umorim

Veliko interesovanje čitalaca izazvala je i priča o nastavniku Novici Gardaševiću koji je zahvaljujući jednoj nesvakidašnjoj ideji postao generacijska spona. Naime, OŠ „Blažo Mraković“ u Danilovgradu jedna je od rijetkih koja se može pohvaliti činjenicom da skoro 80 godina čuva stare, odjeljenjske knjige. Osim što svjedoče trajanju obrazovanja u Donjem i Gornjem Zagaraču, Bandićima i još nekim okolnim mjestima, te podsjećaju na brojne stanovnike koji su prošli kroz tu obrazovnu ustanovu, ti dokumenti podstakli su i Garaševića na istraživanje. Tako, upoređujući tadašnje podatke iz starih školskih knjiga s ovim današnjim, analizira trend promjena ocjena iz određenih predmeta kroz vrijeme.Gardašević je analizirao čak 10.000 ocjena i više od 200 dnevnika!

Zahvaljujući dnevnicima starim skoro 80 godina i nesvakidašnjem istraživanju nastavnik danilovgradske škole upriličio generacijski vremeplov

Tragajući za uspješnim biznis pričama, upoznali smo i najmlađeg vlasnika seoskog domaćinstva u Crnoj Gori Marka Ćupića. Za naš portal sumirao je dvadeset godina porodičnog rada i truda. Govorio je i o tome kako se kap po kap njihovog života pretvorio u nepregledan okean entuzijazma i i vjerovanja da će se vratiti selu i pronaći svoj mir.  Dosanjali su taj san.

Od ledine do (Kamen)grada: Parče slobode i mira porodice Ćupić u Danilovgradu

Bio je to pregled najčitanih priča u 2022. jednog od najmlađih portala u Crnoj Gori. Kvalitetnih priča, obećavamo, neće faliti ni u 2023 - zato, baš kao i do sada neka Dnevno.me ostane vaša dobra navika!